Vijesti
Ukupni prihodi konsolidirane središnje države u promatranom razdoblju prikupljeni su u iznosu od 30,7 milijardi kuna što predstavlja godišnji rast od 12,8 posto.
Pritom su porezni prihodi, koji čine 57,8 posto ukupnih prihoda, ostvarili godišnji rast od 14,7 posto, dok su socijalni doprinosi, drugi po važnosti prihodi konsolidirane središnje države, zabilježili rast od 6,6 posto. Među poreznim prihodima najznačajnije ostvarenje bilježe prihodi od poreza na dodanu vrijednost (godišnji rast od 17,9 posto), trošarine (godišnji rast od 8,3 posto) te porez na dohodak (17,2 posto).
U isto vrijeme ukupni rashodi konsolidirane središnje države dosegnuli su razinu od 32 milijarde kuna što je 33,3 posto ukupno planiranih rashoda. U njihovoj strukturi najveći dio čine socijalne naknade (godišnji rast od 3,7 posto), a slijede ih naknade zaposlenima (godišnji rast od 6 posto) te rashodi za korištenje dobara i usluga u (godišnji rast od 7,5 posto).
Neto stjecanje nefinancijske imovine konsolidirane središnje države ostvareno je u iznosu od 1,4 milijarde kuna. Tako se u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, nabava nefinancijske imovine konsolidirane središnje države smanjila se za 27,1 posto.
Sukladno međunarodnoj metodologiji javnih financija GFS 2001, neto pozajmljivanje/zaduživanje, kao mjera manjka/viška konsolidirane središnje države, je u razdoblju od siječnja do travnja zabilježeno u iznosu od -1,3 milijarde kuna.
Mjesečni statistički prikaz Ministarstva financija br. 128, s podacima za razdoblje od siječnja do svibnja 2006 godine očekuje se krajem srpnja 2006. godine.
09.07.2006. | Pisane vijestiUspostavom AFCOS-a Hrvatska će biti za još jednu stepenicu bliže Europskoj uniji. Stoga je današnja posjeta delegacije OLAF-a iznimno važna, jer je time Hrvatska pokazala spremnost i odlučnost u borbi sprječavanja prijevara i korupcije.
S hrvatske strane na sastanku su prisustvovali ministrica pravosuđa Ana Lovrin, ravnatelj policije Marijan Benko, zamjenik glavnog državnog odvjetnika Dinko Cvitan, državna tajnica Snježana Bagić, državni tajnik mr.sc. Ante Žigman, pomoćnica ministrice Ljiljana Vodopija Čengić i pomoćnica ministra mr.sc. Ljerka Linzbauer. Ispred OLAFA na sastanku su prisustovali voditelj voditelj Ureda za radne programe, izvješća i Savjetodavni odbor Luc Schaerlaekens, a Delegacije Europske komisije u RH savjetnik Christos Makridis i voditeljica projekta javne uprave Ritvi Heikkinen.
Ministar financija Ivan Šuker zahvalio se Europskoj komisiji i OLAF-u na povjerenju koje je ukazano Republici Hrvatskoj u procesu pridruživanja Europskoj uniji te današnoj posjeti. Istaknuo je niz postignuća Ministarstva financija do danas na sprječavanju prijevara i korupcije u javnim financijama. Među ostalim, uspostavljanje jedinstvenog računa državne riznice, ustrojavanje unutarnje financijske kontrole u javnom sektoru i unutarnje revizije s ciljem pomoći svim tijelima državne vlasti u uspostavi efikasnog sustava kontroliranja, revidiranja, izvještavanja o korištenju proračunskih sredstava u skladu s praksom i preporukama EU. Nadalje, upoznao je delegaciju OLAF-a s prijedlogom Zakona o PIFC-u, kojim se uređuje sustav unutarnjih financijskih kontrola i unutarnja kontrola u javnom sektoru. Potvrda kvalitete učinjenog u Ministarstvu financija je akreditacija od Europske komisije za korištenje predpristupnih sredstava EU za fondove ISPA, PHARE i CARDS, te ustrojavanje Nacionalnog fonda. Posebno je istaknuo izniman uspjeh prezentiranog i učinjenog na poglavlju broj 32. Financijski nadzor na nedavno održanom screeningu, što je potvrdila i Europska komisija.
