Vijesti

Filtrirajte vijesti:
Od:
Do:
Pronađeno 1367 vijesti.
ISPRAVAK MEDIJSKIH NATPISA: BIVŠA DJELATNICA MINISTARSTVA FINANCIJA OSUMJNJIČENA ZA PRIJEVARUPovodom današnje objave vijesti u kojoj se među ostalim spominje da je "djelatnica Ministarstva financija osumnjičena za prijevaru" pojašnjavamo da se radi o bivšoj djelatnici Ministarstva financija koja je u toj instituciji radila od 18.04.1995. do 20.07. 2004. godine, kada je prestala raditi u državnoj službi.
10.11.2004. | Pisane vijesti
ŠUKER: PRORAČUN ZA 2005. OKO 91 MILIJARDU KUNADržavni proračun za iduću godinu bit će 91 milijardu kuna, a njegovo povećanje za oko 10 milijardi kuna u odnosu na 2003. godinu nije rezultat povećanja poreznog opterećenja, vec stvarnog povećanja gospodarske aktivnosti u zemlji.

Rekao je to danas na XII savjetovanju Hrvatskog društva ekonomista ministar financija Ivan Šuker predstavljajući osnovne karakteristike proračuna za 2005. godinu, koji će se sutra naći na dnevnom redu Vlade.

Iz nacrta proračuna za iduću godinu Šuker je, u odnosu na ovu godinu, izdvojio veća davanja za mirovine za oko 1,2 milijarde - na 24 milijarde kuna te povećanje rashoda za plaće za oko 800 milijuna - na 22,6 milijardi kuna.

Davanja za Hrvatske željeznice (HŽ) te rashodi proračuna za kapitalna ulaganja povećat ce se ukupno za oko milijardu kuna, a za subvencije gotovo 1,2 milijarde kuna. Tako bi se za HŽ iduće godine trebalo izdvojiti 2,8 milijardi kuna, za subvencije 5,1 milijarda kuna, a za investicije u infrastrukturu više od 13,5 milijardi kuna, rekao je Šuker.

Govoreći o fiskalnoj politici Vlade u idućoj godini ministar financija je ponovno predstavio i osnove najavljene porezne reforme, a istaknuo je i kako se očekuje pad deficita konsolidirane središnje drzave sa 4,5 posto na 3,7 posto BDP-a, koliko bi trebao iznositi u ovoj godini.

Šuker je podsjetio i na odluku Vlade da se zaduživanje države ubuduće odvija uglavnom na domaćem tržištu te da je ta mjera, uz monetarne mjere Hrvatske narodne banke (HNB) dovela do smanjenja vanjskog duga Hrvatske u rujnu ove godine za 100 milijuna eura. Sve su te mjere omogućile i da HNB krajem ove godine započne s operacijama na otvorenom tržištu , ustvrdio je Šuker.

Operacije HNB-a na otvorenom tržištu bit će dio monetarne politike u idućoj godini, koja bi, prema riječima guvernera HNB-a Željka Rohatinskog, trebala biti nešto sofisticiranija u metodama provođenja, "ali ne manje čvrsta u temeljnim opredjeljenjima i ciljevima nego što je bila u 20004.".

Operacije na otvorenom tržištu, očekuje Rohatinski, pozitivno ce utjecati na mogućnost većeg i povoljnijeg zaduživanja države na domaćem tržištu i time umanjiti vanjski dug.

HNB nije i neće nikada 'održavati' neku razinu tečaja kune koja ne odgovara tržišnim fundamentima, ali će još manje monetarnim akrobacijama nastojati inicirati formiranje tečaja na razini koja nema osnovu na tržištu, rekao je Rohatinski.

U tom kontekstu, uvođenje operacija na otvorenom tržištu trebale bi prvenstveno ublažiti negativnu pojavu koja prati održavanje fleksibilnog tečaja u sustavu 'kvazi valutnog odbora', a to su visoke fluktuacije kamatnih stopa na tržištu novca.

