Vijesti

Filtrirajte vijesti:
Od:
Do:
Pronađeno 1616 vijesti.
UKUPAN IZNOS SUBVENCIJA PREDVIčEN PRORAČUNOM ZA 2005. UPLAĆEN HRVATSKIM BRODOGRADILIŠTIMAMinistarstvo financija obavlja plaćanja iz državnog proračuna sukladno zahtjevima proračunskih korisnika i njihovim prioritetima. Ovim ističemo da proračunski korisnici određuju svoje prioritete plaćanja.

Zbog istinitog informiranja javnosti priopćujemo kako su svim hrvatskim brodogradilištima isplaćene sve subvencije za 2005. godinu u iznosu od 384.575.000,00 kuna.

29.12.2005. | Pisane vijesti
OBJAVLJEN MJESEČNI STATISTIČKI PRIKAZ MINISTARSTVA FINANCIJA ZA MJESEC LISTOPAD 2005. GODINE BR. 121Ministarstvo financija objavilo je Mjesečni statistički prikaz za mjesec studeni 2005. godine br. 121 s podacima o proračunu, izvanproračunskim fondovima, konsolidiranoj središnjoj državi, rezultatima aukcija trezorskih zapisa, dugu opće države, unutarnjem dugu konsolidirane središnje države za listopad 2005. godine te podatke za bilance javnih poduzeća i račune dobiti i gubitka javnih poduzeća za razdoblje od siječnja do rujna 2005. godine. Mjesečni statistički prikaz Ministarstva financija br. 122, s podacima za studeni 2005. godine očekuje se krajem siječnja 2006. godine. 28.12.2005. | Pisane vijesti
ANALIZA MINISTARSTVA FINANCIJA: BDP PORASTAO 5,2 % - NAJVIŠI RAST BDP-a JOŠ OD KRAJA 2002.Nakon realne međugodišnje stope rasta bruto domaćeg proizvoda od 5,1 posto u drugom tromjesečju, u trećem tromjesečju rast je još više ubrzao te iznosio 5,2 posto što je najviši rast još od kraja 2002. godine. Promatrajući rast u prvih devet mjeseci 2005. godine može se vidjeti da je rast iznosio 4,1 posto što predstavlja ubrzanje rasta u odnosu na prvu polovicu godine kad je rast iznosio 3,5 posto. Deflator BDP-a se nije značajnije promijenio u odnosu na drugo tromjesečje te je bio na razini od 3,2 posto.

Najvišu međugodišnju realnu stopu rasta u trećem tromjesečju zabilježile su investicije koje su porasle za 5,8 posto što je posebno značajno uzimajući u obzir činjenicu da je priroda investicijskih dobara da služe za daljnju proizvodnju, a ne potrošnju te da su one samim time najvažniji faktor pri generiranju rasta u budućnosti. Rast su zabilježili i osobna potrošnja (3,8 posto) te državna potrošnja (1 posto) dok je rast izvoza roba i usluga (4,9 posto) znatno premašio rast uvoza roba i usluga (2,3 posto). Što se tiče doprinosa rastu, najveći pozitivni doprinos rastu bruto domaćeg proizvoda došao je od strane izvoza roba i usluga u iznosu od 3,3 postotna boda. Osobna potrošnja doprinijela je rastu s 2 postotna boda, državna potrošnja s 0,2 postotna boda dok je doprinos bruto investicija rastu iznosio 1,5 postotnih bodova. Negativni doprinos uvoza roba i usluga iznosio je -1,3 postotnih bodova, ali je zbog visokog rasta izvoza roba i usluga doprinos rastu neto izvoza bio pozitivan te iznosio 2 postotna boda. Obračun bruto domaćeg proizvoda s proizvodne strane pokazuje da je najveći realni rast dodane vrijednosti u trećem tromjesečju zabilježen kod djelatnosti financijskog posredovanja (7,8 posto), hotela i restorana (7,6 posto), trgovine (6,1 posto), industrije (6 posto), prijevoza (5,6 posto) te građevinarstva (3,4 posto).

Nakon visoke rasta bruto domaćeg proizvoda od 5,2 posto u trećem tromjesečju, pokazatelji u području realnog sektora ukazuju na nastavak pozitivnih kretanja i u posljednjem tromjesečju 2005. godine. Tome u prilog najbolje govori kretanje industrijske proizvodnje koja je nakon rasta od 7,1 posto u listopadu nastavila svoj rast i u studenom po stopi od 6,3 posto. Podaci ukazuju i na nastavak rasta trgovine na malo koja je u listopadu bila na realno 1,7 posto višoj razini nego u listopadu 2004. godine. Uzimajući sve navedeno u obzir čini se realno očekivati da bi rast BDP-a na godišnjoj razini mogao iznositi oko 4 posto.

