Vijesti
Pritom su porezni prihodi, koji čine 58,6 posto ukupnih prihoda, ostvarili godišnji rast od 11,3 posto, dok su socijalni doprinosi, drugi po važnosti prihodi konsolidirane središnje države, zabilježili rast od 8,0 posto. Među poreznim prihodima najznačajnije ostvarenje zabilježili su prihodi od poreza na dodanu vrijednost (godišnji rast od 11,2 posto), trošarine (godišnji rast od 6,0 posto), prihodi od poreza na dohodak (godišnji rast od 9,8 posto) te poreza na dobit (30,1 posto). U isto vrijeme, ukupni rashodi konsolidirane središnje države izvršeni su u iznosu od 63,4 milijardi kuna, što je 64,0 posto ukupno planiranih rashoda. U njihovoj strukturi najveći dio čine socijalne naknade (godišnji rast od 4,0 posto), a slijede ih naknade zaposlenima (godišnji rast od 5,2 posto) te rashodi za korištenje dobara i usluga (godišnji rast od 14,9 posto). Neto stjecanje nefinancijske imovine konsolidirane središnje države ostvareno je u iznosu od 3,6 milijarde kuna, pri čemu je nabava nefinancijske imovine zabilježila smanjenje od 15,4 posto u odnosu na prethodnu godinu.
U skladu s međunarodnom metodologijom javnih financija GFS 2001, neto pozajmljivanje/zaduživanje, kao mjera manjka/viška konsolidirane središnje države, je u privih osam mjeseci 2006. godine iznosilo -2,0 milijardi kuna.
Mjesečni statistički prikaz Ministarstva financija br. 132., s podacima za razdoblje od siječnja do rujna 2006. godine očekuje se krajem studenog 2006. godine.
09.11.2006. | Pisane vijestiŠtedno-kreditna zadruga je oblik dobrovoljnog udruživanja članova - zadrugara te oni ravnopravno sudjeluju u njezinom radu na načelu uzajamnosti. Štedno-kreditna zadruga znači nema vlasnika, već su njeni vlasnici i njenim poslovanjem ravnopravno upravljaju svi članovi - zadrugari, a štedni ulozi nisu osigurani kod državne agencije. Sukladno navedenom Ministarstvo financija, odnosno država, ne odgovara za štetu i obveze prema zadrugarima jer upravo oni određuju između sebe način poslovanja ŠKZ i osobe koje je vode.
Odjel za nadzor štedno-kreditnih zadruga Ministarstva financija u zadnje vrijeme protiv štedno-kreditnih zadruga i njihovih upravitelja podnio je prekršajne prijave protiv 18 štedno-kreditnih zadruga, oduzeto je odobrenje za rad 10 štedno-kreditnih zadruga, a još 4 su tijekom postupka nadzora dobrovoljno pokrenule postupak likvidacije.
ŠKZ Virovitica, Virovitica
Ministarstvo financija je provelo postupak nadzora nad poslovanjem ŠKZ Virovitica od ožujka do lipnja 2004. godine prilikom kojega su utvrđene nepravilnosti u poslovanju zadruge, a odnose se na odobravanje kredita i prikupljanje štednih uloga od osoba koje nisu članovi - zadrugari ŠKZ Virovitica, nepoštivanje uvjeta poslovanja pri odobravanju kredita i potrebnog iznosa štednog uloga, obračun i izdvajanje pričuva, te otuđenje imovine štedno-kreditne zadruge.
S tim u vezi, temeljem zakonskih ovlasti Ministarstvo financija je protiv ŠKZ Virovitica i odgovornih osoba podnijelo prekršajne prijave i u suradnji s nadležnim državnim tijelima pokrenut je kazneni postupak protiv odgovornih osoba.
ZANATSKA ŠKZ, Virovitica
Ministarstvo financija ZANATSKA ŠKZ iz razloga neispunjavanja zakonskih uvjeta za obavljanje poslovanja oduzelo je odobrenje za rad 16. siječnja 2001. godine i naložilo postupak pokretanja postupka likvidacije.
Ministarstvo financija je provelo postupak nadzora nad provođenjem likvidacije ZANATSKA ŠKZ, Virovitica u ožujku 2004. godine prilikom kojega su utvrđene nepravilnosti, a odnose se na ne sastavljanje financijskih izvještaja, odnosno nije napravljen popis imovine i obveza ŠKZ ZANATSKA prilikom otvaranja postupka likvidacije, te sklapanje novih ugovora o štednim ulozima.