Ministar Šuker je istaknuo kako je Vlada RH svjesna potrebe osnivanja AFCOS-a u Hrvatskoj, a prije svega zbog značajnog iznosa predpristupne pomoći koji se već koristi, i kako se moraju uspostaviti odgovarajuće kontrole sredstava u Nacionalnom fondu te administrativne strukture Hrvatske približiti OLAF-u.
Glavni upravitelj OLAF-a Franz Hermann Bruenner, ukazao je na važnost uspostave AFCOS-a i njegovu ulogu te kako je najbolje uspostaviti AFCOS u ranijoj fazi pristupanja neke zemlje EU. Unutar zemlje treba postojati operativno neovisno tijelo, istaknuo je, u kojem će se koncentrirati sve informacije te proslijeđivati nadležnim tijelima i OLAF-u.
Ministrica pravosuđa Ana Lovrin upoznala je predstavnike OLAF-a s doprinosom pravosuđa borbi protiv prijevara i svemu što se radi na ubrzanju sudskih postupaka. Istaknula je i kako se iznimno puno radi na edukaciji sudaca kako bi se mogli nositi s novim oblicima zločina koji se stalno pojavljuju.
Zamjenik glavnog državnog odvjetnika Dinko Cvitan upoznao je predstavnike OLAF-a s ulogom, zadacima i ciljevima Državnog odvjetništva u borbi protiv korpucije i prijevara, te ulogom Uskoka. Istaknuo je, među ostalim, kako već sada postoji dobra suradnja na tom području između Državnog odvjetništva, Ureda za sprječavanje pranja novca, Carinske i Porezne uprave, Državnog inspektorata te Ministarstva unutarnjih poslova.
Na sastanku je zaključeno kako je Vlada RH spremna za osnivanje AFCOS-a krajem 2006. godine. Također, kako treba odrediti odgovornosti u zaštiti financijskih interesa Europske unije i administrativnu strukturu državne uprave približiti OLAF-u.
OLAF (francuski - Office Européen de Lutte Anti-Fraude) je specijalizirana uprava Europske komisije zadužena za borbu protiv prijevara.
Misija OLAF-a je zaštita interesa Europske unije u smislu borbe protiv prijevara, korupcije i bilo kakvih drugih nelegalnih aktivnosti (nepravilnosti), uključujući nepravilnosti i prijevare unutar Europske komisije.
AFCOS (eng. Anti Fraud Co Ordinating Structures) - Nacionalna, središnja kontakt točka u svim državama članicama (također u Bugarskoj i Rumunjskoj). Uspostavljena je unutar svih država članica EU. čija uloga je pomaganje i podrška OLAF-u i državama članicama u učinkovitijoj borbi protiv prijevara.
AFCOS je potreban zbog toga jer značajni iznos predpristupne pomoći se već koristi u državama kandidatima te se moraju uspostaviti odgovarajuće kontrole, potrebna je jasnija definicija odgovornosti država kandidata u smislu zaštite financijskih interesa EU, zbog članaka 280. Ugovora o osnivanju EZ, manjka iskustva u upravljanju javnim sredstvima (fondovima) i administrativna struktura država kandidata nepoznata je OLAF-u.
