Vijesti

Filtrirajte vijesti:
Od:
Do:
Pronađeno 1654 vijesti.
MINISTARSTVO FINANCIJA O MJERAMA SREDIŠNJE BANKEMinistarstvo financija iznenađeno je jučerašnjom odlukom Savjeta Hrvatske narodne banke o novim mjerama ograničenja inozemnog zaduživanja banaka, o kojima nije bilo obaviješteno, te će napraviti analizu tih mjera.

U Ministarstvu, kako se doznaje, nisu bili upoznati s uvođenjem tih mjera, te od guvernera Željka Rohatinskog očekuju da ih izvijesti o razlozima.

Savjet HNB-a jučer je stopu granične obvezne pričuve koju su banke dužne obračunavati na rast svog inozemnog zaduženja povećao sa sadašnjih 30 na 40 posto. Središnja banka to je obrazložila činjenicom da se, nakon blagog smanjenja početkom godine, ponovno ubrzalo inozemno zaduživanje banaka. Navodi se pritom da se osnovica za obračun granične pričuve smanjila sa siječanjskih 6,2 milijarde kuna na 5,9 milijardi u ožujku, da bi potom u travnju porasla na čak 8,8 milijardi kuna.

Ministarstvo će napraviti analizu mogućeg utjecaja najnovijih mjera, posebice mogućeg utjecaja na rast kamatnih stopa.

Ovisno o tome u Ministarstvu ne odbacuju ni mogućnost da se, umjesto na domaćem tržištu, država eventualno odluči i na zaduživanje u inozemstvu. Ovisno o najpovoljnijoj cijeni i uvjetima, država će i odlučiti, kažu izvori u Ministarstvu financija.

Poručuju pritom kako "država i građani ne mogu stalno plaćati greške monetarne politike".

Iz Ministarstva podsjećaju da se država, kako bi se usporio rast inozemnog duga, odlučila više oslanjati na domaće izvore, pa tako u ožujku ove godine nije izlazila s emisijom euroobveznica već se zadužila na domaćem tržištu. Država je time željela doprinijeti usporavanju vanjskog duga, povećanju likvidnosti, smanjenju kamatnih stopa. Mjerama HNB-a, procjenjuju, sve će se to okrenuti na drugu stranu.

Smatraju također i da je središnja banka takvim mjerama trebala reagirati još 2003., u vrijeme kada je i započet ubrzani rast inozemnog duga.

U Ministarstvu odbacuju moguće špekulacije da se novim mjerama u stvari ide na ruku državi i posredno daje prostor za inozemno zaduženje države.

Nema potrebe da središnja banka državi stvara taj prostor, jer ga država ima i bez problema se i pod povoljnijim uvjetima može zadužiti vani, kažu.

Ističu također kako će ekonomska politika i nadalje biti usmjerena stagnaciji i smanjenju vanjskog duga.

Najbolji način da država utječe na to je smanjenje proračunskog deficita, što je i predviđeno fiskalnim projekcijama, kažu u Ministarstvu.

Navode kako je prošle godine deficit konsolidirane opće države iznosio 4,9 posto BDP-a, dok je 2003. iznosio 6,3 posto, što pokazuje da su učinjene velike fiskalne prilagodbe.

Kako se deficit u ovoj godini ne bi povećao Vlada je planirala i visok prihod od privatizacije, od 4,5 milijardi kuna. Bitno je da se postigne dobra cijena, možda će se i odgoda druge faze privatizacije Ine do kraja godine pokazati kao veliki dobitak za proračun, kažu u Ministarstvu financija, dodajući da se kašnjenje u ostvarenju tog, ionako jednokratnog prihoda, može premostiti mosnim kreditiranjem.

Pred Vladom bi se sutra trebao naći godišnji obračun proračuna za prošlu godinu.

Ukupni su rashodi proračuna prošle godine iznosili 83,1 milijardu kuna, a deficit konsolidirane opće države 10,2 milijarde, odnosno 4,9 posto BDP-a.

