Vijesti
Također je naglasio da se sve obveze iz državnog proračuna podmiruju na vrijeme. Pozitivan trend rasta u drugom kvartalu zbrojen sa stagnacijom rasta prihoda u prvom tromjesečju, pokazuje stopu rasta proračunskih prihoda od 6,5 posto, usporede li se prva dva kvartala ove s istim razdobljem prošle godine, naveo je Šuker.
Najveći porast, rekao je, ostvaruju porezni prihodi koji rastu po stopi od 11,3 posto. Pritom je istaknuo prihode od PDV-a koji su u drugom tromjesečju porasli za 9,4 posto, od poreza na dobit za 37,1 posto i trošarina kojih je naplaćeno 4,5 posto više nego u istom prošlogodišnjem razdoblju.
Bilježe se, kaže Šuker, i vrlo dobri rezultati u prikupljanju doprinosa koji rastu za 6 posto na godišnjoj razini.
Svi ovi podaci, ističe ministar financija, ukazuju na uzlet gospodarskih aktivnosti u drugom kvartalu i bolju kontrolu naplate poreznih prihoda. To se posebice, kaže, odnosi na naplatu trošarina, kao rezultat uspostave posebne službe pri Carinskoj upravi.
Komentirajući neke javne ocjene o pojavi rastuće nelikvidnosti, Šuker je ustvrdio da je nelikvidnost danas smanjena u odnosu na kraj 2003. godine, kada je bilo 21.829 insolventnih pravnih osoba s ukupnim iznosom dugovanja od 12,8 milijardi kuna pri čemu je u insolventnim tvrtkama bilo više od 33 tisuće zaposlenih.
Krajem svibnja ove godine, naveo je Šuker, insolventnih je bilo 19.800 pravnih osoba, sa 32 tisuće zaposlenih, a njihov ukupni dug iznosi 10,6 milijardi kuna.(Hina)
14.06.2005. | Pisane vijestiStrategija, prihvaćanje koje je predviđeno za današnju sjednicu Vlade, predviđa uspostavu PIFC-a pri ministarstvima i tijelima državne uprave, najavio je na konferenciji za novinare ministar financija Ivan Šuker.
Sustav, razvijen u suradnji sa stručnjacima programa CARDS (Community Assistance for Reconstruction, Development and Stabilization - Pomoć Europske zajednice u obnovi, razvoju i stabilizaciji), predviđa izravnu odgovornost tih službi čelnicima proračunskih korisnika (ministrima i dr.), a zadaća im je davanje mišljenja o poboljšanju i unaprjeđenju poslovanja te o postizanju učinkovitog i ekonomičnog trošenja sredstava.
Treći dio sustava je Središnja harmonizacijska jedinica pri Ministarstvu financija, zadužena za uspostavu sustava unutarnjih financijskih kontrola u svim tijelima državne uprave te za izobrazbu kadrova.
Po riječima ministra Šukera, do kraja ove godine očekuje se donošenje Zakona o sustavu unutarnjih financijskih kontrola koji će biti normativna podloga za razvoj sustava.
Osnovna poteškoća u uvođenju sustava, po njegovim riječima, je nedostatak stručnjaka odnosno unutarnjih revizora, ali u tijeku je njihova izobrazba koju je 80 kandidata već gotovo završilo, a 20 će se uključiti do kraja godine, dok je za 2006. planirana izobrazba još 100 revizora.
Prema riječima pomoćnice ministra financija Ljerke Linzbauer, uspostavu PIFC-a preporučuje Europska komisija koja u jednoj od svojih preporuka naglašava važnost funkcioniranja nezavisnih unutarnjih revizija u javnoj upravi. Isto tako, dodaje, PIFC je važan i za mogućnost korištenja sredstava iz predpristupnih fondova Europske unije PHARE, ISPA i SAPARD.(Hina)
STRATEGIJA RAZVOJA UNUTARNJE FINANCIJSKE KONTROLE U
JAVNOM SEKTORU (PIFC) U REPUBLICI HRVATSKOJ
Vlada Republike Hrvatske donijela je Strategiju razvoja PIFC-a 2. rujna 2004. Na temelju dosadašnjeg iskustva i zahtjeva EK sačinjen je novi dokument o Strategiji razvoja unutarnje financijske kontrole u javnom sektoru.