Ministarstvo financija je protiv ŠKZ ZANATSKA i odgovornih osoba podnijelo 28. svibnja 2004. godine prekršajne prijave nadležnim državnim tijelima te je Državno odvjetništvo pokrenulo kazneni postupak protiv odgovornih osoba.
Sve odgovorne osobe u slučaju navedene dvije zadruge kazneno su procesuirane i određen im je pritvor, te se protiv njih vodi kazneni postupak.
Ministarstvo financija pripremilo je novi Zakon o Kreditnim unijama i izmjene Zakona o bankama, koje će uskoro biti upućen na Vladu RH, kako bi se sustavno uredilo to područje.
26.10.2006. | Pisane vijestiTijekom trosatne prezentacije predstavnicima 25 uspješnih projekata pojašnjeno je koje je uvjete potrebno ispuniti kako bi došlo do ugovaranja te značenje obrazaca "FIF" i "LEF" i Općih uvjeta ugovora iz Praktičnog vodiča kroz procedure ugovaranja pomoći EZ-a trećim zemljama (eng. Practical Guide to contract procedures for EC external actions). Također, predstavljen je obrazac "PRAG" proračuna i usporedbe sa trenutnom formom Annex-a II u prijavi projekta te pismena pojašnjenja po pojedinim proračunskim kategorijama. Dodatno je pojašnjen vremenski plan ugovaranja zbog čega su dosad potencijalni korisnici nailazili na zapreke. Predstavnike projekata najviše je zanimalo kako uspješno ispuniti proračunske tablice u dijelu adekvatnosti i transparentnosti torškova.
SJFU priprema radionicu za implementaciju projekata za potpisnike ugovora.
26.10.2006. | Pisane vijestiDifuzni indeks kao udio broja komponenti koje su iskazale porast u ukupnome broju komponenti CROLEI indeksa u kolovozu je iznosio 72 posto. Njegova kolovoška vrijednost, zajedno s njegovom lipanjskom i srpanjskom vrijednošću (63 i 72 posto), upućuje na to da će rast gospodarstva do kraja godine 2006 biti umjeren.
U kolovozu 2006. porast je iskazalo osam od ukupno jedanaest komponenti indeksa. Te su serije: nominalna neto plaća po zaposlenome, zaposleni s evidencije u tijeku mjeseca, uvoz strojeva i transportnih uređaja, nekonsolidirani prihodi državnoga, županijskih i općinskih proračuna, gotov novac, kunski štedni i oročeni depoziti poslovnih banaka, devizne rezerve poslovnih banaka na oročene depozite s otkaznim rokom i kamatna stopa na tržištu novca. Kamatna je stopa na tržištu novca u stvarnosti iskazala pad, ali kako se radi o prethodećem pokazatelju sa suprotnim predznakom u odnosu na referentnu seriju, pad pokazatelja u stvarnosti znači porast u indeksu.
CROLEI (Croatian Leading Economic Indicator) na temelju tekućih kretanja vremenskih serija realnog, financijskog, fiskalnog i vanjskog sektora predviđa buduće kretanje industrijske proizvodnje. Komponente CROLEI indeksa su: promet trgovine na malo, zaposleni s evidencije, noćenja turista, nekonsolidirani proračunski prihodi, ukupna likvidna sredstva, gotov novac, kunski štedni i oročeni depoziti, devizne rezerve poslovnih banaka, nominalna neto plaća, uvoz strojeva i transportnih uređaja te kamatna stopa na tržištu novca na ostale kredite. S obzirom na važnost industrije u hrvatskom gospodarstvu, CROLEI indeks ima značajnu ulogu i u nagoviještanju ukupne gospodarske aktivnosti. Indeks je izrađen u suradnji Ekonomskog instituta Zagreb te Ministarstva financija i objavljuje se svaki mjesec u "Mjesečnom statističkom prikazu Ministarstva financija" od studenog 1995. godine (www.mfin.hr/str/7).
24.10.2006. | StranicaTijekom susreta u Ministarstvu financija predstavnici Nacionalnog fonda, na čelu s načelnicom Brankom Kušić, održali su prezentaciju o unutarnjoj strukturi NF-a, organizaciji PHARE, ISPA i SAPARD pretpristupnih programa, te pregledu sustava i procesu akreditacije za provedbu projekata pretpristupnih programa.
