Vijesti

Filtrirajte vijesti:
Od:
Do:
Pronađeno 1620 vijesti.
DOSTAVLJANJE IP OBRAZACA POREZNOJ UPRAVIPoslodavci i isplatitelji primitka, odnosno plaće ili mirovine dužni su dostaviti Poreznoj upravi podatke o isplaćenim plaćama ili mirovinama.

Navedeni podaci predaju se na Izvješću o plaći, mirovini, doprinosima, porezu i prirezu - IP obrascu koji prema Pravilniku o porezu na dohodak (NN 95/05) zamjenjuje dosadašnji PK-1 obrazac.

IP obrasci mogu se predati u papirnatom obliku ili na disketi HD 3,5, CD-u ili DVD-u, osobno ili putem pošte u nadležnu ispostavu Porezne uprave, a rok za dostavu je 31. siječnja 2006. godine.

Program za prihvat IP obrazaca na elektronskom mediju i detaljnije upute mogu se pronaći na službenim Internet stranicama Porezne uprave - www.porezna-uprava.hr.

12.01.2006. | Pisane vijesti
NA NAKNADU ZA POVRAT AMBALAŽE OD 0,50 KN NE NAPLAĆUJE SE PDVU svrhu potpune i istinite informiranosti sveukupne javnosti dajemo sljedeće priopćenje:

Ministarstvo financija je 29. prosinca 2005. godine uputilo mišljenje Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost prema njihovom zahtjevu za obrazloženjem da li se zbog primjene Pravilnika o ambalaži i ambalažnom otpadu koja predviđa uvođenje naknade od 0,50 kuna treba na tu istu naknadu zaračunati porez na dodanu vrijednost.

Ministarstvo financija je odgovorilo da se na naknadu od 0,50 kuna NE NAPLAĆUJE porez na dodanu vrijednost. Naime, u Mišljenju je jasno istaknuto da u poreznu osnovicu ne ulaze iznosi koje poduzetnik zaračuna, primi ili izda u ime i za račun druge osobe, što se smatra prolaznim stavkama, a to uključuje i naknadu za ambalažni otpad od 0,50 kn.

09.01.2006. | Pisane vijesti
Izvršni Odbor MMF-a odobrio Stand-by AranžmanIzvršni odbor MMF-a na sjednici održanoj 04. kolovoza 2004. u Washingtonu odobrio je Stand-by aranžman za Hrvatsku vrijedan 141 milijuna američkih dolara za razdoblje od 4. kolovoza 2004. do 3. travnja 2006. godine.

Hrvatska namjerava novi aranžman tretirati kao mjeru opreza, te ne planira povlačiti odobrena sredstva.
Pozitivnim je ocijenjen naglasak na proračunskoj transparentnosti, poboljšanju kontrole javne potrošnje i upravljanja javnim dugom, te planovi za uključivanje HC i HAC u jedinstveni račun državne riznice.

31.12.2005. | Pisane vijesti
MINISTAR ŠUKER OBAVIO ZADNJU TRANSAKCIJU IZ DRŽAVNOG PRORAČUNA ZA 2005. GODINUMinistar financija Ivan Šuker obavio je danas u 16,00 sati putem računala zadnju transakciju iz državnog proračuna za 2005., čime je zaključio ovu proračunsku godinu. Zadnja transakcija odnosila se na isplatu 13.608.978,00 kuna brodogradilištu "3. Maj" u Rijeci.

Također, iznio je preliminarne podatke o prihodima državnog proračuna u 2005. i funkcioniranju Državne riznice.

Obavljanju zadnje ovogodišnje transakcije iz proračuna nazočili su državni tajnik mr.sc. Ante Žigman, državna rizničarka Vesna Orlandini i pomoćnica ministra Ivana Maletić.

PRIHODI DRŽAVNOG PRORAČUNA U 2005. GODINI- PRELIMINARNI PODACI!

- Prema posljednjim raspoloživim podacima za 2005. ukupni prihodi državnog proračuna su ostvareni na razini 85,4 milijardi kuna što u usporedbi s prethodnom godinom predstavlja rast od 6,2%. Bitno je naglasiti kako je rast ostvaren na svim glavnim kategorijama prihoda..