Saborski zastupnik Slavko Linić u raspravi se kritički osvrnuo na osnove ekonomske i fiskalne politike koju su danas predstavili premijer Sanader i ministar Šuker, rekavši kako smatra da su najavljeni programi teško provedivi.(Hina)

10.11.2004. | Pisane vijesti
PRIJEDLOG PRORAČUNA - PRIHODI 86,4 MILIJARDE, RASHODI 90,9 MILIJARDI KUNAPrijedlogom državnog proračuna za iduću godinu proračunski prihodi planirani su u iznosu od 86,4 milijarde kuna, što je 5 posto više od ovogodišnjih prihoda, dok se rashodi planiraju u iznosu od 90,9 milijardi kuna, ili 4 milijarde kuna više nego ove godine, doznaje se danas u Ministarstvu financija.

Prijedlog državnog proračuna, kao i zakonske prijedloge vezane za poreznu reformu, danas poslijepodne trebala bi usvojiti i hrvatska Vlada.

Iz Ministarstva financija kao pretpostavke za izradu državnog proračuna ističu očekivani rast realnog BDP-a od 4,4 posto, te inflaciju od 2,5 posto.

Projekcije Ministarstva predviđaju i ukupni deficit opće države u idućoj godini od 3,7 posto BDP-a.

U skladu s očekivanim rastom ekonomske aktivnosti, te uz najavu bolje kontrole naplate poreznih prihoda, u resoru financija planiraju prihode državnog proračuna u iznosu od 86,4 milijarde kuna, što je porast od 5 posto u odnosu na ovu godinu. Pri tome se od poreza očekuju prihodi od 51,3 milijarde kuna, što je povećanje od 7,9 posto, od doprinosa 32,3 milijarde kuna, ili 8,3 posto više nego ove godine.

Proračunske rashode pak u idućoj godini u Ministarstvu planiraju u iznosu 90,9 milijardi kuna, što je 4 milijarde kuna više nego ove godine.

Kako financijaši u idućoj godini planiraju prihod od privatizacije viši od 4 milijarde kuna, tako procjenjuju da bi se tim prihodom gotovo u potpunosti pokrio proračunski deficit (od 4,4 milijarde kuna). Glavni izvor prihoda od privatizacije, kako se očekuje, bio bi od nastavka privatizacije Ine.

Kao glavne proračunske prioritete u idućoj godini u Ministarstvu izdvajaju reforme pravosuđa, javne uprave, znanosti i obrazovanja, nastavak infrastrukturnih projekta i poljoprivredu, te ispunjenje obećanja o porodiljnim naknadama, indeksaciji mirovina i braniteljskih prava.

Prema projekcijama Ministarstva financija o porastu mirovina, proračunski bi se rashodi za mirovine iduće godine povećali za 1,2 milijarde kuna (na ukupno 24 milijarde kuna), a rashodi za plaće za 3,1 posto, ili za oko 800 milijuna - na 22,6 milijardi kuna.

Proračunom se planira i povećanje porodiljnih naknada s ovogodišnjih 976 milijuna kuna na 1,2 milijarde u idućoj godini, za prava branitelja planirano je povećanje od 200 milijuna kuna, a izdvajanja za lijekove povećali bi se s ovogodišnjih 1,8 milijardi na 2,6 milijardi u idućoj godini.

Rashodi za obrazovanje i znanost planirani su u iznosu 8,7 milijardi kuna, a rashodi za Hrvatske željeznice 2,8 milijardi kuna, a uključivanjem subvencija za HŽ ukupne bi se subvencije iz proračuna povećale sa 3,9 milijardi ove godine na 5,2 milijarde kuna iduće godine.

Kod poljoprivrede planira se povećanje subvencija za sto milijuna kuna, te još 200 milijuna kuna za podizanje trajnih nasada (vinogradi, maslinici).

Proračunski rashodi za infrastrukturne projekte s ovogodišnjih 1,9 milijardi kuna povećali bi se na 2,5 milijardi, a odnosi se to prije svega na rashode za obnovu.

No, osim toga infrastrukturna ulaganja obuhvaćaju i ulaganja u cestogradnju.

Ukupni nekonsolidirani rashodi izvanproračunskih fondova planirani su u iznosu od 11,7 milijardi kuna, od čega se najviše odnosi na Hrvatske autoceste (HAC) oko 4,9 milijardi, te Hrvatske ceste (HC) više od 2,1 milijardu kuna.

Prema projekcijama Ministarstva financija, deficit izvanproračunskih fondova iznosio bi oko 3 milijarde kuna (deficit HAC-a i HC-a bio oko 3,2 milijarde kuna, ali su ostali izvanproračunski fondovi u zajedničkom suficitu od oko 250 milijuna kuna).