Pomoćnica ministra financija Vladimira Ivandić, koja je na čelu Uprave za financiranje programa i projekata pomoći EU - Središnje jedinice za financiranje i ugovaranje, makedonskim kolegama je pojasnila organizacijsku strukturu SJFU te proces ugovaranja i financiranja, nabave, plaćanja, nadzora i revizije provedbe svih decentraliziranih programa i projekata pomoći Europske zajednice Republici Hrvatskoj. Također, makedonski predstavnici razgovarali su s voditeljima projekata u SJFU o proceduri nabave i provedbe projekata, izrade i kontrole natječajne dokumentacije i financijskog upravljanja. Posjetili su i Jedinicu za provedbu projekata (JPP) u Ministarstvu unutarnjih poslova u cilju boljeg upoznavanja s konkretnim zadacima JPP-a.
U Republici Makedoniji su SJFU i NF uspostavljeni u listopadu 2005. godine. Sustav je još uvijek u osnivanju, a proces akreditacije za provedbu projekata pretpristupnih programa, još nije započeo. Stoga je svrha posjeta makedonskih predstavnika SJFU i NF bio prijenos iskustava hrvatske strane u stvaranju okvira potrebnog za decentraliziranu provedbu te učinkovito upravljanje sredstvima programa pomoći EU.
Središnja jedinica za financiranje i ugovaranje ( eng. Central Finance and Contracting Unit) osnovana je u veljači 2003. Memorandumom o suglasnosti između Europske komisije i Vlade Republike Hrvatske o osnivanju Središnje jedinice za financiranje i ugovaranje. SJFU je uprava unutar Ministarstva financija nadležna za provedbu natječaja, sklapanje ugovora, plaćanje i provedbu nad decentraliziranim projektima, od veljače 2006. nakon provedbe akreditacije od strane Europske komisije, koje financira Europska zajednica. SJFU je glavni promicatelj EU pravila i procedura o nabavi te poveznica između Delegacije Europske komisije u Hrvatskoj i tijela državne uprave.
Nacionalni fond ( eng. National Fund ) je središnja jedinica riznice unutar Ministarstva financija preko koje se sredstva EU usmjeravaju prema korisnicima. Osnovan je u prosincu 2005. godine Memorandumom o suglasnosti između Europske komisije i Vlade RH o osnivanju NF. Obuhvaća programe PHARE, ISPA i SAPARD. Od 1. siječnja 2007. obuhvaćat će i tzv. Jedinstveni pretpristupni instrument (IPA).
19.10.2006. | Pisane vijestiKako je krajem prošle godine iznos dospjelih nenaplaćenih obveza bio oko milijardu kuna, svako povećanje iznad toga iznosa, znači tih 200 ili 300 milijuna više u ovoj se godini ubraja u proračunski deficit.
Naime, deficit prema modificiranom obračunskom načelu, koji je u računovodstveni sustav uveden 2002., a dogovoren i u okviru stand by aranžmana s MMF-om iz veljače 2003., uključuje i godišnje promjene dospjelih neplaćenih obveza opće države, tzv. arrears.
Krajem 2003. stanje dospjelih neplaćenih obveza bilo je milijardu kuna, krajem 2004. stanje je bilo 1,3 milijarde, a krajem 2005. bilo je milijardu kuna.
Promjena iznosa dospjelih neplaćenih obveza utječe na deficit, pa tako primjerice povećanje tijekom jedne godine ulazi u deficit u toj godini, ali samo iznos toga povećanja, ne cjelokupno stanje (raniji iznos u ranijim je godinama ušao u deficit za te godine).
Tim su pojašnjenjima izračuna deficita iz Ministarstva financija ujedno odgovorili i na prošlotjedne zamjerke SDP-ovih saborskih zastupnika koji su u raspravi o izvršenju proračuna u prvom polugodištu ove godine Vladu prozivali da javnosti prešućuje za nju negativne ekonomske pokazatelje, uz ostalo i rast inflacije, nelikvidnosti, kao i rast deficita.
Prema podatcima Ministarstva financija, deficit konsolidirane opće države prema modificiranom obračunskom načelu u 2003. godini iznosio je 12,2 milijarde kuna ili 6,2 posto BDP-a, a plan za ovu godinu je deficit od 7,3 milijarde kuna ili 3 posto BDP-a.
