Vijesti
Šuker je sudjelovao na redovitom sastanku konstitutivne skupine Svjetske banke u kojoj je Hrvatska i sastao se s novim izvršnim direktorom Svjetske banke Janom Willemom van der Kaaijem, priopćilo je izaslanstvo ministarstva financija koje sudjeluje na proljetnom zasjedanju Svjetske banke i Međunarodnog monetarnog fonda (MMF).
Kaaij u Odboru izvršnih direktora Svjetske banke u ime konstitutivne skupine koju vodi Nizozemska uz Hrvatsku predstavlja i Izrael, Cipar, Ukrajinu, Gruziju, Armeniju, Moldaviju, Rumunjsku, Bugarsku, BiH i Makedoniju.
Na skupštini Svjetske banke i MMF-a u subotu i nedjelju, osim Šukera, sudjeluje i guverner Hrvatske narodne banke Željko Rohatinski. Tijekom skupštine Šuker i Rohatinski imaju niz bilateralnih susreta s dužnosnicima tih svjetskih financijskih institucija.
Za vrijeme sastanka konstitutivne skupine Šuker se sastao s ministrima financija i guvernerima središnjih banaka svih njezinih članica s kojima, kako stoji u priopćenju, ministarstvo financija ima "iznimno dobru suradnju".
Na Šukerovu susretu s nizozemskim ministrom financija Gerritom Zalmom pohvaljena je suradnja nizozemskog i hrvatskog ministarstva financija koja je rezultirala odobravanjem znatnih iznosa bilateralnih darovnica Hrvatskoj za potporu provedbi projekata Svjetske banke, ističe se u priopćenju.
Nedavno je potpisana darovnica od 2 milijuna dolara za projekt zaštite od onečišćenja voda u priobalnom području, a početkom svibnja se planira darovnica od 4 milijuna dolara za projekt usklađenja hrvatske poljoprivrede s pravnom stečevinom Europske unije.
Kaaij je u ime Nizozemske izrazio potporu njegova ureda Hrvatskoj u odboru izvršnih direktora Svjetske banke kao i spremnost da ojača suradnju s Hrvatskom novom darovnicom nizozemske skupine u iznosu od 60.000 eura ministarstvu financija za projekt jačanja upravljanja ljudskim resursima, dodaje se u priopćenju.
Šuker će se u nedjelju susresti s potpredsjednikom Svjetske banke za Europu i srednju Aziju Shigeom Katsuom s kojim će razgovarati o budućim zajmovima Svjetske banke Hrvatskoj.(Hina)
21.04.2006. | Pisane vijesti
Šuker u Washingtonu sudjeluje na proljetnoj skupštini Svjetske banke i Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) i u subotu je imao nekoliko susreta u ove dvije svjetske financijske institucije.
Šuker je rekao kako je Hrvatska u zadnje dvije godine postigla značajne rezultate, ističući fiskalne prilagodbe i reforme aktualne hrvatske Vlade te dobre makroekonomske pokazatelje.
On je rekao kako su ti rezultati "vidljivi svim financijskim krugovima u svijetu osim, na žalost, jednom dijelu hrvatske javnosti".
Šuker u Washingtonu nema teške razgovore nakon što je MMF nedavno u drugom pregledu stand-by aranžmana s Hrvatskom pozitivno ocijenio gospodarska i fiskalna kretanja u Hrvatskoj i napore hrvatske Vlade na reformama te produljio aranžman do 15. studenog ove godine.
"Nama je bitno da financijsko tržište u svijetu priznaje ove rezultate i zato je ovaj posjet proljetnoj skupštini daleko lakši nego što je bio prethodnih godina", rekao je Šuker hrvatskim novinarima.
MMF je, međutim, upozorio kako je hrvatski vanjski dug i dalje visok te da su pozajmice hrvatskog privatnog sektora, koje su bile veće nego što se očekivalo, dovele do toga da prošle godine neznatno poraste udio vanjskog duga u bruto domaćem proizvodu (BDP), iako slabijim tempom nego ranijih godina. Prema MMF-u, vanjski dug Hrvatske je krajem 2005. dosegnuo 84,7 posto BDP-a, što je za 2,25 posto više nego krajem 2004.
