Vijesti
"Mislim da možemo biti više nego zadovoljni", rekao je Šuker u Washingtonu hrvatskim novinarima završavajući posjet MMF-u i Svjetskoj banci tijekom kojeg je razgovarao s visokim dužnosnicima o hrvatskom stand-by aranžmanu i njegovom nedavnom prvom pozitivnom pregledu.
MMF je nedavno usvoji prvi pregled stand- by aranžmana s Hrvatskom izrazivši se pozitivno o hrvatskim reformama i postizanju fiskalne stabilnosti.
Šuker je rekao da o priznanju Hrvatskoj svjedoči uz ostalo i to što je otvoreno novo područje suradnje Hrvatske i Svjetske banke u projektu vodoopskrbe, odvodnje i zaštite od poplava u porječju Save i Drave nakon što je ranije Hrvatska sa Svjetskom bankom potpisala ugovor za prvi programski zajam za prilagodbu PAL.
U prvom pregledu tekućeg stand by aranžmana MMF je prihvatio da će Hrvatska za 2005. ostvariti proračunski deficit od 4,2 posto bruto domaćeg proizvoda, a ne kako je prvotno planirano 3,7 posto, ocjenjujući da to neće ugroziti konačne ciljeve programa fiskalne konsolidacije.
Šuker je izjavio da svi makroekonomski i fiskalni pokazatelji za prvih osam i pol mjeseci ukazuju na to da će se najvjerojatnije i ostvariti proračunski deficit u visini od 4,2 posto bruto domaćeg proizvoda. On je najavio nastavak fiskalne prilagodbe s projiciranim proračunskim deficitom za 2006. od 3,5 posto.
"Naša je fiskalna projekcija od 2005. do 2008. predviđeni deficit u okvirima 3,5 posto a gospodarski rast između 3,8 i 4 posto", rekao je Šuker.
Šuker je naglasio da će Hrvatska nastaviti i sa strukturnim reformama što će omogućiti kvalitetnije korištenje socijalnih i drugih davanja čime će njihovi korisnici, kako je rekao, "dobiti i više nego što dobivaju sada".
Hrvatska će u 2006. početi vraćati dug umirovljenicima, rekao je ministar Šuker i dodao da je hrvatska Vlada već počela reforme zdravstvenog sustava, pravosuđa, poljoprivrede i Hrvatskih željeznica.
"Poduzeto je niz reformi koje nas vode k tome da će nam sutra biti svima bolje", rekao je on.
MMF je u razgovorima s hrvatskim predstavnicima izrazio razumijevanje za činjenicu da Hrvatska neće u 2005. uspjeti ostvariti planirani cilj da vanjski dug stabilizira na 82 posto BDP-a nego će se on popeti na 83,4 posto BDP-a, i to zbog rasta cijena nafte na koje Hrvatska nije mogla utjecati.
Guverner Hrvatske narodne banke Željko Rohatinski, koji je također sudjelovao u razgovorima, rekao je ranije da će prema procjenama HNB-a dug do kraja 2005. iznositi oko 24,9 milijardi eura ili 83,4 posto BDP-a.
Šuker je ocijenio da je stanje hrvatskog vanjskog duga sada "dobro" u odnosu na ono kakvo je bilo prije godinu i pol ili dvije.
"Vlada i Hrvatska narodna banka su usmjerene zaustaviti ekspanziju, nagli rast vanjskog duga. Dakle, usporio se rast vanjskog duga i ako se završe ovi privatizacijski procesi onda se može po prvi puta dogoditi da ćemo mi praktički skoro zaustaviti rast i da će se vanjski dug u odnosu na prošlu godinu smanjiti", rekao je on.
Dodao je da na rast omjera hrvatskog vanjskog duga i BDP-a nisu utjecale samo visoke cijene nafte nego i drugi razlozi, poput većeg zaduženja privatnog sektora u zadnja dva tri mjeseca.
