Vijesti

FISKALNA POLITIKA 2005-2007. - SMANJENJE DEFICITA I VANJSKOG DUGA\r\nZAGREB, 9. srpnja 2004. (Hina)Fiskalna prilagodba koja će voditi smanjenju deficita opće države ispod 3 posto BDP-a u 2007, stabiliziranje javnog duga ispod 60 posto BDP-a i vanjskog duga ispod 80 posto BDP-a do 2007, poboljšana fiskalna disciplina u sektoru zdravstva i poboljšana fiskalna i socijalna održivost, neki su od ciljeva hrvatske fiskalne politike u razdoblju 2005.-2007.

U tom se razdoblju očekuje kontinuirani gospodarski rast i niska inflacija, te stabilan tečaj, navodi se u Načelima fiskalne politike u razdoblju 2005.-2007, koje je jučer usvojila hrvatska Vlada.
Projekcije predviđaju da gospodarski rast u ovoj godini iznosi 3,7 posto, iduće 4,3 posto, 2006. bio bi 4,5, te 4,6 posto 2007. godine.
Inflacija bi se pak kretala od 2,4 posto u ovoj, preko 2,7 posto u idućoj, do 2,3 i 2,2 posto u 2006. i 2007.
Analitičari Ministarstva financija predviđaju i konstantan pad deficita tekućeg računa platne bilance, sa 5,6 posto BDP-a u ovoj godini, te u idućim godinama 4,9, 3,7 i 3,3 posto u 2007.
Vlada je kao osnovne ciljeve fiskalne politike u razdoblju 2005.-2007. zacrtala stabiliziranje makroekonomskih rizika, prije svega vanjskog i javnog duga, te jačanje gospodarskog razvoja kroz povećanje makroekonomske stabilnosti putem fiskalne prilagodbe i poboljšanje ulagačke klime.
Cilj je, naime, do 2007. ispuniti Maastrichtske kriterije i deficit opće države svesti na razinu ispod 3 posto, te javni dug stabilizirati ispod 60 posto BDP-a.
Čelnici Vlade i jučer su ponovili kako je Hrvatska prošlu godinu završila s deficitom od 6,3 posto BDP-a, a ove je godine planirano njegovo smanjenje na 4,5 posto. Projekcije govore da bi deficit idućih godina i dalje trebao padati - 2005. na 3,7 posto BDP-a, 2006. na 3,2 posto, a 2007. na 3 ili 2,9 posto BDP-a.
Kako je jučer istaknuo ministar financija Ivan Šuker ukupan vanjski dug (i države, banaka i poduzeća) Hrvatske u protekle je dvije godine povećan za 12 milijardi dolara, a javni je dug (unutarnji i vanjski dug države) dosegnuo 52 posto BDP-a. Da smo se nastavili zaduživati istim tempom krajem 2005. probili bi granicu od 60 posto udjela javnog duga u BDP-u, upozorio je Šuker.
Projekcije Ministarstva financija govore da bi vanjski dug sa planiranih 27,5 milijardi dolara u ovoj, idućih godina trebao rasti sporije - na 28 milijardi iduće godine, do 29,5, odnosno 31 milijardu dolara u 2006, odnosno 2007. No, njegov bi udio konstantno bio ispod 80 posto BDP-ai kretao bi se od 75,7 do 78,1 posto BDP-a.
Vlada u okviru srednjeročne politike do 2007. postavlja i nekoliko prioriteta u području fiskalne politike, među kojima su i efikasnija javna uprava i strukturne reforme javnog sektora. To bi trebalo voditi smanjenju državnih izdataka za plaće s oko 11 posto BDP-a u 2003. na 9,5 posto BDP-a u 2007. Tako bi povećanje plaća, osim praćenja troškova života, moglo ići jedino na uštrb smanjenja broja zaposlenih u javnom sektoru, navodi se u Načelima.
Vlada ističe i potrebu nastavka reformi mirovinskog i zdravstvenog sustava, preusmjeravanja sredstava iz sektora obrambenih poslova na sektor obrazovanja i znanosti.
Očekuje i pojačan priljev inozemnih i domaćih investicija, kao i nižu stopu nezaposlenosti koja bi, prema metodologiji Međunarodne organizacije rada, s ovogodišnjih 14,2 posto na 12,8 posto u 2007.
Na prihodnoj se strani kao zadatak fiskalne politike ističe smanjenje poreznog opterećenja u funkciji oživljavanja proizvodnje.
Takvom racionalnom i restriktivnom fiskalnom politikom veličina rashoda konsolidirane opće države smanjila bi se sa 52,8 posto BDP-a u 2002. na 48,4 posto u 2007. Pri tome bi porezno opterećenja gospodarstva, mjereno udjelom poreznih prihoda konsolidirane opće države u BDP-u, smanjilo za oko 1,5 posto BDP-a, ističe se u Načelima fiskalne politike za iduće trogodišnje razdoblje.