Šuker je naveo da vanjski dug Hrvatske iznosi 25 milijardi eura, ali da ga Hrvatska može podnositi.
"Hrvatska može servisirati svoj vanjski dug i ako nam to priznaju najveće financijske institucije ovdje u Washingtonu, onda bi to trebali priznati i neki kod kuće", rekao je on.
Kazao je kako je povjerenje financijskog tržišta na kojem se zemlja zadužuje najbolji pokazatelj toga da se Hrvatska može nositi s tim dugom.
Šuker je ocijenio kako je "financijsko tržište jasno reagiralo u zadnja dva-tri mjeseca" i spomenuo primjer zajma od 210 milijuna eura, koji je za drugu fazu auto-ceste Zagreb-Rijeka Europska investicijska banka u ožujku odobrila "praktički pod uvjetima pod kojima ga dobijaju članice Europske unije".
Ministar Šuker je kazao kako u Svjetskoj banci vodi pregovore o nekoliko projekata, uključujući jamstva za projekt rekonstrukcije toplinskih pogona HEP-a u Zagrebu i Sisku, koji bi se trebao nastaviti u Osijeku, te projekt Sava-Drava za poboljšanje vodoopskrbe u istočnoj Slavoniji.
Rekao je da će razgovarati i o reformi poreznog sustava u Hrvatskoj.(Hina)
21.04.2006. | Pisane vijestiŠKZ "Virovitica" je, na temelju odobrenja Ministarstva financija, 17. ožujka 2003. godine upisana u sudski registar i započela s obavljanjem poslovanja.
Ministarstvo financija u sklopu redovnih aktivnosti obavilo je početkom 2004. godine nadzor nad cjelokupnim poslovanjem ŠKZ "Virovitica" prilikom kojega su utvrđene nepravilnosti u poslovanju zadruge, a odnose se na kreditno i depozitno poslovanje, te obračun i izdvajanje pričuva. S tim u vezi protiv ŠKZ "Virovitica" i odgovornih osoba Ministarstvo financija je, sukladno svojim ovlastima, podnijelo prekršajne prijave nadležnom Prekršajnom sudu u Virovitici i o nalazima nadzora obavijestilo Općinsko državno odvjetništvo u Virovitici radi utvrđivanja elemenata za pokretanje istražnog i kaznenog postupka.
Također, Ministarstvo financija je sukladno aktivnostima i događanjima vezanim za ŠKZ "Virovitica", te postupanju drugih nadležnih institucija u 2005. godini obavilo nadzor navedene zadruge.
Nad ŠKZ "Virovitica" je zbog financijskih problema otvoren 2006. godine stečajni postupak prema rješenju nadležnog Trgovačkog suda u Bjelovaru.
Ovim skrećemo pozornost da su Štedno-kreditne zadruge oblik dobrovoljnog udruživanja zadrugara, nisu otvorene za javnost (Zakon o štedno-kreditnim zadrugama NN 84/02), a ulozi nisu osigurani kod Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka (Zakon o osiguranju depozita NN 177/04).
Štedno-kreditne zadruge, sukladno Zakonu o platnom prometu u zemlji (NN 117/01) kao i drugi poslovni subjekti novčana sredstva vode na računima kod banaka i plaćanja obavljaju preko tih računa, kao i gotovinskim putem sukladno Odluci o uvjetima i načinu plaćanja gotovim novcem (NN 36/02).
O Štedno-kreditnim zadrugama
Štedno-kreditna zadruga je oblik dobrovoljnog udruživanja osoba - zadrugara koji zajednički djeluju radi ostvarivanja zajedničkog interesa međusobne štednje i kreditiranja prema načelu uzajamne pomoći pri čemu zaštićuju svoj gospodarski interes.