06.07.2006. | Pisane vijestiAko se sagleda kretanje navedenih komponenti prema simetričnom izračunu postotnih promjena do šest mjeseci unatrag, kod nekoliko se komponenti mogu uočiti tendencije. Nominalna je neto plaća po zaposlenome u tijeku prva tri mjeseca 2006. snažno rasla, pa je zbog toga pridonosila porastu prognostičkoga indeksa. Tendencija je rasta prekinuta padom u travnju 2006. Realni promet u trgovini na malo, iz mjeseca je u mjesec iskazivao padove, osim u siječnju i travnju 2006. Ukupna likvidna sredstva gotovo neprestano rastu, kao i kunski štedni i oročeni depoziti poslovnih banaka.
CROLEI (Croatian Leading Economic Indicator) na temelju tekućih kretanja vremenskih serija realnog, financijskog, fiskalnog i vanjskog sektora predviđa buduće kretanje industrijske proizvodnje. Komponente CROLEI indeksa su: promet trgovine na malo, zaposleni s evidencije, noćenja turista, nekonsolidirani proračunski prihodi, ukupna likvidna sredstva, gotov novac, kunski štedni i oročeni depoziti, devizne rezerve poslovnih banaka, nominalna neto plaća, uvoz strojeva i transportnih uređaja te kamatna stopa na tržištu novca na ostale kredite. S obzirom na važnost industrije u hrvatskom gospodarstvu, CROLEI indeks ima značajnu ulogu i u nagoviještanju ukupne gospodarske aktivnosti. Indeks je izrađen u suradnji Ekonomskog instituta Zagreb te Ministarstva financija i objavljuje se svaki mjesec u "Mjesečnom statističkom prikazu Ministarstva financija" od studenog 1995. godine (www.mfin.hr/str/7).
04.07.2006. | Pisane vijestiSmanjenje deficita državnog proračuna rezultat je značajnog porasta prihoda u prvoj polovici godine od 11,4 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Prihodi državnog proračuna, ostvareni u iznosu od 45,3 milijarde kuna do 30. lipnja 2006., rezultat su ubrzane gospodarske aktivnosti o čemu svjedoče svi makroekonomski pokazatelji, ponajviše rast bruto domaćeg proizvoda od 6 posto u prvom tromjesečju 2006., no također i efikasnijeg rada Porezne uprave kao i zadiranja u područje sive ekonomije. Pritom, važno je istaknuti da su najveći međugodišnji rast zabilježili prihodi od poreza na dodanu vrijednost i poreza na dobit.
S druge strane, ukupni rashodi državnog proračuna u prvoj polovici godine u potpunosti su se kretali u skladu s planom te su u odnosu na isto razdoblje prošle godine porasli za 5,4 posto. Ostvareni u iznosu od 47,4 milijarde kuna, ukupni su rashodi najvećim dijelom posljedica kretanja rashoda poslovanja koji su također porasli za 5,4 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Takvo je kretanje u skladu s porastom mase plaće i socijalnih izdvajanja za temeljna prava hrvatskih građana.
Nedvojbeno je stoga, da fiskalna politika vođena snažnom fiskalnom konsolidacijom i štednjom viška prihoda s uspjehom ostvaruje svoj cilj smanjenja fiskalnog deficita. Smanjenje deficita i nastavak orijentacije države na domaće zaduživanje su doprinosi nositelja fiskalne politike stabilizaciji, a potom i smanjenju vanjskog zaduženja.
Tijekom ove i iduće godine trebali bi se izraditi propisi koji donose promjenu sustava plaća državnih službenika i namještenika, kako bi se umjesto dosadašnjeg modela plaće prema radnom mjestu, vrednovale osobne zasluge i rezultati rada. Izradit će se i Zakon o plaćama u lokalnoj samoupravi, a reforma obuhvaća i Zakon o javnoj službi i njenim plaćama, te programe racionalizacije u ministarstvima i uredima državne uprave, koji uključuju i smanjivanje broja osoblja.
"Godišnje se za plaće državnih službenika i javne službe iz proračuna izdvaja 24,2 milijarde kuna ili oko 24 posto državnog proračuna, što je iznimno velik iznos.
