Vijesti
Ministar Šuker je objasnio da zbog usporavanja vanjskog zaduživanja, ali i zahvaljujući razvitku domaćeg financijskog tržišta, Hrvatska ove godine ne izlazi s novom emisijom samurai obveznica. No, pozdravio je interes japanskih kompanija za razvoj aktivnosti u lukama Rijeka i Ploče.
Nadovezujući se na temu aktivnosti japanskih privatnih kompanija u Hrvatskoj, japanski ministar financija Tanigaki podsjetio je na to da tri japanske banke financiraju gradnju ceste Zagreb-Split (250 milijuna eura), a ministar Šukera je iznio važnost te ceste za Hrvatsku. Također, ministar Šuker je ponovno potaknuo rad na sklapanju ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja.
Na kraju razgovora ministar Šuker zahvalio je na cijelom nizu darovnica japanske vlade u posljednjih nekoliko godina Hrvatskoj, osobito u području kulture, ali i u drugim područjima. Posebno je istaknuo interes u poboljšavanju financijskog sustava. Pozvao je ministra Tanigakija u Hrvatsku, koju je on već jednom posjetio dok nije bio ministar kao član Parlamentarne lige Japan-Hrvatska, te su dogovorili i skori susret u Washingtonu na zasjedanju Svjetske banke i MMF-a.
10.04.2005. | Pisane vijestiPredsjednik Hrvatskog fonda za privatizaciju Damir Ostović predstavio je Public Private Partnership (PPP), program kojim se uspostavlja poslovni odnos između javnog i privatnog sektora na području upravljanja uslugama i servisima. Cilj je korištenje prednosti i specifičnosti svakog od partnera koje u kombinaciji daju optimalan rezultat, kazao je Ostović.
Na ovogodišnjem okupljanju financijske industrije, koje se održava do 9. travnja, sudjeluje više od 150 financijskih stručnjaka.
Kako je rečeno, od pružatelja financijskih usluga očekuje se kontinuirano osluškivanje trendova i praćenje razvoja tehnologije i proizvoda, kako u zemljama Europske unije tako i u cjelokupnoj regiji srednje i istočne Europe, kako bi takve "cutting edge" proizvode i standarde mogli ponuditi svojim lokalnim (hrvatskim) klijentima. Pri tome regulatorne prepreke (ili nerazvijenost pravnog okvira) ne smiju biti izgovor već moraju predstavljati izazov.
Kroz kombinaciju plenarnih izlaganja i tematskih predavanja, stručnjaci iz Hrvatske i Europske unije, razmijenit će iskustva, tehnike i vještine, koncentrirajući se više na praksu nego na teoriju, a bit će predstavljene i studije pojedinih hrvatskih kompanija, navodi se u priopćenju.(Hina)
Žigman je kazao kako je preduvjet za to zaustavljanje rasta tekućih obveza zdravstva koje s obvezama županijskih i gradskih bolnica (što je van nadležnosti HZZO-a) premašuju 1,5 milijardi kuna.
Govoreći o ciljevima fiskalne politike Žigman je, među ostalim, izdvojio potrebu uspostave fiskalno prihvatljive javne uprave.
Hrvatska javna uprava jedna je od najskupljih u regiji, a povećanju njezine efikasnosti te time i smanjenju troška za državni proračun trebao bi pridonijeti novi Zakon o javnoj službi.
Taj bi se zakon trebao početi primjenjivati od početka 2006. godine, a kako se doznaje, jedna od značajnijih promjena trebala bi biti profesionalizacija javnih službenika na višim položajima.
Među prioritetima fiskalne politike u ovoj i narednim godinama Žigman je izdvojio i smanjenja intervencija države u sektoru poduzeća, što se prvenstveno odnosi na smanjenje subvencija, primjerice HŽ-u.
Također, prioritet je i uspostava bolje financijske discipline i nadzora naplativosti proračunskih prihoda. Za to je zadužena financijska policija, koja bi prema Žigmanovim riječima, prve kontrole trebala provesti prije početka "špice" ovogodišnje turističke sezone.
Poboljšanju naplate proračunskih prihoda trebali bi pomoći i prijedlozi tehničke misije MMF-a koja je jučer započela dvotjednu misiju u Ministarstvu financija. Ta bi stručna skupina tehničke prirode do kraja svibnja ove godine trebala, temeljem ovog posjeta koji je inicirao sam MMF, predložiti moguće promjene u organizaciji, procedurama ili zakonskoj regulativi za učinkovitiju naplatu proračunskih prihoda, rekao je Žigman.
