Vijesti
Povodom Dana Sv.Mateja kojim se obilježava Dan carinske službe, ravnatelj Carinske uprave, mr. Mladen Barišić uputio je čestitku svim carinskim djelatnicima te izrazio želju za daljnjim nastavkom uspješnog rada Carinske uprave koja se kroz ovih 14 godina svog postojanja razvijala u svim segmentima te je postigla značajne rezultate u svom radu.
Povodom obilježavanja Dana carinske službe, u organizaciji Carinske uprave održane su od 15.-18. rujna 2005. godine u Šibeniku carinske sportske igre. Tom prilikom su se carinski službenici natjecali u 10 natjecateljskih disciplina - mali nogomet, košarka, odbojka, šah, tenis, stolni tenis, streljaštvo,boćanje, pikado i kuglanje.
Igre je otvorio ravnatelj Carinske uprave, Mladen Barišić, te je tom prilikom dodjelio novčane nagrade carinskim djelatnicima (33 djelatnika) koji su tijekom 2005. godine, ostvarili natprosječne rezultate u radu, te koji su iskazali iznimno zalaganje i stručnost pri obavljanju službene dužnosti što je rezultiralo otkrivanjem značajnih prekršaja i prekidanja organizirane djelatnosti krijumčarenja, a sve u skladu sa člankom 77. Zakona o carinskoj službi ("Narodne novine", broj 67/01).
Na igrama je sudjelovalo 585 carinskih službenika, a u konačnom poretku najbolje sportske rezultate ostvarile su Carinarnice Krapina (1. mjesto), Rijeka (2. mjesto) i Ploče (3. mjesto).
ŠTO JE NAPRAVLJENO DOSADA U HRVATSKOJ CARINSKOJ SLUŽBI
U skladu sa zahtjevima Europske unije, za potrebe edukacije i usavršavanja carinskih službenika u travnju 2005. godine osnovan je Carinski centar za obuku. U istom će se vršiti kako edukacija novoprimljenih carinskih službenika, tako i permanentno educiranje i usavršavanje svih službenika Carinske uprave.
"U proteklom razdoblju napravljeno je mnogo, poglavito u svezi poduzetih aktivnosti u približavanju i priključenju europskim integracijama, pri čemu se carinska legislativa sustavno usklađivala, i još uvijek se usklađuje s istovrsnim propisima Europske unije, ali jednako tako u svezi poduzetih aktivnosti koje se odnose na reformu, racionalizaciju i modernizaciju carinske službe", kaže mr. Mladen Barišić, ravnatelj Carinske uprave - Ministarstva financija.
Temeljem Zakona o carinskoj službi i Uredbe o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva financija od travnja 2005. godine, poslovi iz djelokruga rada Carinske uprave obavljaju se u Središnjem uredu i 12 carinarnica. Naime, Uredbom Vlade Republike Hrvatske o izmjenama i dopunama Uredbe o područjima na kojima djeluju carinarnice Carinske uprave Republike Hrvatske, koju je Vlada Republike Hrvatske donijela na sjednici održanoj 15. prosinca 2004. godine ("Narodne Novine", broj 185/04), utvrđuju se područja na kojima djeluju dvije nove carinarnice Carinske uprave Republike Hrvatske u sastavu Ministarstva financija i to: Carinarnica Krapina sa sjedištem u Krapini i Carinarnica Varaždin sa sjedištem u Varaždinu, a iste su počele sa radom 05. svibnja 2005. godine, odnosno 14. srpnja 2005. godine.
"Novim ustrojem Carinske uprave, kao i do sada izvršenom prilagodbom carinskog zakonodavstva EU u djelokrugu rada carinske službe, stvorene su pretpostavke za učinkovito provođenje mjera carinskog nadzora i radnji carinske provjere u svrhu otkrivanja carinskih prekršaja i drugih kaznenih djela počinjenih kršenjem carinskih i drugih propisa čija je provedba stavljena u nadležnost Carinske uprave, kao i pretpostavke za učinkovitije suzbijanje krijumčarenja i poreznih prijevara na području carina", kaže mr. Mladen Barišić, ravnatelj Carinske uprave - Ministarstva financija.