"Međutim, taj odnos od 83 posto bruto domaćeg proizvoda nije nešto što je u ovom trenutku zabrinjavajuće, tako nije shvaćeno niti ovdje, niti od MMF-a niti od Svjetske banke, ali je nešto što nas upozorava da nam se ne dogodi eskalacija i ekspanzija kao što se dogodila 2002. i 2003. osobito ako ta eskalacija vanjskog duga nema za rezultat rješavanje elementarnih i strukturnih problema koji muče našu državu i naše društvo", kazao je Šuker.
Šuker je spomenuo i razgovore s predstavnicima velikih svjetskih banaka, kako je rekao, "potencijalnim kreditorima i financijerima određenih projekata u Hrvatskoj".
"To je samo dokaz da je međunarodno financijsko tržište itekako zainteresirano za Hrvatsku" i izrazio nadu u bolji kreditni rejting Hrvatske, pogotovo ako dobije odluku o početku pregovora s EU.(Hina)
27.09.2005. | Pisane vijestiŠuker je nakon posjeta izrazio zadovoljstvo razgovorom s Tsuyoshijem Takashijem, izvršnim direktorom bančine konsituence u kojoj je i Hrvatska, u kojem je bilo govora o snažnijem sudjelovanju hrvatskih gospodarstvenika u projektima koje sufinancira IDB.
Hrvatska nije zadovoljna sadašnjim odazivom hrvatskih tvrtki na projekte koje IDB financijski podupire u Južnoj Americi i na Karibima i želi njihov jači angažman.
Šuker se sastao i s kolumbijskim veleposlanikom u Washingtonu Luisom Albertom Morenom, koji na čelo IDB-a dolazi 1. listopada. Moreno se u razgovoru obvezao intenzivirati suradnju IDB-a i Hrvatske.
Moreno će u siječnju iduće godine posjetiti Sloveniju povodom sastanka neregionalnih članica IDB-a, među kojima su i Hrvatska i Slovenija.
Šuker je pozvao Morena da potom posjeti i Hrvatsku što će biti prigoda da hrvatskim gospodarstvenicima predstavi mogućnosti za suradnju na projektima IDB-a.(Hina)
26.09.2005. | Pisane vijestiNjih su imala su niz bilateralnih susreta s dužnosnicima MMF-a na kojima je bilo govora o hrvatskom stand by aranžmanu i njegovom nedavnom prvom pozitivnom pregledu.
"Moram reći da smo i danas, kao što je to bilo i u službenom izvješću prije nekoliko dana, dobili priznanje za sve ono što smo učinili u proteklih godinu dana, kako u provođenju gospodarskih reformi tako i u fiskalnoj stabilnosti", rekao je Šuker hrvatskim novinarima nakon susreta s Michaelom Depplerom, direktorom odjela za Europu u MMF-u.
Šuker je rekao da MMF prihvaća hrvatski proračunski deficit od 4,2 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP) za 2005. te projekcije od 3,5 posto za 2006. godinu.
"Čelnici MMF-a su u potpunosti zadovoljni fiskalnim prilagodbama koje je Hrvatska učinila u proteklih godinu dana od kad je dogovoren stand by aranžman. Također se u potpunosti slažu da je naša projekcija deficita u 2006. u okvirima od 3,5 posto nešto što će oni prihvatiti i podržati", rekao je Šuker.
Ministar financija je rekao da svi makroekonomski pokazatelji i punjenje proračuna za prvih devet mjeseci ove godine govore da će, ako se ne dogodi nešto nepredviđeno, Hrvatska ostvariti deficit od 4,2 posto za 2005.
Šuker je istaknuo da je Hrvatska uspjela postići ono u što mnogi nisu vjerovali, smanjiti deficit od 6,3 posto iz 2003. na 4,2 posto u 2005. i ići u projekciju deficita od 3,5 posto u 2006. godini.