- Porezni prihodi su ostvareni na razini 50 milijardi kuna što u odnosu na isto razdoblje prethodne godine predstavlja povećanje od 8,5%. Navedeni porast poreznih prihoda u 2005. godini može se okarakterizirati kao vrlo značajan usporedi li se s godišnjim rastom poreznih prihoda u 2004. godini kada je iznosio 4,1%
- udio poreznih prihoda u ukupnim prihodima ostvaren je na razini od 58,6% što je približno jednako ostvarenom udjelu poreznih prihoda u ukupnim prihodima u 2004. godini.

*
Promatrajući strukturu prihoda zamjetno je da su najveći doprinos rastu poreznih prihoda u 2005. godini dali:

- porez na dobit, koji je u promatranom razdoblju porastao za čak 27,1%,

- porez na dodanu vrijednost, koji je u promatranom razdoblju ostvario porast od značajnih 8,7% dok je na razini 2004. godine ostvaren rast ovog prihoda od 6,2%. Razlog ovakvom značajnijem godišnjem porastu prihoda od poreza na dodanu vrijednost prvenstveno proistječe iz povoljnijih uvjeta ukupne gospodarske aktivnosti u 2005. godini te najuspješnije turističke sezone od uspostave samostalnosti.

- prihodi od trošarina, su u promatranom razdoblju ostvarili porast od 3,2% dok su na razini 2004. godine ostvarili međugodišnji porast od svega 1,2%.

- Doprinosi su druga po veličini stavka ukupnih prihoda te oni čine 37,4% ukupnih prihoda. Doprinosima je u promatranom razdoblju prikupljeno 6,2% više prihoda nego u istom razdoblju prethodne godine što je u skladu s kretanjem ukupne zaposlenosti i bruto plaća u 2005. godini. U strukturi doprinosa, najveći udio zauzimaju doprinosi za mirovinsko osiguranje koji su u promatranom razdoblju ostvarili porast od 5,7%, zatim slijede doprinosi za zdravstveno osiguranje s međugodišnjim rastom od 6,7% te doprinosi za zapošljavanje s ostvarenim međugodišnjim rastom od 6,8% u promatranom razdoblju.

*
prosječni mjesečni broj transakcija u državnoj riznici je 13.000 što na godišnjoj razini iznosi oko 160.000 transakcija
*
90 posto plaćanja ide direktno dobavljačima, dio koji se prenosi na račune korisnika radi gotovinskih isplata dnevno se kontrolira
*
novčanim sredstvima se dnevno upravlja - sastavljaju se mjesečne, tjedne i dnevne projekcije novčanog toka i plaćanja
*
sve obveze se podmiruju prema prioritetima koje određuju korisnici i prema rokovima dospijeća
*
obuhvat proračuna se proširuje te se kontroliraju i kroz riznicu izvršavaju i vlastiti prihodi korisnika
*
detaljno se prate i analiziraju rashodi ministarstava te uspoređuju planirani s ostvarenim rezultatima
*
izračunavaju se financijski učinci zakona i odluka

31.12.2005. | Pisane vijesti
UKUPAN IZNOS SUBVENCIJA PREDVIčEN PRORAČUNOM ZA 2005. UPLAĆEN HRVATSKIM BRODOGRADILIŠTIMAMinistarstvo financija obavlja plaćanja iz državnog proračuna sukladno zahtjevima proračunskih korisnika i njihovim prioritetima. Ovim ističemo da proračunski korisnici određuju svoje prioritete plaćanja.

Zbog istinitog informiranja javnosti priopćujemo kako su svim hrvatskim brodogradilištima isplaćene sve subvencije za 2005. godinu u iznosu od 384.575.000,00 kuna.

29.12.2005. | Pisane vijesti
OBJAVLJEN MJESEČNI STATISTIČKI PRIKAZ MINISTARSTVA FINANCIJA ZA MJESEC LISTOPAD 2005. GODINE BR. 121Ministarstvo financija objavilo je Mjesečni statistički prikaz za mjesec studeni 2005. godine br. 121 s podacima o proračunu, izvanproračunskim fondovima, konsolidiranoj središnjoj državi, rezultatima aukcija trezorskih zapisa, dugu opće države, unutarnjem dugu konsolidirane središnje države za listopad 2005. godine te podatke za bilance javnih poduzeća i račune dobiti i gubitka javnih poduzeća za razdoblje od siječnja do rujna 2005. godine. Mjesečni statistički prikaz Ministarstva financija br. 122, s podacima za studeni 2005. godine očekuje se krajem siječnja 2006. godine. 28.12.2005. | Pisane vijesti
ANALIZA MINISTARSTVA FINANCIJA: BDP PORASTAO 5,2 % - NAJVIŠI RAST BDP-a JOŠ OD KRAJA 2002.Nakon realne međugodišnje stope rasta bruto domaćeg proizvoda od 5,1 posto u drugom tromjesečju, u trećem tromjesečju rast je još više ubrzao te iznosio 5,2 posto što je najviši rast još od kraja 2002. godine. Promatrajući rast u prvih devet mjeseci 2005. godine može se vidjeti da je rast iznosio 4,1 posto što predstavlja ubrzanje rasta u odnosu na prvu polovicu godine kad je rast iznosio 3,5 posto. Deflator BDP-a se nije značajnije promijenio u odnosu na drugo tromjesečje te je bio na razini od 3,2 posto.

