Vijesti

Filtrirajte vijesti:
Od:
Do:
Pronađeno 1447 vijesti.
VLADA OSNOVALA NACIONALNI FOND ZA PROVEDBU PREDPRISTUPNIH FONDOVA EU U MINISTARSTVU FINANCIJAVlada je na današnjoj sjednici osnovala Nacionalni fond za provedbu predpristupnih fondova EU koji će djelovati u Ministarstvu financija, a a upravljat će bespovratnim sredstvima koje će RH moći koristiti u okviru odobrenih europskih predpristupnih fondova. Radi se o 3 fonda - PHARE, ISPA i SAPARD iz kojih se programi uobičajeno financiraju sa 75 posto sredstava, dok preostalih 25 posto osigurava država.

Sukladno Zaključku Vlade Republike Hrvatske sa sjednice održane 22. srpnja 2004. godine u svezi uspostave Nacionalnog fonda i dobivenim uputstvima Europske Komisije (EK), Ministarstvo financija započelo je aktivnosti iz svoje nadležnosti kako bi zadovoljilo institucionalno-zakonske preduvjete za korištenje tzv. pred-pristupnih programa Europske Unije (EU). Naime, odobravanjem statusa kandidata za članstvo u EU Republici Hrvatskoj otvorena je mogućnost korištenja bespovratnih sredstava iz pred-pristupnih programa EU (PHARE, ISPA, SAPARD). Kako bi se navedeni EU programi mogli koristiti potrebno je, između ostalog, ustrojiti ukupan institucionalni sustav za prihvat tih sredstava od čega je uspostava Nacionalnog fonda u Ministarstvu financija jedan od tih preduvjeta.

Pod nazivom „Nacionalni fond" - što je direktan prijevod engleske riječi National Fund (u daljnjem tekstu NF) podrazumijeva se jedinica (Odjel) unutar Ministarstva financija (Državne riznice) koja će obavljati poslove u svezi s upravljanjem sredstvima pred-pristupnih fondova EU. Sva sredstva iz EU će dolaziti u Nacionalni fond, te će se transferirati na resorna ministarstva odgovorna za pojedine programe, odnosno za tu svrhu osnovane posebne provedbene jedinice.

Ističemo da je za korištenje pred-pristupnih programa potrebno sufinanciranje od strane države korisnice što se najčešće osigurava iz državnog proračuna ili putem multilateralnih izvora, te je jedna od obveza Nacionalnog fonda da pravovremeno osigura navedena sredstva.

Nacionalni fond na transparentan način i u skladu sa pravilima financijskog poslovanja EU raspolaže sredstvima, te je između ostalog nadležan za otvaranje posebnih bankovnih računa za svaki pojedini program, prijenos tih sredstava na račune provedbenih agencija, pripremu zahtjeva za povlačenje sredstava od EU i za sufinanciranje. U okviru NF mora postojati sustav evidentiranja tih sredstava, financijskog praćenja i kontrole, te uspostavljen adekvatan sustav izvještavanja EU (putem programa PERSEUS).

Odgovornost za rad Nacionalnog fonda i sveukupno financijsko upravljanje sredstvima Europske unije (EU) iz pred-pristupnih fondova u Republici Hrvatsoj biti će u nadležnosti državne tajnice Ministarstva financija.

Detaljan djelokrug rada, obveze i odgovornosti NF definiraju se odredbama međunarodnog akta (tzv. Memoranduma o suglasnosti između Europske komisije i Vlade Republike Hrvatske o osnivanju NF) koji će se dostaviti Republici Hrvatskoj nakon usvajanja pred-pristupne strategije koja je predviđena za 6. listopada 2004. godine.

29.09.2004. | Pisane vijesti
PRVA SJEDNICA ODBORA ZA UTVRčIVANJE KAMATNIH STOPAOdbor za utvrđivanje kamatnih stopa, stručno tijelo kojemu je zadatak da na temelju statističkih podataka dobivenih od Hrvatske narodne banke daje preporuke Vladi za donošenje uredbe o visini zateznih kamatnih stopa te uredbe o visini najviših dopuštenih ugovornih kamatnih stopa na novčane obveze, održao je danas svoju prvu sjednicu.