28.12.2005. | Pisane vijesti
ODRŽAN BOŽIĆNI DOMJENAK MINISTARSTVA FINANCIJA ZA NOVINAREU Ministarstvu financija održan je tradicionalni božićni domjenak s novinarima.

Tom prigodom ministar Šuker predstavio je novinarima postignuća na području javnih financija u 2005. godini.

Istaknuo je, među ostalim, kako su 2005. godinu obilježili povoljni makroekonomski pokazatelji, fiskalna prilagodba, smanjenje deficita.

Također, ukazao je na proširenje obuhvata proračuna, uvođenje koncepta jedinstvenog računa Državne riznice, Strategiju razvoja unutarnje financijske kontrole u javnom sektoru, potpisan Memorandum o suglasnosti o osnivanju Nacionalnog fonda, modernizaciju organizacije Ministarstva financija, donošenje financijskih zakona, registar koncesija, državne potpore i međunarodnu suradnju.

Na kraju, ministar se zahvalio na suradnji svim novinarima i zaželio im čestit Božić i uspješnu Novu godinu.

20.12.2005. | Pisane vijesti
POTPISAN UGOVOR O DAROVNICI ZA JAČANJE STATISTIČKIH KAPACITETA "“ IZRADU STATISTIČKOG MASTER - PLANAMinistar financija Republike Hrvatske, Ivan Šuker i predstavnik Regionalnog ureda Svjetske banke u Zagrebu, Vladimir Kreačić, danas su u ime Vlade Republike Hrvatske i Svjetske banke, potpisali Ugovor o darovnici za projekt "Potpora za izradu Statističkog master-plana za Republiku Hrvatsku". Glavni korisnik darovnice, čiji je iznos 89.750 američkih dolara, jest Državni zavod za statistiku (DZS).

Svrha darovnice je jačanje statističkih kapaciteta u Hrvatskoj, s obzirom na sve veću potražnju s kojom se statistički sustav suočava u procesu usklađivanja sa zahtjevima EU-a. Darovnicom će se podržati izrada Statističkog master-plana, srednjoročne strateške vizije i akcijskog plana za preustroj i jačanje nacionalnog statističkog sustava prema sustavu koji će osigurati kvalitetnu statistiku koja je potrebna za pridruživanje Europskoj uniji na troškovno učinkovit način.

20.12.2005. | Pisane vijesti
ODRŽANA SVEČANOST POTPISIVANJA UGOVORA O DAROVNICI SREDSTAVA EU "“ CARDS 2004 ZA PROJEKT SREčIVANJA ZEMLJIŠNIH KNJIGA I KATASTRAMinistarstvo financija i Svjetska banka potpisali su Ugovor o darovnici iz sredstava EU - CARDS 2004 za projekt sređivanja zemljišnih knjiga i katastra. Potpisivanjem ovog Ugovora Hrvatska će dobiti 33.25 milijuna kuna (4.5 milijuna eura) kojima će unaprijediti sustav registracije nekretnina u zemlji i katastra.

Učinkovit sustav registracije nekretnina jest preduvjet funkcionalnom tržištu nekretnina i svakom obliku prostornog planiranja na lokalnoj i nacionalnoj razini.

Ovaj se projekt uklapa u reformu zemljišnih knjiga i katastra koju provodi hrvatska Vlada vrijednu 37.2 milijuna eura. Njime će upravljati Svjetska banka kroz zajam Svjetske banke u iznosu od 24 milijuna eura, uz iznos od 6 milijuna eura proračunskih sredstava, te iznos od 5 milijuna eura iz EU (CARDS) sredstava.

Ova bespovratna sredstva EU-a kojima upravlja Svjetska banka (CARDS 2004 projekt vrijedan 4.5 milijuna eura) koristit će sljedeće dvije glavne institucije: Državna geodetska uprava i Ministarstvo pravosuđa - Odjel zemljišnih knjiga i povećat će ukupan proračun Svjetske banke za reformu na preko 40 milijuna eura.

Novi projekt CARDS 2004 osigurava dodatna bespovratna sredstva procesu reforme koji je u tijeku. Niže navedenim glavnim aktivnostima produbljuje se i proširuje suradnja:

- Jačanje digitalnog prostornog informacijskog sustava Državne geodetske uprave te veći broj informacija dostupan na Internetu;

- Obuka i tehnička pomoć za zaposlenike Državne geodetske uprave i Ministarstva pravosuđa (Odjela zemljišnih knjiga);

- Informiranje javnosti o učinkovitoj registraciji, koristima registracije, te pravima i obvezama onih koji registriraju svoje vlasništvo.