Najvišu međugodišnju realnu stopu rasta u trećem tromjesečju zabilježile su investicije koje su porasle za 5,8 posto što je posebno značajno uzimajući u obzir činjenicu da je priroda investicijskih dobara da služe za daljnju proizvodnju, a ne potrošnju te da su one samim time najvažniji faktor pri generiranju rasta u budućnosti. Rast su zabilježili i osobna potrošnja (3,8 posto) te državna potrošnja (1 posto) dok je rast izvoza roba i usluga (4,9 posto) znatno premašio rast uvoza roba i usluga (2,3 posto). Što se tiče doprinosa rastu, najveći pozitivni doprinos rastu bruto domaćeg proizvoda došao je od strane izvoza roba i usluga u iznosu od 3,3 postotna boda. Osobna potrošnja doprinijela je rastu s 2 postotna boda, državna potrošnja s 0,2 postotna boda dok je doprinos bruto investicija rastu iznosio 1,5 postotnih bodova. Negativni doprinos uvoza roba i usluga iznosio je -1,3 postotnih bodova, ali je zbog visokog rasta izvoza roba i usluga doprinos rastu neto izvoza bio pozitivan te iznosio 2 postotna boda. Obračun bruto domaćeg proizvoda s proizvodne strane pokazuje da je najveći realni rast dodane vrijednosti u trećem tromjesečju zabilježen kod djelatnosti financijskog posredovanja (7,8 posto), hotela i restorana (7,6 posto), trgovine (6,1 posto), industrije (6 posto), prijevoza (5,6 posto) te građevinarstva (3,4 posto).

Nakon visoke rasta bruto domaćeg proizvoda od 5,2 posto u trećem tromjesečju, pokazatelji u području realnog sektora ukazuju na nastavak pozitivnih kretanja i u posljednjem tromjesečju 2005. godine. Tome u prilog najbolje govori kretanje industrijske proizvodnje koja je nakon rasta od 7,1 posto u listopadu nastavila svoj rast i u studenom po stopi od 6,3 posto. Podaci ukazuju i na nastavak rasta trgovine na malo koja je u listopadu bila na realno 1,7 posto višoj razini nego u listopadu 2004. godine. Uzimajući sve navedeno u obzir čini se realno očekivati da bi rast BDP-a na godišnjoj razini mogao iznositi oko 4 posto.

28.12.2005. | Pisane vijesti
ODRŽAN BOŽIĆNI DOMJENAK MINISTARSTVA FINANCIJA ZA NOVINAREU Ministarstvu financija održan je tradicionalni božićni domjenak s novinarima.

Tom prigodom ministar Šuker predstavio je novinarima postignuća na području javnih financija u 2005. godini.

Istaknuo je, među ostalim, kako su 2005. godinu obilježili povoljni makroekonomski pokazatelji, fiskalna prilagodba, smanjenje deficita.

Također, ukazao je na proširenje obuhvata proračuna, uvođenje koncepta jedinstvenog računa Državne riznice, Strategiju razvoja unutarnje financijske kontrole u javnom sektoru, potpisan Memorandum o suglasnosti o osnivanju Nacionalnog fonda, modernizaciju organizacije Ministarstva financija, donošenje financijskih zakona, registar koncesija, državne potpore i međunarodnu suradnju.

Na kraju, ministar se zahvalio na suradnji svim novinarima i zaželio im čestit Božić i uspješnu Novu godinu.