Kronologija
Visoki zahtjevi, koje su pred Republiku Hrvatsku postavile članice Svjetske carinske organizacije (WCO) i Svjetska trgovačka organizacija (WTO) nužno su nametnuli potvrdu temeljitije reforme i adekvatnog ustroja carinske službe na način i na razini razvijenih europskih zemalja.
Carinska služba Republike Hrvatske pridonijela je i približavanju Republike Hrvatske međunarodnim gospodarskim i financijskim institucijama. Isto tako, Carinska služba Republike Hrvatske uspostavila je dobre odnose i suradnju sa svim susjednim i drugim europskim i svjetskim carinskim administracijama.
Kada je 1993. godine Hrvatska postala punopravnom članicom glavne međunarodne carinske organizacije - Vijeća za carinsku suradnju, Carinska služba Republike Hrvatske stekla je mogućnost pristupa svim međunarodnim carinskim konvencijama, kao i mogućnost uključivanja u multinacionalnu suradnju s ostalim članicama Vijeća, mogućnost dobivanja stručnih izvješća i preporuka Vijeća koja se odnose na carinske propise i postupak, mogućnost sudjelovanja u programima, stručne obuke i usavršavanja carinskih službenika, te neposredno sudjelovanje u stručnom radu odbora Vijeća.
Uključivanjem Hrvatske u PHARE-program 1995. godine označen je početak procesa ulaska Hrvatske i u samu Europsku uniju. PHARE-programi tretiraju modernizaciju carinske službe kao jedan od važnih preduvjeta za uspjeh procesa tranzicije, usvajanje načela slobodnog tržišta, rasta trgovine i sveeuropskog povezivanja.
Carinska služba Republike Hrvatske potpisala je i Pismo pristanka glede uključivanja u provedbu RILO-projekta u istočnoj i srednjoj Europi u ime Vlade Republike Hrvatske o suradnji s Vijećem za carinsku suradnju i agencijom Ujedinjenih naroda za međunarodni program kontrole droga (UNDCP), te Sporazum o vlasništvu, opskrbi, održavanju i uporabi oprema potrebitih u provedbi RILO-projekta.
Time je hrvatska carinska služba posredstvom vlastitog RILO-ureda dobila pristup svim obavijestima o novim pojavnim oblicima krijumčarenja. Nakon što je Republika Hrvatska službeno postala članicom SECI Inicijative osnovan je SECI-Regionalni centar za suzbijanje prekograničnog kriminala sa sjedištem Bukureštu, sa zadatkom olakšavanja i unaprjeđivanja suradnje zemalja članica SECI Inicijative u borbi protiv svih oblika međunarodnog kriminala kroz usku suradnju između carinske i policijske službe.
Novi Carinski zakon koji je u primjeni od 01.01.2000. godine u potpunosti je prilagođen hrvatskom gospodarstvu i ujedno svim europskim i svjetskim kriterijima, te carinskim standardima. Njegovim donošenjem Republika Hrvatska učinila je krupni korak u usklađivanju svog zakonodavstva s europskim, a što je jedna od obveza koja se od Republike Hrvatske očekuje u pregovorima za pristupanje Europskoj uniji.
Ujednačavanje hrvatske carinske procedure sa europskom praksom važan je korak i u stabilizaciji uvjeta gospodarenja, te preglednosti međunarodnih robnih tijekova. Paralelno s primjenom novog Zakona, u carinski postupak uvedena je i jedinstvena carinska deklaracija (JCD) uz mogućnost njezina podnošenja elektronskim putem. Isto tako, Republika Hrvatska usvojila je novu Carinsku tarifu baziranu na Kombiniranoj nomenklaturi Europske unije, koja je u primjeni od 01. siječnja 2002. godine, a Carinska tarifa za 2004. godinu potpuno je harmonizirana sa važećom Kombiniranom nomenklaturom.