Svojstvo zadrugara stječe se dobrovoljnim prihvaćanjem unaprijed utvrđenih pravila i uvjeta poslovanja štedno-kreditne zadruge i svi zadrugari su ravnopravni u ostvarivanju svojih prava i obveza, odgovornosti i ovlastima neovisno o iznosu sredstava s kojima kao zadružnim udjelima sudjeluju u poslovanju zadruge kroz njena tijela.
Tijela štedno-kreditne zadruge su skupština, nadzorni odbor i upravitelj čije članove imenuju zadrugari iz svojih redova, te na taj način u ekonomskom smislu svaki zadrugar je vlasnik štedno-kreditne zadruge.
Skupština štedno-kreditne zadruge koju čine svi zadrugari sastaje se najmanje jednom godišnje i dužna je podnijeti svojim članovima - zadrugarima izvješće o djelovanju i poslovanju, kao i dogovoriti eventualne izmjene uvjeta poslovanja.
Za štedne uloge u ŠKZ jamče solidarno svi zadrugari i s obzirom da ŠKZ nije otvorena za javnost i takvi štedni ulozi nisu osigurani kod Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka, što je izričito navedeno Zakonom o ŠKZ, kao i u svakom ugovoru o štednji.
Minstarstvo financija izdaje rješenja za rad i nadzire rad štedno - kreditnih zadruga.
20.04.2006. | Pisane vijestiSvi recentni pokazatelji ukazuju na to da bi se aranžman trebao zaključiti u listopadu, čime bi aktualna Vlada bila prva hrvatska Vlada kojoj je pošlo za rukom završiti stand by aranžman sa MMF-om, rečeno je na briefingu za novinare u Ministarstvu financija.
Pritom su, uz ostao, istaknuti podatci o gospodarskom rastu u prošloj godini od 4,3 posto, te smanjenju proračunskog deficita na 4,1 posto.
Najavljeno je sudjelovanje hrvatskog izaslanstva na zasjedanju Skupštine MMF-a i Svjetske banke 22. i 23. travnja u Washingtonu te razgovori na newyorškoj burzi o mogućnosti uvrštenja Ine u izlistavanje na toj burzu.
Misija MMF-a i Europska komisija u svojim izvješćima o Hrvatskoj pozitivno ocjenjuju provedbu ekonomskog programa Vlade, uz rezerve koje iskazuju prema restrukturiranju brodogradilišta i dinamici privatizacije HT-a i Ine.
Vlada si, pak, ne nameće vremenske limite za privatizaciju tih tvrtki, kako bi što kvalitetnije procijenila njihovu vrijednost i u konačnici postigla njihovu bolju cijenu, kažu u Ministarstvu financija ističući da je riječ o tvrtkama koje posluju sa značajnim dobitima i čija vrijednost raste.
Kako je značajan dio sredstava iz privatizacije Ine i HT-a namijenjen povratu duga umirovljenicima, to je dodatni razlog za kvalitetnu procjenu vrijednosti tih tvrtki, naglašava se.
Na upit kada će biti donesena odluka o načinu daljnje privatizacije Ine, iz Ministarstva navode da će to biti u lipnju, te da se za jesen planira uvrštenje Ininih dionica na burzu i to tako da će jedna dio tih dionica biti uvršten na domaće burze, a drugi na neku od stranih.(Hina)
18.04.2006. | Pisane vijestiTako je industrijska proizvodnja u prva dva mjeseca ove godine na međugodišnjoj razini porasla za 6,6 posto, trgovina na malo realno je povećana za 4,4 posto, a međugodišnji rast cijena mjeren indeksom potrošačkih cijena usporio je s 3,6 posto u veljači na 3 posto u ožujku, rečeno je na briefingu za novinare u Ministarstvu financija.
Najveći udio u ukupnih prihodima proračuna (oko 56 posto) imaju porezni prihodi, koji su ostvarili međugodišnji rast od 16,2 posto. Najveći pak doprinos rastu poreznih prihoda, dao je rast prihoda od PDV-a koji u prvom tromjesečju 2006. godine bilježi značajan međugodišnji rast od 21,8 posto, na 7,5 milijardi kuna.