Svrha je dokumenta da se javnost upozna sa sadašnjim stanjem o unutarnjoj financijskoj kontroli u Republici Hrvatskoj te o njenoj razvojnoj ulozi. Strategija će se mijenjati i nadopunjavati kontinuirano u skladu s postavljenim ciljevima.
Sukladno zahtjevima EK u Strategiji je opisano stanje i slabosti te razvoj sustava unutarnjih financijskih kontrola. Ovaj sustav uspostavljen od čelnika svakog proračunskog korisnika služi kontroliranju, revidiranju i izvještavanju o korištenju sredstava (domaćih i stranih). Dobro uspostavljen sustav unutarnjih financijskih kontrola osigurava učinkovito upravljanje i kontrolu nad javnim sredstvima.
Sustav PIFC-a sastoji se od:
- unutarnje revizije
- financijskog upravljanja i unutarnje kontrole (FMC)
- Središnje harmonizacijske jedinice (Uprave za harmonizaciju unutarnje revizije i financijske kontrole) u Ministarstvu financija
- Unutarnja revizija neovisna je i objektivna aktivnost davanja stručnog mišljenja rukovodstvu s ciljem poboljšanja i unapređenja poslovanja organizacije kako u cjelini tako i u pojedinim poslovnim procesima.
- Financijsko upravljanje i unutarnja kontrola predstavljaju skup pravila uspostavljen od čelnika svake institucije s ciljem postizanja učinkovitog djelotvornog i ekonomičnog korištenja sredstava. Provodi se kroz sustave prethodnih i naknadnih kontrola, računovodstvene funkcije i funkcije financijskog izvještavanja te pisanih procedura svih poslovnih procesa.
- Središnja harmonizacijska jedinica zadužena je za uspostavljanje sustava unutarnjih financijskih kontrola u svim tijelima državne uprave te za izobrazbu kadrova za obavljanje ovih poslova.
Potrebno je da razvija metodologiju, sastavlja smjernice, pravilnike, priručnike i upute za uspostavu i koordinaciju sustava u svim ministarstvima / TDU.
- Osnovni zadaci naznačeni u Strategiji jesu:
- donošenje Zakona o sustavu unutarnjih financijskih kontrola u RH do konca 2005.
- donošenje pravilnika i priručnika te njihova dopuna tijekom 2005. i nadalje kako u dijelu unutarnje revizije tako i sustava unutarnjih financijskih kontrola
- nastaviti s programom izobrazbe unutarnjih revizora od kojih je 80 već gotovo završilo izobrazbu, a 20 će se u izobrazbu uključiti do konca 2005.
- U 2006. predviđa se izobrazbom obuhvatiti još 100-tinjak unutarnjih revizora što na lokalnim ili na državnoj razini. Stoga je potrebno sačiniti program edukacije za 2006. zajedno s drugim ministarstvima i drugim TDU.
- Za sada su izobrazbom obuhvaćeni državni službenici iz gotovo svih ministarstava, tri izvanproračunska zavoda, te pojedinih drugih TDU.
- Za uspostavljanje unutarnjih kontrola u svakom ministarstvu/TDU potrebno je odrediti za to nadležnu osobu te uputiti zaposlenike na izobrazbu kako bi se uspostavile i ojačale prethodne kontrole, a time smanjila potreba za naknadnim kontrolama.
- Potrebno je uspostaviti kontrolno okruženje i unutarnju reviziju za sredstva odnosno fondove Europske unije, jer bez toga neće biti moguće ostvariti sredstva, budući da su to osnovni preduvjeti koje postavlja Europska komisija.