Odbor je danas, kako se doznaje, raspravljao o osnovama za izradu preporuka te izabrao predsjednika Odbora, Zdenka Prohasku iz Ministarstva financija, a za njegova zamjenika Igora Jemrića iz HNB-a.

U članstvu Odbora, na rok od četiri godine, su uz Prohasku i Jemrića i Jasna Borić u ime HGK, Tea Martinčić kao predstavnik HUP-a, Marijan Ćurković ispred Udruženja financijskih institucija HGK, Zoran Bohaček u ime Hrvatske udruge banaka i Gordana Zekanović ispred Hrvatske udruga za zaštitu potrošača.

Ministar Šuker imenovao je članove Odbora 17. rujna, sukladno Zakonu o kamatama, koji je stupio na snagu 20. srpnja 2004. godine.(Hina)

23.09.2004. | Pisane vijesti
OBILJEŽEN DAN CARINSKE SLUŽBE - NAGRADE CARINICIMADjelatnici Carinske uprave danas su, na blagdan Sv. Mateja, svečano obilježili Dan carinske službe, a tom je prilikom ministar financija Ivan Šuker po prvi put najzaslužnijim carinicima uručio i nagrade.

Nagrade je dobilo 18 djelatnika Carinske uprave koji su, prema riječima ravnatelja Carinske uprave Mladena Barišića, sudjelovali u otkrivanju najtežih carinskih prekršaja.

Među ostalim, djelatnici Carinske uprave samo su u ovoj godini sudjelovali u otkrivanju 250 kilograma heroina koji se prenosio preko hrvatskih granica, kao i u nedavnom otkriću šverca ubijenih zaštićenih ptica, rekao je Barišić.

Ministar Šuker je istaknuo kako prilikom velikih otkrića prekršaja na granicama carinska služba često nije dovoljno apostrofirana te da su danas uručene nagrade (od po 6.000 kuna) simbolično priznanje za njihov doprinos.

Podsjetio je i kako je upravo pred carinskom službom jedan od najznačajnijih poslova u procesu približavanju Hrvatske Europskoj uniji - priprema za preuzimanje schengenskog graničnog režima.

Prvi put Dan carinske službe obilježit će se i organizacijom carinskih sportskih igara u šibenskom Solarisu od 24. do 26. rujna na kojima će sudjelovati oko 500 carinskih službenika i namještenika, najavio je Barišić.

Nakon dodjele priznanja, ministar Šuker sa suradnicima te predstavnici Carinske uprave posjetili su i carinsku ispostavu na graničnom prijelazu Bregana.(Hina)

21.09.2004. | Pisane vijesti
VLADA: ZADUŽIVANJE NA DOMAĆEM TRŽIŠTUDržava će na domaćem tržištu kapitala plasirati obveznice u iznosu 300 milijuna eura u kunskoj protuvrijednosti, a do kraja godine i ostalo će zaduženje za otplatu glavnica kreditnih obveza i financiranje proračunskog deficita servisirati na domaćem tržištu, istaknuto je na današnjoj sjednici Vlade.

Vlada je, naime, danas donijela odluku o izdavanju obveznica u iznosu 300 milijuna eura u kunskoj protuvrijednosti, uz fiksnu kamatnu stopu od 5,5 posto godišnje, a rok dospijeća tih obveznica je 2014.

Time se ne povećava zaduženje niti javni dug, kazao je ministar financija Ivan Šuker. Objasnio je da je to zaduženje namijenjeno otplati državnih obveznica izdanih 2001. u iznosu 200 milijuna eura, otplati kredita Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje iz prošle godine u iznosu 410 milijuna kuna, dok će se 230 milijuna kuna usmjeriti Hrvatskim autocestama. Samo 20 do 30 milijuna kuna bit će namijenjeno pokrivanju deficita, kazao je.

Podsjetio je da je proračunom za ovu godinu planirano zaduženje u iznosu 18,49 miljardi kuna za podmirenje glavnica dospjelih dugovanja i pokriće proračunskog deficita.