I ostali porezni prihodi bilježe visoke poraste pa su tako prihodi od poreza na dohodak u prvom tromjesečju porasli za 7,7 posto, od poreza na dobit za 4,6 posto, a od poreza na imovinu za 27,2 posto.
Istovremeno, proračunski rashodi u prvom tromjesečju ostvareni su na razini 99,5 posto onih iz istog prošlogodišnjeg razdoblja i iznosili su 23,8 milijardi kuna. Pritom se gotovo 70 posto ukupnih rashoda odnosi na socijalne naknade i naknade zaposlenima.
Deficit državnog proračuna u prvom tromjesečju ove godine iznosio je 2,65 milijardi kuna, što je za 3 milijarde kuna manje od deficita u istom prošlogodišnjem razdoblju, čime se osigurava ostvarenje deficita konsolidirane opće države u prvom tromjesečju u skladu s potpisanim Stand by aranžmanom, ističu iz Ministarstva financija.
Ovi dobri pokazatelji su rezultat strukturnih reformi koje provodi Vlada, te učinkovitijeg nadzora nad javnim financijama, ocijenjuju u Ministarstvu te dodaju da su te mjere dovele do većeg zahvata u sivu ekonomiju pa je i to rezultiralo boljim punjenjem proračuna.
Komentirajući napise o zabrinjavajućem rastu vanjskog duga i mogućnosti dužničke krize, u Ministarstvu ističu da Vlada ne dijeli tu zabrinutost naglašavajući da država uredno ispunjava svoje obveze.
Ističu da se središnja država za svoje potrebe zadužuje na domaćem tržištu te da već dvije godine država nije izdala vrijednosni papir u inozemstvu.
Vanjski je dug središnje države smanjen u odnosu na prethodnu godinu, a najveći doprinos tom smanjenju dala je država smanjenjem proračunskog deficita sa 6,3 posto u 2003. na 4,1 posto u 2005., čime je uštedila oko sedam milijardi kuna.(Hina)
18.04.2006. | Pisane vijestiMirovine su isplaćene u razdoblju od ponedjeljka 10. travnja do četvrtka 13. travnja u iznosu od 2,234.500.000 kuna. Mirovine putem poštanskih uputnica plaćane su suksesivno 11., 12. i 13. travnja. S time da je 11. travnja isplaćeno 255.400.000 kuna, 12. travnja 21.200.000 kuna, a 13. travnja 193.000.000 kuna.
Vrijeme terećenja računa državnog proračuna bilježi se u sustavu državne riznice pa je iz dokumentacije to vidljivo. Tako je račun državnog proračuna 13. travnja za iznos od 193.000.000 kuna terećen u 10,47 sati. To znači da je od početka isplate mirovina putem poštanskih uputnica Hrvatska pošta imala pet dana (od utorka do subote) za dostavu novca na kućne adrese.
Naglašavamo da Hrvatska pošta nije upozorila Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje niti Ministarstvo financija da nije u mogućnosti distribuirati sve mirovine prije Uskrsa. S obzirom da se za distribuciju mirovina Hrvatskoj pošti iz Državnog proračuna plaća naknada od 2,25 posto ukupnog iznosa mirovina, što iznosi u prosjeku 12.800.000 kuna na mjesec, očekuje se od iste i dodatni angažman i napor u ovakvim situacijama.
S tim u vezi tražimo od Hrvatske pošte detaljne podatke o dinamici isplate proteklog tjedna, koliko je od uplaćenih 465.000.000 kuna isplaćeno umirovljenicima prije Uskrsa, a posebno koliko su mirovina dostavili na kućne adrese u petak 14. i subotu 15. travnja 2006.
17.04.2006. | Pisane vijestiMinistarstvo financija priopćenje je objavilo nakon što je u jednom dnevnom listu danas objavljeno kako im se požalilo 10-ak umirovljenika koji mirovine primaju poštom da ih nisu dobili prije blagdana.