Guverner Rohatinski je rekao da MMF ima razumijevanja za činjenicu da Hrvatska neće u 2005. uspjeti zadržati vanjski dug na 82 posto BDP-a, koliko je bio krajem 2004., nego će se on povećati na 83,4 posto zbog rasta cijena nafte na koje Hrvatska nije mogla utjecati.
"Procjena je u HNB-u da će dug do kraja ove godine iznositi otprilike 24,9 milijardi eura ili 83,4 posto BDP-a", rekao je Rohatinski. "Naravno da je to više nego što se očekivalo, ali MMF ima razumijevanja za utjecaj ratsa cijena nafte na formiranje tog duga", kazao je Rohatinski.
Šuker je također rekao da je MMF zadovoljan stanjem hrvatskog vanjskog duga. "Oni su zadovoljni jer smo stvarno uspjeli usporiti rast vanjskog duga i ako se projekat privatizacije INA-e završi do kraja ove godine doći ćemo po prvi puta u situaciju da smo praktički u jednoj godini smanjili vanjski dug", rekao je on.
Rohatinski je rekao da je pozitivan trend da se u strukturi vanjskog duga smanjuje udio države, koja se je preorijentirala s inozemnog na domaće zaduživanje, i udio poslovnih banaka, što tumači kao pozitivan učinak mjera koje je HNB poduzeo u 2005.
"Povećava se, međutim, udio poduzeća koja se izravno zadužuju u inozemstvu", rekao je Rohatinski. "Objektivno to je manji problem nego što je dug države i banaka. HNB će u okviru svojih ingerencija pratiti kretanje tog duga i bude li potrebno donijeti odgovarajuće mjere".
Hrvatsko izaslanstvo imalo je niz susreta s dužnosnicima Svjetske banke, među ostalim, s izvršnim direktorom Adom Melkertom i potrpedsjednikom za Europu i središnju Aziju Shigeo Katsuom, na kojima je bilo govora o budućim projektima te banke u Hrvatskoj.
Šuker je istaknuo projekt prilagodbe hrvatskog zakonodavstva u poljoprivrednom dijelu pravne stečevine Europske unije što će omogućiti bolje korištenje predpristupnog programa SAPARD te projekt izgradnje vodovoda i kanalizacije u porječju Save i Drave.
Bilo je govora i o mogućnosti da Svjetska banka daje garancije poslovnim bankama za određene projekte u Hrvatskoj. "Dakle, niz potpuno novih aranžmana koji potvrđuju da je Hrvatska u proteklih godinu dana učinila niz kvalitetnih reformi i to kvalitetnih reformi", rekao je Šuker.
Šuker je u razgovoru s novinarima naglasio da se sastao i s Michaelom Kleinom, potpredsjednikom Svjetske banke i glavnim autorom nedavnog spornog izvješća o investicijskoj klimi u kojem je Hrvatsku smjestilo tek na 118 mjesto u svijetu.
"Zajedno smo konstatirali da je Hrvatska stvarno u proteklih sedam osam mjeseci učinila niz reformskih zahvata koje bi je, da se u ovom trenutku rangira, digli na daleko više mjesto nego što je to prikazano u tom izvješću", rekao je Šuker.(Hina)
24.09.2005. | Pisane vijestiUspješna suradnja odražava se u uvjetima pod kojima se Hrvatska zadužuje kod EIB-a, a koji su jednaki uvjetima članica EU-a.
Hrvatska strana je naglasila potrebu da se praksa Ministarstva financija za izradu strategije suradnje sa svim financijskim institucijama s kojima surađuje proširi i na EIB, što je Hackett podržao.
On je također podupro prijedlog da dvije strane uskoro održe zajednički pregled portfelja svih zajmova, kojih je EIB do sada Hrvatskoj odobrio u iznosu od 700 milijuna eura. Pregled bi trebao s krajnim korisnicima sagledati provedbu, stupanj povlačenja i vidjeti načine poboljšanja uvjeta budućih zajmova.