Istovremeno su sindikati nezadovoljni visinom plaća zaposlenih, građani su nezadovoljni uspješnošću i kvalitetom rada državne administracije, što sve pokazuje da je reforma nužna", istaknuo je Šuker.
Podsjetio je da zbog malih plaća mladi i kvalitetni ljudi odlaze iz državne uprave, a bez njih nema uspješne implementacije europskog zakonodavstva u Hrvatskoj.
Izražavajući zadovoljstvo potpisanom darovnicom Anand K. Seth je kazao kako je reforma javne uprave bitna ne samo za hrvatski pristup Europskoj uniji već i za građane koji za svoj porezni doprinos od države žele dobiti djelotvorne i učinkovite usluge.
Po riječima švedskog veleposlanika Sturea Theolina učinkovita provedba državnih propisa i politike, zajedno s dobrim upravljanjem, ključni su preduvjeti za gospodarski rast i razvoj države.
Kraljevina Švedska je preko agencije SIDA dosad dala potporu hrvatskoj Vladi za projekt sređivanja zemljišnih knjiga, obrazovanje kadra Ministarstva pravosuđa i Državne geodetske uprave, te za Projekt razvoja socijalne skrbi.
20.06.2006. | Pisane vijestiNa sastanku se razgovaralo o sveukupnoj ekonomskoj situaciji u Hrvatskoj s naglaskom na provedbi stand-by aranžmana koji je Hrvatska sklopila s MMF-om u kolovozu 2004.
Rodrigo de Rato je pohvalio makroekonomska ostvarenja Hrvatske i čestitao hrvatskoj Vladi na uspješnoj provodbi programa koji podržava glavne makroekonomske i strukturne ciljeve Hrvatske, kaže se u priopćenju.
Ministar Šuker je izvijestio De Ratoa i o daljnjim namjerama i planovima Hrvatske za vođenje cjelokupne ekonomske politike i u kontekstu pristupanja EU-u, o planovima za nastavak reformi u sektoru zdravstva i restrukturiranju brodogradnje uz stručnu podršku Svjetske banke kao i predstojećoj privatizaciji INA-e i Hrvatskih telekomunikacija, dodaje se u priopćenju.
Prema dosadašnjim ostvarenjima, kaže se u priopćenju, De Rato i Šuker su se složili da se može očekivati prvo uspješno zaključivanje stand-by aranžmana u studenom ove godine te su također naglasili važnost daljnje suradnje između Hrvatske i MMF-a.
Na samom zasjedanju, izvršni direktori MMF-a i Svjetske banke upoznali su ministre financija i guvernere središnjih banaka zemalja članica nizozemske konstituence s glavnim temama o kojima će se raspravljati na predstojećoj godišnjoj skupštini tih dviju međunarodnih financijskih institucija u rujnu 2006. u Singapuru, navodi se u priopćenju.
19.06.2006. | Pisane vijestiIstovremeno, u Sofiji se održava i proslava 50. obljetnice postojanja te najstarije europske multilateralne financijske institucije koja je osnovana 1956. pod okriljem Vijeća Europe s ciljem rješavanja socijalnih problema izbjeglica, raseljenih osoba i migranta u europskim državama nastalih kao posljedica drugog svjetskog rata.
Godišnja skupština svake se godine održava u jednoj od 38 država članica, a ove je godine domaćin Bugarska., Iduće godine domaćin će biti Češka. Glavna proslava 50. obljetnice postojanja CEB-a održat će se 13. studenog 2006. u Parizu u nazočnosti ministara financija svih država članica koji će na simpoziju pod temom "Da li je socijalna kohezija preduvjet za gospodarski rast?" raspravljati o ulozi CEB-a u narednom razdoblju.