Ispunjenje fiskalnih ciljeva, zaključio je, trebalo bi do 2007. godine rezultirati smanjenjem poreznog opterećenja gospodarstva za oko 1,5 posto.(Hina)
06.04.2005. | Pisane vijesti"Zakon o priređivanju igara na sreću i nagradnih igara koji je stupio na snagu u srpnju 2002. godine, a ne 2003. godine kako izjavljuje odgovorna osoba "Šport tipa", regulira pitanje priređivanja klađenja u pogledu tehničkih uvjeta, oporezivanja i svih ostalih u cijelosti jednako, kako za privatna trgovačka društva tako i za Hrvatsku lutriju d.o.o.
Prema tome ne stoji izjava da se ovim Zakonom pogodovalo Hrvatskoj lutriji. "Šport tip" poslovao je s gubitkom i 2000. godine kada je bio drugi način oporezivanja djelatnosti klađenja (20% na razliku između uplate i isplate dobitaka igračima), pa je također netočna izjava odgovornih osoba da ih je u gubitke doveo novi način oporezivanja."
Napominjemo da je Hrvatska lutrija započela s priređivanjem klađenja tek u lipnju 2004. godine, te nikako ne stoji tvrdnja da je Hrvatska lutrija jedan od razloga lošeg poslovanja privatnih trgovačkih društava. Osim toga Ministarstvo financija dužno je demantirati netočnu izjavu o lošem poslovanju ostalih kladionica koje i nakon promjene Zakona bilježe znatan porast uplata a time i rezultata poslovanja.
Eventualne razloge lošeg poslovanja "Šport tipa" treba tražiti u međusobnim odnosima suvlasnika koji su se sigurno odrazili na poslovanje kladionice kao i u visokim koeficijentima u odnosu na koeficijente u ostalim europskim zemljama, a koji uzrokuju visoke isplate igračima.
05.04.2005. | Pisane vijesti
Vlada RH je 21. studenog 2003. godine donijela Odluku o prodaji novčanog potraživanja Ministarstva financija - Porezne uprave, Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje i Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje koje postoji prema stečajnom dužniku "Diona" d.d. u stečaju za jednu kunu, konzorciju domaćih proizvođača "Dinova" d.o.o. . Radi se o Odluci o prodaji novčanih potraživanja Ministarstva financija - Porezne uprave u iznosu od 6.857.812,75 kuna za 1,00 kunu, Ministarstva gospodarstva - Ravnateljstva za robne zalihe u iznosu od 15.680,84 kune, Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje u iznosu od 57.801,40 kuna i Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje u iznosu od 24.607,27 kuna. U Odlukama Vlade RH od 21. studenog 2003. bilo je naznačeno da se za provedbu tih Odluka zadužuju ministar financija i ministar gospodarstva.
Navedenim potraživanjima valja dodati i ona razlučnih državnih vjerovnika u ukupnom iznosu od 58.525.614,44 kune, od toga Hrvatska poštanska banka 15.502.396,51 kunu, a Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka 43.023.217,93 kune (potraživanje koje je bilo osigurano hipotekama i koje je uvijek naplativo), temeljem Zaključka Vlade RH od 18. lipnja 2003. Nadalje, ugovorom o otkupu potraživanja sklopljenim 18. studenog 2003. Hrvatski fond za privatizaciju prodao je svoje razlučno potraživanje u iznosu od 50.515.156,92 kuna "Dinovi" d.o.o Zagreb također za 1,00 kunu.
Ministarstvo financija - Porezna uprava je sukladno Stečajnom zakonu dala 09. ožujka 2004. godine izjavu kojom je potvrđen prijenos tradžbine Ministarstva financija - Porezne uprave, Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje i Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje na konzorcij domaćih proizvođača "Dinova" d.o.o. Zagreb. Dakle, Ministarstvo financija je provodilo navedenu Odluku bivše Vlade RH, kao i u slučaju ostalih odluka Vlade RH.
Potom je uslijedio Zahtjev Državnog odvjetništva RH za preispitivanjem odluke Vlade RH o prodaji novčanih potraživanja državnih vjerovnika prema stečajnom dužniku Diona d.d. u stečaju, konzorciju domaćih proizvođača Dinova d.o.o.. Nadalje, na sastanku koje je organiziralo Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva na kojem su nazočili predstavnici Ministarstva financija, Porezne uprave, Hrvatske banke za obnovu i razvitak, Hrvatskog fonda za privatizaciju i Državnog odvjetništva utvrđeno je da navedene institucije nisu sudjelovale u pripremi prijedloga niti raspolažu dokumentacijom na temelju koje je donesena Odluka Vlade RH od 21. studenog 2003., te stoga nije bilo moguće pripremiti prijedlog akta kojima bi se razrješila navedena problematika. Zaključak sastanka bio je da navedena ministarstva ne mogu preispitati odluke Vlade RH nego ih provoditi. Ovim ističemo još jednom kako je konkretna odluka bivše Vlade RH u predmetu "Diona-Dinova" donesena bez sudjelovanja stručnih službi u Ministarstvu financija.