Potreba normativnog uređivanja organizacije Carinske uprave i njenih ustrojstvenih jedinica, te upravljanje njima, propisivanja ovlasti za carinske službenike u obavljanju poslova, osobito poslova carinskog nadzora i poduzimanja radnji carinske provjere, potreba propisivanja posebnosti u pravima, obvezama i odgovornostima ovlaštenih carinskih službenika (ovlaštenih za provođenje mjera carinskog nadzora i poduzimanju radnji carinske provjere primjenjujući odredbe Carinskog zakona), te zahtjevi koji su postavljeni od Europske unije, Svjetske carinske organizacije (WCO), Europske konferencije ministara transporta (ECMT), Međunarodne unije za cestovni promet (IRU), Svjetske trgovinske organizacije (WTO) i Svjetske banke za preustroj hrvatske carinske službe, kako bi hrvatski carinski sustav bio usklađen s europskim carinsko-pravnim standardima, temeljni su razlozi donošenja Zakona o carinskoj službi 2001. godine koji je stupio na snagu 23. kolovoza 2001. godine.
20.09.2005. | Pisane vijestiPrema riječima ministra Šukera, samo odobravanje PAL-a 1 potvrda je da je Hrvatska provela dogovorene reformske aktivnosti, i to na području privatizacije, zemljišnih knjiga, javne uprave, državnih potpora, poljoprivrede, zdravstva, Hrvatskih željeznica i dr.
Osnovni cilj reformi koje Vlada provodi, a PAL podupire, jest jačanje gospodarskog rasta Hrvatske i to smanjenjem veličine javnog sektora i povećanjem njegove učinkovitosti te poboljšanjem klime za ulaganje poticanjem veće aktivnosti i produktivnosti privatnog sektora, a u uvjetima makroekonomske stabilnosti.
Danas potpisani ugovor odnosi se na prvi od tri PAL-a, a sredstva će biti povučena jednokratno, do kraja ove godine, odnosno po ratifikaciji u Hrvatskom saboru. Poček za ovaj zajam iznosi 10 godina, kamata, koja po današnjem obračunu iznosi oko 2,5 posto, će se otplaćivati dva puta godišnje, a otplata glavnice u jednom obroku će biti 15. rujna 2015. godine.
Pregovori za PAL 2, prema Šukerovim riječima, već su započeli, a naredna dva zajma, u istom iznosu kao i PAL 1, potpisat će se po izvršavanju planiranih reformi.
Svjetska banke je ovim zajmom ujedno i Hrvatsku 'smjestila' u tzv. osnovni scenarij pozajmljivanja, a već iduće godine Hrvatska bi trebala dosegnuti i visoki scenarij, koji bi dodatno povećao pomoć Svjetske banke, rekao je Anand Seth.
Dodao je da će za to biti potrebno ostvariti napredak posebice na području privatizacije, državnih subvencija te državnih poduzeća - gubitaša.
Ovaj program ujedno predstavlja pomoć Hrvatskoj u provedbi reformi koje su nužne i u ispunjavanju uvjeta za priključenje EU. Uspjeh njegove provedbe ovisit će o kvalitetnom nadzoru provedbe, učinkovitoj komunikaciji svih sudionika, ali i o prihvaćaju spoznaje da će se za provođenje nekih od nužnih reformi "morati donositi i bolne odluke", istaknuo je Seth.
