Vijesti

Filtrirajte vijesti:
Od:
Do:
Pronađeno 1443 vijesti.
REAKCIJA: VLADINA UREDBA KOJOM SE ODREčUJE GRANICA O VISINI NAJVIŠIH DOPUŠTENIH UGOVORNIH KAMATNIH STOPA\r\nVLADA ODREDILA GRANICU IZNAD KOJE SE KAMATE SMATRAJU NEDOPUŠTENIM "“ LIHVARSKIMPovodom natpisa u medijima o tome da je Vlada Uredbom o visini najviših dopuštenih ugovornih kamatnih stopa umjesto manjih dopustila veće kamate, te da je kamatna ljestvica Vlade toliko visoka da ne zadire u dosadašnje legalno lihvarenje banaka i kartičara pojašnjavamo sljedeće:

Vlada je Uredbom o visini najviših dopuštenih ugovornih kamatnih stopa odredila granicu iznad koje se kamate smatraju nedopuštenima, odnosno lihvarskim. Cilj je bio sprječavanje lihvarenja i da se ne ponavlja ono što se događalo prije da se građanima i poduzećima ne zaračunavaju kamate na kamatu. Vlada je Uredbom odredila da najviše dopuštene ugovorne kamatne stope za pravne osobe iznose 17 posto, a za građane 19 posto, umjesto 21 posto kako je predložio Odbor za utvrđivanje kamatnih stopa. Vlada je pri donošenju odluke vodila računa o najvećem mogućem ograničenju kamata u postojećim tržišnim odnosima u Hrvatskoj, odnosno o tome da se kamate formiraju na tržištu, ali da se pri tom u najvećoj mogućoj mjeri štite potrošači - građani i poduzeća. Uredba je donijeta na temelju preporuka Odbora i vlastite analize te problematike, imajući u vidu interese građana, poduzeća, financijskog sektora, ali i opći javni interes. Pri tom se išlo na ruku građanima tako što je prema donesenoj Uredbi razlika između kamatnih stopa na kratkoročne kredite građanima u odnosu na kredite poduzećima 11 posto, za razliku od početka ove godine kada je ta razlika iznosila 80 posto, a početkom 2003. ona je iznosila 100 posto.

Nadalje, nisu istinite tvrdnje iznesene u medijima da su kamatne ljestvice toliko visoke da ne zadiru u dosadašnje legalno lihvarenje banaka i kartičara. Zato što su kartičari već svojevremeno smanjili kamatne stope u granice dozvoljene zakonom. Naknade koje zaračunavaju banke i kartičari nisu predmet Uredbe.

Nisu točne ni tvrdnje da je za loš nadzor rada bivših štedionica direktno odgovorno Ministarstvo financija zato što Ministarstvo financija u to vrijeme nije bilo nadležno za njihov nadzor.

Danas nadzor štedno-kreditnih zadruga obavlja Ministarstvo financija u cilju uvođenja reda u njihovo poslovanje. S tim ciljem donesen je i Pravilnik o obračunavanju sredstava pričuve štedno-kreditnih zadruga.

Visina zatezne kamatne stope određena je jednako za sve novčane obveze u nominalnom iznosu od 15 posto godišnje. Zatezna kamatna stopa je sankcija za neplaćanje, mora djelovati unaprijed i destimulirati neplaćanja. Direktive Europske unije se ne odnose na najviše dopuštene ugovorne kamatne stope.

08.11.2004. | Pisane vijesti
MINISTAR ŠUKER NA REGIONALNOM SEMINARU EBRD-a NA TEMU FINANCIRANJA RAZVOJA LOKALNE I REGIONALNE SAMOUPRAVEEuropska banka za obnovu i razvoj održava 8.- 9. studenog 2004. u Sheraton Hotelu u Zagrebu Regionalni seminar na temu financiranja razvoja lokalne i regionalne samouprave u Republici Hrvatskoj. Hrvatska je domaćin i suorganizator seminara.


Na otvorenju seminara 08. studenog 2004. prisustvovao je premijera dr. Ivo Sanader. Domaćin s hrvatske strane bio je ministar financija Ivan Šuker, a sudionicima seminara uvodno se obratila gradonačelnica Grada Zagreba Vlasta Pavić. Na seminaru je prisustvovao i predsjednik EBRD-a Jean Lemierre.