Nj.E. g. Ivan Šuker potpisao je Ugovor o darovnici iz sredstava EU - CARDS 2004 u ime Vlade Republike Hrvatske dok je u ime Svjetske banke ugovor potpisala gđa. Karin Shepardson.

Naglasivši važnost ove reforme za funkcioniranje tržišnog gospodarstva i ulaganja, Nj.E. g. Vincent Degert, šef Delegacije Europske komisije u Republici Hrvatskoj, kazao je:

"Reforma sustava zemljišnih knjiga i katastra mora se nastaviti. Zahtijevat će kontinuiranu političku i financijsku potporu od strane Nj.E. ministrice Škare-Ožbolt i Nj.E. ministra Šukera te mnogobrojnih donatora. Tako će postati priča o uspjehu koja će pokazati kako strukturna reforma donosi izravnu korist hrvatskom gospodarstvu, građanima i poslovnoj aktivnosti."

19.12.2005. | Pisane vijesti
ŠUKER: HRT-U JE SAMO ODBIJENA ŽALBA, I TO POČETKOM PROSINCAHrvatska radiotelevizija (HRT) zaprimila je 6. prosinca ove godine samo drugostupanjsko rješenje Porezne uprave (PU) kojim se odbija žalba HRT-a na prvostupanjsko rješenje, a ne rješenje o naplati dugovanja na ime PDV-a, posebice ne o prisilnoj naplati blokadom računa, izjavio je danas ministar financija Ivan Šuker. Šuker je kazao kako nije istina da je HRT to rješenje zaprimio 12. prosinca, dakle nakon saborske rasprave o programskom i financijskom izvješću HRT-a ili emitiranja emisije "Latinica", dokazujući to poštanskom dostavnicom od 8. prosinca.

Rješenje se ne odnosi samo na 65 milijuna kuna neplaćenog PDV-a, već i oko 14 milijuna kuna duga na ime neplaćenih doprinosa, poreza, prireza i ostalih davanja te oko 9 milijuna kuna kamata, i to samo za prvu polovicu 2002. godine.

Spomenuto rješenje, pojasnio je Šuker, temelji se na inspekcijskom nadzoru poslovanja HRT-a provedenom u studenom 2002. godine, a koji je proveden temeljem zahtjeva Hrvatskog sabora iz iste godine.

Zapisnik s tog nadzora izrađen je još u ožujku 2003. godine, no HRT-u je dostavljeno tek devet mjeseci kasnije - krajem prosinca 2003. godine, "i to točno na dan kada je Sabor podržao sastav nove Vlade", rekao je Šuker te dodao da je uobičajeno da se takav zapisnik stranci dostavlja već dan - dva nakon izrade.

HRT je Poreznoj upravi žalbu na porezno rješenje temeljeno na tom zapisniku dostavio u svibnju ove godine, a Samostalna služba za upravni postupak Ministarstva financija žalbu je odbila u listopadu ove godine, nakon čega je 5. prosinca ove godine Područni ured Porezne uprave Zagreb donio rješenje.

U tom postupku nema politikanstva, riječ je o klasičnom tehničkom postupku i rješenju kakvih se godišnje donese oko 13 tisuća, a čijim se detaljima ministar financija ne bavi, rekao je Šuker te dodao da je i on sam za rješenje saznao od novinara.

Dodao je da spomenuto rješenje HRT-u ne daje pravo na žalbu, ali omogućava da se pokrene upravni spor pred Upravnim sudom te da se zatraži odgoda ovrhe do okončanja postupka.

Šuker je na novinarski upit zbog čega HRT mora platiti PDV na pretplatu odnosno pristojbu kazao kako to nije istina, jer se od HRT-a traži samo da plati porez na proizvedeni i emitirani program, dakle "prodani proizvod" HRT-a.

Na taj način HRT zapravo godišnje zadržava 140 do 160 milijuna kuna proračunskog novca, odnosno u tom iznosu država i svi porezni obveznici financiraju proizvodnju programa HRT-a, zaključio je ministar financija.(Hina)

 

15.12.2005. | Pisane vijesti
MINISTARSTVO FINANCIJA PONIŠTILO RJEŠENJE KOJIM SU UTVRčENE POREZNE OBVEZE HRT-aNa temelju članka 249 točka 1. Zakona o općem upravnom postupku Ministarstvo financija je u obnovljenom postupku, po službenoj dužnosti, poništilo rješenje kojim su utvrđene porezne obveze Hrvatskoj radioteleviziji zbog saznanja novih činjenica koje nisu bile razmatrane u postupku do donošenja drugostupanjskog rješenja kojim je odbijena žalba HRT- a.