Hrvatska je najavila skorašnje potpisivanje drugog zajma u 2005. godini namijenjenog Hrvatskim cestama u iznosu od 60 milijuna eura.(Hina)
23.09.2005. | Pisane vijestiGlavni cilj hrvatske politike je smanjiti vanjsku izloženost koja proizlazi iz velikog vanjskog duga i proračunskog manjka, rekao je Šuker obraćajući se Odboru guvernera Svjetske banke i MMF-a.
On je istaknuo da je glavno sredstvo za to fiskalna konsolidacija u kojem cilju Hrvatska do 2008. planira smanjiti proračunski deficit na 3 posto bruto domaćeg proizvoda sa 6,2 posto iz 2003.
Šuker je naglasio dobru suradnju Hrvatske s MMF-om i Svjetskom bankom.
MMF je prošle godine odobrio Hrvatskoj stand by aranžman koji podržava politiku hrvatske Vlade da ograniči probleme koji nastaju iz visokog proračunskog manjka i vanjskog duga, a nedavno je prihvatio i prvo izvješće o provedbi aranžmana.
Svjetska banka je podržala za Hrvatsku Strategiju za pomoć zemljama usmjerenu na fiskalnu konsolidaciju i reforme, a nedavno je Hrvatskoj odobrila i ugovor za prvi Programski zajam za prilagodbu (PAL) u vrijednosti od 150 milijuna eura namijenjen reformama u javnom i privatnom sektoru.
Šuker je rekao da to pokazuje kolike napore hrvatska Vlada ulaže na području makroekonomske politike i institucionalnih reformi istaknuvši da Hrvatska namjerava nastaviti putem reformi.
Hrvatska smjera ubrzati privatizaciju i smanjiti subvencije tvrtkama, reformirati pravosuđe i javnu upravu, smanjiti troškove poslovanja te poboljšati učinkovitost socijalnog sektora i željeznica, rekao je Šuker.
Šuker je upozorio da je nedavno izvješće Svjetske banke o investicijskoj klimi u pojedinim zemljama, u kojem je Hrvatska rangirana na 118. mjesto u svijetu, napravljeno temeljem zastarjelih podataka o Hrvatskoj i nije priznalo reforme koje je provela. On je to nazvao neprihvatljivim i pozvao Svjetsku banku da objavi popravljene podatke za Hrvatsku.
Šuker se sastao s potpredsjednikom Svjetske banke Michaleom Kleinom, vodećim autorom izvješća, koji mu je obećao da će pregledati podatke iz publikacije te nakon utvrđivanja netočnosti objaviti njezin ispravak, reklo je u priopćenju izaslanstvo hrvatskog Ministarstva financija koje sudjeluje na godišnjoj skupštini MMF-a i Svjetske banke.
Ministar Šuker je imao i niz susreta s dužnosnicima Svjetske banke.
Izvršni direktor Svjetske banke Ad Melkert pohvalio je hrvatsku Vladu za napredak postignut u reformama koji je rezultirao prošlotjednim pozitivnim raspravama Odbora izvršnih direktora MMF-a i Svjetske banke te potpisivanjem prvog zajma za prolagodbu PAL, kaže priopćenje.
Šuker i potpredsjednik Svjetske banke za Europu i središnju Aziju Shigeo Katsu razgovarali su o aktivnostima koje hrvatska Vlada namjerava poduzeti kako bi do ljeta 2006. ušla u tzv. visoki scenarij pozajmljivanja Svjetske banke što bi omogućilo odobravanje do 1,5 milijardi dolara novih zajmova Hrvatskoj tijekom četiri godine, reklo je izaslanstvo.
