Vijesti
Cjelokupni iznos deficita središnje države financiran je na domaćem financijskom tržištu i to najvećim dijelom od depozitnih banaka, navode analitičari Ministarstva financija u najnovijem mjesečnom statističkom prikazu.
Prema tim podacima, u prva tri mjeseca ove godine prihodi proračuna u iznosu 17,51 milijardu kuna bili su za 5,6 posto viši nego u istom lanjskom razdoblju.
Pritom je od PDV-a proračun prikupio 6,28 milijardi kuna, što je za 5,4 posto više nego u istom lanjskom razdoblju.
Više nego u istom razdoblju prošle godine proračun je prikupio od doprinosa za socijalno osiguranje, koji su iznosili 6,96 milijardi kuna, ili 8,9 posto više, poreza na dohodak, 863 milijuna kuna, ili 14 posto više, a najviši rast, od 33,5 posto više bilježi se kod poreza na dobit od kojega je u prva tri mjeseca prikupljeno 641,8 milijuna kuna.
Znatno manje od tih, rasli su prihodi od trošarina od kojih je proračun uprihodovao 1,67 milijardi kuna, što je za 1,7 posto više nego u prva tri lanjska mjeseca. Osim trošarina na duhanske prerađevine koje su zabilježile smanjenje od 2,1 posto, sve ostale komponente trošarina ostvarile su međugodišnji rast: na naftu i naftne derivate 1,7 posto, bezalkoholna pića 21,4 posto, na alkohol i alkoholna pića 18,8 posto, na luksuzne proizvode 17,6 posto, pivo 8,5 posto, kavu 8,2 posto te na automobile, motorna vozila, plovila i zrakoplove 0,3 posto.
Proračunski su rashodi i neto posudbe u prva tri mjeseca iznosili 20,01 milijardi kuna, što je za 3,7 posto više nego u istom razdoblju prošle godine.
Pritom je za plaće i doprinose isplaćeno 5,54 milijardi kuna, što je međugodišnji porast od 4,7 posto.
U skupini tekućih rashoda, najznačajniji udio imaju subvencije i ostali tekući transferi koji su sa iznosom od 9,67 milijardi kuna zabilježili međugodišnji rast od 6,2 posto.
Pritom se smanjenje rashoda u odnosu na prva tri mjeseca prošle godine bilježi kod subvencija, koje su sa iznosom 1,75 milijuna kuna, manje za koro posto, ali su transferi zabilježili rast od 10,4 posto, na iznos od 8,68 milijardi kuna.
O konkretnijim okvirima i brojkama u Ministarstvu još uvijek ne žele govoriti, a prijedlog bi, kako se doznaje, ovaj tjedan mogao biti raspravljen u Vladi kako bi se ispoštovao najavljeni rok da se rebalans u Saboru usvoji do 15. srpnja.
Na prihodnoj strani proračuna, prema neslužbenim informacijama iz Ministarstva, računa se na prihod od dividendi Hrvatskog telekoma, od oko 2 milijarde kuna. Isto tako, od povećanja trošarina na cigarete i automobile država do kraja godine očekuje dodatni prihod od oko 320 milijuna kuna.
Koliko će i kome biti usmjereno povećanje rashoda iz Ministarstva ne žele iznositi. No, očekuju smanjenje materijalnih troškova države, iako se ni tu za sada ne želi izlaziti ni s kakvim detaljima. Kao osnovne ciljeve rebalansa u Ministarstvu navode smanjenje i stabiliziranje dinamike rasta vanjskog duga i jačanje fiskalne pozicije.
Naime, vanjski dug Hrvatske dosegnuo je 24 milijarde američkih dolara, i udio u BDP-u od oko 76 posto. Ta se visina i udio, te posebno brzina rasta već dulje vrijeme ocjenjuje neprihvatljivom.
Hrvatska, napominju financijaši i analitičari, mora biti svjesna rizika koji proizlazi iz visokog vanjskog duga, posebno s obzirom da se ulazi u razdoblje u kojem je u svijetu počeo rast kamata.
Pitanje vanjskog duga bilo je i jedno od glavnih pitanja u razgovorima s Misijom MMF-a oko novog stand by aranžmana, a već tada je najavljeno odustajanje od izlaska na japansko tržište kapitala krajem godine i umjesto toga izdavanje obveznica na domaćem tržištu.
