Vijesti

Filtrirajte vijesti:
Od:
Do:
Pronađeno 1645 vijesti.
INDEKS POTROŠAČKIH CIJENA USPORIO U VELJAČI NA 3,6 %Međugodišnji rast razine cijena mjeren indeksom potrošačkih cijena usporio je s 3,9% u siječnju na 3,6% u veljači 2006. godine dok je međugodišnji rast cijena u prva dva mjeseca bio na razini od 3,8%. Najveći doprinos povećanju indeksa potrošačkih cijena u veljači u odnosu na siječanj 2006. godine imale su cijene prehrane i bezalkoholnih pića te cijene stanovanja, vode, energije, plina i drugih goriva dok su jedini doprinos smanjenju imale cijene prometa.

Cijene bezalkoholnih pića porasle su u veljači za 2,1% , a razlozi tog povećanja najvjerojatnije se nalaze u uvođenju plaćanja ekoloških naknada za zbrinjavanje ambalažnog otpada koje su pojedini proizvođači iskoristili za podizanje svojih cijena.

Druga kategorija koja je zabilježila značajan rast u veljači jesu opskrba vodom i različite komunalne usluge čije cijene su u veljači porasle za 7,4%, a to povećanje rezultat je odluka pojedinih jedinica lokalne samouprave. Najveći doprinos rastu cijena na međugodišnjoj razini došao je od rasta cijena goriva i maziva za osobna vozila koje su se u odnosu na veljaču 2006. godine povećale za 13%. Takvo kretanje bilo je u skladu s rastom cijena nafte na svjetskim tržištima što će utjecati i na rast cijena u nadolazećem razdoblju. Potrebno je napomenuti da rast cijene goriva ima i indirektne učinke na rast ostalih cijena s obzirom da je važan input u proizvodnji ostalih dobara. Od ostalih kategorija, na međugodišnjoj razini značajan rast cijena od 22% zabilježen je u kategoriji zdravstvenih usluga te cijena električne energije od 4,9%. Cijene zdravstvenih usluga porasle su uslijed uvođenja plaćanja administrativnih pristojbi od prvog listopada 2005. godine dok je porast cijena električne energije u skladu s HEP-ovim povećanjem cijena od prvog rujna te se slabljenje njihovog doprinosa rastu cijena na međugodišnjoj razini može očekivati u drugoj polovici godine. Na usporavanje rasta potrošačkih cijena u drugom dijelu godine u značajnoj mjeri bi mogao utjecati i najavljeni ulazak novih trgovačkih lanaca na hrvatsko tržište.

14.03.2006. | Pisane vijesti
MINISTAR ŠUKER ODRŽAO PREDAVANJE STUDENTIMA EKONOMSKOG FAKULTETA O PRORAČUNU REPUBLIKE HRVATSKEMinistar financija Ivan Šuker održao je danas na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu predavanje na temu "Proračun Republike Hrvatske - ključni instrument upravljanja državnim financijama". Ministar Šuker tom je prigodom iznio opća obilježja i osnovne elemente državnog proračuna, objasnio proces planiranja i pripreme proračuna te njegovog izvršavanja, kakva je uloga Državne riznice u upravljanju državnim financijama i ključne izazove hrvatskog proračuna - daljnje smanjenje deficita, udjela duga opće države u BDP-u i fiskalna decentralizacija.

Predavanje je bilo održano studentima druge godine fakulteta, u sklopu nastave iz predmeta "Javne financije", ali su i svi drugi studenti bili dobro došli.

Ministar Šuker predavanje je održao na poziv predavača predmeta «Javnih financija» Ante Baje. Cilj predavanja bio je promovirati javne financije, zainteresirati studente za taj predmet spajanjem teorije i prakse, ukazati na važnost javnih financija, a sve s ciljem povećanja transparentnosti upravljanja novcem građana. Nakon izlaganja, ministar Šuker je odgovarao na pitanja studenata.

14.03.2006. | Pisane vijesti
POREZNICI ZAPRIMILI VIŠE OD 896 TISUĆA PRIJAVA POREZA NA DOHODAKNešto više od 896 tisuća hrvatskih građana ove je godine podnijelo godišnju prijavu poreza na dohodak za 2005.