20.12.2005. | Pisane vijesti
POTPISAN UGOVOR O DAROVNICI ZA JAČANJE STATISTIČKIH KAPACITETA "“ IZRADU STATISTIČKOG MASTER - PLANAMinistar financija Republike Hrvatske, Ivan Šuker i predstavnik Regionalnog ureda Svjetske banke u Zagrebu, Vladimir Kreačić, danas su u ime Vlade Republike Hrvatske i Svjetske banke, potpisali Ugovor o darovnici za projekt "Potpora za izradu Statističkog master-plana za Republiku Hrvatsku". Glavni korisnik darovnice, čiji je iznos 89.750 američkih dolara, jest Državni zavod za statistiku (DZS).

Svrha darovnice je jačanje statističkih kapaciteta u Hrvatskoj, s obzirom na sve veću potražnju s kojom se statistički sustav suočava u procesu usklađivanja sa zahtjevima EU-a. Darovnicom će se podržati izrada Statističkog master-plana, srednjoročne strateške vizije i akcijskog plana za preustroj i jačanje nacionalnog statističkog sustava prema sustavu koji će osigurati kvalitetnu statistiku koja je potrebna za pridruživanje Europskoj uniji na troškovno učinkovit način.

20.12.2005. | Pisane vijesti
ODRŽANA SVEČANOST POTPISIVANJA UGOVORA O DAROVNICI SREDSTAVA EU "“ CARDS 2004 ZA PROJEKT SREčIVANJA ZEMLJIŠNIH KNJIGA I KATASTRAMinistarstvo financija i Svjetska banka potpisali su Ugovor o darovnici iz sredstava EU - CARDS 2004 za projekt sređivanja zemljišnih knjiga i katastra. Potpisivanjem ovog Ugovora Hrvatska će dobiti 33.25 milijuna kuna (4.5 milijuna eura) kojima će unaprijediti sustav registracije nekretnina u zemlji i katastra.

Učinkovit sustav registracije nekretnina jest preduvjet funkcionalnom tržištu nekretnina i svakom obliku prostornog planiranja na lokalnoj i nacionalnoj razini.

Ovaj se projekt uklapa u reformu zemljišnih knjiga i katastra koju provodi hrvatska Vlada vrijednu 37.2 milijuna eura. Njime će upravljati Svjetska banka kroz zajam Svjetske banke u iznosu od 24 milijuna eura, uz iznos od 6 milijuna eura proračunskih sredstava, te iznos od 5 milijuna eura iz EU (CARDS) sredstava.

Ova bespovratna sredstva EU-a kojima upravlja Svjetska banka (CARDS 2004 projekt vrijedan 4.5 milijuna eura) koristit će sljedeće dvije glavne institucije: Državna geodetska uprava i Ministarstvo pravosuđa - Odjel zemljišnih knjiga i povećat će ukupan proračun Svjetske banke za reformu na preko 40 milijuna eura.

Novi projekt CARDS 2004 osigurava dodatna bespovratna sredstva procesu reforme koji je u tijeku. Niže navedenim glavnim aktivnostima produbljuje se i proširuje suradnja:

- Jačanje digitalnog prostornog informacijskog sustava Državne geodetske uprave te veći broj informacija dostupan na Internetu;

- Obuka i tehnička pomoć za zaposlenike Državne geodetske uprave i Ministarstva pravosuđa (Odjela zemljišnih knjiga);

- Informiranje javnosti o učinkovitoj registraciji, koristima registracije, te pravima i obvezama onih koji registriraju svoje vlasništvo.

Nj.E. g. Ivan Šuker potpisao je Ugovor o darovnici iz sredstava EU - CARDS 2004 u ime Vlade Republike Hrvatske dok je u ime Svjetske banke ugovor potpisala gđa. Karin Shepardson.

Naglasivši važnost ove reforme za funkcioniranje tržišnog gospodarstva i ulaganja, Nj.E. g. Vincent Degert, šef Delegacije Europske komisije u Republici Hrvatskoj, kazao je:

"Reforma sustava zemljišnih knjiga i katastra mora se nastaviti. Zahtijevat će kontinuiranu političku i financijsku potporu od strane Nj.E. ministrice Škare-Ožbolt i Nj.E. ministra Šukera te mnogobrojnih donatora. Tako će postati priča o uspjehu koja će pokazati kako strukturna reforma donosi izravnu korist hrvatskom gospodarstvu, građanima i poslovnoj aktivnosti."

19.12.2005. | Pisane vijesti