Marić: Slijedi nastavak restrukturiranja cestarskog sektora

Slika /slike/vijesti/ZM171117.jpg

Ministar financija Zdravko Marić rekao je u petak kako je jučerašnjim izdavanjem euroobveznice završen prvi korak financijskog restrukturiranja cestarskog sektora te najavio da će se s konzorcijem domaćih banaka najkasnije do kraja prvog kvartala 2018. godine pokušati dogovoriti refinanciranje još 2,5 do 3 milijarde eura duga cestarskih poduzeća.

Republika Hrvatska izdala je, naime, u četvrtak 1,275 milijardi eura vrijedne obveznice, dospijeća 2030. godine, uz prinos od 2,953 posto i kupon od 2,75 posto, a Marić ističe da je to izdanje s najduljom ročnošću od kad Hrvatska izdaje vrijednosnice na međunarodnim tržištima, ali i najjeftinije izdanje euroobveznica do sada.

Novo će zaduženje, istaknuo je ministar financija na konferenciji za novinare održanoj u Banskim dvorima, u odnosu na javni dug biti neutralno, jer će se sredstva u cijelosti iskoristiti za refinanciranje skupljih kredita cestarskom sektoru.

Istaknuo je i da će to refinanciranje, odnosno zamjena skupih bankarskih kredita značiti najmanje 160 milijuna kuna godišnjih ušteda, odnosno oko dvije milijarde kuna u 12 godina ročnosti ove obveznice.

Ukupni dug sektora, odnosno tvrtki Hrvatske ceste (HC), Hrvatske autoceste (HAC) i Autocesta Rijeka-Zagreb (ARZ), iznosi oko 5,1 milijardu eura, a Marić je podsjetio da velik dio toga duga na naplatu dospijeva slijedeće dvije do tri godine.

Stoga su, kako je kazao, započeli pregovori s konzorcijem domaćih banaka o refinanciranju još 2,5 do 3 milijarde eura duga kako bi se nepovoljniji krediti zamijenili također bankarskim financiranjem, ali duže ročnosti i uz niži trošak.

"Računajte da ćemo dobar dio toga napraviti već do kraja godine, a najkasnije u prvom tromjesečju iduće godine", istaknuo je.

Time bi se, naglasio je, trebalo pokriti oko dvije trećine ukupnog duga sektora, dok se dio duga neće dirati, jer u njemu sudjeluju institucije za koje država želi da zadrže svoje vlasničke udjele u cestarskim tvrtkama te koje su omogućile povoljnija zaduženja, poput EIB-a ili EBRD-a.

Odgovarajući na pitanja novinara, Marić je kazao i kako partner države u ovom postupku i dalje ostaje Svjetska banka, no da njeno jamstvo, koje je bilo na raspolaganju, nije korišteno za novo izdanje obveznica, već bi se moglo koristiti za najavljeno domaće bankarsko zaduženje. Više na www.hina.hr



Pisane vijesti