I iduće bi godine, prema najavama, najveći dio proračunskog deficita financirao na domaćem tržištu. Iz Ministarstva financija se doznaje da bi se rebalansom deficit opće države zadržao na 4,5 posto BDP-a.
Fiskalna politika ne može ove godine ići na veće smanjenje, jer se moraju izvršiti obveze za prošlu godinu, a neki su projekti u tijeku i jednostavno nema prostora za smanjenje deficita, kažu u Ministarstvu financija. No, ističu da će drugačija biti struktura deficita, da će se povećati transparentnost javnih financija.
Naime, rebalansom bi se pod kontrolu stavio i HŽ, veliki proračunski potrošač koji se više ne bi mogao zaduživati "iznad" proračuna. To, kako je najavljeno još sredinom lipnja, znači da će se u proračunu jasno prikazati sve subvencije koje se za plaće, investicije i druge potrebe daju HŽ-u, čime će prestati potreba bilo kakvog daljnjeg samostalnog zaduživanja HŽ.
Tako bi se, objašnjavali su iz Ministarstva, prekinula dosadašnja praksa visoke ovisnosti HŽ-a o kratkoročnim kreditima uz državno jamstvo koji onda na naplatu dolaze proračunu.
Rebalansom se, prema ocjenama iz Ministarstva financija, stvaraju temelji za daljnje smanjenje deficita u narednim godinama.
Tako se, kako je još ranije najavio ministar financija Ivan Šuker, u idućoj godini deficit opće države planira smanjiti na 3,7 posto BDP-a.
Ministar Šuker je g. Melkerta upoznao s tijekom priprema Strategije suradnje Republike Hrvatske i Svjetske banke, te s planom razgovora o budućim investicijskim zajmovima i zajmovima za strukturnu prilagodbu.
Gospodin Melkert je izrazio spremnost podržati planove Vlade RH na Odboru izvršnih direktora, koji, kako je sam istakao, o Republici Hrvatskoj ima izuzetno pozitivno mišljenje, posebno sada nakon što je RH dobila status kandidata za EU.
Melkert u Odboru izvršnih direktora Svjetske banke, uz Hrvatsku, predstavlja i Nizozemsku, Armeniju, Bosnu i Hercegovinu, Bugarsku, Cipar, Izrael, Makedoniju, Moldovu, Gruziju, Rumunjsku i Ukrajinu. Melkert će se tijekom boravka u Hrvatskoj susresti i s drugim predstavnicima Vlade, Hrvatske narodne banke te Svjetske banke.
U petak, 9. srpnja, Melkert će posjetiti Grad Rijeku gdje će obići lokacije Projekta obnove riječkog prometnog pravca za provedbu kojega je Svjetska banka 12. srpnja 2003. godine odobrila tri zajma: Lučkoj upravi Rijeka u iznosu 55,1 milijun USD, Hrvatskim cestama 76,2 milijuna EUR i Hrvatskim autocestama iznos od 15,7 milijuna EUR. Svi zajmovi su odobreni uz potporu i jamstvo Republike Hrvatske.
31.12.2003. | Pisane vijesti
Na sastanku se raspravljalo o izradi nacrta Prijedloga Zakona o osiguranju štednih uloga s ciljem usklađivanja stajališta svih nadležnih institucija oko izrade navedenog zakona, koji bi trebao biti usuglašen s direktivama Europske unije.
Na sastanku je dogovoren skorašnji sastanak uže Radne skupine na kojem bi se trebao donijeti usuglašen tekst nacrta Prijedloga zakona o osiguranju štednih uloga. Tim Zakonom trebao bi se poboljšati sustav osiguranja štednih uloga građana u Hrvatskoj. Uz to, Zakon bi trebao biti još jedan znak o sigurnosti hrvatskog bankarskog sustava.
U tom se razdoblju očekuje kontinuirani gospodarski rast i niska inflacija, te stabilan tečaj, navodi se u Načelima fiskalne politike u razdoblju 2005.-2007, koje je jučer usvojila hrvatska Vlada.
Projekcije predviđaju da gospodarski rast u ovoj godini iznosi 3,7 posto, iduće 4,3 posto, 2006. bio bi 4,5, te 4,6 posto 2007. godine.
Inflacija bi se pak kretala od 2,4 posto u ovoj, preko 2,7 posto u idućoj, do 2,3 i 2,2 posto u 2006. i 2007.
Analitičari Ministarstva financija predviđaju i konstantan pad deficita tekućeg računa platne bilance, sa 5,6 posto BDP-a u ovoj godini, te u idućim godinama 4,9, 3,7 i 3,3 posto u 2007.