Deficit bi bio vjerojatno u okvirima planiranih 4,5 posto BDP-a da su ostvareni planirani prihodi od trošarina, te da nije bilo kašnjenja uplate dijela dividende od HT-a, kažu u Ministarstvu financija.(Hina)

19.05.2005. | Pisane vijesti
ŠUKER: MJERE HNB-A VODE RASTU KAMATAMinistar financija Ivan Šuker rekao je danas da će najnovije mjere Hrvatske narodne banke za ograničavanje rasta inozemnog zaduživanja banaka vjerojatno dovesti do povećanja kamata.

Mjere HNB-a, donesene bez konzultacija s Vladom i Ministarstvom, vjerojatno će dovesti do smanjenja likvidnih sredstava banaka i povećanja kamata, kazao je Šuker na sjednici Vlade.

Središnja banka u srijedu je sa 30 na 40 posto povećala graničnu obveznu pričuvu banaka na novo inozemno zaduženje.

Šuker je opovrgnuo da je država generator rasta vanjskog duga, iako, kaže, neki za monetarnu politiku opet žele optužiti državu.

Država se, kazao je, najpovoljnije mogla zadužiti vani, ali se, osim euroobveznica u iznosu 500 milijuna eura početkom prošle godine, nije više zaduživala na vanjskom, nego na domaćem tržištu.

Oporbi na prigovore da raste javni dug, odgovara tvrdnjom da javni dug nije tako velik, ni dramatičan.

Proračunski deficit može se pokriti ili zaduženjem ili privatizacijskim prihodima. Država 2004. nije imala značajnijih privatizacijskih prihoda, pa je deficit financiran zaduženjem, kaže ministar.

Ističe da je javni dug posljedica deficita, a da je Vladin cilj deficit do 2007. smanjiti ispod 3 posto.

Vlada se na sjednici pohvalila da je proračunski deficit sa 6,3 posto BDP-a u 2003. smanjila na 4,9 posto u prošloj godini, što je, doduše, nešto više od planiranih 4,5 posto BDP-a.

Vlada je prihvatila obračun proračuna za 2004., koji, rečeno je, pokazuje punu vjerodostojnost i transparentnost.

Ministar Šuker opovrgnuo je da će država ukinuti poticaje za stambenu štednju, tumačeći da nije cilj ukidanje, nego dogovoriti bolji model.

Naveo je podatke da je država u proteklih sedam godina za poticanje stambene štednje izdvojila više od milijardu kuna, a štedionice, koje imaju 655.000 ugovora o stambenoj štednji, odobrile su tek 11.000 kredita, u iznosu 375 milijuna kuna.

Vlada je odlučila objaviti i Memorandum koje su države sljednice bivše Jugoslavije sklopile sa Ruskom Federacijom o reguliranju tzv. klirinškog duga bivše SSSR-a.

Na Hrvatsku se odnosi 185,7 milijuna dolara klirinškog duga, a pregovaralo se da se naplati kroz isporuku opreme za termoelektrane u Sisku i Osijeku, dva protupožarna zrakoplova, te izgradnju plinovoda na hrvatsko-mađarskoj granici.

Potvrda Memoranduma, sklopljenog još u rujnu 2003., preduvjet je za početak pregovora o sporazumu s Rusijom o naplati duga.

Uzgajivačima riba i školjaka u Malostonskom zaljevu i Malom moru, a njih je 117, Vlada je produljila koncesiju do konca 2010.

Vladin potpredsjednik Damir Polančec vodit će povjerenstvo za koordinaciju financiranja obrazovnih, kulturnih, znanstvenih i zdravstvenih projekta Hrvata u BiH, za što će Hrvatska ove godine izdvojila 26,2 milijuna kuna.(Hina)

19.05.2005. | Pisane vijesti
MF RADI NA UNAPREčENJU SUSTAVA STAMBENE ŠTEDNJE I BOLJEM KORIŠTENJU SREDSTAVA ZA TU NAMJENU, A NE NA UKIDANJU POTICAJAPovodom natpisa u "Jutarnjem listu" od 19. svibnja 2005. godine o mogućnostima ukidanja poticaja za stambenu štednju molimo vas da radi istinitog informiranja javnosti objavite sljedeću infomaciju:

"Ministarstvo financija radi na unapređenju sustava stambene štednje u Republici Hrvatskoj i boljem korištenju državnih poticajnih sredstava za tu namjenu, a ne na ukidanju poticaja.