U dogovoru s Hrvatskom narodnom bankom i poslovnim bankama najveći dio toga servisirali smo na domaćem tržištu, a to će se učiniti i do kraja godine, rekao je Šuker, ističući da se odustalo do izdavanja samurai obveznica krajem godine i da će se za taj iznos država zadužiti na domaćem tržištu.

Time želimo pokazati svoju želju za smanjenjem vanjskog duga. Uspjeli smo usporiti vanjsku zaduženost Hrvatske, taj trend treba zadržati, kazao je Šuker, dodajući da je vanjski dug trenutno oko 26 milijardi dolara.

Država je u dosadašnjem dijelu ove godine na domaćem tržištu izdala obveznica u ukupnoj protuvrijednosti 750 milijuna eura. Dosadašnjom smo politikom uspjeli smanjiti vaganu kamatnu stopu ukupnog portfelja domaćih obveznica sa 7,23 posto, koliko je iznosila krajem prošle godine, na 5,94 posto, istaknuo je premijer Ivo Sanader.

Vlada se danas suglasila i s prijedlogom stečajnog plana omiške tvrtke Omial, koji je rađen na temelju pisma namjere tvrtke Aluflexpack koja je za kupnju Omiala u stečaju spremna platiti 14,5 milijuna kuna, odmah bi zaposlili 30 ljudi, a nakon šest mjeseci do 100 osoba.

Ukupna dugovanja Omiala u stečaju premašuju 53 milijuna kuna, od čega se radnicima duguje 19 milijuna, razlučnim vjerovnicima oko 21 milijun, a ostalim vjerovnicima 13 milijuna kuna.

Stečajni plan predviđa da se razlučni vjerovnici (država, TLM i HEP) odreknu 77,2 posto svojih tražbina, pa bi od 21 milijuna naplatili oko 5,6 milijuna kuna svojih potraživanja.

No, iako se stavljaju u lošiji položaj ti vjerovnici procjenjuju da bi im daljnji rad Omiala donio koristi TLM-u kroz plasman njegovim poluproizvoda, dok je HEP-u omiška tvrtka veliki potrošač struje.

Vlada se suglasila i da se iz proračuna Fonda za regionalni razvitak kao bespovratna potpora odobri ukupno oko 10,4 milijuna kuna za projekte razvoja infrastrukture i gospodarstva u osam jedinica lokalne samouprave. Riječ je o općinama ili gradovima na otocima, priobalju ili područjima posebne državne skrbi koje će tim novcem financirati projekte vodoopskrbe, poslovnih zona ili centara, tržnice i slično.(Hina)

19.09.2004. | Pisane vijesti
U MINISTARSTVU FINANCIJA ODRŽAN SASTANAK S PREDSTAVNICIMA KOORDINACIJE UDRUGA AUTOPRIJEVOZNIKAMinistar financija Ivan Šuker, predstavnici Ministarstva mora, turizma, prometa i razvitka, predsjednik Uprave Hrvatskih autocesta Mario Crnjak, predsjednik Uprave Autoceste Rijeka-Zagreb Zoran Klarić i predsjednik Uprave Ine Industrije nafte Tomislav Dragičević sastali su se danas u Ministarstvu financija s predstavnicima Koordinacije udruga autoprijevoznika, predvođenih predsjednikom Brankom Lukšićem.

Na sastanku se razgovaralo o izdavanju dozvola prijevoznicima, cestarinama i mogućim rabatima te problematici vezanoj uz poskupljenje naftnih derivata.

Još jednom je istaknuto da je ne prijedlog HGK i Koordinacije udruga autoprijevoznika na Vladi RH nedavno usvojen prijedlog novog Zakona o prijevozu u cestovnom prometu, po kojem je za dobivanje dopusnica potrebna potvrda Porezne uprave o podmirenju svih obaveza prema državi, kako bi se uvelo više reda i u toj djelatnosti.