Uoči potpisivanja Ugovora predstavnici ministarstava i državnih uprava na koje se odnosi većina reformi održali su prezentaciju provedenih, kao i planiranih reformi za ispunjavanje ciljeva PAL zajmova, koji su dio Strategije Svjetske banke za pomoć Hrvatskoj od 2005. do 2008. godine.(Hina)
19.09.2005. | Pisane vijestiPrema dostupnim informacijama, ministar u pismu uz ostalo navodi kako ocjena Svjetske banke, prema kojoj se po uvjetima poslovanja Hrvatska nalazi na 118. mjestu, nije utemeljena na točnim i aktualnim podatcima.
Pismo koje je pripremljeno još jučer, danas je upućeno potpredsjedniku Svjetske banke za Europu i središnju Aziju Shigeo Katsuu, koji je nedavno bio u Hrvatskoj i imao se priliku osobno uvjeriti u postignuća Hrvatske, potom izvršnom direktoru u Svjetskoj banci Ad Melkertu, te direktoru Regionalnog ureda Banke u Zagrebu Anand K. Sethu.
Svjetska banka u jučer objavljenom izvješću o uvjetima poslovanja u 155 zemalja Hrvatsku je svrstala na 118. mjesto, čime je najlošije rangirana među istočnoeuropskim zemljama.
Na tu je ocjenu danas reagirao i premijer Ivo Sanader koji je na Gospodarskom forumu održanom na Jesenskom međunarodnom Zagrebačkom velesajmu istaknuo kako ta ocjena nije točna i kako je kao premijer ne prihvaća.
Najavio je da će hrvatska strana prosvjedovati zbog te ocjene, a očekuje da ovih dana tu ocjenu demantira i vodstvo Svjetske banke.
I premijer je istaknuo kako kod te ocjene neke bitne stvari koje su se dogodile u Hrvatskoj nisu unesene, spominjući primjerice one stop shop, reformu zemljišnih knjiga i katastra.(Hina)
13.09.2005. | Pisane vijestiNajavio je i kako će se iduće godine plaće koje idu iz proračuna, povećati za ukupno 929 milijuna kuna ili za tri posto više u odnosu na ove godine.
Ministar financija Šuker također je rekao kako je Vladin cilj da gospodarski rast 2007. bude 4,4 posto BDP-a.
Predsjednik GSV-a i predstavnik Hrvatske udruge poslodavaca (HUS) Ivica Mudrinić podupro je Vladin prijedlog mjera, ocijenivši da je to preduvjet gospodarskoga razvoja države.
Mudrinić, međutim, traži od države da odlučnije djeluje i provede fiskalnu i pravosudnu reformu i reformu državne uprave te da se snažnije bori protiv korupcije.
Predstavnik Sindikata u GSV-u Vilim Ribić zauzeo se za promjenu politike plaća i donošenje nacionalnog sporazuma o politici plaća. Smatra da su upravo zbog niskih plaća državna uprava i javne službe nedjelotvorne te ne mogu provesti reforme koje traži politika.(Hina)
07.09.2005. | Pisane vijesti"Ovime odbacujemo optužbe Sindikata državnih službenika i namještenika izrečene na račun ministra financija Ivana Šukera i ravnatelja Porezne uprave Ivice Mladinea u vezi favoriziranja bilo koga kod organizacije ovogodišnjih sportskih igara.
Razgovaralo se o tome da se u ovogodišnje sportske igre uključe svi djelatnici Porezne uprave jednakopravno, članovi oba sindikata - Porezne uprave Hrvatske i Sindikata državnih službenika i namještenika te oni koji nisu članovi tih sindikata. Odnosno da se navedeni sindikati dogovore o sudjelovanju u igrama. Navedeni prijedlog vrijedi i dalje te su oba sindikata pozvana na suradnju.
Još jednom ističemo da svi djelatnici Porezne uprave mogu ravnopravno sudjelovati na igrama."
06.09.2005. | Pisane vijestiNa sastanku je još jednom skrenuta pozornost kako se ne radi o nikakvom novom propisu već o primjeni Međunarodne konvencije i carinskih propisa koji se u RH primjenjuju od samog njezinog osamostaljenja, a takav propis provode sve zemlje članice Europske unije, ali i većina zemalja koje nisu članice.