Bilo je riječi i o novim projektima koje priprema Svjetska banka, uključujući projekt prilagodbe pravnoj stečevini EU-a u poljoprivrednom sektoru, projekt izgradnje vodovoda i kanalizacije u kontinentalnom dijelu Hrvatske, posebice porječju Save i Drave, modernizaciju toplana u Zagrebu, Osijeku i Sisku te modernizaciju luke Ploče.
Katsu je izrazio zadovoljstvo pripremama projekta za modernizaciju hrvatskog obrazovnog sustava za koji će novi zajam biti potpisan početkom listopada ove godine te rekao da je Svjetska banka spremna investicijskim zajmom podržati reformu hrvatskog zdravstvenog sustava, stoji u priopćenju.
Šuker se sastao i s Asaadom Jabreom, vršiteljem dužnosti potpredsjednika Svjetske banke za njezinu Međunarodnu financijsku korporaciju (IFC) koja namjerava pojačati potporu privatnom sektoru u Hrvatskoj. Šuker je zatražio aktivniju ulogu IFC-a u privatizaciji hrvatskih turističkih kapaciteta i restrukturiranja i privatizacije brodogradilišta, navodi se u priopćenju.(Hina)
[natrag]
Jedno od temeljnih reformi koje će u tom procesu morati provesti Ministarstvo financija je promjena sustava državnih potpora i subvencija, kako bi se njihov udio u BDP-u do 2007. smanjio na 2,14 posto, sa 3,1 posto, koliko je iznosio u 2004.
Kako je na današnjem predstavljanju provedenih i planiranih reformi za ispunjavanje ciljeva PAL zajmova rekao ministar financija Ivan Šuker, temeljna promjena sustava državnih potpora bit će kvalitetnije usmjeravanje sredstava, a ne njihovo značajno smanjenje.
Promjena sustava provest će se temeljem novog Zakona o državnim potporama i subvencijama, čija je izrada u završnoj fazi, a s čijom će se provedbom započeti s proračunom za iduću godinu.
Sektori koji su do sada dobili značajan dio ukupnih potpora i subvencija - brodogradnja i Hrvatske željeznice (HŽ), također će morati provesti niz reformi.
Tako bi Ministarstvo gospodarstva do kraja ove godine trebalo predložiti plan sanacije brodogradnje, a u suradnji s Hrvatskim fondom za privatizaciju do kraja 2007. dovršiti proces restrukturiranja i privatizacije cjelokupne hrvatske brodogradnje.
HŽ bi pak trebao do 2007. privatizirati svojih deset povezanih društava, koja zapošljavaju oko tri tisuće zaposlenika, a već ove godine broj zaposlenih u samom HŽ-u trebao bi se smanjiti za oko 600 (do kraja srpnja smanjen je za 388).
Ujedno, HŽ očekuje i smanjivanje troškova poslovanja, odnosno dostizanja radnog omjera (odnos bruto prihoda i sredstava potrebnih za poslovanje) manjeg od 220 posto do kraja ove godine, odnosno između 150 i 170 posto u 2007. godini. Dio tog procesa trebalo bi biti i vezivanje rasta plaća u HŽ-u uz postizanje spomenutih razina radnog omjera, o čemu su u tijeku kolektivni pregovori.
Jedno do značajnijih područja reformi je i zdravstvo, koje bi, prema riječima resornog ministra Nevena Ljubičića, do 2007. trebalo proći kroz proces financijske konsolidacije, promjene sustava osiguranja i načina financiranja te veće učinkovitosti cjelokupnog zdravstvenog sustava.
Za to će, kazao je Ljubičić, među ostalim biti provedena i promjena zakonske regulative, prvenstveno donošenjem novih zakona o zdravstvenoj zaštiti, o osnovnom zdravstvenom osiguranju te dobrovoljnom zdravstvenom osiguranju, koje će uvesti sustav dopunskog, dodatnog i privatnog zdravstvenog osiguranja izvan sustava HZZO-a.(Hina)
20.09.2005. | Pisane vijestiPovodom Dana Sv.Mateja kojim se obilježava Dan carinske službe, ravnatelj Carinske uprave, mr. Mladen Barišić uputio je čestitku svim carinskim djelatnicima te izrazio želju za daljnjim nastavkom uspješnog rada Carinske uprave koja se kroz ovih 14 godina svog postojanja razvijala u svim segmentima te je postigla značajne rezultate u svom radu.
