Vijesti
Odluka o imenovanju članova Odbora za gospodarstvo, razvoj i obnovu Hrvatskog sabora.
Detaljnije pogledati na Narodne novine
29.02.2004. | Pisane vijestiDetaljnije pogledati na Vlada RH
26.02.2004. | Pisane vijestiDetaljnije pogledati na Porezna uprava
26.02.2004. | Pisane vijestiDetaljnije pogledati na Vlada RH
24.02.2004. | Pisane vijestiDetaljnije pogledati na Vlada RH
17.02.2004. | Pisane vijesti04.01.2004. | Pisane vijesti
Ministar financija Ivan Šuker, pozdravljajući okupljene na svečanosti u Muzeju za umjetnost i obrt, rekao je da "u Hrvatskoj nema puno tvrtki koje su poslovale tijekom tri stoljeća i četiri države, s jasnim ciljem na usluzi hrvatskog čovjeku". Naglasio je da poslovni rezultati tvrtke, kvaliteta poslovanja i povjerenje građana govore u prilog toga hrvatskoga osiguravajućeg društva, koje širi svoje poslovanje u regiji.
"Od siječnja ove godine dionice Croatia osiguranja uvrštene su u prvu kotaciju Zagrebačke burze i njima se već trguje po dvostruko većoj cijeni od nominalne, što govori o uspješnosti njenog poslovanja",kazao je ministar Šuker, koji je nedavno imenovan za predsjednika Nadzornog odbora te tvrtke. Također je napomenuo kako je "teško govoriti o tome u čijem će vlasništvu biti Croatia osiguranje kada tvrtka jednom izađe na burzu".
"Ako želimo biti u jednom modernom financijskom društvu, onda je nemoguće određivati tko će biti vlasnik", kazao je Šuker, dodajuć ikako je "siguran da će Croatia osiguranje, zbog svog branda, koji vrijedi mnogo, uvijek biti Croatia" te da "nitko nije lud prodati jedan tako poznati brand koji znači mnogo u srcu svakog Hrvata".
Procijenio je da Croatia osiguranje mora i dalje izlaziti na burzu, ako se želi natjecati s velikim svjetskim osiguravajućim kućama koje dolaze u Hrvatsku, jer, kako je naglasio " na burzi može dokazati da je jaka i moćna (osiguravajuća kuća) i da se može ravnopravno nositi s njima."
Predsjednik Uprave Croatia osiguranja, Marijan Ćurković, kazao je da je to osiguravajuće društvo od svog početka, godine 1884. uspješno poslovalo, jer je već te godine ostvarilo dobit.
Danas je država vlasnik oko 82 posto Croatia osiguranja, a to osiguravajuće društvo drži više od 45 posto hrvatskog tržišta i ima u Hrvatskoj 2.200 zaposlenika, sposobnih hrvatskim osiguranicima ponuditi nove proizvode, naglasio je Ćurković.
Naime, Croatia osiguranje u većinskom je vlasništvu države - Hrvatski fond za privatizaciju ima 81,3 posto dionica, dok ostali dioničari imaju 18,7 posto dionica. Prema ranije objavljenim podatcima, Croatia osiguranje lanjsku je poslovnu godinu završilo s neto dobiti od 74,9 milijuna kuna. Ukupan prihod tvrtke prošle je godine iznosio 2,73 milijarde kuna, a ukupna premija 2,6 milijardi kuna.
Croatia osiguranje prošle je godine imala udio od 46 posto na hrvatskom tržištu osiguranja, izvijestili su sredinom ožujka iz same tvrtke.
link Odluka o privremenom financiranju u prvom tromjesečju 2004.g.
link Odluka o preraspodjeli sredstava u privremenom financiranju za prvo tromjesečje 2004. g.
31.12.2003. | Pisane vijesti * osiguranje makroekonomske stabilnosti zemlje i otvaranje razvojnog ciklusa u gospodarstvu
* smanjenje nezaposlenosti
* dinamiziranje procesa približavanja Hrvatske u punopravno članstvo Europske Unije do 2007/2008. g.
link Program Vlade RH u mandatnom razdoblju od 2003. - 2007.
31.12.2003. | Pisane vijesti
U tom dijelu odredbe Pravilnika o PDV-u su bile šire od odredbi Zakona i davale su pravo na oslobođenje od PDV-a koje nije propisano Zakonom. Izmjenom Pravilnika koja je stupila na snagu 8. svibnja 2004., iz Pravilnika su brisane odredbe prema kojima su neprofitne organizacije, ustanove i udruge izjednačene s humanitarnim organizacijama i na taj način su odredbe Pravilnika usklađene s odredbama Zakona.
Navedene izmjene Pravilnika o PDV-u bile su nužne zbog sprečavanja pojava zlouporabe i otežanog nadzora provođenja poreznih oslobođenja te netransparentnosti financiranja neprofitnih udruga. Oslobođenje od plaćanja PDV-a pri nabavi dobara i usluga koje se plaćaju iz primljenih donacija (bilo domaćih ili inozemnih) nije karakteristično za sustav PDV-a. Stoga bi bilo kakvo propisivanje takve odredbe u Zakonu, bilo suprotno europskom pravu o PDV-u, a Republika Hrvatska u procesu kandidature za početak pregovora s Europskom unijom, ne može donositi propise suprotne europskom pravu.
Moramo istaknuti i da je netočna informacija da se na strane donacije plaća PDV. PDV se ne plaća na primljenu donaciju jer sam čin primanja donacije nije predmet oporezivanja. Neprofitne organizacije su u sustavu PDV-a krajnji potrošači i kao takvi oni plaćaju PDV u cijeni proizvoda i usluga koje nabavljaju, a taj porez im zaračunavaju isporučitelji dobara i usluga. Do 8. svibnja 2004. su temeljem odredbe Pravilnika o PDV-u koja ih je izjednačavala s humanitarnim organizacijama, mogli nabavljati proizvode i usluge bez plaćanja PDV-a, podnoseći isporučiteljima dobara i usluga - poreznim obveznicima potvrde Porezne uprave o pravu na porezno oslobođenje.
Također, netočni su navodi u tisku prema kojima neprofitne udruge i organizacije odjednom postaju oporezive. I do sada su kao krajnji potrošači snosili PDV koji su im zaračunali dobavljači odnosno izvršitelji usluga, osim kada su te nabave financirali iz sredstava primljenih inozemnih novčanih donacija.
Napominjemo da se i nadalje primjenjuju porezna oslobođenja od plaćanja PDV-a koja se propisana odredbama međunarodnih ugovora koji obvezuju Republiku Hrvatsku i koji u skladu s odredbom članka 140. Ustava Republike Hrvatske imaju snagu nadnacionalnog zakonodavstva. Primjeri takvih međunarodnih ugovora kojima je propisano oslobođenje od plaćanja PDV-a kad se financiraju pojedini projekti jesu ugovori s Europskom komisijom i Vladom Sjedinjenih Američkih Država.
Osim toga, i nadalje postoje porezne olakšice za pravne i fizičke osobe u vidu smanjenja osnovice za obračun poreza na dobit i poreza na dohodak, koje doniraju sredstva u naravi ili u novcu u kulturne, znanstvene, odgojno-obrazovne, zdravstvene, humanitarne, športske, vjerske i druge svrhe, udrugama i drugim osobama koje navedene djelatnosti obavljaju u skladu s posebnim propisima i to do visine od 2% prihoda ostvarenog u prethodnoj godini.
Tako da se financiranje, osim putem oslobođenja i olakšica, obavlja i dijelom izravno iz proračuna.