 

31.12.2003. | Pisane vijesti

U PRVOM POLUGODIŠTU PRORAČUNSKI PRIHODI 36,9, RASHODI 40,9 MILIJARDI KUNA\r\nZAGREB, 10. srpnja 2004. (Hina)U prvih šest mjeseci ove godine proračunski su prihodi ostvareni u iznosu 36,94 milijardi kuna, što je 5,9 posto više nego u istom razdoblju lani, dok su proračunski rashodi iznosili 40,89 milijardi kuna, što je porast za 9,3 posto, najnoviji su podatci Ministarstva financija.

Ostvareni prihodi od 36,9 milijardi kuna predstavljaju i 44,9 posto ukupno planiranih prihoda, jer su rebalasom proračuna, koji je Vlada uputila na donošenje Saboru, ovogodišnji prihodi proračuna planirani u iznosu 82,2 milijarde kuna.
Najznačajniji proračunski prihodi su socijalni doprinosi koji su u prvih šest mjeseci donijeli 14,2 milijarde kuna, ili 8,4 posto više nego li u prvom polugodištu lani, te PDV s iznosom od 13,8 milijardi kuna, ili 7,8 posto nego u prvom polugodištu lani.
Prihod od trošarina porastao je 2 posto i u šest mjeseci one su proračunu donijele 3,6 milijardi kuna, dok je manje nego li u prvom polugodištu lani proračun uprihodovao od poreza na dohodak (1,3 milijarde kuna, ili 9,9 posto manje), na dobit (1,7 milijardi kuna, ili 3,8 posto manje), te poreza na međunarodnu trgovinu (741,2 milijuna, ili 6,5 posto manje).
Kod ostalih prihoda iz resora financija izdvajaju prihode od imovine koji su u šest mjeseci proračunu donijeli 209 milijuna kuna. Prvotni plan je bio da se od tog prihoda ove godine prikupi 1,1 milijardu kuna, od čega 640 milijuna od dividendi, no, rebalansom proračuna taj je plan znatno povećan, na 4,2 milijarde kuna.
Naime, rebalansom je Vlada predvidjela povećati prihode od dividende na ukupno 2,5 milijardi kuna, čemu bi najviše trebalo doprinijeti povlačenje 1,8 milijardi kuna dividende od Hrvatskog telekoma.
Povećanje prihoda od imovine za 289 milijuna kuna dršava očekuje i od realizacije koncesije za treću mobilnu mrešu.
Na rashodnoj strani proračuna najveće su stavke socijalne naknade i rashodi za naknade zaposlenima.
Od ukupno izvršenih 40,9 milijardi kuna rashoda, na socijalne se naknade odnosi 22,1 milijarda, što je međugodišnji porast od 11,2 posto, dok su naknade zaposlenima, a riječ je prvenstveno o plaćama, povećane za 4,3 posto i izvršene u iznosu 8,5 milijardi kuna.
Kod socijalnih naknada, iz Ministarstva financija navode kako su rashodi za naknade za socijalnu pomoć realizirani u iznosu 5,6 milijardi kuna, što je čak 63,5 posto više nego u istom razdoblju lani.
Pritom su u potpunosti, što znači u iznosu planiranom na godišnjoj razini, iskorištene stavke nagrade u kulturi i pomoć savezima i udrugama, a gotovo 99,7 posto godišnjeg iznosa iskorištene su i naknada za dodatni porodiljni dopust.
Kod naknada zaposlenima, više od planiranog već su izvršeni izdatci na stavci ostali rashodi za zaposlene, a osnovni uzrok tomu su već izvršen godišnji plan rashoda za troškove tranzicije MORH-a u iznosu 170 miljuna kuna.
Subvencije su u prvom polugodištu izvršene u iznosu 2,3 milijarde kuna, što je čak 61,4 posto godišnjeg plana. Takvo ostvarenje rezultat je činjenice da su Hrvatske šeljeznice (Hš) u pet mjeseci povukle gotovo cjelokupan godišnji iznos. Tako je već utrošeno svih 381,6 milijuna kuna za poticanje putničkog i kombiniranog šeljezničkog prometa, 211,6 milijuna kuna za odršavanje infrastrukture, a i za modernizaciju je već iskorišteno 83,9 posto ukupnog godišnjeg plana.
Plan su probile i subvencije za poticanje poljoprivredne proizvodnje, i u prvom su polugodištu izvršene sa 1,1 milijardu kuna, ili 68,8 posto godišnjeg plana.