Poreznici su, naime, zaprimili 896.362 prijave poreza na dohodak za prošlu godinu, podatci su Ministarstva financija. To je očekivani broj i na razini je prošle godine, kažu u Ministarstvu. Procjenjuju da će temeljem godišnjih prijava građanima ove godine biti vraćeno ukupno oko 1,3 milijarde, odnosno otprilike isti iznos kao i prošle godine.

Prve pak isplate preplaćenog poreza na dohodak mogu se očekivati sredinom travnju, najavljuju iz Ministarstva financija.

Građani su godišnju prijavu poreza na dohodak za prošlu godinu mogli predati do 28. veljače, u ispostavama Porezne uprave ili putem pošte.

Prema podatcima Ministarstva, više od četvrtine poreznih prijava, ili više od 231,4 tisuću prijava zaprimili su poreznici na području Zagreba i okolnih mjesta.

Više od 10 posto ukupno zaprimljenih prijava, oko 91,9 tisuće njih primili su poreznici na području Područnog ureda Split.

Po broju prijava slijede zatim područni uredi Rijeka sa više od 72,3 tisuće, Osijek sa 65,4 tisuće, Pazin sa 54,5 tisuća zaprimljenih godišnjih prijava.

Najmanje prijava pak zaprimili su poreznici na području Gospića, 13,6 tisuća, Požege 17,5 tisuća, te Koprivnice sa 18,4 tisuće zaprimljenih prijava.(Hina)

12.03.2006. | Pisane vijesti
ŠUKER: NOVO ZAPOŠLJAVANJE U DRŽAVNOJ SLUŽBI NEĆE KOŠTATI MILIJARDU KUNAMinistar financija Ivan Šuker opovrgnuo je danas da će oko milijardu kuna koštati zapošljavanje novih oko 3.800 državnih službenika i vježbenika.

Nije istina da će zapošljavanje oko 3.800 državnih službenika koštati milijardu kuna, kazao je Šuker na današnjem susretu s novinarima. Ističe da je u proračunu za ovu godinu i to po dvije osnove - povećanje plaća (povećanjem osnovice za tri posto) i novo zapošljavanje, predviđeno ukupno 907 milijuna kuna.

Današnji dnevni tisak prenio je da je prema planu zapošljavanja u državnim službama, što ga je objavio Središnji državni ured za upravu, u ovoj godini predviđeno zapošljavanje 2.149 državnih službenika na neodređeno vrijeme, 1.322 vježbenika, te 350 državnih službenika na određeno vrijeme, odnosno ukupno 3.821 službenika.

Za to bi, prema pisanju nekih medija, ove godine trebalo osigurati milijardu kuna, a taj je podatak ministar odlučno odbacio. Kada bi to bilo točno, kada bi bilo riječ o milijardu kuna, onda bi Vlada donijela odluku koja je protivna zakonu, jer za to nema osigurana sredstva, kaže Šuker.

Objašnjava, naime, da se za svako novo zapošljavanje mora tražiti potvrda Ministarstva financija da je za to osiguran novac.

No, ministar ističe kako državnoj upravi nedostaju visokoobrazovani kadrovi, za što kao primjer navodi i svoj resor.

Objavljenim planom u Poreznoj upravi planirano je zapošljavanje 470 novih službenika. Porezna uprava preuzela je kompletnu brigu oko naplate doprinosa za zdravstveno i mirovinsko i to obavlja bez i jednog novog zaposlenog, kaže ministar, dodajući da se planira zapošljavanje visokoobrazovanih Kadrova.

Osnivanje i četiri nove carinarnice jedan je od razloga planiranom zapošljavanja 148 osoba, uglavnom visokoobrazovanih u Carinskoj
upravi, a Financijska policija koja je započela s radom planira zaposliti oko 160 novih službenika.

Ministarstvo financija vodi i poslove vezane za predpristupne fondove EU, a svi ti poslovi traže visokoobrazovane i stručne ljude, ponovio je ministar Šuker.(Hina)

07.03.2006. | Pisane vijesti
OBJAVLJEN MJESEČNI STATISTIČKI PRIKAZ MINISTARSTVA FINANCIJA ZA MJESEC SIJEČANJ 2006. GODINE BR. 123Ministarstvo financija objavilo je Mjesečni statistički prikaz za mjesec siječanj 2006. godine br. 123 s podacima o državnom proračunu, izvanproračunskim fondovima i agencijama, konsolidiranoj središnjoj državi, lokalnoj i konsolidiranoj općoj državi, rezultatima aukcija trezorskih zapisa, dugu opće države te unutarnjem dugu konsolidirane središnje države za razdoblje od siječnja do prosinca 2005. godine.