U Ministarstvu nisu htjeli komentirati podatak o visini iznosa tužbi podignutih protiv države, odnosno podatak o 10,3 milijardi kuna iznosa svih tužbi u kojima Državno odvjetništvo zastupa državu pred sudovima.
Nadamo se da je to procjena, Ministarstvo financija još nije dobila nikakvu obavijest da nešto treba plaćati ili planirati to kao rashod proračuna, odgovorili su u Ministarstvu.
Naveli su i podatak da je protekle tri godine, odnosno 2004., 2005. i u ovoj godini po ovrhama iz sudskih sporova vezanih za radne odnose isplaćeno ukupno nešto više od milijardu kuna (sporovi za neizvršene obveze iz 2001. i 2002. a koje se odnose na neisplaćene božićnice, regrese, neplaćene prekovremene sate u MUP-u itd.).(Hina)
19.10.2006. | Pisane vijestiIz podatka koje su stambene štedionice dostavile Ministarstvu financija sa stanjem na dan 31. prosinca 2005. godine, osnovica za izračun DPS-a za 2005. iznosila je više od 1,43 milijardi kuna, što za oko 1,92 milijuna kuna više nego u 2004. godini.
Prema dostavljenim podacima stambenih štedionica u četiri stambene štedionice bilo je 601.533 stambenih štediša sa sklopljenih 625.581 ugovora o stambenoj štednji. Ukupna raspoloživa stambena štednja prikupljena u 2005. iznosila je 1,59 milijardi kuna. Sklopljeno je ugovora o stambenim kreditima u ukupnom iznosu od 280,2 milijuna kuna i 24,8 milijuna kuna ugovora o stambenim kreditima za međufinanciranje.
Sve to pokazuje veliko zanimanje građana za stambenu štednju, o čemu najbolje govori i osnivanje još jedne stambene štedionice u 2006. godini.
Tijekom uvodnog izlaganja, ministar Šuker posebno je naglasio razvoj Hrvatske kao gospodarstva temeljenog na znanju, te istaknuo kontinuirano provođenje ekonomske politike usmjerene na dva ključna strateška cilja: postizanje dugoročno održivih visokih stopa gospodarskog rasta i održavanje makroekonomske stabilnosti.
Okrugli stol i izlaganja popraćena su velikim zanimanjem norveških investitora. S norveške strane, okruglom stolu bili su nazočni predstavnici norveške kompanije TBN, Udruge norveških brodara, Norveške razvojne banke, Nordijske investicijske banke, predstavnici turističkog sektora te voditelji raznih investicijskih fondova i poslovnih banaka.
Ministar Šuker se zahvalio norveškoj strani na organizaciji Okruglog stola, te istaknuo uvjerenje da će se u idućem razdoblju otvarati nove mogućnosti gospodarske suradnje između Hrvatske i Norveške. Na kraju izlaganja, ministar Šuker pozvao je norveške kompanije da dođu u Hrvatsku.
Uz ministra Šukera, na okruglom stolu su sudjelovali i predsjednik Hrvatske gospodarske komore Nadan Vidošević, predsjednik Uprave Hrvatske banke za obnovu i razvoj Anton Kovačev, predsjednik Hrvatskog fonda za privatizaciju Grga Ivezić te pomoćnici ministra financija Ana Hrastović i Zdravko Marić.
09.10.2006. | Pisane vijesti"Sve izjave ministra Šukera dane u svezi s Požeškom-slavonskom županijom istinite su i utemeljene na činjenicama. Primjer Požeško-slavonske županije pokazuje da je upravljanje javnim financijama na lokalnoj razini kompleksno te da od odgovornih zahtjeva stručnost, znanje i timski rad profesionalaca ekonomske i pravne struke. Svojim kontinuiranim pitanjima i konstatacijama rukovodstvo Požeško-slavonske županije pokazuje visoku razinu nerazumijevanja propisa Republike Hrvatske i financijskog upravljanja općenito. Zbog navedenog i s ciljem pravovaljanog informiranja javnosti sa stanjem u županiji navodimo sljedeće:
Župan Ronko je 25. kolovoza poslao pismeni zahtjev za suglasnost za zaduženje na koji je od ministra financija 1. rujna dobio odgovor.
Županija može dati samostalno jamstvo pravnoj osobi u većinskom izravnom ili neizravnom vlasništvu i ustanovi čiji je osnivač za ispunjenje obveza pravne osobe i ustanove. Za davanje takvog jamstva županiji nije potrebna suglasnost Vlade Republike Hrvatske.