Guverner CEB-a Raphael Alomar je otvarajući Godišnju skupštinu naglasio da je CEB, iako zapošljava svega 130 djelatnika, želi ostati najznačajnija socijalna razvojna banka u Europi. U 2005. godini CEB je ostvario neto dobit 88.5 milijuna EUR-a, odobrio je 2.5 milijardi EUR novih zajmova za 42 nova projekta te su zajmoprimci povukli 1.6 milijardi EUR sredstava ranije odobrenih zajmova. CEB-u je glavni cilj poduprijeti projekte u 19 ciljanih država članica, među koje spada i Republika Hrvatska. Samo na današnjoj sjednici Administrativnog vijeće CEB-a odobrilo je 9 novih zajmova u iznosu od gotovo 1 milijarde EUR, a ti zajmovi će, između ostalog poduprijeti projekte izgradnje socijalnih stanova za starije i nemoćne u Danskoj, obnovu kulturne baštine i osnivanje centara za nezbrinutu djecu u Rumunjskoj te poticanje malog i srednjeg poduzetništva u srednjoj i istočnoj Europi. Posebno je važno da je Administrativno vijeće danas usvojilo Rezoluciju kojom su prihvaćene nove Smjernice za odobravanje zajmova kao i Priručnik za pripremu i nadzor nad projektima, koji će olakšati pripremu projekata, pojednostaviti procedure za odobravanje subvencija kamatnih stopa za posebno važne projekte u ciljanim državama članicama te omogućiti financiranje projekata u iznosu većem od 50% ukupnih rashoda, cime se potreba za lokalnim učešćem tijekom provedbe projekta smanjuje.
Djelokrug CEB-a prvenstveno je usmjeren na dodjelu dugoročnih zajmova (ročnost 10-20 godina, poček do 5 godina) vezanih uz socijalno orijentirane investicijske projekte kojima se osobito pruža pomoć prognanicima i izbjeglicama, migrantima te žrtvama prirodnih i ekoloških katastrofa. Danas je CEB proširio svoje polje djelovanja pa njezina djelatnost sada uključuje i financiranje projekata malih i srednjih poduzeća, stanogradnje, zdravstva, obrazovanja, zaštite okoliša, modernizacije sela, obnove gradskih područja u nepovoljnom položaju kao i obnove povijesne baštine. Iako je CEB osnovana u okviru Vijeća Europe, multilateralna je razvojna banka pod kontrolom država članica sa samostalnim pravnim statusom i financijskom autonomijom sa sjedištem u Parizu. Međutim, CEB i Vijeće Europe blisko i svakodnevno surađuju. Veze između tih dviju organizaciju ojačane su zajedničkim Tajništvom Djelomičnog sporazuma koje je smješteno u Strasbourgu i ustrojeno u okviru ureda Generalnog tajnika Vijeća Europe. Tajništvo redovito izdaje mišljenja o političkoj i društvenoj prihvatljivosti svakog projekta koji je podnesen CEB-u na odobrenje za financiranje. Važno je reci da je CEB od prošle godine posebice intenzivirao odnose s Europskom komisijom te je tako zajedno s Europskom investicijskom bankom (EIB) zadužen za financiranje projekata izgradnje socijalnih stanova, a koje sufinancira Europska unija iz socijalnih i kohezijskih fondova. Isto tako, CEB usko surađuje s Europskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD) s kojom sufinancira projekte poticanja malog i srednjeg poduzetništva.
Republika Hrvatska ima izuzetno dobre odnose s CEB-om, i od učlanjenja 1997. do danas je s CEB-om sklopila jedanaest dugoročnih povoljnih zajmova i jedno jamstvo u ukupnom iznosu 1.9 milijardi HRK. Ti su zajmovi prvenstveno usmjereni na obnovu zdravstvene i školske infrastrukture diljem Hrvatske, stambeno zbrinjavanje prognanika i izbjeglica kroz povrat imovine vlasnicima, organiziranu obnovu oštećenih i uništenih obiteljskih kuća u vlasništvu povratnika, te kroz obnovu komunalne infrastrukture, obnovu kulturne baštine u Dubrovniku, Iloku, Vukovaru i Vučedolu, te poticanje malog i srednjeg poduzetništva putem Hrvatske banke za obnovu i razvoj (HBOR). U pripremi su novi projekti ulaganja u zdravstvenu infrastrukturu, prirodnu i spomeničku baštinu te kreditiranje poduzetništva uz budući zajam HBOR-u po prvi put od jedne međunarodne financijske institucije bez državnog jamstva.