Povodom obilježavanja Dana carinske službe, u organizaciji Carinske uprave održane su od 15.-18. rujna 2005. godine u Šibeniku carinske sportske igre. Tom prilikom su se carinski službenici natjecali u 10 natjecateljskih disciplina - mali nogomet, košarka, odbojka, šah, tenis, stolni tenis, streljaštvo,boćanje, pikado i kuglanje.
Igre je otvorio ravnatelj Carinske uprave, Mladen Barišić, te je tom prilikom dodjelio novčane nagrade carinskim djelatnicima (33 djelatnika) koji su tijekom 2005. godine, ostvarili natprosječne rezultate u radu, te koji su iskazali iznimno zalaganje i stručnost pri obavljanju službene dužnosti što je rezultiralo otkrivanjem značajnih prekršaja i prekidanja organizirane djelatnosti krijumčarenja, a sve u skladu sa člankom 77. Zakona o carinskoj službi ("Narodne novine", broj 67/01).
Na igrama je sudjelovalo 585 carinskih službenika, a u konačnom poretku najbolje sportske rezultate ostvarile su Carinarnice Krapina (1. mjesto), Rijeka (2. mjesto) i Ploče (3. mjesto).
ŠTO JE NAPRAVLJENO DOSADA U HRVATSKOJ CARINSKOJ SLUŽBI
U skladu sa zahtjevima Europske unije, za potrebe edukacije i usavršavanja carinskih službenika u travnju 2005. godine osnovan je Carinski centar za obuku. U istom će se vršiti kako edukacija novoprimljenih carinskih službenika, tako i permanentno educiranje i usavršavanje svih službenika Carinske uprave.
"U proteklom razdoblju napravljeno je mnogo, poglavito u svezi poduzetih aktivnosti u približavanju i priključenju europskim integracijama, pri čemu se carinska legislativa sustavno usklađivala, i još uvijek se usklađuje s istovrsnim propisima Europske unije, ali jednako tako u svezi poduzetih aktivnosti koje se odnose na reformu, racionalizaciju i modernizaciju carinske službe", kaže mr. Mladen Barišić, ravnatelj Carinske uprave - Ministarstva financija.
Temeljem Zakona o carinskoj službi i Uredbe o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva financija od travnja 2005. godine, poslovi iz djelokruga rada Carinske uprave obavljaju se u Središnjem uredu i 12 carinarnica. Naime, Uredbom Vlade Republike Hrvatske o izmjenama i dopunama Uredbe o područjima na kojima djeluju carinarnice Carinske uprave Republike Hrvatske, koju je Vlada Republike Hrvatske donijela na sjednici održanoj 15. prosinca 2004. godine ("Narodne Novine", broj 185/04), utvrđuju se područja na kojima djeluju dvije nove carinarnice Carinske uprave Republike Hrvatske u sastavu Ministarstva financija i to: Carinarnica Krapina sa sjedištem u Krapini i Carinarnica Varaždin sa sjedištem u Varaždinu, a iste su počele sa radom 05. svibnja 2005. godine, odnosno 14. srpnja 2005. godine.
"Novim ustrojem Carinske uprave, kao i do sada izvršenom prilagodbom carinskog zakonodavstva EU u djelokrugu rada carinske službe, stvorene su pretpostavke za učinkovito provođenje mjera carinskog nadzora i radnji carinske provjere u svrhu otkrivanja carinskih prekršaja i drugih kaznenih djela počinjenih kršenjem carinskih i drugih propisa čija je provedba stavljena u nadležnost Carinske uprave, kao i pretpostavke za učinkovitije suzbijanje krijumčarenja i poreznih prijevara na području carina", kaže mr. Mladen Barišić, ravnatelj Carinske uprave - Ministarstva financija.