- Sve dosada činjeno jest učinjeno zajedno sa stručnjacima Projekta CARDS 2002., a u okviru Projekta CARDS 2004. predviđa se nastavak, odnosno daljnji razvoj sustava unutarnjih financijskih kontrola u Republici Hrvatskoj te uspostavljanje sustava na lokalnim razinama.
- Sve to potrebno je normativno odrediti Zakonom o PIFC-u koji je u pripremi, a isto tako potrebno je do konca 2005. ustrojiti Vijeće za unutarnju reviziju, kao savjetodavno tijelo Središnje harmonizacijske jedinice, koje će pomoći u uspostavljanju PIFC-a u Republici Hrvatskoj i raspravljati o značajnim stvarima na tom području.
- O svim učinjenim poslovima tijekom godine Središnja harmonizacijska jedinica dužna je jednom godišnje izvještavati Vladu Republike Hrvatske.
- Potrebno je razviti svijest čelnika o potrebi uspostave ovog sustava s ciljem što boljeg upravljanja i korištenja financijskim sredstvima te ostvarenja ciljeva i poboljšanja poslovanja svih onih koji koriste javna sredstva.
14.06.2005. | Pisane vijesti"Ministarstvo financija i Hrvatska narodna banka odbacuju tvrdnje iznijete u današnjem "Nacionalu" vezane uz stanje javnih financija i djelokrug središnje banke.
Potpuno je netočna informacija da je prije tri tjedna uslijedila blokada Državne riznice zbog navodnog dospijeća 350 milijuna eura inozemnog kredita. Do navodnog dospijeća nije došlo, niti se Ministarstvo financija zbog njega zadužilo tajnim izdavanjem obveznica na tržištu novca u Austriji.
Republika Hrvatska uredno otplaćuje vanjski i unutarnji dug, a sva plaćanja iz proračuna odvijaju se sukladno zakonski određenim prioritetima.
Sve ostale ocjene i tvrdnje iznjete u tekstu, a vezane uz javne financije i monetarnu politiku, također odbacujemo kao potpuno neutemeljene i zlonamjerne."
Ivan Šuker dr. Željko Rohatinski
MINISTAR FINANCIJA GUVERNER HRVATSKE NARODNE BANKE
Državna tajnica u Ministarstvu financija Martina Dalić izvijestila je da je fiskalna politika u prošloj godini napravila veliki korak u ostvarenju osnovnog cilja - usporen je rast vanjskog duga koji je u 2003. porastao za 15,5 posto BDP-a, a lani za 4,5 posto.
Deficit platne bilance smanjen je s 6,8 posto BDP-a u 2003. na 4,7 posto u 2004., a deficit državnog proračuna s 3,8 posto BDP-a na lanjskih 2,9 posto.
Državne financije više su zaduživanje države usmjerile na domaći sektor, čime je povećana likvidnost države, smanjen je primarni deficit i povećana državna štednja, odnosno tekući višak povećan je s 1 posto BDP-a u 2003. na 2,1 posto (za oko četiri milijarde kuna) u 2004., kaže Dalić.
Ukupni prihodi lanjskog proračuna ostvareni su na razini od 80,7 milijardi kuna, ili 7,7 posto više nego u 2003.
Prihodi poslovanja ostvareni su u iznosi od 80,4 milijardi kuna, a u strukturi tih prihoda najznačajniji su prihodi od poreza, koji čine 58,2 posto ukupnih prihoda poslovanja, a slijede ih prihodi od doprinosa (36,6 posto), dok se ostatak odnosi na pomoći, prihode od imovine, administrativnih pristojbi, prihode po posebnim propisima te ostale prihode.
Ukupni rashodi poslovanja, pak, utvrđeni su u iznosi od 83,204 milijarde kuna, odnosno uvećani su za 1,945 milijardi u odnosu na rebalansom utvrđeni plan lanjskog proračuna.