Ovim seminarom predstavnici EBRD-a žele prenijeti iskustva stečena pri radu na sufinanciranju ISPA i PHARE programa Europske unije zajmovima EBRD-a te o korištenju navedenih fondova i pripremi samih projekata. Teme seminara su pružanje usluga pri lokalnoj upravi i samoupravi, fiskalna decentralizacija i okviri regulacije, usklaživanje s EU i podrška EU te mobilizacija kapitala i iskustva strateških jedinica.

"Proces približavanja Europskoj uniji pred Hrvatsku, a tako pred ostale zemlje regije, postavlja nove ciljeve koji se trebaju ostvariti kroz sveobuhvatne reforme gospodarstva. Naš strateški cilj pridruživanja Europskoj uniji postavlja odgovorne zadatke pred hrvatsku gospodarsku politiku koja teži ostvariti ravnopravno sudjelovanje Hrvatske na europskom tržištu. U konačnici, uz predviđeni rast gospodarstva te daljnji nastavak ulaganja u infrastrukturu, posebice infrastrukturu županija, gradova i općina, važno je ostvariti povećanje životnog standarda hrvatskih građana", istaknuo je ministar financija Ivan Šuker.

Na dvodnevnom seminaru sudjeluju mnogi visoki državni dužnosnici iz Hrvatske i zemalja regije, državni tajnici i gradonačelnici, predstavnici poslovnog sektora, stručnjaci te predstavnici EBRD-a i različitih međunarodnih institucija kako bi razgovarali o izazovima i mogućnostima za razvoj lokalne i regionalne samouprave u regiji. Seminar okuplja oko 100-ak sudionika među kojima su gradonačelnici Albanije, Bosne i Hercegovine, Bugarske, Makedonije, Rumunjske i Srbije. Seminarom u Zagrebu o razvoju lokalne i regionalne samouprave u regiji EBRD počinje seriju konferencija uoči svojega godišnjeg zasjedanja 2005.

08.11.2004. | Pisane vijesti
'ZELENO SVJETLO' PRIJEDLOGU ZAKONA O OSIGURANJU DEPOZITAPrijedlog zakona o osiguranju depozita, po kojemu bi država i dalje jamčila za depozite građana do sto tisuća kuna, ali bi se uz štedne uloge jamčilo i za novac na tekućim i žiro računima, dobio je danas potporu saborskog Odbora za financije i državni proračun.

Taj zakon dio je EU-paketa i saborsku će proceduru proći po hitnom postupku.

Od EU-direktiva, s kojima se zakon usklađuje, u obzir nije uzeta direktiva da se osiguravaju i depoziti malih poduzeća.

Budući da se ostaje na sustavu po kojem banke unaprijed uplaćuju novac u za to namijenjen fond, država im je izišla u susret smanjivši doprinos s 0,8 na 0,5 posto, a odobrene su i brojne iznimke iz osnovice na koju se to plaća, objasnio je pomoćnik ministra financija Zdenko Prohaska.

No, bankari nisu zadovoljni novim zakonom jer tvrde da su premije za osiguranje depozita dva do tri puta veće nego u drugim europskim zemljama, a tvrde i da taj namet u pitanje dovodi jednakost banaka s drugim gospodarskim subjektima.

Zbog toga bankari razmišljaju i o tužbi Ustavnom sudu, rekao je predstavnik Hrvatske udruge banaka Zoran Bohaček.(Hina)

 

02.11.2004. | Pisane vijesti
MINISTAR ŠUKER PREDSTAVIO POREZNU REFORMUPovećanje neoporezivog dijela dohotka sa 1.500 na 1.600 kuna, kumuliranje poreznih olakšica na ukupno 12.000 godišnje, uvođenje kategorije drugog dohotka za oporezivanje primanja sportaša, pjevača i umjetnika, ukidanje poreza na dividendu i ukidanje jednokratnog otpisa imovine, najvažniji su dijelovi porezne reforme kako je to danas najavio ministar financija Ivan Šuker.

O prijedlogu porezne reforme, te o osnovnim polazištima za izradu proračuna za iduću godinu danas je raspravljalo Gospodarsko-socijalno vijeće, a ta će se rasprava nastaviti i idući tjedan.