Tako deficit izvanproračunskih fondova (oko 3 milijarde kuna) i deficit državnog proračuna (oko 4,5 milijardi kuna) znače zajednički deficit od 3,3 posto BDP-a. Kako je planirani deficit opće države 3,7 posto, deficit jedinica lokalne samuprave ne bi smio prijeći 0,4 posto BDP-a i to je prostor u kojem bi se iduće godine moglo kretati njihovo zaduženje, objašnjavaju u Ministarstvu financija.

Kako još nisu poznato kakvi će biti proračuni lokalnih jedinica, u Ministarstvu su za sada poznati samo podatci o konsolidiranim prihodima i rashodima središnjeg državnog proračuna i izvanproračunskih fondova.

Prema tim podatcima, ukupni prihodi i potpore u idućoj bi godini iznosili 93,6 milijardi kuna, a konsolidirani rashodi državnog proračuna i izvanproračunskih fondova 99,6 milijardi kuna.

U idućoj godini država treba vratiti i oko 11,9 milijardi kuna glavnice, te 4,6 milijardi kuna kamata.

Uz planirane prihode od privatizacije, za pokriće deficita i za podmirenje tih obveza država se planira ponajviše zadužiti na domaćem tržištu, iako planira i emisiju euroobveznica te povući značajna sredstva od Svjetske banke iz PAL programa.(Hina)

10.11.2004. | Pisane vijesti
GSV: ŠUKER ODBIO ZAHTJEV SINDIKATA OKO NEOPOREZIVOG DIJELA PLAĆEČlanovi Gospodarsko-socijalno vijeća (GSV) zaključili su na današnjoj sjednici da će se Vlada do kraja tjedna očitovati o sindikalnim zahtjevima vezanima uz poreznu reformu, a ministar financija Ivan Šuker rekao je da se zahtjev za povećanjem neoporezivog dijela plaća neće razmatrati.

Sindikalne središnjice traže da se neoporezivi dio plaće, umjesto na iznos od 1.600 kuna koji predlaže Ministarstvo financija, izjednači s iznosom najniže plaće prema Kolektivnom ugovoru o visini i iznosu najniže plaće, odnosno na 35 posto od prosječne plaće u prethodnoj godini.

To znači da bi iznos osnovnog osobnog odbitka za ovu godinu bio 1.951 kunu, a iduće bi godine porastao na oko 2.080 kuna.

No, Šuker je rekao da se taj zahtjev neće razmatrati jer je povećanje s 1.500 kuna na 1.600 kuna najviše što država može dati u ovom trenutku.

Naglasio je da bi prihvaćanje sindikalnog prijedloga stajalo državni proračun 2,9 milijardi kuna.

"Proračun to ne može podnijeti ako se žele ostvariti fiskalni ciljevi", rekao je Šuker novinarima nakon sjednice GSV-a.

Naglasio je da plaće najviše opterećuju doprinosi jer na prosječnu plaću od 4.000 kuna 89 posto ide na doprinose.

Govoreći o razlozima za ukidanje poreza na dividende, Šuker je rekao da se njegovo ministarstvo na to odlučilo kako bi se potaknula strana i domaća ulaganja, što otvara nova radna mjesta.

Predstavnici sindikata i poslodavaca različito ocjenjuju te prijedloge. Sindikati drže da zakon ide na ruku samo poslodavcima, a poslodavci da će se ukidanjem poreza na dividende potaknuti ulaganja i otvaranje radnih mjesta.

"Prijedlog porezne reforme više ide u korist poslodavaca nego radnika", rekao je predsjednik Udruge radničkih sindikata Hrvatske Boris Kunst.

On priznaje da je prihvaćanje zahtjeva za povećanjem neoporezivog dijela plaće gubitak za proračun, no upozorava da je gubitak i kad se Vlada odriče poreza na dividendu.

"Sindikati su usuglasili stavove i spremni su ići do određenog pritisak prema Vladi", rekao je Kunst dodavši da će o akcijama odlučiti kad dobiju jasan Vladin odgovor.

Glavni direktor Hrvatske udruge poslodavaca čuro Popijač kaže da poslodavci podržavaju ukidanje oporezivanja dobiti jer će to potaknuti ulaganja.