15.06.2006. | Pisane vijestiUz Nizozemsku i Hrvatsku, članice konstituence su i Armenija, Bosna i Hercegovina, Bugarska, Cipar, Gruzija, Izrael, Makedonija, Moldova, Rumunjska i Ukrajina. Uz ministre financija i guvernere središnjih banaka svih navedenih zemalja sastanku će prisustvovati visoki dužnosnici MMF-a, među kojim glavni direktor MMF-a Rodrigo de Rato, izvršni direktor nizozemske konsituence pri MMF-u Jeroen Kremers i zamjenica direktora europskog odjela MMF-a Susan Schadler, te visoki dužnosnici Svjetske banke potpredsjednik Svjetske banke Danny Leipziger, izvršni direktor nizozemske konsituence pri Svjetskoj banci Jan Willem van der Kaaij i glavni ekonomist za regiju Europa i srednja Azija Svjetske banke Pradeep Mitra.
Tijekom boravka u Armeniji održat će se niz bilateralnih sastanka ministara financija zemalja članica na kojima će se zajednički raspraviti različite teme. Izvršni direktori nizozemskih konstituenci pri Svjetskoj banci i MMF-u članove će izvijestiti o najnovijim događajima u navedenim institucijama s posebnim naglaskom na strategiju daljnjeg djelovanja i pozicioniranja MMF-a. Od ostalih tema raspravljat će se o korištenju domaćih financijskih resursa u fiskalnoj politici, trenutnoj neravnoteži platne bilance nekih od zemalja u tranziciji te o načinima otvaranja novih radnih mjesta.
Uz ministra Šukera, članovi hrvatskog izaslanstva su pomoćnici ministra Ana Hrastović i Zdravko Marić.
15.06.2006. | Pisane vijestiUkupni prihodi konsolidirane opće države u promatranom razdoblju prikupljeni su u iznosu od 24,6 milijardi kuna što predstavlja godišnji rast od 11,2 posto. Pritom su porezni prihodi, koji čine 58,4 posto ukupnih prihoda, ostvarili godišnji rast od 14,4 posto, dok su socijalni doprinosi, drugi po važnosti prihodi konsolidirane središnje države, zabilježili rast od 6,5 posto. Među poreznim prihodima najznačajnije ostvarenje bilježe prihodi od poreza na dodanu vrijednost (godišnji rast od 21,8 posto) te prihodi od trošarina (godišnji rast od 9,3 posto).
U isto vrijeme ukupni rashodi konsolidirane opće države dosegnuli su razinu od 25,6 milijardi kuna što je 24 posto ukupno planiranih rashoda. U njihovoj strukturi najveći dio čine socijalne naknade (godišnji rast od 2,1 posto), a slijede ih naknade zaposlenima (godišnji rast od 5,9 posto) te rashodi za korištenje dobara i usluga u (godišnji rast od 3,9 posto).
Neto stjecanje nefinancijske imovine konsolidirane opće države ostvareno je u iznosu od 1,5 milijardi kuna tj. na razini od 16,3 posto planiranog iznosa.
Sukladno međunarodnoj metodologiji javnih financija GFS 2001, neto pozajmljivanje/zaduživanje, kao mjera manjka/viška konsolidirane opće države, je u prvom tromjesečju zabilježeno u iznosu od -2,5 milijardi kuna.
Mjesečni statistički prikaz Ministarstva financija br. 127, s podacima za prva četiri mjeseca 2006. godine očekuje se krajem lipnja 2006. godine.
11.06.2006. | Pisane vijesti