Najveći dio tog uvećanja odnosi se na trošak restrukturiranja i modernizacije HŽ-a, a ostatak na povećanje plaća, doprinosa i
sredstava za naknade zaposlenima, na programe poticanja zapošljavanja i razvoja trgovačkih društava, itd.
O prijedlogu obračuna lanjskog proračuna raspravljaju saborski klubovi.(Hina)
09.06.2005. | Pisane vijestiUvođenje markica na kavu Vlada predlaže novim zakonom o posebnom porezu na kavu kojeg je uputila u hitnu saborsku proceduru.
Markicama se, istaknuo je ministar financija Ivan Šuker, želi spriječiti krijumčarenje i srediti stanje na tržištu kave.
Naime, u 2003. uvezeno je 19 tisuća tona sirove kave, od koje se moglo dobiti oko 15 tisuća tona pržene, a na hrvatskom je tržištu prodano oko 7.400 tona, što znači da je na sivom tržištu završilo oko 6,5 tisuća tona kave.
Procjenjuje se da je proračun tako izgubio oko 70 milijuna kuna.
Ministar tvrdi da je već sama najava uvođenja markica potaknula sređivanje stanja na tržištu kave - prihodi od trošarina na kavu u prvih pet mjeseci za 18 posto su veći nego u isto vrijeme lani.
Vlada je Saboru poslala konačan prijedlog izmjena Ovršnog zakona koje daleko veću ulogu u ovršnom postupku daju javnim bilježnicima, predviđaju vođenje očevidnika o nekretninama i pokretninama koje se prodaju, a čija je vrijednost veća od 50 tisuća kuna, itd.
Cilj je izmjena ubrzati i pojednostaviti postupke ovrhe, rasteretiti sudove oko nespornih predmeta, itd.
Vlada je pristala jamčiti za rekonstrukciju županijske bolnice u Koprivnici.
Projekt ukupno vrijedan 75 milijuna kuna, financirao bi se zajmom Zagrebačke banke, a uz državu (na iznos od 64 milijuna kuna) za njega bi jamčila i Koprivničko-križevačka županija.
Jamstvo se, kaže ministar financija, daje po posve novom modelu i ne tereti državni proračun, nego dodatna sredstva županije namijenjena decentraliziranim poslovima u zdravstvu od 2007. do 2016.
Vlada na otvorenom dijelu sjednice nije odlučivala o sazivanju konstituirajućih sjednica županijskih i Skupštine Grada Zagreba - iako je bila na dnevnom redu, ta je točka 'preskočena' bez objašnjenja.
Prema dostavljenim materijalima, zagrebačka skupština trebala se konstituirati 14. lipnja, a ostalih županija 9. lipnja.(Hina)
01.06.2005. | Pisane vijesti"Sadašnji gospodarski razvoj Hrvatske pokazuje da mi relativno brzo možemo dostići razinu koja je uobičajena u razvijenim zemljama Europe, jer je Hrvatska posljednih godina pokazala da je jedna od najuspješnijih tranzicijskih ekonomija", kazala je na prezentaciji državna tajnica Ministarstva financija Martina Dalić. Tu su ocjenu svojim izlaganjima i prezentiranjem konkretnih podataka potkrijepili i viceguverner Narodne banke Hrvatske Boris Vujčić, predstavnik INA-e Stevo Kolundžić, predsjednik Upravnog odbora Privredne banke Zagreb Božo Prka, te Ljerka Puljić, predstavnica hrvatskog "Agrokora", koji je zahvaljujući ekspanziji prošlih godina - u ovom trenutku - postao regionalni lider, koji obuhvaća tržište od čak 30 milijuna stanovnika.
"Prezentacija Republike Hrvatske znači puno, jer je privukla puno ljudi iz cijeloga svijeta i dobro će odjeknuti među investitorima. Pokazan je uspjeh hrvatskog gospodarskog sustava, pa se treba nadati da će se to ubrzo osjetiti i u poslovanju hrvatskih firmi i njihovim kontaktima s potencijalnim investitorima", kazao je novinarima Chris Cviić, predstavnik EBRD-a koji je vodio hrvatsku prezentaciju.