Smatra da je Vlada učinila sve što je bilo moguće jer je postignut kompromis između razvojne i socijalne komponente.

Popijač je iskazao suzdržanost prema zadržavanju najviše porezne stope na dohodak od 45 posto.(Hina)

09.11.2004. | Pisane vijesti
REAKCIJA: VLADINA UREDBA KOJOM SE ODREčUJE GRANICA O VISINI NAJVIŠIH DOPUŠTENIH UGOVORNIH KAMATNIH STOPA\r\nVLADA ODREDILA GRANICU IZNAD KOJE SE KAMATE SMATRAJU NEDOPUŠTENIM "“ LIHVARSKIMPovodom natpisa u medijima o tome da je Vlada Uredbom o visini najviših dopuštenih ugovornih kamatnih stopa umjesto manjih dopustila veće kamate, te da je kamatna ljestvica Vlade toliko visoka da ne zadire u dosadašnje legalno lihvarenje banaka i kartičara pojašnjavamo sljedeće:

Vlada je Uredbom o visini najviših dopuštenih ugovornih kamatnih stopa odredila granicu iznad koje se kamate smatraju nedopuštenima, odnosno lihvarskim. Cilj je bio sprječavanje lihvarenja i da se ne ponavlja ono što se događalo prije da se građanima i poduzećima ne zaračunavaju kamate na kamatu. Vlada je Uredbom odredila da najviše dopuštene ugovorne kamatne stope za pravne osobe iznose 17 posto, a za građane 19 posto, umjesto 21 posto kako je predložio Odbor za utvrđivanje kamatnih stopa. Vlada je pri donošenju odluke vodila računa o najvećem mogućem ograničenju kamata u postojećim tržišnim odnosima u Hrvatskoj, odnosno o tome da se kamate formiraju na tržištu, ali da se pri tom u najvećoj mogućoj mjeri štite potrošači - građani i poduzeća. Uredba je donijeta na temelju preporuka Odbora i vlastite analize te problematike, imajući u vidu interese građana, poduzeća, financijskog sektora, ali i opći javni interes. Pri tom se išlo na ruku građanima tako što je prema donesenoj Uredbi razlika između kamatnih stopa na kratkoročne kredite građanima u odnosu na kredite poduzećima 11 posto, za razliku od početka ove godine kada je ta razlika iznosila 80 posto, a početkom 2003. ona je iznosila 100 posto.

Nadalje, nisu istinite tvrdnje iznesene u medijima da su kamatne ljestvice toliko visoke da ne zadiru u dosadašnje legalno lihvarenje banaka i kartičara. Zato što su kartičari već svojevremeno smanjili kamatne stope u granice dozvoljene zakonom. Naknade koje zaračunavaju banke i kartičari nisu predmet Uredbe.

Nisu točne ni tvrdnje da je za loš nadzor rada bivših štedionica direktno odgovorno Ministarstvo financija zato što Ministarstvo financija u to vrijeme nije bilo nadležno za njihov nadzor.

Danas nadzor štedno-kreditnih zadruga obavlja Ministarstvo financija u cilju uvođenja reda u njihovo poslovanje. S tim ciljem donesen je i Pravilnik o obračunavanju sredstava pričuve štedno-kreditnih zadruga.

Visina zatezne kamatne stope određena je jednako za sve novčane obveze u nominalnom iznosu od 15 posto godišnje. Zatezna kamatna stopa je sankcija za neplaćanje, mora djelovati unaprijed i destimulirati neplaćanja. Direktive Europske unije se ne odnose na najviše dopuštene ugovorne kamatne stope.

08.11.2004. | Pisane vijesti
MINISTAR ŠUKER NA REGIONALNOM SEMINARU EBRD-a NA TEMU FINANCIRANJA RAZVOJA LOKALNE I REGIONALNE SAMOUPRAVEEuropska banka za obnovu i razvoj održava 8.- 9. studenog 2004. u Sheraton Hotelu u Zagrebu Regionalni seminar na temu financiranja razvoja lokalne i regionalne samouprave u Republici Hrvatskoj. Hrvatska je domaćin i suorganizator seminara.