Kronologija
Visoki zahtjevi, koje su pred Republiku Hrvatsku postavile članice Svjetske carinske organizacije (WCO) i Svjetska trgovačka organizacija (WTO) nužno su nametnuli potvrdu temeljitije reforme i adekvatnog ustroja carinske službe na način i na razini razvijenih europskih zemalja.
Carinska služba Republike Hrvatske pridonijela je i približavanju Republike Hrvatske međunarodnim gospodarskim i financijskim institucijama. Isto tako, Carinska služba Republike Hrvatske uspostavila je dobre odnose i suradnju sa svim susjednim i drugim europskim i svjetskim carinskim administracijama.
Kada je 1993. godine Hrvatska postala punopravnom članicom glavne međunarodne carinske organizacije - Vijeća za carinsku suradnju, Carinska služba Republike Hrvatske stekla je mogućnost pristupa svim međunarodnim carinskim konvencijama, kao i mogućnost uključivanja u multinacionalnu suradnju s ostalim članicama Vijeća, mogućnost dobivanja stručnih izvješća i preporuka Vijeća koja se odnose na carinske propise i postupak, mogućnost sudjelovanja u programima, stručne obuke i usavršavanja carinskih službenika, te neposredno sudjelovanje u stručnom radu odbora Vijeća.
Uključivanjem Hrvatske u PHARE-program 1995. godine označen je početak procesa ulaska Hrvatske i u samu Europsku uniju. PHARE-programi tretiraju modernizaciju carinske službe kao jedan od važnih preduvjeta za uspjeh procesa tranzicije, usvajanje načela slobodnog tržišta, rasta trgovine i sveeuropskog povezivanja.
Carinska služba Republike Hrvatske potpisala je i Pismo pristanka glede uključivanja u provedbu RILO-projekta u istočnoj i srednjoj Europi u ime Vlade Republike Hrvatske o suradnji s Vijećem za carinsku suradnju i agencijom Ujedinjenih naroda za međunarodni program kontrole droga (UNDCP), te Sporazum o vlasništvu, opskrbi, održavanju i uporabi oprema potrebitih u provedbi RILO-projekta.
Time je hrvatska carinska služba posredstvom vlastitog RILO-ureda dobila pristup svim obavijestima o novim pojavnim oblicima krijumčarenja. Nakon što je Republika Hrvatska službeno postala članicom SECI Inicijative osnovan je SECI-Regionalni centar za suzbijanje prekograničnog kriminala sa sjedištem Bukureštu, sa zadatkom olakšavanja i unaprjeđivanja suradnje zemalja članica SECI Inicijative u borbi protiv svih oblika međunarodnog kriminala kroz usku suradnju između carinske i policijske službe.
Novi Carinski zakon koji je u primjeni od 01.01.2000. godine u potpunosti je prilagođen hrvatskom gospodarstvu i ujedno svim europskim i svjetskim kriterijima, te carinskim standardima. Njegovim donošenjem Republika Hrvatska učinila je krupni korak u usklađivanju svog zakonodavstva s europskim, a što je jedna od obveza koja se od Republike Hrvatske očekuje u pregovorima za pristupanje Europskoj uniji.
Ujednačavanje hrvatske carinske procedure sa europskom praksom važan je korak i u stabilizaciji uvjeta gospodarenja, te preglednosti međunarodnih robnih tijekova. Paralelno s primjenom novog Zakona, u carinski postupak uvedena je i jedinstvena carinska deklaracija (JCD) uz mogućnost njezina podnošenja elektronskim putem. Isto tako, Republika Hrvatska usvojila je novu Carinsku tarifu baziranu na Kombiniranoj nomenklaturi Europske unije, koja je u primjeni od 01. siječnja 2002. godine, a Carinska tarifa za 2004. godinu potpuno je harmonizirana sa važećom Kombiniranom nomenklaturom.