I Narodna banka Hrvatske, kako je kazao viceguverner Vujčić, u usporedbi s drugima iz regije, na vodećem je mjestu. "Godišnja Skupština EBRD-a prilika je da se starim i novim investitorima predstavi naša politika", kazao je on, dodajući da Hrvatska još mora unapređivati uvjete koji će u budućnosti dati veću pravnu sigurnost stranim ulagačima.
Vujčić je, također, na okruglom stolu održanom u organizaciji talijanske banke "Intesa", kazao da će Hrvatska biti spremna za uvođenje eura kao službene valute za pet do sedam godina. "Ukoliko postanemo kandidat za ulazak u EU 2008. godine, euro ćemo uvesti 2011. godine ili godinu kasnije, zavisno od razdoblja kandidature", naglasio je Vujčić.
Ovogodišnje zasjedanje EBRD-a, na kojem sudjeluje oko tri tisuće gostiju iz svijeta - predstavnika banaka, vlada, ministara financija, investitora i predstavnika svjetskih kompanija, te 59 državnih izaslanstava, među kojima je i hrvatsko - završava se u ponedjeljak navečer.(Hina)
22.05.2005. | Pisane vijestiNa skupu sudjeluje oko 3.000 gostiju iz svijeta - predstavnika banaka, vlada, ministara financija, investitora i rukovodilaca svjetskih kompanija, a među 59 državnih izaslanstva je i hrvatsko koje predvodi državna tajnica u Ministarstvu financija Martina Dalić.
"EBRD je jedan od najznačajnijih investitora u Hrvatskoj, a ovaj je skup važan jer će najaviti buduću strategiju odnosno orijentaciju Europske banke za obnovu i razvoj na istok, prema zemljama Jugoistočne Europe, budući da su zemlje srednje Europe već ušle u EU. Hrvatska će nastaviti surađivati s EBRD, što je posebice značajno za mala i srednja poduzeća, budući da banka podupire razvoj privatnog sektora, te infrastrukturu za što postoje projekti", izjavila je
državna tajnica Martina Dalić predstavnicima hrvatskih medija koji prate bankarski skup u Beogradu.
Otvarajući 14. skupštinu EBRD srbijanski premijer Vojislav Koštunica je istakao kako su najvažniji ciljevi Vlade Srbije i srpskog društva moderniziranje ekonomije, podizanje životnog standarda građana, kao i da država i njene institucije budu stabilne i da se državna zajednica Srbija i Crna Gora integrira u Evropsku uniju.
"Ovo je najveći i najznačajniji skup u našoj zemlji u protekla tri desetljeća", rekao je Koštunica a to ovih dana ponavljaju i svi srbijanski ministri i bankari.
Uoči početka svoje godišnje skupštine u Beogradu EBRD je najavio zajam Srbiji od najmanje 200 milijuna eura, namijenjen poboljšanju cestovne infrastrukture i financijskog sektora.
U hrvatskom izaslanstvu, osim predstavnika Ministarstva financija, nalaze se i predstavnici Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija na čelu s državnom tajnicom Marijom Pejčinović-Burić, Hrvatske narodne banke na čelu sa zamjenikom guvernera Borisom Vujčićem te Hrvatske banke za obnovu i razvitak, kao i Ministarstva mora, turizma, prometa i razvitka.
Martina Dalić sudjelovala je u nedjelju na panel dikusiji o razvoju tržišta kapitala u jugoistočnoj Europi, a Marija Pejčinović Burić na panel razgovoru o ženama u gospodarstvu i politici.
U ponedjeljak 23. svibnja na Poslovnom forumu bit će održana prezentacija Republike Hrvatske popraćena interaktivnom raspravom sudionika prezentacije i svih prisutnih.