Ministarstvo financija ne protivi se uvođenju sustava međufinanciranja u rad stambenih štedionica. Tome treba prethoditi analiza sustava stambene štednje, koju će napraviti Ministarstvo, kako bi se vidjelo gdje postoje mogućnosti za njegovo unapređenje i bolje korištenje raspoloživih fondova u stambenim štedionicama. Nakon analize bi na jesen mogao uslijediti prijedlog mogućih izmjena sustava stambene štednje s ciljem poboljšanja.

Također, Ministarstvo financija je otvoreno za suradnju sa stambenim štedionicama na unapređenju sustava stambene štednje."

18.05.2005. | Pisane vijesti
IZMJENAMA ZAKONA O STAMBENOJ ŠTEDNJI DO MEčUFINANCIRANJAMinistarstvo financija ne protivi se uvođenju sustava međufinanciranja u rad stambenih štedionica, no, tome treba prethoditi analiza sustava stambene štednje koju će Ministarstvo i učiniti, nakon čega bi već na jesen mogao uslijediti prijedlog izmjena tog sustava, kazao je pomoćnik ministra financija Ante Samodol.

Govoreći na današnjem okruglom stolu o utjecaju stambene štednje na gospodarstvo i državni proračun, održanom u Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK), Samodol je kazao da je Ministarstvo otvoreno za suradnju te da bi mogle uslijediti nove ideje, ali i promjene u dosadašnjem sustavu poticaja.

Od ukupnih obveza države temeljem poticaja stambenim štedionicama, oko jedne milijarde kuna, moglo se, kaže, izgraditi 2.500 stanova, prosječne veličine 60 četvornih metara, uzme li se u obzir da primjerice kvadrat stana stoji 900 eura, a u proračun bi se kroz PDV vratilo oko 200 milijuna kuna.

Iz državnog proračuna štedišama je do sada isplaćeno oko 683 milijuna kuna poticajnih sredstava, s time da poticaj za 2004. godinu, 360 milijuna kuna, još nije isplaćen.

U Hrvatskoj djeluju četiri stambene štedionice - Prva stambena štedionica, Raiffeisen stambena štedionica, Wuestenrot stambena štedionica i PBZ stambena štedionica - čija je ukupna aktiva krajem prošle godine iznosila 4,7 milijardi kuna.

Dosad je odobreno stambenih kredita u vrijednosti 373 milijuna kuna.

Voditelj Odjela komitenti/krediti Wuestenrot stambene štedionice Ivan Ostojić ističe da je broj stanovnika koji raspolažu sa ugovorom stambene štednje u ukupnoj populaciji u Hrvatskoj prilično nizak u odnosu na zemlje EU i iznosi tek 11,6 posto. Razlog tome je i u činjenici da sustav stambene štednje nije mijenjan od 1997.

Hrvatska je jedina zemlja u Europi u kojoj stambene štedionice nemaju mogućnosti financirati stambenu izgradnju i odobravati kredite za međufinanciranje, ustvrdio je Ostojić dodajući da je i zbog toga udio ukupno plasiranih kredita u prikupljenim depozitima nezadovoljavajući, a potpredsjednik Europske udruge stambenih štedionica te posebni opunomoćenik UN-a za pitanja stanovanja i financiranja stambenih potreba Herbert Pfeiffer kazao je kako je sustav stambene štednje bolji od ostalih ponajprije zbog investicija u nove objekte te renoviranja objekata. Naveo je primjer Slovačke u kojoj je renoviranje prioritet i u tome je upravo značajna uloga stambenih štedionica. Tako primjerice 10 posto stambene štednje otpada na novu stanogradnju, a 90 posto na renoviranje. Smatra da bi Hrvatska trebala što prije uvesti međufinanciranje.