Kod poreza na dohodak, ministar ističe da će uz povećanje neoporezivog dijela dohotka za 100 kuna, na 1.600 kuna, doći do promjene nekih poreznih razreda. Stope pak poreza na dohodak neće se mijenjati i ona će ostati 15, 25, 35 i 45 posto.

Stopom od 15 posto oporezivat će se tako dohodak od 3.200 kuna, stopom od 25 posto dohodak do 8.000 kuna, stopom od 35 posto dohodak od 8.000 do 22.400 kuna, dok će se iznosi iznad 22.400 kuna oporezivati stopom od 45 posto.

Prema sindikalnim računicama, za osobe s najnižim primanjima povećanje dohotka bit će od 9,5 do 10 kuna.

Promjene, kaže Šuker predviđaju i povećanje faktora osobnog odbitka za uzdržavane članove obitelji. Tako bi se osobni odbitak za prvo dijete povećao sa 0,45 na 0,5, za drugo dijete sa 0,59 na 0,7, treće sa 0,74 na 1, četvrto sa 1,17 na 1,4, te za peto dijete sa 1,59 na 1,9. Isto tako povećao bi se i odbitak za invalidne osobe sa 0,25 na 0,30, a za stopostotne invalide na 1.

Ministar je istaknuo i da će se predložiti da se porezne olakšice (za zdravstvo, stambene kredite i slično) mogu kumulirati na ukupno 12.000 kuna.

Uvodi se i kategorija drugog dohotka za oporezivanje sportaša, pjevača, umjetnika i sličnih djelatnosti. Njima bi se, kaže Šuker, priznao paušalni trošak od 30 posto a za preostalih 70 posto dohotka plaćali bi 25 posto poreza. Time želimo regulirati ovo područje koje je sada izvan svih kontrola, kazao je Šuker.

Najavio je i ukidanje poreza na dividendu čime se želi osnažiti financijsko tržište i potaknuti domaći i strani investitori. Ukidanjem poreza na dividendu državni će proračun izgubiti oko 320 milijuna kuna, rekao je.

Šuker je najavio i ukidanje jednokratnog otpisa imovine a samo prema prijavama za prošlu godinu riječ je o iznosu od 3,9 milijardi kuna.

Ukupno bi proračun tim izmjenama izgubio, procjenjuje se, oko 850 milijuna kuna. No utjecaj porezne reforme, odnosno promjena u sustavu poreza na dohodak i na dobit, u konačnici bi za državni proračun i lokalne proračune trebao biti neutralan. Šuker naime podsjeća da samo jednokratni otpis imovine znači povećanje porezne osnovice za 3,9 milijardi kuna, a širi se i porezna osnovica oporezivanjem novih područja.

Šuker je istaknuo i da bi prema sadašnjim projekcijama i osnovnim parametrima za izradu proračuna, proračun u idućoj godini mogao iznositi oko 91 milijardu kuna.

U idućoj će godini, ističe, država trebati vratiti i 11,9 milijardi kuna glavnice, te 4,5 milijardi kuna kamata. Projekcija je da će se u idućoj godini i država i Hrvatske autoceste, ako bude moguće, zaduživati na domaćem tržištu, rekao je Šuker.

Ministar je kao osnovne parametre za izradu proračuna za iduću godinu naveo proračunski deficit od 3,5 posto BDP-a, planirani rast BDP-a u idućoj godini od 4,1 posto, uz nisku inflaciju na razini oko 2,6 posto.

Promet u trgovini na malo, očekuje se, porast će oko 7,9 posto, financijski efekti turizma trebali bi biti veći za 5 posto, a trebao bi se nastaviti i pozitivan trend većeg rasta izvoza od uvoza, kazao je ministar financija.(Hina)

02.11.2004. | Pisane vijesti
MINISTAR ŠUKER O POREZNOJ REFORMIMinistarstvo financija predložit će da se neoporezivi dio dohotka sa sadašnjih 1.500 poveća na 1.600 kuna, dok se stope poreza na dohodak neće mijenjati, izjavio je danas ministar financija Ivan Šuker na III. susretu turističkih djelatnika s predstavnicima hrvatske Vlade u sklopu "Dana hrvatskog turizma" u Cavtatu.

Iznoseći osnovne postavke nove porezne reforme koja se priprema, Šuker je rekao da je izmjenama Zakona o porezu na dohodak predloženo i kumulativno ograničavanje poreznih olakšica na ukupno do 12.000 kuna godišnje.