Deficit konsolidirane opće države prema modificiranom obračunskom načelu za 2005. godinu je ostvaren u skladu s planom odnosno na razini 4,2% BDP-a. Time je ostvarena značajna fiskalna prilagodba od 0,7 postotnih bodova u usporedbi s 2004. godinom odnosno fiskalna prilagodba od čak 2,1 postotnih bodova u odnosu na 2003. godinu kada je deficit opće države ostvaren na razini od čak 6,3% BDP-a. Ostvarenjem deficita opće države u skladu s planom osigurava se čvrst temelj daljnjem provođenju fiskalne prilagodbe u skladu s planovima za srednjoročno razdoblje.

Ukupni prihodi konsolidirane opće države ostvareni su na razini od 103,1 milijarde kuna te su zabilježili međugodišnji rast od 6,9% odnosno ostvareni su na razini 0,4% iznad plana za 2005. Najveći doprinos rastu ukupnih prihoda konsolidirane opće države u 2005. godini dali su prihodi od poreza na dodanu vrijednost koji čine gotovo trećinu ukupnih prihoda konsolidirane opće države, a koji su zabilježili međugodišnje povećanje od čak 8%, prvenstveno kao rezultat izvanredne turističke sezone i jače gospodarske aktivnosti. Zatim, prihodi od doprinosa za socijalno osiguranje s ostvarenim godišnjim rastom od 6,2% te prihodi od poreza na dobit koji su u odnosu na 2004. godinu zabilježili porast od čak 26,8%.

Rashodi konsolidirane opće države u promatranom razdoblju dosegli su razinu od 100,5 milijardi kuna, odnosno zabilježili su međugodišnji rast od 6,6% odnosno ostvareni su na razini 0,5% iznad plana za 2005. godinu. Najznačajniji doprinos rastu rashoda konsolidirane opće države u 2005. godini dali su naknade zaposlenima koji su zabilježili godišnji rast od 4,6%, rashodi za socijalne naknade s zabilježenim godišnjim rastom od 3,5%, rashodi za korištenje dobara i usluga s ostvarenim godišnjim rastom od 12,2%, rashodi za kamate s ostvarenim godišnjim rastom od 15,4% te ostali rashodi s godišnjim rastom od 15%.

Neto stjecanje nefinancijske imovine konsolidirane opće države je u 2005. godini iznosilo 9 milijardi kuna te je zabilježilo godišnje smanjenje od 14,1% prvenstveno uslijed smanjenja obujma izgradnje autocesta u 2005. godini u usporedbi s godinom ranije.

Neto pozajmljivanje/zaduživanje, definirano kao razlika prihoda, rashoda i neto stjecanja nefinancijske imovine sukladno GFS 2001 metodologiji za prikaz državnih financija, je na razini konsolidirane opće države za 2005. godinu ostvareno u iznosu od -6,5 milijardi kuna što predstavlja godišnje smanjenje razine neto pozajmljivanja od gotovo 2 milijarde kuna.

Mjesečni statistički prikaz Ministarstva financija br. 124, s podacima za siječanj 2006. godine očekuje se krajem ožujka 2006.

07.03.2006. | Pisane vijesti
ŠUKER: ZAKONOM OMOGUĆITI ČIŠĆENJE BILANCI ZA 200-NJAK TVRTKIPosebnim zakonom moglo bi se regulirati, odnosno omogućiti čišćenje bilanci za oko 200 tvrtki u većinskom vlasništvu države čija je bilanca opterećena dugovanjima prema državi, a koje imaju robnu marku i sve pretpostavke da pozitivno posluju, najavio je danas ministar financija Ivan Šuker.

Riječ je dvjestotinjak tvrtki, kao npr. Zdenki ili Dalmacijavinu, tvrtkama koje imaju brand, ali i obveze, npr. dugovanja za mirovinsko i zdravstveno, PDV, porez na dohodak. Mnoge od tih obveza daleko su veće od knjigovodstvene vrijednosti tih tvrtki i da iziđu na tržište ne mogu se prodati, kazao je ministar na susretu s novinarima.