Potreba normativnog uređivanja organizacije Carinske uprave i njenih ustrojstvenih jedinica, te upravljanje njima, propisivanja ovlasti za carinske službenike u obavljanju poslova, osobito poslova carinskog nadzora i poduzimanja radnji carinske provjere, potreba propisivanja posebnosti u pravima, obvezama i odgovornostima ovlaštenih carinskih službenika (ovlaštenih za provođenje mjera carinskog nadzora i poduzimanju radnji carinske provjere primjenjujući odredbe Carinskog zakona), te zahtjevi koji su postavljeni od Europske unije, Svjetske carinske organizacije (WCO), Europske konferencije ministara transporta (ECMT), Međunarodne unije za cestovni promet (IRU), Svjetske trgovinske organizacije (WTO) i Svjetske banke za preustroj hrvatske carinske službe, kako bi hrvatski carinski sustav bio usklađen s europskim carinsko-pravnim standardima, temeljni su razlozi donošenja Zakona o carinskoj službi 2001. godine koji je stupio na snagu 23. kolovoza 2001. godine.
20.09.2005. | Pisane vijestiPrema riječima ministra Šukera, samo odobravanje PAL-a 1 potvrda je da je Hrvatska provela dogovorene reformske aktivnosti, i to na području privatizacije, zemljišnih knjiga, javne uprave, državnih potpora, poljoprivrede, zdravstva, Hrvatskih željeznica i dr.
Osnovni cilj reformi koje Vlada provodi, a PAL podupire, jest jačanje gospodarskog rasta Hrvatske i to smanjenjem veličine javnog sektora i povećanjem njegove učinkovitosti te poboljšanjem klime za ulaganje poticanjem veće aktivnosti i produktivnosti privatnog sektora, a u uvjetima makroekonomske stabilnosti.
Danas potpisani ugovor odnosi se na prvi od tri PAL-a, a sredstva će biti povučena jednokratno, do kraja ove godine, odnosno po ratifikaciji u Hrvatskom saboru. Poček za ovaj zajam iznosi 10 godina, kamata, koja po današnjem obračunu iznosi oko 2,5 posto, će se otplaćivati dva puta godišnje, a otplata glavnice u jednom obroku će biti 15. rujna 2015. godine.
Pregovori za PAL 2, prema Šukerovim riječima, već su započeli, a naredna dva zajma, u istom iznosu kao i PAL 1, potpisat će se po izvršavanju planiranih reformi.
Svjetska banke je ovim zajmom ujedno i Hrvatsku 'smjestila' u tzv. osnovni scenarij pozajmljivanja, a već iduće godine Hrvatska bi trebala dosegnuti i visoki scenarij, koji bi dodatno povećao pomoć Svjetske banke, rekao je Anand Seth.
Dodao je da će za to biti potrebno ostvariti napredak posebice na području privatizacije, državnih subvencija te državnih poduzeća - gubitaša.
Ovaj program ujedno predstavlja pomoć Hrvatskoj u provedbi reformi koje su nužne i u ispunjavanju uvjeta za priključenje EU. Uspjeh njegove provedbe ovisit će o kvalitetnom nadzoru provedbe, učinkovitoj komunikaciji svih sudionika, ali i o prihvaćaju spoznaje da će se za provođenje nekih od nužnih reformi "morati donositi i bolne odluke", istaknuo je Seth.
Uoči potpisivanja Ugovora predstavnici ministarstava i državnih uprava na koje se odnosi većina reformi održali su prezentaciju provedenih, kao i planiranih reformi za ispunjavanje ciljeva PAL zajmova, koji su dio Strategije Svjetske banke za pomoć Hrvatskoj od 2005. do 2008. godine.(Hina)
19.09.2005. | Pisane vijesti