Prema sadašnjim odredbama, naime, za svaku se pojedinu olakšicu (životno osiguranje, stambene olakšice, odbitke u zdravstvu i sl.) priznavalo porezni odbitak od po 12.000 kuna godišnje.

Pred turističkim djelatnicima, Šuker je kao najvažniji dio porezne reforme izdvojio prijedlog ukidanje poreza na dividende.

Time bi se, kaže, oživjelo tržište kapitala, a hrvatske građane potaknulo na ulaganje u dionice, pa i turističkih tvrtki.

To je i direktan ulog hrvatske Vlade u razvoj, unatoč tome što se time odriče prihoda od oko 300 milijuna kuna od tog poreza, poručio je Šuker.

Porezna reforma, prema dosadašnjim najavama, ne predviđa promjene stopa poraza na dohodak, pa bi se i nadalje zadržale stope od 15, 25, 35 i 45 posto.

Ne bi se mijenjala ni stopa poreza na dobit, a izmjenama toga zakona, uz ukidanje poreza na dividende, omogućio bi se i jednokratni otpis dugotrajne imovine.(Hina)

28.10.2004. | Pisane vijesti
VLADA: ZATEZNE KAMATE 15 POSTO GODIŠNJEZatezna kamata u Hrvatskoj iznosit će 15 posto godišnje, najviša dopuštena ugovorna kamata između pravnih osoba 17 posto, a između građana i pravnih osoba 19 posto godišnje, utvrdila je danas uredbama hrvatska Vlada.

Time je Vlada za 2 postotna poena smanjila visinu najviše dopuštene ugovorne kamate između građana i pravnih osoba u odnosu na prijedlog koji joj je dostavio Odbor za utvrđivanje kamatnih stopa koji je predlagao da ta najviša kamata bude 21 posto.

U potpunosti je pak Vlada prihvatila prijedloge Odbora vezano za visinu zatezne kamate i najvišu dopuštenu ugovornu kamatu između pravnih osoba.

Ministar financija Ivan Šuker ustvrdio je da se Uredbom o visini zatezne kamate i Uredbom o visini najviših dopuštenih ugovornih kamatnih stopa sprječava ugovaranje lihvarskih kamata.

Nadam se da smo konačno stali na kraj lihvarenju u Hrvatskoj, istaknuo je Šuker.

Utvrđene kamatne stope, za koje su kao referentni uzeti podatci iz drugog tromjesečja ove godine, primjenjivale bi se u četvrtom tromjesečju ove godine.

Odbor, koji će se sastajati tromjesečno, a po potrebi i češće, predlaže i da se sukcesivno, prema referentnim podatcima za svako tromjesečje, utvrđuju kamatne stope za slijedeća tromjesečja, pa bi npr. podatci za treće tromjesečje ove godine bili referentni za utvrđivanje kamatnih stopa za prvo tromjesečje iduće godine.

Šuker je objasnio da je za visinu zatezne kamatne stope kao referentna uzeta najviša kamatna stopa na kratkoročne kredite stanovništvu koja je u srpnju ove godine iznosila 14,24 posto, pa se zaokruživanjem na više došlo do kamate od 15 posto.

Kao referentna za najviše dopuštene ugovorne kamate uzeta je ukupna prosječna kamatna stopa na kratkoročne kredite pravnim osobama i građanima u drugom tromjesečju ove godine, a to je 11,64 posto.

Ta je kamatna stopa za novčane obveze između pravnih osoba, npr. između banaka i poduzeća, uvećana za 40 posto i tako se došlo do najviše ugovorne kamatne stope od 17 posto godišnje.

Za novčane pak obveze između građana i pravnih osoba referentna je kamatna stopa uvećana za 60 posto i tako je, zaokruživanjem na više, utvrđena kamata od 19 posto godišnje, objasnio je Šuker.(Hina)

26.10.2004. | Pisane vijesti
NA INICIJATIVU PREMIJERA SANADERA ODRŽAN SASTANAK O RJEŠAVANJU SITUACIJE U VARTEKSUImajući u vidu važnost Varteksa za gospodarstvo Varaždinske regije, te nužnost očuvanja radnih mjesta, predsjednik Vlade RH dr. Ivo Sanader pokrenuo je inicijativu za restrukturiranje tog najvećeg hrvatskog tekstilnog poduzeća.

