„Vrijednost jedinstva“ – 25. obljetnica eura

S početkom 2024. godine, obilježava se 25. obljetnica uspostave eura.

Nakon desetogodišnjih priprema, 1. siječnja 1999. godine, 11 država članica Europske unije fiksiralo je svoje devizne tečajeve, donijelo zajedničku monetarnu politiku te su na svjetska financijska tržišta uveli euro kao novu zajedničku valutu, isprva za računovodstvene potrebe i elektronička plaćanja. Euro je tako postao nova službena valuta Austrije, Belgije, Finske, Francuske, Njemačke, Irske, Italije, Luksemburga, Nizozemske, Portugala i Španjolske, a njihova nacionalna monetarna politika došla je pod nadležnost Europske središnje banke. Konačno, 1. siječnja 2002. godine u gore navedenim državama članicama te u Grčkoj puštene su u promet euronovčanice i eurokovanice.

Uvođenjem eura kao službene novčane jedinice i zakonskog sredstva plaćanja, 1. siječnja 2023. i Republika Hrvatska je postala punopravnom članicom europodručja, zajednice 20 država članica s gotovo 350 milijuna Europljana koji svakodnevno koriste euro kao zajedničko sredstvo plaćanja na jedinstvenom tržištu. Na međunarodnom financijskom tržištu euro je druga po važnosti svjetska valuta. Jedan je od simbola europske integracije.

Novčanice i kovanice eura postale su prepoznatljivo obilježje slobode, pogodnosti i prilika koje donosi članstvo u Europskoj uniji. Arhitektonski motivi, preuzeti iz različitih stilskih epoha koje su obilježile umjetnost i arhitekturu kroz stoljeća u Europi, nalaze se na novčanicama - na kojima prozori i vrata simboliziraju europskih duh otvorenosti i suradnje, dok mostovi predstavljaju povezanost unutar Europske unije, kao i međunarodnu komunikaciju i suradnju.

Od samog početka prihvaćanja eura kao zajedničke valute, Europska središnja banka ovlaštena je održavati stabilnost cijena simetričnim ciljanjem stope inflacije od 2 % u srednjoročnom razdoblju. Stabilna i snažna valuta olakšava poslovanje poduzetnicima te omogućava pristup međunarodnim financijskim tržištima, čime se olakšava i financiranje velikih ulaganja, kao što su i ulaganja u digitalnu i zelenu tranziciju. Gotovo 60 % izvoza izvan europodručja, kao i otprilike pola uvoza unutar tog područja, fakturirano je u eurima. Uvođenjem eura kao zajedničke valute smanjili su se transakcijski troškovi te olakšala i usporedba cijena prilikom putovanja, rada i obrazovanja u drugim državama članicama.

U kontekstu sve veće digitalizacije platnih usluga i načina plaćanja, u lipnju 2023. objavljen je prijedlog zakonodavnog akta o uvođenju digitalnog eura kao elektroničke dopune gotovom novcu u eurima. Digitalni euro kao zakonsko sredstvo plaćanja imao bi ista obilježja kao i gotov novac - sigurno, pouzdano i jednostavno plaćanje na svim fizičkim prodajnim mjestima, kao i putem interneta. Kako bi europodručje pratilo razvoj na području digitalizacije, eventualno buduće uvođenje digitalnog eura predstavljat će važnu etapu u očuvanju njegove monetarne suverenosti, konkurentnosti i stabilnosti. Istovremeno, Europska komisija predlaže donošenje i posebnog zakonskog okvira kojim bi se osiguralo očuvanje uloge gotovog novca u eurima kao sredstva plaćanja, osiguravanjem njegove široke prihvaćenosti te lake dostupnosti u čitavom europodručju.

Uz #hashtag kampanju #EUROat25, euro slavi 25 godina slobode, pogodnosti i prilika.

Putem poveznice https://europa.eu/euro-at-25 možete pristupiti stranici Europske komisije i na jednom mjestu saznati sve o našem novcu: kakva je bila njegova uloga u izgradnji i jačanju europske integracije i jedinstvene monetarne politike, ažurirane statističke podatke o položaju eura u međunarodnom poslovanju i koje će nam sve dodatne pogodnosti euro donijeti u budućnosti.

Pisane vijesti