Dakle, budući da je Županija samostalno dala jamstvo za zaduženje Županijskoj upravi za ceste, Vlada Republike Hrvatske ne daje suglasnost za reprogram takvog zaduženja.
Županijska uprava za ceste i Županija mogle su se i mogu se sa Slavonskom bankom dogovoriti za reprogram zaduženja Županijske uprave za ceste bez suglasnosti Vlade Republike Hrvatske. Županijska uprava za ceste je ta koja može, kao dužnik, reprogramirati zaduženje kod Slavonska banke. Požeško-slavonska županija, odnosno Skupština, ne donosi odluku o reprogramu kredita, već zbog svoje uloge jamca, može dati suglasnost Županijskoj upravi za ceste za reprogram istog.
Interpretacija izjave ministra Šukera o tome da se županija ne može blokirati potpuno je pogrešna jer je ministar naveo da županija u slučaju blokade treba promptno reagirati podnoseći prigovor nadležnom sudu, a u skladu s člancima 204. i 205. ovršnog zakona.
Prema navedenom zakonu ovrha na novčanim sredstvima na računu Države, jedinica lokalne samouprave i uprave kod pravnih osoba koje obavljaju poslove platnoga prometa te na kunskoj vrijednosti deviznih sredstava koje te osobe imaju na deviznom računu, ne može se odrediti ako su ta sredstva nužna za obavljanje osnovnih zadaća tih pravnih osoba.
Navod o tome kako je ministar Šuker davao jamstva Požeško-slavonskoj županiji pokazuje opće nerazumijevanje problematike zaduživanja na razini lokalnih jedinica. Ministar financija ne daje jamstva niti suglasnosti za zaduživanje jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave i/ili pravnim osobama u njihovom vlasništvu.
Problemi do kojih je došlo zbog aktiviranja danih jamstava trebali su se početi rješavati odmah na isti način kako je tek sad, pola godine nakon, učinjeno. Prijetnje tužbom državi sa razine županije apsurdne su. Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ne mogu rješavanja financijskih problema u kojima su se našle prebacivati na središnju državu umjesto da samostalno iznalaze kvalitetna rješenja za nastavak funkcioniranja.
Koga bi trebala tužiti sadašnja Vlada za neisplaćene regrese i božićnice iz 2000. i 2001. godine po kojima su stigle milijunske ovrhe i oštećen državni proračun?
Također, koga bi trebali tužiti djelatnici Požeško-slavonske županije koji 6 mjeseci nisu dobili plaću?"
09.10.2006. | Pisane vijestiMinistar Šuker i generalni direktor Aamo tijekom razgovora, složili su se da kvalitetan financijski nadzor osigurava i zadovoljavajuću financijsku snagu zemlje, promiče financijsku stabilnost i funkcioniranje financijskog tržišta. Ministar Šuker i generalni direktor Aamo izrazili su želju za unapređenjem hrvatsko-norveške suradnje u budućnosti.
Kredittilsynet je agencija osnovana 1996. godine združivanjem funkcije nadzora bankarskih i nebankarskih financijskih institucija i time je nakon singapurskog primjera, postala druga agencija u svijetu koja je integrirala sve funkcije nadzora u jedinstveno tijelo. Ostale zemlje sa sličnim ustrojstvom nadzornih institucija su Danska, Švedska, Velika Britanija, Japan, Njemačka i Australija. Za razliku od Hrvatske gdje nadzor banaka obavlja Hrvatska narodna banka, a nadzor ostalih nebankarskih financijskih institucija Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (Hanfa), Kredittilsynet u Norveškoj nadzire banke, financijska društva, založna društva, institucije za elektronsku trgovinu novcem, osiguravajuća društva, posrednike u osiguranju, mirovinske fondove, društva za upravljanje obveznim fondovima, investicijske tvrtke, agencije za promet nekretninama, agencije za naplatu dugovanja, revizore i revizorska društva, računovođe, burze te središnje depozitarne agencije.
Uz ministra Šukera, sastanku su bili nazočni i predsjednik Hrvatske gospodarske komore Nadan Vidošević, predsjednik Uprave Hrvatske banke za obnovu i razvoj Anton Kovačev, ravnatelj Porezne uprave Ivica Mladineo te pomoćnici ministra financija Ana Hrastović i Zdravko Marić.
09.10.2006. | Pisane vijesti