Na otvorenju seminara 08. studenog 2004. prisustvovao je premijera dr. Ivo Sanader. Domaćin s hrvatske strane bio je ministar financija Ivan Šuker, a sudionicima seminara uvodno se obratila gradonačelnica Grada Zagreba Vlasta Pavić. Na seminaru je prisustvovao i predsjednik EBRD-a Jean Lemierre.

Ovim seminarom predstavnici EBRD-a žele prenijeti iskustva stečena pri radu na sufinanciranju ISPA i PHARE programa Europske unije zajmovima EBRD-a te o korištenju navedenih fondova i pripremi samih projekata. Teme seminara su pružanje usluga pri lokalnoj upravi i samoupravi, fiskalna decentralizacija i okviri regulacije, usklaživanje s EU i podrška EU te mobilizacija kapitala i iskustva strateških jedinica.

"Proces približavanja Europskoj uniji pred Hrvatsku, a tako pred ostale zemlje regije, postavlja nove ciljeve koji se trebaju ostvariti kroz sveobuhvatne reforme gospodarstva. Naš strateški cilj pridruživanja Europskoj uniji postavlja odgovorne zadatke pred hrvatsku gospodarsku politiku koja teži ostvariti ravnopravno sudjelovanje Hrvatske na europskom tržištu. U konačnici, uz predviđeni rast gospodarstva te daljnji nastavak ulaganja u infrastrukturu, posebice infrastrukturu županija, gradova i općina, važno je ostvariti povećanje životnog standarda hrvatskih građana", istaknuo je ministar financija Ivan Šuker.

Na dvodnevnom seminaru sudjeluju mnogi visoki državni dužnosnici iz Hrvatske i zemalja regije, državni tajnici i gradonačelnici, predstavnici poslovnog sektora, stručnjaci te predstavnici EBRD-a i različitih međunarodnih institucija kako bi razgovarali o izazovima i mogućnostima za razvoj lokalne i regionalne samouprave u regiji. Seminar okuplja oko 100-ak sudionika među kojima su gradonačelnici Albanije, Bosne i Hercegovine, Bugarske, Makedonije, Rumunjske i Srbije. Seminarom u Zagrebu o razvoju lokalne i regionalne samouprave u regiji EBRD počinje seriju konferencija uoči svojega godišnjeg zasjedanja 2005.

08.11.2004. | Pisane vijesti
'ZELENO SVJETLO' PRIJEDLOGU ZAKONA O OSIGURANJU DEPOZITAPrijedlog zakona o osiguranju depozita, po kojemu bi država i dalje jamčila za depozite građana do sto tisuća kuna, ali bi se uz štedne uloge jamčilo i za novac na tekućim i žiro računima, dobio je danas potporu saborskog Odbora za financije i državni proračun.

Taj zakon dio je EU-paketa i saborsku će proceduru proći po hitnom postupku.

Od EU-direktiva, s kojima se zakon usklađuje, u obzir nije uzeta direktiva da se osiguravaju i depoziti malih poduzeća.

Budući da se ostaje na sustavu po kojem banke unaprijed uplaćuju novac u za to namijenjen fond, država im je izišla u susret smanjivši doprinos s 0,8 na 0,5 posto, a odobrene su i brojne iznimke iz osnovice na koju se to plaća, objasnio je pomoćnik ministra financija Zdenko Prohaska.

No, bankari nisu zadovoljni novim zakonom jer tvrde da su premije za osiguranje depozita dva do tri puta veće nego u drugim europskim zemljama, a tvrde i da taj namet u pitanje dovodi jednakost banaka s drugim gospodarskim subjektima.

Zbog toga bankari razmišljaju i o tužbi Ustavnom sudu, rekao je predstavnik Hrvatske udruge banaka Zoran Bohaček.(Hina)

 

02.11.2004. | Pisane vijesti
MINISTAR ŠUKER PREDSTAVIO POREZNU REFORMUPovećanje neoporezivog dijela dohotka sa 1.500 na 1.600 kuna, kumuliranje poreznih olakšica na ukupno 12.000 godišnje, uvođenje kategorije drugog dohotka za oporezivanje primanja sportaša, pjevača i umjetnika, ukidanje poreza na dividendu i ukidanje jednokratnog otpisa imovine, najvažniji su dijelovi porezne reforme kako je to danas najavio ministar financija Ivan Šuker.