Ukupna dugovanja tih tvrtki procjenjuje na oko 4,5 milijarde kuna.

Zakonom i programom restrukturiranja za svaku tvrtku omogućilo bi se, kako kaže Šuker, čišćenje bilance, ne otpis, a nakon toga te bi se tvrtke mogle prodati na burzi ili natječajem i taj bi prihod bio prihod državnog proračuna.

Ministar se zalaže za zakonsko reguliranje kako bi se izbjeglo bilo kakvo diskreciono pravo. Tako bi se, kaže, točno znalo na koje se to tvrtke odnosi i onemogućile diskrecione odluke.

Šuker nije želio davati nikakav točan rok za predlaganje tog zakona, poručujući tek da je rok čim prije.

Potrebno je, naime, dodaje, i s Agencijom za zaštitu tržišnog natjecanja naći model restrukturiranja koji bi bio u skladu sa zakonodavstvom EU, a napominje kako su nešto slično napravili i Slovenci.

Ističe i kako bi se u programu restrukturiranja odredile kontrolne točke za njegovu provedbu, te kako bi se na predloženi način moglo spasiti nekoliko tisuća radnih mjesta.(Hina)

07.03.2006. | Pisane vijesti
ŠUKER: 2005. DEFICIT PRORAČUNA 4,2 POSTO BDP-ADeficit opće države u prošloj godini iznosio je 9,3 milijarde kuna, odnosno 4,2 posto BDP-a, što je u skladu s planom, izjavio je danas ministar financija Ivan Šuker.

Time je ostvarena značajna makroekonomska prilagodba od 0,7 postotnih poena (2004. deficit je iznosio 4,9 posto BDP-a), kazao je, podsjećajući da se u ovoj godini planira deficit od 3,3 posto BDP-a.

Nastave li se pozitivni makroekonomski trendovi i rast državnih prihoda sigurno ćemo razmišljati o određenim zakonskim promjenama i (poreznom) rasterećenju, kazao je Šuker na današnjem susretu s novinarima.

No, napominje da treba sačekati još pet, šest mjeseci i vidjeti jesu li nastavljeni pozitivni trendovi iz prošle i s početka ove godine.

Smatra također kako su u cijeni rada najveće opterećenje doprinosi što potkrepljuje i podatkom da se primjerice kod opterećenja na neto plaću od oko 3.700 kuna oko 90 posto opterećenja odnosi na doprinose za zdravstveno i mirovinsko, a samo oko 10 posto na poreze.

No, upozorava i na deficit zdravstvenog i mirovinskog sustava, činjenicu da smanjenje doprinosa za jedan postotni poen ne znači puno za plaće, ali za proračun znači oko milijardu kuna manji prihod.

Ističe kako su dobri makroekonomski pokazatelji u prošloj godini nastavljaju i u prva dva mjeseca ove godine - industrijska je proizvodnja u siječnju porasla za 5,9 posto u odnosu na siječanj prošle godine, broj noćenja i dolazaka turista u siječnju je na međugodišnjoj razini premašio 15 posto, zabilježene su i 12.772 osobe, ili 3,9 posto manje nezaposlenih nego u siječnju 2005., a stopa nezaposlenosti u tom se razdoblju smanjila za 0,7 posto.

Sve to ima dobru refleksiju i na proračun, i u prva dva mjeseca ove godine proračunski su prihodi porasli za 1,8 milijardi kuna, odnosno za 16 posto.

Uz dobre makroekonomske pokazatelje, ministar Šuker rast prihoda proračuna i u prošloj godini za 6,5 posto (pri čemu poreznih prihoda za 7,2 posto, a od doprinosa za 6,2 posto), kao i u prva dva mjeseca ove godine objašnjava i promjenama u metodologiji rada Porezne uprave i zahvaćanjem dijelom i sive ekonomije.

Kontinuirano se prati i kupnja skupih automobila, jahti, pa je primjerice u Zagrebu obavljeno oko 500 provjera, a Carinska uprava kontrolira i privremeni uvoz brodova, rekao je ministar.

Uvođenje imovinskih kartica, ponovio je, stvar je političkog konsenzusa. Sve dok se on ne postigne teško će se ostvariti, kazao je.