Također, još jednom su istaknutli mogućnost privremenog uvoza kamp prikolica od strane stranih građana, odnosno turista koji dolaze u Republiku Hrvatsku. Odnosno, da isti mogu privremeno nesmetano uvoziti takve prikolice i koristiti ih 6 mjeseci u tijeku jedne kalendarske godine. Takve prikolice ne podliježu plaćanju carina i poreza.
Istaknuto je još jednom i da se prikolice mogu ostaviti u RH nakon njihovog povratka u domovinu, ali iste moraju biti stavljene pod carinski nadzor. Držateljima kampova dana je mogućnost otvaranja prostora pod carinskim nadzorom za smještaj kamp prikolica kako bi se stranim turistima omogućilo stavljanje prikolica pod carinski nadzor.
Uz to, ponovljeno je da strani turisti koji ne mogu iz nekog opravdanog razloga vratiti prikolicu u svoju zemlju, da ju istu mogu sami ocariniti ili prodati u Hrvatskoj kako bi time prikolica bila ocarinjena i postala domaćom robom.
Carinska uprava otvorena je za suradnju sa Kamping udruženjem Hrvatske i Ministarstvom mora, turizma, prometa i razvitka u području reguliranja statusa privremeno uvezenih kamp prikolica i uvođenju reda u kampovima. Stoga je posebno skrenuta pozornost na posebnu ulogu kampova, jer oni u tom dijelu preuzimaju nadzor i obaveze koje proizlaze iz stavljanja kamp prikolica pod carinski nadzor u kampovima, kako prema korisnicima kampova tako i prema Carinskoj službi.
Ovim još jednom ističemo da Carina RH ni u kom slučaju ne inzistira na carinjenju kamp prikolica nego se daje mogućnost svakom stranom turistu da ukoliko ne želi vratiti svoju prikolicu u svoju zemlju da je može ostaviti u RH pod carinskim nadzorom kod ovlaštenih kampera. Ako ne želi učiniti ništa od navedenog kamp prikolicu može i ocariniti u RH.
05.09.2005. | Pisane vijestiMinistarstvo je radilo analizu na osnovu raspoloživih podataka konsolidirane bilace sve četiri stambene štedionice i raspoloživih podataka iz Ministartsva i to na dan 31.12.2004. godine.
Posebno naglašavamo (a što priređivači podataka iz jedne štedionice dobro znaju) da se i Državna poticajna sredstva isplaćuju u 2005. samo i jedino na temelju podataka 31.12.2004. pa se prema tome i nije mogao uzeti neki drugi datum. Svaki zaključak na osnovu podataka koji se uzmu iz bilance stambenih štedionica od dana 31.12.2004. a bez da se na te podatke povežu DPS-ovi (bez obzira što se oni isplaćuju tijekom 2005) je nepotpun i netočan. DPS-ovi su predviđena stavka u proračunu pa za 2004. godinu iznose 359,3 milijuna kuna. Ukupno je od 1998-2004.godine odobreno DPS-ova u iznosu 1,089 milijradi kuna. Na dan 31.12.2004. saldo odobrenih kredita svih stambenih štedionica je 375 miljuna kuna.
Napominjemo kako je računica iz jedne štedionice po kojoj je odobrenim kreditima trebalo pridodati i ušteđena sredstva i DPS-ovi (pa bi ulaganje ili možda plasman bio krajem 2004. preko 900 milijuna kuna) potpuno nestručna i nekompetentna:
Prvo, jer sredstva štednje i DPS-ovi kad se isplate nisu više niti u pasivi niti u akativi stambene štedionice, pa nisu relevantan podatak za izvođenje zaključaka o tome gdje je taj novac završio. Drugo, samo odobreni kredit je relevantna stvaka koja je i evidentirana u bilaci stambene štedionice.