Međufinanciranje je odobravanja stambenog kredita štedišama još za vrijeme trajanja stambene štednje, a nepostojanje međufinanciranja, kako su isticali predstavnici štedionica, predstavlja glavnu kočnicu razvoju stambenih štedionica. (Hina)

17.05.2005. | Pisane vijesti
OBJAVLJEN MJESEČNI STATISTIČKI PRIKAZ MINISTARSTVA FINANCIJA ZA MJESEC OŽUJAK 2005. GODINE BR. 113Ministarstvo financija objavilo je Mjesečni statistički prikaz za mjesec ožujak 2005. godine br. 113 s podacima o proračunu, izvanproračunskim fondovima, konsolidiranoj središnjoj državi, rezultatima aukcija trezorskih zapisa, dugu opće države, unutarnjem dugu konsolidirane središnje države za veljaču 2005. godine te podatke za bilance javnih poduzeća i račune dobiti i gubitka javnih poduzeća za 2004. godinu. Mjesečni statistički prikaz Ministarstva financija br. 114, s podacima za ožujak 2005. godine očekuje se krajem svibnja 2005. godine.04.05.2005. | Pisane vijesti
DO SADA PRIJAVLJENO OKO 4.000 UGOVORA O KONCESIJAMAMinistarstvo financija do sada je zaprimilo, obradilo i evidentiralo oko 4.000 prijava važećih ugovora o koncesijama, a uskoro se može očekivati i početak operativnog funkcioniranja Registra koncesija, najavio je pomoćnik ministra financija Krešimir Dragić.

"Postupak ustroja Registra koncesija je u samoj finalizaciji i može se očekivati skori početak njegova operativnog funkcioniranja", kazao je Dragić u razgovoru za Hinu.

Ministarstvo financija krajem studenoga 2004. objavilo je Pravilnik o ustroju i vođenju Registra koncesija, a svi davatelji koncesija - Vlada, resorna ministarstva, ili izvršna tijela županija, odnosno gradova i općina - do kraja siječnja ove godine bili su dužni Ministarstvu dostaviti ispunjene pripadujuće obrasce i ugovore o koncesiji.


Ministarstvo financija zaprima originale ugovora i obrasce, evidentira ih (urudžbira), kopira i sprema za otpremu Financijskoj agenciji (FINA).

Pravilnik, naime, omogućava da Ministarstvo poslove vođenja registra povjeri drugoj pravnoj osobi.

Ministarstvo je u pregovorima s FINA-om o poslovima koje će FINA voditi u ime i za račun Ministarstva, a u strukturi tih poslova su i poslovi vođenja Registra koncesija sukladno Pravilniku. Kada se završe pregovori s FINA-om i potpiše ugovor o suradnji stvorit će se uvjeti za početak uspostave Registra koncesija koji će se objaviti na Internet stranicama Ministarstva financija, ističe Dragić.

U Ministarstvu je, kaže, trenutno oko 4.000 zaprimljenih prijava i ugovora o koncesijama, a za očekivati je i veći broj koncesija.

U ispunjavanju svojih obveza davatelji koncesija najčešće su se suočavali s problemom ispunjavanja obrazaca i evidentiranja podataka iz ugovora o koncesijama. Stručne upute o ispunjavanju obrazaca i način rješavanja nastalih problema Uprava za gospodarstvo je davala davateljima koncesija u skoro svim županijama, od prosinca prošle do ožujka ove godine, kaže Dragić.

Pravilnik o ustroju i vođenju Registra koncesija, jedinstvene elektroničke evidencije ugovora o svim koncesijama na području Hrvatske, jamči i javnost Registra. Pravilnikom je definirano da se javnim podatcima smatraju: naziv davatelja koncesije, matični broj davatelja koncesije, naziv/ime korisnika koncesije, datum početka ostvarivanja koncesije, datum isteka koncesije, naziv (vrsta) koncesije i lokacija koncesije.