Autoprijevoznici su zainteresirani za uvođenje rabata kod cestarina. Predsjednici Uprava HAC-a i Autoceste Rijeka-Zagreb izvjestili su da će sustav "smart" kartica, koje će olakšati i poboljšati poslovanje prijevoznika, profunkcionirati ovih dana. Pogodnosi koje se odnose na popuste i odgode plaćanja dogovarat će se pojedinačno s obzirom na bonitet i ugled tvrtke.

Na sastanku je sa zadovoljstvom konstatirano da je nakon tri i pol godine Ina raspisla Natječaj za prijevoz naftnih derivata u cestovnom prometu, na koji se mogu javiti pravne i fizičke osobe, odnosno obrtnici.

U vezi poskupljenja naftnih derivata je dogovoreno s predsjednikom Uprave Ine Dragičevićem, da će svaka tvrtka koja ima kružne kartice na osnovi količina koje troši imati određeni količinski rabat, što dosada nije postojalo, kako bi se ublažio mogući naftni šok.

Koordinaciju udruga autoprijevoznika čine prijevoznici pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, Istraauta Umag, Hrvatskih cestovnih prijevoznika, grupacije transportera HOK, Udruge Hrvatski autoprijevoznik, Crokombia i Kriznog stožera Split.

19.09.2004. | Pisane vijesti
VLADA POTIČE DOMAĆE TRŽIŠTE KAPITALAHrvatska Vlada i Ministarstvo financija i dalje će podržavati sve inicijative za poboljšanje stanja i efikasniji rad domaćeg tržišta kapitala, bilo putem privatizacije ili putem vlastitih izdanja obveznice, kazao je danas pomoćnik ministra financija za makroekonomske analize i planiranje Ante Žigman na otvaranju glavne skupštine Federacije Euro-azijskih burzi (FEAS) u Novigradu.

Domaćin ovog najvećeg regionalnog burzovnog skupa je Zagrebačka burza, član i jedan od osnivača Federacije, a uz skupštinu u Novigradu se održava i prateća informatička konferencija.

Žigman je podsjetio na odluku Vlade da se ubrza proces privatizacije, čime će se pridonijeti da se na hrvatskim burzama nađu dodatne količine vrijednosnih papira i time dodatno oživi tržište.

Također, dodao je, i sama će država nastaviti s aktivnom ulogom na tržištu kapitala i time doprinijeti i likvidnosti tržišta, ali i popunjavanju potražnje. Već idućeg tjedna tako će biti izdana 300 milijuna eura vrijedna treća tranša desetogodišnjih državnih obveznica, a sredstva iz tog izdanja najvećim će dijelom biti namijenjena isplati obveznica koje dospijevaju na naplatu.

Kako je Vlada temeljem novog stand-by aranžmana s Međunarodnim monetarnim fondom odlučila da 'neće ići sa samuraj obveznicama', dodao je Žigman, daljnja će se zaduživanja vršiti na domaćem tržištu, a nova se izdanja mogu očekivati i do kraja ove godine.

Na skupštini se, između ostalog, raspravljalo o aktivnostima FEAS-a u idućoj godini, restrukturiranju Federacije, zajedničkom projektu i suradnji sa Organizacijom za ekonomsku suradnju i razvoj na izradi kodeksa "najboljih poslovnih praksi" te čitavom nizu pitanja važnih za daljnji razvoj regionalnih burzi.

FEAS čine burze ukupno 25 zemalja euroazijske regije, a uz Zagrebačku, članice ove Federacije su, primjerice burze Rumunjske, Bugarske, Makedonije i Turske te još 20 zemalja od Bliskog istoka pa sve do daleke istočne Azije.

Na ovogodišnjoj su skupštini u članstvo primljene i četiri nove članica, tj. burze iz Abu Dabija, Beograda, Sarajeva i Banja Luke.

Uz skupštinu Federacije, na ovom se najvećem regionalnom burzovnom skupu održava i informatička konferencija na kojoj vodeće informatičke tvrtke iz područja burzovnih i financijskih servisa, poput Hewlett Packarda, Computershare i talijanskog SIA S.p.A. prezentiraju strateške aspekte potrebe za regionalnom kooperacijom i integracijom radi osiguranja likvidnosti i financiranja lokalnih i regionalnih gospodarskih aktivnosti.