Kao podloga izmjena Zakona o stambenoj štednji i državnom poticanju stambene štednje i kao jedini relevantan izvor podataka su bilace stambenih štedionica i podaci Ministartsva financija. Primjerice, jedan od podataka koji se zaboravlja kod komentiranja izmjena ovog Zakona jest da stambene štedionice imaju preko 3,5 milijardi kuna uloženih u vrijednosne papire iako bi veći dio tih sredstva trebala biti uložena stambenu izgradnju. Isto tako potrebno je istaknuti činjenicu da su i među štedionicama postoje one koje drže čak preko 60% udjela u odobrenim kreditima, ali ima i onih koje drže samo 15% udjela u odobrenim kreditima iako su počele poslovati među prvima.
Svi ovi podaci, a ne samo odnos odobrenih poticaja i odobrenih kredita, kao i uvođenje sustava međufinanciranja bili su osnova Ministartvu financija za prijedlog izmjene Zakona kako bi stambene štedionice potaknuli na veću kreditnu aktivnost.
25.07.2005. | Pisane vijestiMinistarstvo financija - Porezna Uprava, Središnj ured
ZAKONSKE ODREDBE
1. Zakonom o porezu na dohodak (Narodne novine, broj 177/04) i Pravilnikom o djelatnostima iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i turistima te organiziranja kampova koje će se paušalno oporezivati, o visini paušalnog poreza i načinu plaćanja paušalnog poreza (Narodne novine, broj 48/05) propisano je da građanin, koji na temelju odobrenja nadležnog ureda pruža ugostiteljske usluge u domaćinstvu, a nije obveznik poreza na dodanu vrijednost prema Zakonu o porezu na dodanu vrijednost i dohodak ne utvrđuje na temelju poslovnih knjiga, plaća godišnji paušalni porez na dohodak i prirez porezu na dohodak pod uvjetom:
1. da iznajmljuje putnicima i turistima stanove, sobe i postelje, kojih je vlasnik, najviše do 20 postelja (kreveta), i/ili da organizira kamp na svojem zemljištu najviše do 10 smještajnih jedinica, odnosno do 30 gostiju istodobno.
2. Godišnji paušalni porez na dohodak utvrđuje se kao umnožak broja kreveta odnosno broja smještajnih jedinica u kampu (prema odobrenju nadležnog tijela), visine paušalnog poreza po krevetu / po smještajnoj jedinici u kampu (300,00 kn po krevetu i 350,00 kn po smještajnoj jedinici) i odgovarajućeg koeficijenta područja na kojem se usluga pruža (prema razredu turističkog mjesta: 1,00 za razred A, 0,85 za razred B, 0,70 za razred C i 0,50 za razred D).
3. Poreznim rješenjem utvrđeni iznos godišnjeg paušalnog poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak plaća se tromjesečno, do kraja svakog tromjesečja, u visini 1/4 godišnjeg paušalnog poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak. Iznimno, u 2005. godini iznos se godišnjeg paušalnog poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak za prvo i drugo tromjesečje plaća do kraja kolovoza 2005. godine, a za treće i četvrto tromjesečje do kraja studenoga 2005. godine, odnosno u rokovima utvrđenim u rješenju.
4. Porezna uprava, na temelju podataka (ime i prezime građana, matični broj građana, adresa prebivališta ili uobičajenog boravišta, broj kreveta/smještajnih jedinica u kampu) koje su preko Ministarstva mora, turizma, prometa i razvitka dostavili nadležni uredi za izdavanje odobrenja za pružanje usluga građana u domaćinstvu, potkraj srpnja donijet će prva rješenja o plaćanju godišnjeg paušalnog poreza. Ističemo da će se porezna rješenja dostaviti poreznim obveznicima prema mjestu njihova prebivališta ili uobičajenog boravišta, koje može biti različito od mjesta pružanja usluge odnosno lokacije objekta i/ili kampa.