Prema tome, napominje Dragić, iznosi ugovornih naknada nisu javni podatci i neće se objavljivati.

No, samim će se Registrom osiguravati i evidencija plaćanja naknade koja će biti dostupna davatelju koncesije, odnosno ministarstvu, ili izvršnom tijelu županije odnosno grada. Tako će se, prema Pravilniku, u registru evidentirati i je li korisnik koncesije podmirio sve svoje obveze utvrđene ugovorom. Ako korisnik koncesije nije podmirio dug iz prethodnog razdoblja, svakom sljedećom uplatom najprije se podmiruje zaostali dug po redoslijedu dospijeća, i to tako da se prvo podmiruje iznos obračunane zakonske zatezne kamate za pojedinu ratu, a zatim iznos rate.

Naknade od koncesija prihod su davatelja koncesija, znači državnog ili proračuna lokalnih jedinica.

Državnim je proračunom za ovu godinu od naknada za koncesije planiran prihod od 340,7 milijuna kuna, što je upola manje nego li prošle godine. No, prošla je godina, objašnjavaju u Ministarstvu financija, bila "atipična" i planirani su viši prihodi zbog novih koncesija za treću GSM mrežu i novog operatera u mobilnoj telefoniji.(Hina)

02.05.2005. | Pisane vijesti
POTPISAN UGOVOR IZMEčU HZZO, MINISTARSTVA FINANCIJA I ZAGREBAČKE BANKE O OTKUPU POTRAŽIVANJA LJEKARNIHZZO, Ministarstvo financija i Zagrebačka banka danas su potpisali Ugovor o međusobnim odnosima iz poslova otkupa potraživanja temeljem kojeg će biti otkupljena dospjela potraživanja ljekarni prema HZZO-u. Otkupljuju se pojedinačna potraživanja do okvirnog iznosa od 850 milijuna kuna. Otkupljena potraživanja HZZO će podmiriti u roku od jedne godine od sklapanja ugovora.

Realiziranjem otkupa potraživanja bit će podmiren ukupni dospjeli dug HZZO-a prema ljekarnama, čime će se u cijelosti normalizirati situacija u plaćanjima HZZO-a prema ljekarnama, te, dalje u lancu, ljekarni prema veledrogerijama.

Kašnjenjem u plaćanju od strane HZZO-a ljekarne i veledrogerije bile su znatno opterećene troškovima financiranja obrtnog kapitala, što se sada kroz otkup potraživanja uspješno rješava. Troškovi s kojima je povezan otkup potraživanja niži su od troškova financiranja obrtnog kapitala veledrogerija i ljekarni, s tim da se taj manji trošak, po tržišno relevantim kriterijima, dodatno distribuira na sve subjekte u lancu opskrbe lijekovima, uključivo i dobavljače.

Kako je HZZO ove godine već smanjio dio svog duga, a preostalu najveću stavku čine upravo lijekovi na recept, otkupom potraživanja ukupno se radikalno poboljšava situacija u poslovanju između HZZO-a, s jedne strane, te ljekarni i veledrogerija, s druge strane, a time je osigurana i uredna opskrba hrvatskog tržišta lijekovima.

02.05.2005. | Pisane vijesti
PROJEKT SOCIJALNOG I GOSPODARSKOG OPORAVKA: REVITALIZACIJA NERAZVIJENIH PODRUČJA U HRVATSKOJU prostorijama Hrvatskog centra za razminiranje u Sisku potpisan je Ugovor o zajmu vrijedan 35 milijuna EUR između Republike Hrvatske i Svjetske banke za Projekt socijalnog i gospodarskog oporavka. Ugovor su potpisali u ime Vlade RH Ivan Šuker, ministar financija, u ime Svjetske banke Anand K. Seth, direktor Svjetske banke za Hrvatsku, Bugarsku i Rumunjsku. Projekt podržava napore koje ulaže hrvatska Vlada u gospodarsku i socijalnu revitalizaciju ratom pogođenih područja i postizanje socijalne uključenosti stanovništva, što je također dio Vladinog programa za integraciju u Europsku uniju.