Vlada je kao osnovne ciljeve fiskalne politike u razdoblju 2005.-2007. zacrtala stabiliziranje makroekonomskih rizika, prije svega vanjskog i javnog duga, te jačanje gospodarskog razvoja kroz povećanje makroekonomske stabilnosti putem fiskalne prilagodbe i poboljšanje ulagačke klime.
Cilj je, naime, do 2007. ispuniti Maastrichtske kriterije i deficit opće države svesti na razinu ispod 3 posto, te javni dug stabilizirati ispod 60 posto BDP-a.
Čelnici Vlade i jučer su ponovili kako je Hrvatska prošlu godinu završila s deficitom od 6,3 posto BDP-a, a ove je godine planirano njegovo smanjenje na 4,5 posto. Projekcije govore da bi deficit idućih godina i dalje trebao padati - 2005. na 3,7 posto BDP-a, 2006. na 3,2 posto, a 2007. na 3 ili 2,9 posto BDP-a.
Kako je jučer istaknuo ministar financija Ivan Šuker ukupan vanjski dug (i države, banaka i poduzeća) Hrvatske u protekle je dvije godine povećan za 12 milijardi dolara, a javni je dug (unutarnji i vanjski dug države) dosegnuo 52 posto BDP-a. Da smo se nastavili zaduživati istim tempom krajem 2005. probili bi granicu od 60 posto udjela javnog duga u BDP-u, upozorio je Šuker.
Projekcije Ministarstva financija govore da bi vanjski dug sa planiranih 27,5 milijardi dolara u ovoj, idućih godina trebao rasti sporije - na 28 milijardi iduće godine, do 29,5, odnosno 31 milijardu dolara u 2006, odnosno 2007. No, njegov bi udio konstantno bio ispod 80 posto BDP-ai kretao bi se od 75,7 do 78,1 posto BDP-a.
Vlada u okviru srednjeročne politike do 2007. postavlja i nekoliko prioriteta u području fiskalne politike, među kojima su i efikasnija javna uprava i strukturne reforme javnog sektora. To bi trebalo voditi smanjenju državnih izdataka za plaće s oko 11 posto BDP-a u 2003. na 9,5 posto BDP-a u 2007. Tako bi povećanje plaća, osim praćenja troškova života, moglo ići jedino na uštrb smanjenja broja zaposlenih u javnom sektoru, navodi se u Načelima.
Vlada ističe i potrebu nastavka reformi mirovinskog i zdravstvenog sustava, preusmjeravanja sredstava iz sektora obrambenih poslova na sektor obrazovanja i znanosti.
Očekuje i pojačan priljev inozemnih i domaćih investicija, kao i nižu stopu nezaposlenosti koja bi, prema metodologiji Međunarodne organizacije rada, s ovogodišnjih 14,2 posto na 12,8 posto u 2007.
Na prihodnoj se strani kao zadatak fiskalne politike ističe smanjenje poreznog opterećenja u funkciji oživljavanja proizvodnje.
Takvom racionalnom i restriktivnom fiskalnom politikom veličina rashoda konsolidirane opće države smanjila bi se sa 52,8 posto BDP-a u 2002. na 48,4 posto u 2007. Pri tome bi porezno opterećenja gospodarstva, mjereno udjelom poreznih prihoda konsolidirane opće države u BDP-u, smanjilo za oko 1,5 posto BDP-a, ističe se u Načelima fiskalne politike za iduće trogodišnje razdoblje.
31.12.2003. | Pisane vijesti
Ostvareni prihodi od 36,9 milijardi kuna predstavljaju i 44,9 posto ukupno planiranih prihoda, jer su rebalasom proračuna, koji je Vlada uputila na donošenje Saboru, ovogodišnji prihodi proračuna planirani u iznosu 82,2 milijarde kuna.
Najznačajniji proračunski prihodi su socijalni doprinosi koji su u prvih šest mjeseci donijeli 14,2 milijarde kuna, ili 8,4 posto više nego li u prvom polugodištu lani, te PDV s iznosom od 13,8 milijardi kuna, ili 7,8 posto nego u prvom polugodištu lani.
Prihod od trošarina porastao je 2 posto i u šest mjeseci one su proračunu donijele 3,6 milijardi kuna, dok je manje nego li u prvom polugodištu lani proračun uprihodovao od poreza na dohodak (1,3 milijarde kuna, ili 9,9 posto manje), na dobit (1,7 milijardi kuna, ili 3,8 posto manje), te poreza na međunarodnu trgovinu (741,2 milijuna, ili 6,5 posto manje).