Poništavanjem rješenja, sukladno Zakonu o općem upravnom postupku, poništavaju se i sve pravne posljedice koje je proizvelo to rješenje.

15.12.2005. | Pisane vijesti
ZAVRŠEN PROJEKT CARDS 2002 "RAZVOJ UNUTARNJE FINANCIJSKE KONTROLE U JAVNOM SEKTORU I UNUTARNJE REVIZIJE"Predstavljanjem rezultata, danas je svečano obilježen završetak projekta CARDS 2002 "Razvoj unutarnje financijske kontrole u javnom sektoru i unutarnje revizije".

Cilj ovoga projekta vrijednog 1,5 milijuna eura bio je pomoći Ministarstvu financija da razvije sustav politika, ustroj, procedure i metode vezane za unutarnju financijsku kontrolu u javnom sektoru i javnu reviziju.

Projekt je financirala Europska unija, a proveo ga je međunarodni konzorcij na čelu s francuskom tvrtkom SOFRECO u suradnji s Helm-Corporation Ltd iz Ujedinjenog Kraljevstva.

Od listopada 2003. do prosinca 2005. projekt je postigao sljedeće glavne rezultate:

*
uspostavljena je Uprava za harmonizaciju unutarnje revizije i financijske kontrole unutar Ministarstva financija
*
ustrojene su jedinice za unutarnju reviziju u svim ministarstvima
*
finalizirana je Strategija razvoja unutarnje financijske kontrole u javnom sektoru
*
donijet je Pravilnik o unutarnjoj reviziji proračunskih korisnika, Povelja unutarnjih revizora, Kodeks profesionalne etike kao i Priručnik za unutarnje revizore

Ovi rezultati pomoći će Ministarstvu financija i svim ostalim tijelima državne uprave da ostvare efikasan sustav kontroliranja, revidiranja i izvještavanja o korištenju proračunskih sredstava u skladu s praksom i preporukama Europske unije.

Prilikom predstavljanja rezultata projekta državni tajnik Ministarstva financija, g. Ante Žigman dodijelio je certifikate službenicima koji su u sklopu projekta položili ispit za zvanje ovlaštenoga unutarnjeg revizora. U ime Delegacije Europske komisije prisutnima se obratio g. Constantino Longares Barrio, voditelj Odjela za projekte II.

11.12.2005. | Pisane vijesti
SEMINAR O INTERNET BANKARSTVU I ULOZI FINANCIJSKOG SEKTORA U BORBI PROTIV PRANJA NOVCA I FINANCIRANJA TERORIZMAU organizaciji Odjela za tehničku pomoć i razmjenu informacija (TAIEX) Europske komisije i Ureda za sprječavanje pranja novca 8. i 9. prosinca 2005. godine, održan je u Ministarstvu financija stručni seminar o Internet bankarstvu i ulozi financijskog sektora u borbi protiv pranja novca i financiranje terorizma. Tijekom dvodnevnog seminara mnogobrojnim sudionicima iz javnog i privatnog sektora, govorili su predstavnici Ministarstva financija, Europske unije, poslovnih banaka te nadzornih službi nadležnih institucija Belgije, Velike Britanije i Italije.

"Republika Hrvatska je ustrojavanjem Ureda za sprječavanje pranja novca u sastavu Ministarstva financija jasno iskazala svoj interes da postane aktivna čimbenik u području sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma" rekao je u pozdravnom govoru državni tajnik Ministarstva financija Ante Žigman te dodao da nove tehnike elektronskog plaćanja predstavljaju nove izazove na koje je Hrvatska spremna odgovoriti, a doprinos tome je i ovaj seminar.

Predstojnik Ureda za sprječavanje pranja novca Ivica Maros rekao je da je preventivni sustav na području sprječavanja pranja novca većim dijelom usklađen s pravnom stečevinom Europske unije, a opredjeljenje je Republike Hrvatske da u potpunosti uskladi svoje zakonodavstvo s najnovijim europskim standardima i međunarodnim instrumentima postavljenim kroz III Direktivu o sprječavanju korištenja financijskog sustava u svrhu pranja novca i financiranja terorizma te Konvencije Vijeća Europe br. 198. o pranju, traganju, zapljeni i konfiskaciji prihoda od zločina.

Seminar je bio namijenjen ovlaštenim osobama iz poslovnih banaka, FINA-e, HNB-a, nadzornih službi Ministarstva financija (Porezne uprave, Carinske uprave, Deviznog inspektorata i Ureda za sprječavanje pranja novca), HAGENA-e, Komisije za vrijednosne papire, Direkcije za nadzor osiguravajućih društava, Ministarstva unutarnjih poslova, POA-e i Državnog odvjetništvo.

08.12.2005. | Pisane vijesti