16.09.2004. | Pisane vijesti
MINISTAR ŠUKER DONIO ODLUKU O IMENOVANJU ODBORA ZA UTVRčIVANJE KAMATNIH STOPAMinistar financija Ivan Šuker donio je danas Odluku o imenovanju Odbora za utvrđivanje kamatnih stopa.

U članstvo Odbora na rok od četiri godine imenovani su: dr. Zdenko Prohaska, Ministarstvo financija, mr. Igor Jemrić, Hrvatska narodna banka, Jasna Borić, Hrvatska gospodarska komora, Tea Martinčić, Hrvatska udruga poslodavaca, dr. Marijan Ćurković, udruženja financijskih institucija pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, dr. Zoran Bohaček, Hrvatska udruga banaka i Gordana Zekanović, Hrvatska udruga za zaštitu potrošača.

Zadatak Odbora kao stručnog tijela je da, na temelju statističkih podataka dobivenih od Hrvatske narodne banke, daje preporuke Vladi Republike Hrvatske za dono¬šenje uredbe o visini zateznih kamatnih stopa te uredbe o visini najviših stopa ugovornih kamata na novčane obveze.

Odbor će običnom većinom glasova svih članova na prvoj sjednici izabrati predsjednika i njegova zamjenika.

Ministar Šuker imenovao je članove Odbora sukladno Zakonu o kamatama koji je stupio na snagu 20. srpnja 2004. godine, a na prijedlog Ministarstva financija, Hrvatske narodne banke, Hrvatske gospodarske komore, Hrvatske udruge poslodavaca i udruženja financijskih institucija i potrošača.

16.09.2004. | Pisane vijesti
ODRŽAN SASTANAK PREDSTAVNIKA MINISTARSTVA FINANCIJA I HRVATSKE NARODNE BANKEPredstavnici Ministarstva financija, predvođeni ministrom Ivanom Šukerom, razgovarali su danas s predstavnicima Hrvatske narodne banke, predvođenih guvernerom Željkom Rohatinskim o aktualnostima u radu dviju institucija.

Teme sastanka bile su Nacrt prijedloga Zakona o obveznim odnosima i Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama ovršnog zakona, kojih je nositelj Ministarstvo pravosuđa, te Prijedlog zakon o osiguranju depozita i operacije na otvorenom tržištu.

Na sastanku je postignut visok stupanj suglasnosti stavova vezanih uz navedene prijedloge zakona, a Hrvatska narodna banka podržava stavove Ministarstva financija.

U vezi Nacrta prijedloga Zakona o obveznim odnosima istaknuto je da načelno valja pozdraviti projekt, ali voditi računa o odredbama Zakona o kamatama koji je stupio na snagu 20. srpnja 2004. godine, a koji kao poseban zakon regulira institute maksimalne ugovorene kamatne stope te pitanje zatezne kamate.

Sudionici sastanka raspravljali su o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama ovršnog zakona.

Na sastanku su još jednom razmotrene i usuglašene pojedine odredbe Prijedloga zakona o osiguranju depozita. Navedeni prijedlog zakona rezultat je rada Radne skupine sastavljene od predstavnika Hrvatske udruge banaka, udruženja banaka i ostalih financijskih institucija pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka, Hrvatske narodne banke, Ministarstva pravosuđa, Ministarstva europskih integracija i Ministarstva financija. Istaknuto je kako je u izradi navedenog Prijedloga zakona prihvaćena većina prijedloga predstavnika banaka. Navedeni zakon bi do 30. rujna ove godine, sukladno Nacionalnom programu Republike Hrvatske za pridruživanje Europskoj uniji, trebao biti upućen u Vladinu proceduru.

 

15.09.2004. | Pisane vijesti
RAIČ: DRŽAVNA BLAGAJNA PUNI SE PREMA PLANUDržavna blagajna puni se prema planu, a i rashodi su u planiranim okvirima, izvijestio je danas pomoćnik ministra financija Niko Raič matični saborski Odbor za financije i državni proračun.