Zasjedanje u Sava centru popraćeno je jakim mjerama osiguranja i prosvjedima aktivista Greenpeacea. Srbijanska policija tijekom dana je privela 20 aktivista Greenpeacea i otpratila ih do Novog Sada sjeverno od Beograda. Među privedenima su bila i tri Nijemca te pet Austrijanaca, kao i aktivisti iz Srbije, Rusije, Nizozemske i Rumunjske, priopćio je glasnogovornik Greenpeacea Karsten Smid. Aktivisti su pred kongresnom dvoranom prosvjedovali zbog naftnih platformi koje ugrožavaju opstanak sivih kitova u sjevernim morima. Demonstranti su nosili natpise na kojima je pisalo: "Shell - bez novih naftnih platformi u Sakhalinu".
Beogradska policija je priopćila da su aktivisti Greenpeacea privedeni jer nisu na vrijeme prijavili prosvjednu akciju.(Hina)
21.05.2005. | Pisane vijesti
U Ministarstvu, kako se doznaje, nisu bili upoznati s uvođenjem tih mjera, te od guvernera Željka Rohatinskog očekuju da ih izvijesti o razlozima.
Savjet HNB-a jučer je stopu granične obvezne pričuve koju su banke dužne obračunavati na rast svog inozemnog zaduženja povećao sa sadašnjih 30 na 40 posto. Središnja banka to je obrazložila činjenicom da se, nakon blagog smanjenja početkom godine, ponovno ubrzalo inozemno zaduživanje banaka. Navodi se pritom da se osnovica za obračun granične pričuve smanjila sa siječanjskih 6,2 milijarde kuna na 5,9 milijardi u ožujku, da bi potom u travnju porasla na čak 8,8 milijardi kuna.
Ministarstvo će napraviti analizu mogućeg utjecaja najnovijih mjera, posebice mogućeg utjecaja na rast kamatnih stopa.
Ovisno o tome u Ministarstvu ne odbacuju ni mogućnost da se, umjesto na domaćem tržištu, država eventualno odluči i na zaduživanje u inozemstvu. Ovisno o najpovoljnijoj cijeni i uvjetima, država će i odlučiti, kažu izvori u Ministarstvu financija.
Poručuju pritom kako "država i građani ne mogu stalno plaćati greške monetarne politike".
Iz Ministarstva podsjećaju da se država, kako bi se usporio rast inozemnog duga, odlučila više oslanjati na domaće izvore, pa tako u ožujku ove godine nije izlazila s emisijom euroobveznica već se zadužila na domaćem tržištu. Država je time željela doprinijeti usporavanju vanjskog duga, povećanju likvidnosti, smanjenju kamatnih stopa. Mjerama HNB-a, procjenjuju, sve će se to okrenuti na drugu stranu.
Smatraju također i da je središnja banka takvim mjerama trebala reagirati još 2003., u vrijeme kada je i započet ubrzani rast inozemnog duga.
U Ministarstvu odbacuju moguće špekulacije da se novim mjerama u stvari ide na ruku državi i posredno daje prostor za inozemno zaduženje države.
Nema potrebe da središnja banka državi stvara taj prostor, jer ga država ima i bez problema se i pod povoljnijim uvjetima može zadužiti vani, kažu.
Ističu također kako će ekonomska politika i nadalje biti usmjerena stagnaciji i smanjenju vanjskog duga.
Najbolji način da država utječe na to je smanjenje proračunskog deficita, što je i predviđeno fiskalnim projekcijama, kažu u Ministarstvu.
Navode kako je prošle godine deficit konsolidirane opće države iznosio 4,9 posto BDP-a, dok je 2003. iznosio 6,3 posto, što pokazuje da su učinjene velike fiskalne prilagodbe.
Kako se deficit u ovoj godini ne bi povećao Vlada je planirala i visok prihod od privatizacije, od 4,5 milijardi kuna. Bitno je da se postigne dobra cijena, možda će se i odgoda druge faze privatizacije Ine do kraja godine pokazati kao veliki dobitak za proračun, kažu u Ministarstvu financija, dodajući da se kašnjenje u ostvarenju tog, ionako jednokratnog prihoda, može premostiti mosnim kreditiranjem.
