VLADA UPUTILA SABORU PRIJEDLOG PRORAČUNA (ŠIRA)

Državni proračun za 2006. odražava i razvojnu i socijalnu, ali i uravnoteženu politiku ove Vlade, istaknuo je premijer Ivo Sanader na večerašnjoj sjednici Vlade koja je Saboru predložila da proračun u idućoj godini bude 98,8 milijardi kuna, što je 7,9 milijardi kuna više nego ove godine. Proračun za 2006. Vlada temelji na gospodarskom rastu od četiri posto, inflaciji od oko tri posto te deficitu opće države od 3,3 posto BDP-a.

To je za gotovo puni postotni poen manji deficit, nego ove godine (4,2 posto), a čak za tri postotna poena manji nego prije dvije godine, istaknuo je Sanader.

Proračunski deficit od 4,8 milijardi kuna, što je 2 posto BDP-a, u cijelosti će se pokriti prihodima od privatizacije, poglavito Ine i HT-a.

Ti će prihodi izostati u ovoj godini, ali neće se pokrivati mosnim kreditom već će država, najavio je ministar financija Ivan Šuker, izići na domaće tržište kapitala s novom emisijom obveznica.

Uz deficit proračuna od 2 posto, deficit opće države čine i deficit Hrvatskih autocesta i Hrvatskih cesta te izvanproračunskih fondova od 2,4 milijarde kuna, odnosno 1 posto BDP-a, a preostalih 0,3 posto deficita odnosi na deficit lokalnih jedinica (702 milijuna kuna).

Do rasta proračuna, u odnosu na najavu da će biti 95,9 milijardi kuna, došlo je zbog uključenja 2,9 milijardi kuna od naknada za ceste koje će kroz proračun ići Hrvatskim autocestama (HAC) i Hrvatskim cestama (HC), kao i prihodi od igara na sreću od 119 milijuna kuna i sl.

Dodaju li se pak središnjem državnom proračunu i rashodi HAC-a i HC-a i ostalih izvanproračunskih fondova, ukupni se rashodi konsolidirane središnje države penju na 105,9 milijardi kuna.

Članovi Vlade ističu i da u proračunu za 4,7 posto rastu sredstva za socijalna davanja, da je za ulaganja u infrastrukturu planirano oko 14 milijardi kuna, a u 2006. planira se zaduženje države u iznosu 11,5 milijardi kuna, što će se najvećim dijelom koristiti za otplatu zajmova koji stižu na naplatu.

Na rashodnoj strani najveće povećanje, od 1,5 milijardi kuna, planirano je kod mirovina i to za njihovo usklađivanje u idućoj godini.

Planirano je i povećanje sredstava za plaće za 900 milijuna kuna, za aktivnu politiku zapošljavanja i porodiljne naknada za 150 milijuna, odnosno 85 milijuna, prava branitelja za 43 milijuna kuna, naknada za nezaposlene za 23 milijuna kuna itd.

Najveći udio u proračunu imaju mirovine, plaće proračunskih korisnika i zdravstvo i na njih se odnosi oko 72 posto proračuna.

Vidljivo je to i na sredstvima planiranim kod pojedinih ministarstava, pa tako najveći proračun ima Ministarstvo gospodarstva, kod kojega su i mirovine (27,9 milijardi kuna), a potom Ministarstvo zdravstva (18,4 milijardi).

Među većim proračunskim korisnicima su i ministarstva financija (9,9 milijardi kuna), znanosti (9,4 milijarde), mora, turizma, prometa i obnove (9 milijardi kuna), obitelji i branitelja (6,6 milijardi), obrane (4 milijarde) te unutarnjih poslova (3,7 milijardi kuna).

Vlada za iduću godinu planira prihode proračuna u iznosu 93,9 milijardi kuna, a izuzme li se iz toga 2,9 milijardi kuna planiranih sredstava od naknada za ceste, to je porast od 6,4 posto.

Pri tome se od poreza planira prikupiti gotovo 53 milijarde kuna, najviše od PDV-a, oko 34 milijarde kuna ili 7,2 posto više nego ove godine.

Prihod od socijalnih doprinosa planiran je sa 33,6 milijardi kuna ili 6,8 posto više, a to povećanje u Vladi objašnjavaju planiranim rastom zapošljavanja te rastom plaća.

To je ambiciozni proračun, s ambicioznim ciljevima, poručio je premijer, kojemu ministar financija čestita kao prvom premijeru kojemu će se svi prihodi i rashodi vidjeti kroz proračun.(Hina)

Pisane vijesti