Predstavnici Zavoda za mirovinsko osiguranje tvrde tom listu da je novac za mirovine na vrijeme proslijeđen Hrvatskoj pošti, dok u Hrvatskoj pošti tvrde kako je nemoguće da je novac prebačen njima a da nije stigao do umirovljenika.
Predsjednik Hrvatske stranke umirovljenika Vladimir Jordan rekao je za taj dnevnik da ministar financija Ivan Šuker jedini zna zašto će umirovljenici ovaj Uskrs blagovati bez šunkice.(Hina)
14.04.2006. | Pisane vijestiNa dodjeli odlikovanja prisustvovali su predstavnici Hrvatskog ureda za osiguranje i osiguravatelja u RH te veleposlanstva Savezne Republike Njemačke.
"Gospodin Ulf Lemor je svojim djelovanjem i učinkom na području osiguranja u Republici Hrvatskoj, svojom opetovanom podrškom te dokazanim prijateljstvom prema Hrvatskoj svakako zaslužio ovo visoko državno odlikovanje", kazao je državni tajnik mr.sc. Ante Žigman. Istaknuo je, kako je Članstvo Hrvatskog ureda za osiguranje u MGA (Međunarodni garancijski sporazum) od neprocjenjive važnosti za hrvatsku državu i njezino gospodarstvo, a posebice za turizam.
Gospodin Ulf Lemor ugledan je stručnjak na području osiguranja u Europskoj uniji koji je u prvim mjesecima osamostaljenje Republike Hrvatske, kao tadašnji direktor njemačkog nacionalnog ureda ishodio odluku njemačkih vlasti da vozila s novim HR registracijskim pločicama slobodno i bez plaćanja graničnog osiguranja ulaze u Njemačku, odnosno na područje Europske unije. Tada su hrvatski vozači pri ulasku u druge države nailazili na ozbiljne probleme. Pri ulasku u svaku državu morali su plaćati vrlo skupo granično osiguranje, jer je njihova zelena karta nakon raspada bivše države postala nevažeća.
Svojim aktivnostima pružio je veliku podršku Hrvatskom uredu za osiguranje za prijem u članstvo Sustava Zelene karte osiguranja, te kasnije prijem u članstvo MGA (Međunarodni garancijski sporazum), koji je Republici Hrvatskoj omogućio integriranje na području osiguranja motornih vozila sa zemljama Europske unije, odnosno cijelim Europskim gospodarskim prostorom. Navedeno članstvo omogućuje nesmetano kretanje motornim vozilima po cijelom području EU, odnosno zemalja članica MGA i ima veliku važnost za RH u gospodarskom smislu.
Gospodin Lemor je predsjednik savjeta Ureda zelene karte osiguranja (Council of Bureaux) sa sjedištem u Londonu, direktor njemačkog nacionalnog Ureda zelene karte osiguranje iz Hamburga, te kao predstavnik sektora osiguranja u Europskoj uniji kao direktor podružnice Udruge njemačkih osiguravatelja (Gesamtverband der Deutchen Versicherungswrtschaft e.V.) sa sjedištem u Bruxellesu.
04.04.2006. | Pisane vijestiIzvršni odbor MMF-a zaključio je da je Hrvatska postigla značajan napredak u provedbi mjera dogovorenih stand by aranžmanom, te prihvatio njegovo produljenje do 15. studenog ove godine.
Ministar je podsjetio na ocjenu prve zamjenice direktora MMF-a Anne Krueger da su dobri rezultati "podržani impresivnim kombiniranim fiskalnim prilagodbama", te ocjenu stalnog predstavnika MMF-a u Hrvatskoj Athanasiosa Vamvakidisa o "znatno poboljšanoj fiskalnoj transparentnosti".
To je, uz strukturne reforme poduzete u 2005., rezultiralo gospodarskim rastom u prošloj godini od 4,3 posto, završetkom godine u okviru planiranog proračunskog deficita od 4,2 posto BDP-a, a u proračun za ovu godinu uključeni su svi proračunski korisnici i njihovi prihodi, istaknuo je Šuker.