Kod ostalih prihoda iz resora financija izdvajaju prihode od imovine koji su u šest mjeseci proračunu donijeli 209 milijuna kuna. Prvotni plan je bio da se od tog prihoda ove godine prikupi 1,1 milijardu kuna, od čega 640 milijuna od dividendi, no, rebalansom proračuna taj je plan znatno povećan, na 4,2 milijarde kuna.
Naime, rebalansom je Vlada predvidjela povećati prihode od dividende na ukupno 2,5 milijardi kuna, čemu bi najviše trebalo doprinijeti povlačenje 1,8 milijardi kuna dividende od Hrvatskog telekoma.
Povećanje prihoda od imovine za 289 milijuna kuna dršava očekuje i od realizacije koncesije za treću mobilnu mrešu.
Na rashodnoj strani proračuna najveće su stavke socijalne naknade i rashodi za naknade zaposlenima.
Od ukupno izvršenih 40,9 milijardi kuna rashoda, na socijalne se naknade odnosi 22,1 milijarda, što je međugodišnji porast od 11,2 posto, dok su naknade zaposlenima, a riječ je prvenstveno o plaćama, povećane za 4,3 posto i izvršene u iznosu 8,5 milijardi kuna.
Kod socijalnih naknada, iz Ministarstva financija navode kako su rashodi za naknade za socijalnu pomoć realizirani u iznosu 5,6 milijardi kuna, što je čak 63,5 posto više nego u istom razdoblju lani.
Pritom su u potpunosti, što znači u iznosu planiranom na godišnjoj razini, iskorištene stavke nagrade u kulturi i pomoć savezima i udrugama, a gotovo 99,7 posto godišnjeg iznosa iskorištene su i naknada za dodatni porodiljni dopust.
Kod naknada zaposlenima, više od planiranog već su izvršeni izdatci na stavci ostali rashodi za zaposlene, a osnovni uzrok tomu su već izvršen godišnji plan rashoda za troškove tranzicije MORH-a u iznosu 170 miljuna kuna.
Subvencije su u prvom polugodištu izvršene u iznosu 2,3 milijarde kuna, što je čak 61,4 posto godišnjeg plana. Takvo ostvarenje rezultat je činjenice da su Hrvatske šeljeznice (Hš) u pet mjeseci povukle gotovo cjelokupan godišnji iznos. Tako je već utrošeno svih 381,6 milijuna kuna za poticanje putničkog i kombiniranog šeljezničkog prometa, 211,6 milijuna kuna za odršavanje infrastrukture, a i za modernizaciju je već iskorišteno 83,9 posto ukupnog godišnjeg plana.
Plan su probile i subvencije za poticanje poljoprivredne proizvodnje, i u prvom su polugodištu izvršene sa 1,1 milijardu kuna, ili 68,8 posto godišnjeg plana.
Predstavljajući dokument "Načela fiskalne politike 2005 - 2007" koji je prošloga tjedna usvojila Vlada, Žigman je kazao i kako će se već ove godine većina financiranja države ostvarivati na domaćem tržištu, odnosno da se novo inozaduženje ne planira. Tome bi, dodao je, trebao doprinijeti i početak operacija Hrvatske narodne banke (HNB) na otvorenom tržištu krajem ove godine.
Fiskalne prilagodbe iz tog dokumenta, čiju je izradu prema Žigmanovim riječima od Hrvatske očekivala i Europska unija i Međunarodni monetarni fond, do 2007. bi trebale rezultirati stabiliziranjem vanjskog i javnog duga, jačanjem gospodarskog razvoja, povećanjem makroekonomske stabilnosti te poboljšanjem ulagačke klime.
Tako bi do 2007., prema projekcijama Ministarstva financija, a u skladu s Maastrichtskim kriterijima, deficit opće države trebao pasti ispod 3 posto BDP-a, javni bi se dug trebao stabilizirati na razini ispod 60 posto BDP-a, a vanjski dug ispod 80 posto BDP-a.
Također, raznim bi se mjerama (poput vraćanja financijske policije te
novih iznosa trošarina) trebala poboljšati fiskalna disciplina te bolja naplata poreznih prihoda, kazao je Žigman.