Na temelju premijerove inicijative, predstavnici Vlade predvođeni ministrom financija Ivanom Šukerom i ministrom unutarnjih poslova Marjanom Mlinarićem, sastali su se danas u Ministarstvu financija s predstavnicima Uprave Varteksa, poslovnih banka - Zagrebačke banke, Privredne banke Zagreb i Raiffeisen banke te Hrvatske banke za obnovu i razvitak kako bi razmotrili aktualno stanje u tekstilnom poduzeću Varteks d.d. Sastanku je prisustovao i Vladimir Kurečić, saborski zastupnik.

Predstavnici Varteksta upoznali su sudionike sastanka sa stanjem u Varteksu i poslovnim planovima.

Na sastanku je zaključeno da se formira Radna skupina sastavljena od predstavnka Varteksa , HBOR-a, poslovnih banaka i Ministarstva financija koja bi do sredine studenoga 2004. trebala pripremiti Prijedlog plana restrukturiranja Varteksa. Nakon analize navedenog prijedloga plana bit će predložene mjere za rješavanje situacije u Varteksu. U međuvremenu poslovne banke će staviti moratorij na svoja potraživanja koja u tom razdoblju dospijevaju.

21.10.2004. | Pisane vijesti
MINISTARSTVO FINANCIJA NAPLATILO BANKARSKO JAMSTVO ZA PLAĆE RADNICIMA ŽELJEZARE SISAKMinistarstvo financija naplatilo je danas bankarsko jamstvo od 3.6 milijuna eura, koje je ruski Mečelj priložio ugovoru kod kupnje Željezare Sisak d.d. od 6. veljače 2003. godine, a za isplatu 6 minimalnih plaća radnicima Valjaonice cijevi Sisak d.d.

Ministarstvo financija je, kao što je najavilo, učinilo sve što je potrebno kako bi se osigurala naplata bankarskog jamstva za isplatu 6 minimalnih plaća za 1.600 zaposlenih u sisačkoj željezari.

Ministarstvo financija će tijekom sutrašnjeg dana doznačiti novac za isplatu plaća radnicima Valjaonice cijevi Sisak.

19.10.2004. | Pisane vijesti
STAND-BY ARANŽMANI - 2001., 2003., 2004. GODINA - OSNOVNI NAGLASCIS ciljem boljeg informiranja javnosti o Stand-by aranžmanima između hrvatskih vlasti i Međunarodnog monetarnog fonda objavljujemo osnovne naglaske aranžmana potpisanih 2001., 2003. i 2004. godine. U njima se mogu vidjeti osnovne smjernice hrvatskih vlasti iz Memoranduma o ekonomskoj i financijskoj politici, srednjoročnih gospodarskih strategija, gospodarskih programa Vlada, osnovnih ciljeva i preuzetih obveza.

Stand-by aranžman: 2001. godine
Stand-by aranžman: 2003. godine
Stand-by aranžman: 2004. godine

14.10.2004. | Pisane vijesti
MINISTARSTVO FINANCIJA ĆE NAPLATITI BANKARSKO JAMSTVO ZA PLAĆE RADNICIMA ŽELJEZARE SISAKU Ministarstvu financija nije pronađen original niti postoji pisani trag da je zaprimljeno bankarsko jamstvo od 3.6 milijuna eura, koje je ruski Mečelj priložio ugovoru kod kupnje Željezare Sisak d.d. od 6. veljače 2003. godine, a za isplatu 6 minimalnih plaća radnicima željezare u slučaju njihovog neispunjavanja obveza.

Ministarstvo financija će učiniti sve što je potrebno kako bi se osigurala naplata bankarskog jamstva za isplatu 6 minimalnih plaća za 1.600 zaposlenih u sisačkoj željezari.

Ministarstvo financija je putem financijskih kanala došlo do autentične potvrde da je bankarsko jamstvo izdano 26. veljače 2003. od strane Ural-Siberian Bank, koja je registrirana u Rusiji 29. prosinca 2001. godine. Navedeno jamstvo se može aktivirati u korist Vlade RH ako Mečelj ne ipuni obveze pod točkom 4.3 Ugovora o kupnji Željezare Sisak od 06. veljače 2003. godine. Bankarsko jamstvo vrijedi do 01. travnja 2008. godine.

14.10.2004. | Pisane vijesti