Nisu, dodaje, zaboravljene ni socijalni potrebe i proračun za ovu godinu našao je ravnotežu između potreba gospodarstva i socijalnih potreba.
Ministar financija naglašava kako se Vlada uspjela uhvatiti u koštac i s problemom sive ekonomije.
Potkrepljuje to podatcima da su s današnjim danom proračunski prihodi za oko 15 posto viši nego u istom razdoblju lani, da su istodobno prihodi od PDV-a veći za čak 28 posto, a bilježi se i rast prihoda od trošarina i to za oko 10 posto na godišnjoj razini.
To su rezultati ekonomske politike ove Vlade, kaže Šuker.
Ministar je istaknuo i da je Hrvatska započela s restrukturiranje HŽ-a, da se do lipnja očekuje donošenje programa restrukturiranja hrvatske brodogradnje, itd.
Vezano za daljnje reforme ministar je podsjetio da se oko 70 posto proračuna odnosi na zdravstvo, plaće i mirovine.
Zdravstvena reforma krenula je u nekoliko etapa kako to ne bi bila preveliki udar na standard i socijalni status, rekao je Šuker, dodajući i da je donijet novi Zakon o državnim službenicima, a izrađuje se i zakon o plaćama državnih službenika čime bi se osigurala profesionalizacija i depolitizacija državne uprave.
Ministar financija izrazio je uvjerenje da će Vlada premijera Ive Sanadera biti prva Vlada koja će uspješno završiti svoj stand by aranžman s MMF-om, te da bi nakon njegova završetka mogla ići na mnogo slobodniji aranžman.
Hrvatska nije u problemima kao što je bila prije dvije, tri godine, neće biti potrebe za stand by aranžmanom već slobodnijim aranžmanom koji bi trajao do prijema Hrvatske u EU, kazao je Šuker.
Bitno je u listopadu, studenom uspješno okončati stand by aranžman, što će biti potvrda fiskalne i ekonomske politike Vlade i Hrvatske narodne banke, zaključio je ministar financija.(Hina)
30.03.2006. | Pisane vijestiPritom su porezni prihodi, koji čine 55,5 posto ukupnih prihoda, ostvarili godišnji rast od 10,6 posto, dok su socijalni doprinosi, drugi po važnosti prihodi konsolidirane središnje države, zabilježili rast od 5,5 posto. Među poreznim prihodima najznačajnije ostvarenje bilježe prihodi od poreza na dodanu vrijednost (godišnji rast od 12,1 posto), trošarine (godišnji rast od 4,5 posto), porez na dohodak (7,3 posto) te prihodi od poreza na dobit (godišnji rast od 28,5 posto).
U isto vrijeme ukupni rashodi konsolidirane središnje države dosegnuli su razinu od 7,5 milijardi kuna što čini godišnje smanjenje od 2,5 posto, pri čemu su najveći doprinos dali ostali rashodi (godišnje smanjenje od 33,3 posto), zatim rashodi za subvencije (41,8 posto) te rashodi za pomoći (37,7 posto). U strukturi ukupnih rashoda najveći dio čine socijalne naknade (godišnji rast od 3,4 posto), a slijede ih naknade zaposlenima (godišnji rast od 6,6 posto) te rashodi za korištenje dobara i usluga u (godišnji rast od 8,8 posto).
Neto stjecanje nefinancijske imovine konsolidirane središnje države ostvareno je u iznosu od 222,6 milijuna kuna tj. na razini od 71 posto svog prošlogodišnjeg iznosa. Sukladno statistici javnih financija GFS 2001, neto pozajmljivanje/zaduživanje kao mjera manjka/viška konsolidirane središnje države je u siječnju ove godine zabilježeno na razini od -709 milijuna kuna. Ovakvo ostvarenje predstavlja međugodišnje smanjenje od 0,4 postotna boda BDP-a.
Mjesečni statistički prikaz Ministarstva financija br. 125, s podacima za veljaču 2006. godine očekuje se krajem travnja 2006. godine.
29.03.2006. | Pisane vijesti