Govoreći o polugodišnjem izvršavanju Državnoga proračuna, Raič je naveo da porezni prihodi bilježe indeks rasta od 104,4 posto, posebno izdašan bio je porez na dodanu vrijednost s rastom od gotovo osam posto (7,8 posto).

Pojedini članovi Odbora primjetili su da rast trošarina na naftne derivate ne prati odgovarajući financijski učinak u proračunu, na što je Raič uzvratio da nadležne institucije poduzimaju mjere kako bi spriječile izbjegavanje plaćanja poreza.

Odbor za gospodarstvo, razvoj i obnovu podržao je predloženi zakon o proizvodnji, distribuciji i opskrbi toplinskom energijom prema kojemu bi se u svim novim stambenim objektima morali ugrađivati uređaji za mjerenje potrošene toplinske energije i tako osiguralo plaćanje stvarne potrošnje.

Za starije stanove predloženi zakon predviđa da se u roku dvije godine ugrade mjerači topline u toplinskim stanicama zgrada.

Kako se čulo na Odboru, ugradnja pojedinačnih uređaja u stanove, zbog tehnološke složenosti, bila bi skuplja od ušteda.

14.09.2004. | Pisane vijesti
VLADA DONIJELA STRATEGIJU RAZVOJA UNUTARNJE FINANCIJSKE KONTROLEUčinkovita unutarnja financijska kontrola u javnom sektoru već nakon godinu dana trebala bi donijeti pozitivne rezultate u boljem trošenju novca, učinkovitijoj i jeftinijoj državnoj upravi, istaknuo je ministar financija Ivan Šuker na današnjoj sjednici Vlade.

Vlada je donijela Strategiju razvoja unutarnje financijske kontrole, kojom se to područje usklađuje sa standardima EU.

Strategija predviđa trajnu financijsku kontrolu i u pripremi i nakon poduzimanja odluka, neovisnu unutarnju reviziju koja bi direktno odgovarala ministru, odnosno čelniku tijela državne uprave, te osnivanje Središnje harmonizacijske jedinice.

Unutarnja će financijska kontrola, kaže Šuker, kratkoročno donijeti smanjenje potrošnje, a srednjoročno i dugoročno donosi djelotvorniju državnu upravu.

Unutarnja financijska kontrola jedan je od sustava kontrole koji treba poboljšati rad i spriječiti zlouporabe u trošenju novca poreznih obveznika, istaknuo je.

Pilot projekt unutarnje financijske kontrole provodit će se u tri resora - zdravstva, poljoprivrede i europskih integracija.

Projekt je već u tijeku u Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi, a potpredsjednik Vlade i ministar zdravstva Andrija Hebrang vjeruje da će do kraja iduće godine unutarnja kontrola donijeti značajne uštede. Vjerujemo da se provedbom ovog programa može uštedjeti najmanje 10 posto sredstava, procjenjuje Hebrang.

Vlada je danas prihvatila i plan provedbe Strategije Informacijska i komunikacijska tehnologija - Hrvatska u 21. stoljeću do kraja ove godine, te odlučila osnovati Nacionalno vijeće za informacijsko društvo.

Vlada je izvještena i o vođenim pregovorima za sklapanje Okvirnog sporazuma između Hrvatske i Europske zajednice o općim načelima sudjelovanja Hrvatske u programima Zajednice. U Hrvatskoj se trenutno provodi 26 takvih programa.

Kako 10. listopada ove godine, prema važećem zakonu, istječe ovlast Vladi da donosi uredbe sa zakonskom snagom, Vlada je u hitnu saborsku proceduru poslala prijedlog zakona o ovlastima Vlade da uredbama uređuje pojedina pitanja iz djelokruga Hrvatskog sabora, a odnosi se na razdoblje kada Sabor ne zasjeda, odnosno od 15. prosinca ove do 15. siječnja iduće godine, te od 15. srpnja do 15. rujna 2005.

01.09.2004. | Pisane vijesti