Pred Vladom bi se sutra trebao naći godišnji obračun proračuna za prošlu godinu.
Ukupni su rashodi proračuna prošle godine iznosili 83,1 milijardu kuna, a deficit konsolidirane opće države 10,2 milijarde, odnosno 4,9 posto BDP-a.
Deficit bi bio vjerojatno u okvirima planiranih 4,5 posto BDP-a da su ostvareni planirani prihodi od trošarina, te da nije bilo kašnjenja uplate dijela dividende od HT-a, kažu u Ministarstvu financija.(Hina)
19.05.2005. | Pisane vijestiMjere HNB-a, donesene bez konzultacija s Vladom i Ministarstvom, vjerojatno će dovesti do smanjenja likvidnih sredstava banaka i povećanja kamata, kazao je Šuker na sjednici Vlade.
Središnja banka u srijedu je sa 30 na 40 posto povećala graničnu obveznu pričuvu banaka na novo inozemno zaduženje.
Šuker je opovrgnuo da je država generator rasta vanjskog duga, iako, kaže, neki za monetarnu politiku opet žele optužiti državu.
Država se, kazao je, najpovoljnije mogla zadužiti vani, ali se, osim euroobveznica u iznosu 500 milijuna eura početkom prošle godine, nije više zaduživala na vanjskom, nego na domaćem tržištu.
Oporbi na prigovore da raste javni dug, odgovara tvrdnjom da javni dug nije tako velik, ni dramatičan.
Proračunski deficit može se pokriti ili zaduženjem ili privatizacijskim prihodima. Država 2004. nije imala značajnijih privatizacijskih prihoda, pa je deficit financiran zaduženjem, kaže ministar.
Ističe da je javni dug posljedica deficita, a da je Vladin cilj deficit do 2007. smanjiti ispod 3 posto.
Vlada se na sjednici pohvalila da je proračunski deficit sa 6,3 posto BDP-a u 2003. smanjila na 4,9 posto u prošloj godini, što je, doduše, nešto više od planiranih 4,5 posto BDP-a.
Vlada je prihvatila obračun proračuna za 2004., koji, rečeno je, pokazuje punu vjerodostojnost i transparentnost.
Ministar Šuker opovrgnuo je da će država ukinuti poticaje za stambenu štednju, tumačeći da nije cilj ukidanje, nego dogovoriti bolji model.
Naveo je podatke da je država u proteklih sedam godina za poticanje stambene štednje izdvojila više od milijardu kuna, a štedionice, koje imaju 655.000 ugovora o stambenoj štednji, odobrile su tek 11.000 kredita, u iznosu 375 milijuna kuna.
Vlada je odlučila objaviti i Memorandum koje su države sljednice bivše Jugoslavije sklopile sa Ruskom Federacijom o reguliranju tzv. klirinškog duga bivše SSSR-a.
Na Hrvatsku se odnosi 185,7 milijuna dolara klirinškog duga, a pregovaralo se da se naplati kroz isporuku opreme za termoelektrane u Sisku i Osijeku, dva protupožarna zrakoplova, te izgradnju plinovoda na hrvatsko-mađarskoj granici.
Potvrda Memoranduma, sklopljenog još u rujnu 2003., preduvjet je za početak pregovora o sporazumu s Rusijom o naplati duga.
Uzgajivačima riba i školjaka u Malostonskom zaljevu i Malom moru, a njih je 117, Vlada je produljila koncesiju do konca 2010.
Vladin potpredsjednik Damir Polančec vodit će povjerenstvo za koordinaciju financiranja obrazovnih, kulturnih, znanstvenih i zdravstvenih projekta Hrvata u BiH, za što će Hrvatska ove godine izdvojila 26,2 milijuna kuna.(Hina)
19.05.2005. | Pisane vijesti