Ministar nije želio govoriti o sadržaju pisma namjere koje Vlada upućuje MMF-u čiji bi Odbor direktora uskoro trebao odlučivati o dosadašnjoj provedbi i mogućem produženju stand by aranžmana s Hrvatskom.

Vjerojatno će se taj aranžman nastaviti do listopada ove godine, kazao je Šuker koji očekuje i uspješan završetak tog stand by-a.

Nakon toga, u nastavku suradnje s MMF-om Šuker očekuje kako će se postići daleko slobodniji aranžman koji bi vjerojatno trajao do ulaska Hrvatske u EU.(Hina)

07.03.2006. | Pisane vijesti
MINISTARSKA KONFERENCIJA O INOVATIVNOM FINANCIRANJU U CILJU RAZVOJA I PROTIV PANDEMIJAMinistar financija Republike Hrvatske Ivan Šuker, kao gost Republike Francuske, u pratnji pomoćnice ministra za europske integracije i međunarodne financijske odnose Ane Hrastović, sudjelovao je danas u radu dvodnevne međunarodne ministarske konferencije "Solidarnost i globalizacija: inovativno financiranje u cilju razvoja i protiv pandemija", koja se održava u Parizu. Na konferenciji sudjeluje stotinjak zemalja predstavljenih predsjednicima, ministrima vanjskih poslova ili ministrima financija te brojne međunarodne financijske institucije i nevladine udruge. Konferenciju je otvorio Generalni tajnik Ujedinjenih narodna Kofi A. Annan.

Pokrovitelj konferencije, predsjednik Republike Francuske Jacques Chirac naglasio je da polovica svjetskog stanovništva živi ispod granice siromaštva s prihodom manjim od 2 USD dnevno i posebno istaknuo izrazito tešku situaciju u Africi. Naglasio je, da je u cilju ostvarenja milenijskih razvojnih ciljeva potrebno da razvijene zemlje svijeta povećaju svoja ulaganja u razvoj sa 65 milijardi na 200 milijardi USD godišnje. Budući da to nije moguće samo putem proračunskih izdvajanja predsjednik Chirac je predstavio svoju i Francusku inicijativu da se uvede fiksna pristojba na zrakoplovne karte od koje se očekuje da će samo u Francuskoj godišnje osigurati 230 milijuna USD za borbu protiv pandemija. Predsjednik Chirac pozvao je sve zemlja članice Europske unije i OECD-a da uvedu istovjetne pristojbe na zrakoplovne karte te na taj način pomognu financirati razvoj u svijetu.

Ministar financija Ivan Šuker na početku konferencije osobno se pozdravio s predsjednikom Republike Francuske Jacques Chiracom.

Tijekom poslijepodneva ministar financija Ivan Šuker sastao se s guvernerom Razvojne banke Vijeća Europe (CEB) Raphaelom Alomarom. Razgovaralo se o dosadašnjoj i budućoj suradnji Hrvatske i Razvojne banke Vijeća Europe te pripremama za obilježavanje 50 godina postojanja te banke u lipnju ove godine.

27.02.2006. | Pisane vijesti
UPLAĆENO PRVIH 5 MILIJUNA EURA IZ PRETPRISTUPNIH FONDOVA EUKrajem prošlog tjedna i stvarno je započeo tijek novca iz pretpristupnih fondova EU, nakon što je Europska komisija u četvrtak, 23. veljače, na račun Nacionalnog fonda uplatila pet milijuna eura predujma iz ISPA programa, izvijestila je danas državna tajnica Središnjeg državnog ureda za razvojnu strategiju Martina Dalić na konferenciji za novinare u Banskim dvorima.

ISPA program odnosi se na područja prometa i zaštite okoliša, a za Hrvatsku u 2005. i 2006. predviđa 60 milijuna eura. Krajem siječnja ove godine potpisani su financijski memorandumi za dva projekta - obnovu pruge Vinkovci-Tovarnik-državna granica, te za vodoopskrbu grada Karlovca, a očekuje se da će do ljeta memorandum biti potpisan i za projekt odlagališta otpada Bikarac.

Obnova željezničke pruge financirat će sredstvima ISPA programa sa 28,5 milijuna eura, što je oko 38 posto ukupne vrijednosti projekta (75,7 milijuna eura), a ostatak će se financirati sredstvima iz nacionalnog proračuna.