O prijedlogu porezne reforme, te o osnovnim polazištima za izradu proračuna za iduću godinu danas je raspravljalo Gospodarsko-socijalno vijeće, a ta će se rasprava nastaviti i idući tjedan.

Kod poreza na dohodak, ministar ističe da će uz povećanje neoporezivog dijela dohotka za 100 kuna, na 1.600 kuna, doći do promjene nekih poreznih razreda. Stope pak poreza na dohodak neće se mijenjati i ona će ostati 15, 25, 35 i 45 posto.

Stopom od 15 posto oporezivat će se tako dohodak od 3.200 kuna, stopom od 25 posto dohodak do 8.000 kuna, stopom od 35 posto dohodak od 8.000 do 22.400 kuna, dok će se iznosi iznad 22.400 kuna oporezivati stopom od 45 posto.

Prema sindikalnim računicama, za osobe s najnižim primanjima povećanje dohotka bit će od 9,5 do 10 kuna.

Promjene, kaže Šuker predviđaju i povećanje faktora osobnog odbitka za uzdržavane članove obitelji. Tako bi se osobni odbitak za prvo dijete povećao sa 0,45 na 0,5, za drugo dijete sa 0,59 na 0,7, treće sa 0,74 na 1, četvrto sa 1,17 na 1,4, te za peto dijete sa 1,59 na 1,9. Isto tako povećao bi se i odbitak za invalidne osobe sa 0,25 na 0,30, a za stopostotne invalide na 1.

Ministar je istaknuo i da će se predložiti da se porezne olakšice (za zdravstvo, stambene kredite i slično) mogu kumulirati na ukupno 12.000 kuna.

Uvodi se i kategorija drugog dohotka za oporezivanje sportaša, pjevača, umjetnika i sličnih djelatnosti. Njima bi se, kaže Šuker, priznao paušalni trošak od 30 posto a za preostalih 70 posto dohotka plaćali bi 25 posto poreza. Time želimo regulirati ovo područje koje je sada izvan svih kontrola, kazao je Šuker.

Najavio je i ukidanje poreza na dividendu čime se želi osnažiti financijsko tržište i potaknuti domaći i strani investitori. Ukidanjem poreza na dividendu državni će proračun izgubiti oko 320 milijuna kuna, rekao je.

Šuker je najavio i ukidanje jednokratnog otpisa imovine a samo prema prijavama za prošlu godinu riječ je o iznosu od 3,9 milijardi kuna.

Ukupno bi proračun tim izmjenama izgubio, procjenjuje se, oko 850 milijuna kuna. No utjecaj porezne reforme, odnosno promjena u sustavu poreza na dohodak i na dobit, u konačnici bi za državni proračun i lokalne proračune trebao biti neutralan. Šuker naime podsjeća da samo jednokratni otpis imovine znači povećanje porezne osnovice za 3,9 milijardi kuna, a širi se i porezna osnovica oporezivanjem novih područja.

Šuker je istaknuo i da bi prema sadašnjim projekcijama i osnovnim parametrima za izradu proračuna, proračun u idućoj godini mogao iznositi oko 91 milijardu kuna.

U idućoj će godini, ističe, država trebati vratiti i 11,9 milijardi kuna glavnice, te 4,5 milijardi kuna kamata. Projekcija je da će se u idućoj godini i država i Hrvatske autoceste, ako bude moguće, zaduživati na domaćem tržištu, rekao je Šuker.

Ministar je kao osnovne parametre za izradu proračuna za iduću godinu naveo proračunski deficit od 3,5 posto BDP-a, planirani rast BDP-a u idućoj godini od 4,1 posto, uz nisku inflaciju na razini oko 2,6 posto.

Promet u trgovini na malo, očekuje se, porast će oko 7,9 posto, financijski efekti turizma trebali bi biti veći za 5 posto, a trebao bi se nastaviti i pozitivan trend većeg rasta izvoza od uvoza, kazao je ministar financija.(Hina)

02.11.2004. | Pisane vijesti
MINISTAR ŠUKER O POREZNOJ REFORMIMinistarstvo financija predložit će da se neoporezivi dio dohotka sa sadašnjih 1.500 poveća na 1.600 kuna, dok se stope poreza na dohodak neće mijenjati, izjavio je danas ministar financija Ivan Šuker na III. susretu turističkih djelatnika s predstavnicima hrvatske Vlade u sklopu "Dana hrvatskog turizma" u Cavtatu.