31.12.2003. | Pisane vijesti

ŽIGMAN O FISKALNIM PRILAGODBAMA DO 2007. GODINE\r\nZAGREB, 12. srpnja 2004. (Hina)Većinu deficita u idućoj godini Hrvatska će financirati iz privatizacijskih prihoda, koji bi u 2005. godini trebali iznositi 4 milijarde kuna, rekao je danas pomoćnik ministra financija za makroekonomske analize i planiranje Ante Žigman, dodavši kako je na Vladi da odluči čime će ti prihodi biti prikupljeni.
Predstavljajući dokument "Načela fiskalne politike 2005 - 2007" koji je prošloga tjedna usvojila Vlada, Žigman je kazao i kako će se već ove godine većina financiranja države ostvarivati na domaćem tržištu, odnosno da se novo inozaduženje ne planira. Tome bi, dodao je, trebao doprinijeti i početak operacija Hrvatske narodne banke (HNB) na otvorenom tržištu krajem ove godine.
Fiskalne prilagodbe iz tog dokumenta, čiju je izradu prema Žigmanovim riječima od Hrvatske očekivala i Europska unija i Međunarodni monetarni fond, do 2007. bi trebale rezultirati stabiliziranjem vanjskog i javnog duga, jačanjem gospodarskog razvoja, povećanjem makroekonomske stabilnosti te poboljšanjem ulagačke klime.
Tako bi do 2007., prema projekcijama Ministarstva financija, a u skladu s Maastrichtskim kriterijima, deficit opće države trebao pasti ispod 3 posto BDP-a, javni bi se dug trebao stabilizirati na razini ispod 60 posto BDP-a, a vanjski dug ispod 80 posto BDP-a.
Također, raznim bi se mjerama (poput vraćanja financijske policije te
novih iznosa trošarina) trebala poboljšati fiskalna disciplina te bolja naplata poreznih prihoda, kazao je Žigman.
Projekcijama je predviđeno i zadržavanje razine socijalnih izdataka na razini od 20 do 22 posto BDP-a (odnosno nominalni rast u skladu s rastom BDP), kao i smanjenje subvencija sektoru poduzeća sa 3,4 posto u 2004. na 2,2 posto BDP-a u 2007.
Žigman je pojasnio da se nominalno iznos subvencija neće ni smanjivati niti rasti, ali da će se provesti analiza i na temelju nje odrediti kako će one biti raspodijeljene po pojedinim sektorima.
Smanjenje godišnjeg fiskalnog troška u području državnih investicija sa 7 na 5,5 posto BDP-a Žigman je pojasnio dovršavanjem većeg dijela najveće infrastrukturne izgradnje u Hrvatskoj (autoceste).
No, to ne znači da se u ceste neće ulagati, rekao je dodavši kako će rashodi Hrvatskih cesta do 2007. porasti s oko 800 milijuna kuna na 1,7 milijardi kuna, dok će istodobno rashodi Hrvatskih autocesta biti smanjeni s 5 milijardi na 3,5 milijardi kuna.
Ovim je projekcijama predviđen niz fiskalnih prilagodbi, poput smanjenja infrastrukturnih investicija ili manje mase plaća u javnom sektoru, no što će se od tih instrumenata iskoristiti mora odlučiti Vlada, zaključio je Žigman.31.12.2003. | Pisane vijesti

SABOR DONIO REBALANS OVOGODIŠNJEG DRŽAVNOG PRORAČUNA\r\nZAGREB,15. srpnja (Hina)Hrvatski sabor večeras je većinom glasova donio rebalans državnog proračuna za ovu godinu, a Vlada nije prihvatila ni jedan od 110 uglavnom oporbenih amandmana.
Među četiri Vladina amandmana, koje je saborska većina podržala, jest i onaj kojim su Ustavnom sudu povećana sredstva za 1,4 milijuna kuna, a u istom je iznosu smanjena tekuća proračunska zaliha.