Projekcijama je predviđeno i zadržavanje razine socijalnih izdataka na razini od 20 do 22 posto BDP-a (odnosno nominalni rast u skladu s rastom BDP), kao i smanjenje subvencija sektoru poduzeća sa 3,4 posto u 2004. na 2,2 posto BDP-a u 2007.
Žigman je pojasnio da se nominalno iznos subvencija neće ni smanjivati niti rasti, ali da će se provesti analiza i na temelju nje odrediti kako će one biti raspodijeljene po pojedinim sektorima.
Smanjenje godišnjeg fiskalnog troška u području državnih investicija sa 7 na 5,5 posto BDP-a Žigman je pojasnio dovršavanjem većeg dijela najveće infrastrukturne izgradnje u Hrvatskoj (autoceste).
No, to ne znači da se u ceste neće ulagati, rekao je dodavši kako će rashodi Hrvatskih cesta do 2007. porasti s oko 800 milijuna kuna na 1,7 milijardi kuna, dok će istodobno rashodi Hrvatskih autocesta biti smanjeni s 5 milijardi na 3,5 milijardi kuna.
Ovim je projekcijama predviđen niz fiskalnih prilagodbi, poput smanjenja infrastrukturnih investicija ili manje mase plaća u javnom sektoru, no što će se od tih instrumenata iskoristiti mora odlučiti Vlada, zaključio je Žigman.31.12.2003. | Pisane vijesti
Među četiri Vladina amandmana, koje je saborska većina podržala, jest i onaj kojim su Ustavnom sudu povećana sredstva za 1,4 milijuna kuna, a u istom je iznosu smanjena tekuća proračunska zaliha.
Oporbenjacima nisu pomogli ni transparenti "Pokrenimo Hrvatsku(o)gospodarstvo", kojim su se služili kod glasovanja, jer ni jedan njihovamandman nije prihvaćen.
Po prvi put nakon parlamentarnih izbora, amandmane su zajednički predlagali klubovi SDP-a i HSS-a, uglavnom tražeći veća sredstva za
poljoprivredu, protugradnu obranu, subvencioniranje obrtnika, malih i
srednjih obrtnika.
Tražili su smanjenje novca namijenjenog poslovanju Ureda Predsjednika, a koji bi, smatraju, trebalo prebaciti na stavku za navodnjavanje poljoprivrednih povšina.
Ovogodišnjim rebalansom povećani su proračunski prihodi za 2,8 milijardi kuna, a rashoda za oko 1,9 milijardi kuna, što bi, tvrde u Vladi, za oko 614 milijuna kuna trebalo smanjiti državni deficit, a za 484 milijuna visinu javnog duga.
Na rashodovnoj strani najznačajniji dio - 1,2 milijarde kuna namijenjen je Hrvatskim željeznicama, 132,3 milijuna kuna izdvojit će
se za početak gradnje autoceste Zagreb-Macelj, 110 milijuna za poticanje zapošljavanja i razvoj trgovačkih društava.
Prihodovnu stranu, po najavama Vlade, napunit će veće trošarine na
cigarete i automobile, te dividende HT-a.
31.12.2003. | Pisane vijesti
"Ako je uočila probleme, ravnateljica Središnje depozitarne agencije
Vesna Živković trebala je o tome obavijestiti ministra, a ne niže činovnike, da bi dan kasnije, čitava priča završila u medijima", ocijenio je Šuker.
Premijer Ivo Sanader dodao je da bi ravnateljica SDA Vesna Živković, koja je u današnjem "Poslovnom dnevniku" ustvrdila da je Ministarstvo uplatu obavilo tek iza 14 sati morala odgovarati za taj propust.
"Nedopustivo je da o problemima nije obaviješten ministar. To je šlamperaj, koji ne može proći bez konzekvenci", rekao je Sanader.
Prezentacije i izlaganja sudionika seminara možete pogledati u slijedećim prilozima:
[MS powerpoint datoteka] Europska investicijska banka «European Investment Bank», EIB) 1135 kB
[pdf dokument] Fond za regionalni razvoj RH 53 kB
[MS powerpoint datoteka] Hrvatska banka za obnovu i razvoj 1 351 kB
[MS powerpoint datoteka] Hrvatska banka za obnovu i razvoj 2 488 kB
[MS powerpoint datoteka] Hrvatske vode 214 kB
[MS powerpoint datoteka] Europska banka za obnovu i razvoj 837 kB
[MS powerpoint datoteka] Europska banka za obnovu i razvoj 855 kB