Iznoseći osnovne postavke nove porezne reforme koja se priprema, Šuker je rekao da je izmjenama Zakona o porezu na dohodak predloženo i kumulativno ograničavanje poreznih olakšica na ukupno do 12.000 kuna godišnje.

Prema sadašnjim odredbama, naime, za svaku se pojedinu olakšicu (životno osiguranje, stambene olakšice, odbitke u zdravstvu i sl.) priznavalo porezni odbitak od po 12.000 kuna godišnje.

Pred turističkim djelatnicima, Šuker je kao najvažniji dio porezne reforme izdvojio prijedlog ukidanje poreza na dividende.

Time bi se, kaže, oživjelo tržište kapitala, a hrvatske građane potaknulo na ulaganje u dionice, pa i turističkih tvrtki.

To je i direktan ulog hrvatske Vlade u razvoj, unatoč tome što se time odriče prihoda od oko 300 milijuna kuna od tog poreza, poručio je Šuker.

Porezna reforma, prema dosadašnjim najavama, ne predviđa promjene stopa poraza na dohodak, pa bi se i nadalje zadržale stope od 15, 25, 35 i 45 posto.

Ne bi se mijenjala ni stopa poreza na dobit, a izmjenama toga zakona, uz ukidanje poreza na dividende, omogućio bi se i jednokratni otpis dugotrajne imovine.(Hina)

28.10.2004. | Pisane vijesti
VLADA: ZATEZNE KAMATE 15 POSTO GODIŠNJEZatezna kamata u Hrvatskoj iznosit će 15 posto godišnje, najviša dopuštena ugovorna kamata između pravnih osoba 17 posto, a između građana i pravnih osoba 19 posto godišnje, utvrdila je danas uredbama hrvatska Vlada.

Time je Vlada za 2 postotna poena smanjila visinu najviše dopuštene ugovorne kamate između građana i pravnih osoba u odnosu na prijedlog koji joj je dostavio Odbor za utvrđivanje kamatnih stopa koji je predlagao da ta najviša kamata bude 21 posto.

U potpunosti je pak Vlada prihvatila prijedloge Odbora vezano za visinu zatezne kamate i najvišu dopuštenu ugovornu kamatu između pravnih osoba.

Ministar financija Ivan Šuker ustvrdio je da se Uredbom o visini zatezne kamate i Uredbom o visini najviših dopuštenih ugovornih kamatnih stopa sprječava ugovaranje lihvarskih kamata.

Nadam se da smo konačno stali na kraj lihvarenju u Hrvatskoj, istaknuo je Šuker.

Utvrđene kamatne stope, za koje su kao referentni uzeti podatci iz drugog tromjesečja ove godine, primjenjivale bi se u četvrtom tromjesečju ove godine.

Odbor, koji će se sastajati tromjesečno, a po potrebi i češće, predlaže i da se sukcesivno, prema referentnim podatcima za svako tromjesečje, utvrđuju kamatne stope za slijedeća tromjesečja, pa bi npr. podatci za treće tromjesečje ove godine bili referentni za utvrđivanje kamatnih stopa za prvo tromjesečje iduće godine.

Šuker je objasnio da je za visinu zatezne kamatne stope kao referentna uzeta najviša kamatna stopa na kratkoročne kredite stanovništvu koja je u srpnju ove godine iznosila 14,24 posto, pa se zaokruživanjem na više došlo do kamate od 15 posto.

Kao referentna za najviše dopuštene ugovorne kamate uzeta je ukupna prosječna kamatna stopa na kratkoročne kredite pravnim osobama i građanima u drugom tromjesečju ove godine, a to je 11,64 posto.

Ta je kamatna stopa za novčane obveze između pravnih osoba, npr. između banaka i poduzeća, uvećana za 40 posto i tako se došlo do najviše ugovorne kamatne stope od 17 posto godišnje.

Za novčane pak obveze između građana i pravnih osoba referentna je kamatna stopa uvećana za 60 posto i tako je, zaokruživanjem na više, utvrđena kamata od 19 posto godišnje, objasnio je Šuker.(Hina)

26.10.2004. | Pisane vijesti