U Ministarstvu ističu da je u prošloj godini zabilježeno i smanjenje udjela rashoda opće države sa 52,7 posto u 2003. na 51,6 posto BDP-a u prošloj godini. No, to je, kažu, još uvijek pokazatelj velikog državnog sektora, ali je u skladu s trogodišnjim fiskalnim projekcijama koje traže smanjenje javnog sektora na ispod 50 posto BDP-a.
U Ministarstvu financija zadovoljni su ostvarenjem ciljeva fiskalne politike, smanjenjem deficita u odnosu na godinu prije - deficit je sa 6,3 posto BDP-a u 2003. smanjen na 4,9 posto BDP-a. No, to je više od planiranog deficita od 4,5 posto, što objašnjavaju dijelom razlikom između procjena i stvarnog ostvarenja prihoda i rashoda, te neuplaćenim dijelom dividende od HT-a.
Naime, krajem prošle godine proračunu je uplaćeno 1,727 milijardi kuna dividende od HT-a, a to je bio maksimum koji se mogao uplatiti s obzirom na računovodstvene standarde. Preostalo je za uplatu još 320 milijuna kuna što se očekuje u ovoj godini.
Da je tih 320 milijuna kuna uplaćeno u prošloj godini deficit za 2004. iznosio bi 4,7 posto BDP-a, kažu u Ministarstvu. Veći deficit od planiranog dijelom je posljedica i razlika između procjena i stvarnog ostvarenja prihoda i rashoda. Naime, državnim su proračunom za prošlu godinu planirani rashodi od 83,4 milijarde kuna, a izvršeno je 83,1 milijarda kuna, odnosno 99,6 posto plana.
Prihodi su pak planirani u iznosu 82,3 milijarde kuna, a izvršenje, zajedno s dijelom dividende HT-a i jednokratnim prihodom od koncesije za trećeg GSM operatera (oko 290 milijuna kuna), u iznosu od 81 milijarde kuna.
Na prihodnoj strani proračuna u Ministarstvu su zadovoljni povećanjem ukupnih prihoda za 7,72 posto, posebno značajnim rastom prihoda od doprinosa (29,5 milijardi kuna, ili 7,52 posto više nego godinu prije), te od PDV-a (29,9 milijardi kuna, ili porast za 6,17 posto).
Iako su ukupni prihodi od trošarina prošle godine nešto porasli (za 1,15 posto, na 7,95 milijardi kuna), naplata pojedinih posebnih poreza, posebice na naftu, pivo i alkohol je manja nego godinu prije, a taj je trend nastavljen i u prva dva mjeseca ove godine.
Lani je od tih triju trošarina uprihodovano 51,5 milijuna kuna manje nego godinu prije, a u prva dva mjeseca ove godine 18,9 milijuna kuna manje, ali je istodobno došlo i do smanjenja, za 14,3 milijuna kuna, prihoda od trošarina na duhan. Tako su ukupno su prihodi od te četiri vrste trošarina u prva dva mjeseca ove godine, u odnosu na isto lanjsko razdoblje, smanjeni 33,2 milijuna kuna.
U vezi trošarina dogovorena je tehnička pomoć s MMF-om, kako bi se analizirao postupak naplate trošarina te ustanovilo koliki je fiskalni kapacitet roba obuhvaćenih trošarinama. Ti će podaci biti poznati za nekoliko tjedana.
Ukupnom poboljšanju naplate i financijske discipline doprinjet će i Financijska policija koja je u procesu kadrovskog ekipiranja, pa se prvi rezultati njezina rada mogu očekivati od ljeta pa nadalje.
Iz Ministarstva ističu i zadovoljstvo naplatom svih triju vrsta doprinosa, kojih je u odnosu na godinu prije uprihodovano više od dvije milijarde kuna ili 7,52 posto više.
Usporen je rast ukupnog vanjskog duga koji je, po podacima Ministarstva, u 2004. iznosio 79 posto BDP-a, godinu ranije bio je 71,4 posto, a 2002. bio je 61,4 posto BDP-a.