Oporbenjacima nisu pomogli ni transparenti "Pokrenimo Hrvatsku(o)gospodarstvo", kojim su se služili kod glasovanja, jer ni jedan njihovamandman nije prihvaćen.
Po prvi put nakon parlamentarnih izbora, amandmane su zajednički predlagali klubovi SDP-a i HSS-a, uglavnom tražeći veća sredstva za
poljoprivredu, protugradnu obranu, subvencioniranje obrtnika, malih i
srednjih obrtnika.
Tražili su smanjenje novca namijenjenog poslovanju Ureda Predsjednika, a koji bi, smatraju, trebalo prebaciti na stavku za navodnjavanje poljoprivrednih povšina.
Ovogodišnjim rebalansom povećani su proračunski prihodi za 2,8 milijardi kuna, a rashoda za oko 1,9 milijardi kuna, što bi, tvrde u Vladi, za oko 614 milijuna kuna trebalo smanjiti državni deficit, a za 484 milijuna visinu javnog duga.
Na rashodovnoj strani najznačajniji dio - 1,2 milijarde kuna namijenjen je Hrvatskim željeznicama, 132,3 milijuna kuna izdvojit će
se za početak gradnje autoceste Zagreb-Macelj, 110 milijuna za poticanje zapošljavanja i razvoj trgovačkih društava.
Prihodovnu stranu, po najavama Vlade, napunit će veće trošarine na
cigarete i automobile, te dividende HT-a.

 

31.12.2003. | Pisane vijesti

ŠUKER: MINISTARSTVO FINANCIJA JE OBVEZE HZZO-A UPLATILO NA VRIJEME\r\nZAGREB,22. srpnja(Hina)Ministar financija Ivan Šuker opovrgnuo je danas medijske napise po kojima je njegovo ministarstvo zakasnilo s uplatom 1,78 milijardi kuna na ime naplate dospjelih potraživanja prema HZZO-u i time skrivilo jednodnevni manjak kuna na financijskom tržištu i prisililo banke na premosno zaduživanje na tržištu novca uz visoku kamatu. Ministarstvo je obveznice u Finu u ponedjeljak uplatilo na vrijeme, u 12,41 sati. Fina je novac nekoliko minuta poslije proslijedila Središnjoj depozitarnoj agenciji (SDA), koja bi trebala odgovoriti zašto novac bankama nje prosljeđen na vrijeme, tvrdi Šuker.

"Ako je uočila probleme, ravnateljica Središnje depozitarne agencije
Vesna Živković trebala je o tome obavijestiti ministra, a ne niže činovnike, da bi dan kasnije, čitava priča završila u medijima", ocijenio je Šuker.
Premijer Ivo Sanader dodao je da bi ravnateljica SDA Vesna Živković, koja je u današnjem "Poslovnom dnevniku" ustvrdila da je Ministarstvo uplatu obavilo tek iza 14 sati morala odgovarati za taj propust.
"Nedopustivo je da o problemima nije obaviješten ministar. To je šlamperaj, koji ne može proći bez konzekvenci", rekao je Sanader.

31.12.2003. | Pisane vijesti

Seminar u organizaciji Ministarstva financija\r\nFinanciranje projekata lokalne infrastrukture, Zagreb, Hotel Allegra\r\n07. listopad 2003.
Prezentacije i izlaganja sudionika seminara možete pogledati u slijedećim prilozima:

[MS powerpoint datoteka] Europska investicijska banka «European Investment Bank», EIB) 1135 kB
[pdf dokument] Fond za regionalni razvoj RH 53 kB
[MS powerpoint datoteka] Hrvatska banka za obnovu i razvoj 1 351 kB
[MS powerpoint datoteka] Hrvatska banka za obnovu i razvoj 2 488 kB
[MS powerpoint datoteka] Hrvatske vode 214 kB
[MS powerpoint datoteka] Europska banka za obnovu i razvoj 837 kB
[MS powerpoint datoteka] Europska banka za obnovu i razvoj 855 kB

06.10.2003. | Pisane vijesti