5. Budući da se radi o prvoj godini utvrđivanja godišnjeg paušalnog poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak, skrećemo pozornost svim poreznim obveznicima da se u svezi s možebitno netočnim podacima, utvrđenim poreznim rješenjem obrate nadležnoj ispostavi Porezne uprave.
25.07.2005. | Pisane vijestiUgovor o zajmu potpisali su direktor Hrvatskih cesta Stjepko Boban i direktor Odjela EIB-a za srednju i istočnu Europu Franz Josef Vetter. Potpisivanju su nazočiili ministar mora, prometa i turizma Božidar Kalmeta i ministar financija Ivan Šuker, koji je s Vetterom potpisao ugovor o jamstvu, te čelnici Splitsko-dalmatinske županije i gradova koje ta cesta povezuje.
Cijeli projekt izgradnje četverotračne brze ceste od Trogira do Omiša, jedan od najvećih i tehnički najzahtjevnijih projekata Hrvatskih cesta, vrijedan je nešto više od 203 milijuna kuna, kazao je ministar Kalmeta.
Projekt izgradnje sastoji se od triju dionica: na prvoj od Kaštel Sućurca do Planog kod Trogira, dugoj 11,1 km, predviđeno je da se uz sadašnju dvotračnu cestu, koja je dio Jadranske magistrale - D8, na sjevernom dijelu dogradi još jedna dvotračna cesta, uz gradnju usporednih cesta, deniveliranih raskrižja i prolaza ispod brze ceste.
Na drugoj dionici od Splita, točnije od Stobreča do Dugog Rata kod Omiša, gradit će se 13,9 km brze ceste na novoj trasi.
Od čvorišta u Dugom Ratu do Omiša, budući da je riječ o najzahtjevnijoj dionici s pet kilometara tunela i mostom preko rijeke Cetine, gradit će se šest kilometara duga dvotračna obilaznica.
Početak radova predviđen je za kraj ove godine, a puštanje u promet 2008., najavio je Kalmeta.
Zajam od 60 milijuna eura dobiven je na rok od 25 godina i petgodišnji poček uz vrlo povoljne kamate od 3,89 posto, po riječima predstavnika EIB-a Vettera, "boljima nego bi ih sam ministar Šuker trenutačno uspio dobiti".
Ministar Šuker kazao je kako u ovoj prigodi "zbog raznih glasina o recesiji i nelikvidnosti hrvatskog gospodarstva želi naglasiti da je taj zajam odobren pod istim uvjetima kao bilo kojoj članici Europske unije, što najbolje govori o njezinoj vjeri u financijsku stabilnost i likvidnost Republike Hrvatske".
Vetter je dodao kako je taj projekt važan i za Europu jer će cesta od Trogira do Omiša postati dio transeuropske cestovne mreže. Osim toga, po mjerilima EIB-a, projekt je ekonomski isplativ jer, kako je rekao, donosi goleme uštede i u vremenu putovanja i troškovima prijevoza, što je vrlo bitno za razvoj gospodarstva, kojega nema bez razvijene cestovne mreže.
EIB je u Hrvatskoj prisutan od 2001., od kada je ugovoreno više od 700 milijuna eura zajmova, kazao je Vetter, istaknuvši kako će i dalje podupirati hrvatske projekte na putu k priključenju Hrvatske Europskoj uniji. "Da Hrvatsku već danas smatramo dijelom Unije", naglasio je, "pokazuje i to što zajmove koje dobivate odobravamo uz jednaku kamatnu maržu kao i zemljama članicama."
Ministar Kalmeta najavio je i kako će ove godine početi rekonstrukcija pristupne ceste do autoceste Zagreb - Split od Solina do Dugopolja u četiri traka što će biti dovršeno do 2007.(Hina)
19.07.2005. | Pisane vijesti