Ukupni pak dug države u 2004. porastao je za 9,2 milijarde kuna. Pritom je vanjski dug od strane države, po istim podacima, porastao 3,3 milijarde kuna, dok je godinu prije taj rast iznosio 5,3 milijarde kuna.
31.03.2005. | Pisane vijestiAgent Kredita je Zagrebačka banka, izvijestili su iz Zagrebačke banke.
Ugovor je potpisan u ponedjeljak, 21. ožujka, a odluku o tom zajmu Vlada je donijela krajem prošlog tjedna na sjednici u Vukovaru.
Kako je tada novinarima izjavio ministar financija Ivan Šuker, zajam je uzet u kamatnu stopu šestomjesečni Euribor uvećan za 0,45 posto, što trenutno iznosi oko 2,63 posto.
Prva tranša zajma, u iznosu od 250 milijuna eura, na naplatu stiže krajem siječnja 2009., a druga, u istom iznosu, godinu dana kasnije.
Svrha ovog zaduženja na domaćem tržištu je daljnje smanjenje inozemnog duga Republike Hrvatske.
S tim zaduženjem na domaćem tržištu ukupan se vanjski dug Hrvatske smanjio za 4,4 milijarde kuna, izjavio je krajem prošlog tjedna ministar Šuker.(Hina)
22.03.2005. | Pisane vijestiPredviđena sredstva za Hrvatsku u ovoj godini iznose 105 milijuna eura, od čega za PHARE 80, a za ISPA 25 milijuna, a u idućoj godini 140 milijuna eura, od čega 80 milijuna za PHARE, 35 milijuna za ISPA, te 25 milijuna za SAPARD.
Zahtjevi za povlačenje sredstava nisu mali, očekuje se da državna administracija pokaže da ih je spremna koristiti po pravilima EU, ističu u Ministarstvu financija.
Za korištenje sredstva potrebno je, naime, suglasje Hrvatske i Europske komisije o projektima, te odobrenje Komisije za rad sustava.
Prijedloge mjera, programa i projekata daju resorna ministarstva, a odgovornost za programiranje i ulogu koordinatora ima Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija.
Prema informacijama kojima raspolažu u Ministarstvu financija, za PHARE je predloženo 60-ak projekata, a koji će dobiti zeleno svjetlo ovisi o konzultacijama s Europskom komisijom.
PHARE je namijenjen usklađivanju zakonodavstva, jačanju državne administracije i njegovi krajnji korisnici su tijela državne uprave, a dijelom i nevladine udruge.
Fond ISPA je usmjeren prometu i zaštiti okoliša i te će projekte predložiti resorna ministarstva.
U slučaju ta dva fonda, gospodarstvo će se moći javiti na natječaje za davanje konzultatnskih usluga, isporuke opreme i slično, kod prometa na natječaje za odobrene dionice, a pri tom će se primjenjivati pravila javnih nabavki koja vrijede u zemljama članicama EU.
Za SAPARD resorno će Ministarstvo poljoprivrede definirati strategiju i mjere razvojne politike, a za refundiranje sredstva iz tog fonda moći će se javiti tvrtke i poljoprivredni proizvođači.
Za korištenje sredstava pretpristupnih fondova potrebno je uspostaviti i institucionalni okvir (Nacionalni fond, provedbene agencije i jedinice za provedbu projekata), izraditi niz priručnika i pravila, u financijskom upravljanju treba uspostaviti sustav kontrole rizika i nepravilnosti, unutarnje i vanjske revizije.
U Ministarstvu financija procjenjuju da se u uspostavi sustava dosta odmaklo, te da bi se prije ljeta moglo zatražiti akreditacija za rad sustava. Nakon toga Europska komisija će najprije proučiti dokumente, pa doći i u fizički pregled institucija i potom napisati izvještaj, ocijeniti da li je sve u redu, ili neki detalj treba doraditi, ispraviti i slično. Konačni odgovor Europske komisije mogao bi se očekivati krajem ove godine, procjenjuju u Ministarstvu.(Hina)
21.03.2005. | Pisane vijestiS tim zaduženjem na domaćem tržištu ukupan se vanjski dug Hrvatske smanjio za 4,4 milijarde kuna, izjavio je novinarima nakon zatvorenog dijela sjednice Vlade u Vukovaru ministar financija Ivan Šuker.
Zajam je uzet uz kamatu koja trenutno iznosi oko 2,63 posto (šestomjesečni Euribor uvećan za 0,45 posto).
Prva tranša tog zajma, u iznosu od 250 milijuna eura, na naplatu stiže krajem siječnja 2009., a druga, u istom iznosu, godinu dana kasnije.(Hina)
17.03.2005. | Pisane vijesti