Projekt vodoopskrbe Karlovca ukupno je vrijedan 36 milijuna eura, od čega će se 67 posto, ili 22,5 milijuna eura financirati sredstvima ISPA programa, a ostatak je hrvatsko nacionalno sufinanciranje, pri čemu će se 10 milijuna eura osigurati zajmom Europske bake za obnovu i razvoj.

Projekt odlagališta otpada Bikarac, kod Šibenika, financirao bi se sa šest milijuna eura iz ISPA pretpristupnog fonda, a 2,8 milijuna osigurao bi Fond za zaštitu okoliša.

Pred zaključenjem je i financijski memorandum za PHARE program za koji je u 2005. odobreno 80 milijuna eura, a Europska je komisija početkom prosinca prošle godine odobrila 23 projekta, te zbog dobre pripremljenosti projekata povećala raspoloživi iznos za još sedam milijuna eura.

I u 2006. za PHARE je predviđen iznos od 80 milijuna eura.

Dalić je istaknula da je odlukom Europske komisije s početka veljače o prijenosu prava upravljanja sredstvima PHARE, ISPA i CARDS na Hrvatsku zaključen proces akreditacije, a Komisija je na Hrvatsku, odnosno provedbenu agenciju u Ministarstvu financija prenijela pravo provođenja natječaja, ugovaranja i provođenja projekata.

Temeljem informacije i potvrde krajnjih korisnika na terenu o provedbi programa, te temeljem potvrde nadležnog resora, Provedbena agencija traži sredstva i isplaćuje dobavljače. Objava i provedba natječaja, ugovaranje i ostali koraci dostavljaju se na ex ante kontrolu Delegaciji Europske komisije u Zagrebu, objasnila je Dalić.

Za razliku od toga, kod SAPARD agencije nema prethodne kontrole, nego samo naknadna (ex posto) kontrola Komisije.

Hrvatskoj je iz CARDS programa u razdoblju 2001.-2004. na raspolganju 255 milijuna eura, u 2005. za PHARE je predviđeno 80 milijuna, što je povećano za još sedam milijuna eura, a za ISPA program 25 milijuna eura.

Za 2006. iz pretpristupnih programa pomoći EU za Hrvatsku je predviđeno 140 milijuna eura, od čega u PHARE programu 80 milijuna, ISPA 35, te SAPARD programu 25 milijuna eura.(Hina)

 

26.02.2006. | Pisane vijesti
MINISTAR ŠUKER U PARIZU O INOVATIVNOM FINANCIRANJUU radu dvodnevne međunarodne ministarske konferencije "Solidarnost i globalizacija: inovativno financiranje u cilju razvoja i protiv pandemija", koja se sutra otvara u Parizu, sudjelovat će i hrvatski ministar financija Ivan Šuker, izvijestili su iz Ministarstva financija.

Šuker putuje u Pariz na poziv ministra vanjskih poslova Republike Francuske Philippe Douste-Blazya i francuskog ministra gospodarstva, financija i industrije Thierry Bretona.

Konferencija, kojoj je pokroviteljst predsjednik Republike Francuske Jacquesa Chiraca koji će je i otvoriti, održava se na tragu Deklaracije o inovativnim izvorima financiranja razvoja, kojoj se u rujnu prošle godine na sastanku na vrhu Ujedinjenih naroda u New Yorku priključilo 79 zemalja, uključujući i Hrvatsku.

Tijekom boravka u Parizu ministar Šuker, kako je najavljeno, posjetit će Razvojnu banku Vijeća Europe (CEB) i sastati se s guvernerom CEB-a Raphaelom Alomarom.

CEB je međunarodna financijska institucija pod političkim pokroviteljstvom Vijeća Europe s kojom je Hrvatska uredila pravne i financijske odnose 15. lipnja 1996. godine. Od tada do danas Hrvatska je potpisala s CEB-om 11 javnih zajmova i jedan zajam uz državno jamstvo u ukupnom iznosu od 257 milijuna eura.

Hrvatska Vlada i CEB zajednički su definirale Strategiju suradnje za razdoblje od 2005. do 2009. godine. Strategija definira sektore i projekte koje je CEB spremna financirati u tome razdoblju i to do ukupnog iznosa od 600 milijuna EUR bude li to Hrvatska tražila.(Hina)

26.02.2006. | Pisane vijesti