"Osobito su od velike važnosti za Republiku Hrvatsku komponenta ulaganja u zajednicu, koja čini okosnicu ovoga Projekta i komponenta razminiranja, jer će omogućiti razvoj aktivnosti koje rezultiraju stvaranjem dohotka stanovništva i time doprinose prvom preduvjetu ostanka i opstanka na tom području, odnosno revitalizaciji ovih krajeva i njihovoj socijalnoj uključenosti.", kazao je ministar financija Ivan Šuker.

Strateška orijentiranost PSGO-a prema područjima posebne državne skrbi u skladu je s potrebom jačanja socijalne i ekonomske kohezije i socijalne inkluzije u ratom pogođenim područjima te smanjenja regionalnih razlika u RH. Naime, područja posebne državne skrbi suočena su s nizom problema, koji su rezultat uništene ili nedovoljno razvijene infrastrukture, gubitka tradicionalnih tržišta, nedostatka usluga poslovne podrške, nedostatnog pristupa informacijama i nedostatne potražnje za proizvodima i uslugama te znatno zaostaju za razvijenijim dijelovima RH.

"Projekt je novi instrument provedbe održivog razvoja, smanjenja siromaštva te poratne obnove ratom pogođenih i nerazvijenih područja. Istovremeno će se jačati hrvatski institucionalni kapacitet za upravljanje regionalnom politikom u skladu sa zahtjevima Europske unije. Osim dosadašnjih aktivnosti vezanih za obnovu komunalne i društvene infrastrukture, ovaj projekt vodi brigu o ukupnoj obnovi ovih područja i slijedom toga i o gospodarskoj obnovi", istaknuo je ministar Božidar Kalmeta.

Projekt socijalnog i gospodarskog oporavka je multisektorski projekt koji uključuje četiri komponente: ulaganje na razini zajednice (36,5 milijuna EUR), razminiranje (17 milijuna EUR), institucionalni razvoj (3,5 milijuna EUR) te upravljanje projektom (3 milijuna EUR). Sredstva Projekta će biti uložena u financiranje niza potprojekata koje predlažu i provode zajednice i poslovni subjekti (MSP & zadruge) s područja posebne državne skrbi, a koji doprinose gospodarskom oporavku i jačanju socijalne kohezije tih područja. Projekt će se realizirati na području 13 županija RH koje uključuju prvu i drugu skupinu nerazvijenih i ratom stradalih područja. S obzirom na multisektorski karatker Projekta u njegovu pripremu i buduću provedbu uključen je veliki broj partnera na središnjoj, regionalnoj i lokalnoj razini, a cjelokupni posao koordinira i za njega je odgovorno Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka.

"Ovaj projekt nudi velike mogućnosti otvaranja novih radnih mjesta i smanjenja visoke stope nezaposlenosti u ratom pogođenim područjima Hrvatske, te pomaže pri ubrzanju procesa povratka. Projekt se također bavi značajnim izazovima smanjenja regionalnih razlika i omogućavanja jednakomjernog razvoja i napredovanja svih dijelova Hrvatske u skladu s ciljevima regionalne politike Europske unije. Projekt također izravno potiče udovoljavanje političkim kriterijima Europske unije i donosi iskustvo 8 novih članica EU u korištenju darovnica i strukturnih fondova EU", rekao je Anand K. Seth, direktor regionalnog ureda Svjetske banke u Hrvatskoj.

Okosnicu Projekta čini program ulaganja na razini zajednice vrijedan 36,5 milijuna EUR, u okviru kojeg će se financirati potprojekti na području: (i) jačanja socijalne uključenosti, (ii) gospodarske revitalizacije te (iii) izgradnje malih infrastrukturnih objekata. Potprojekti socijalnog uključenja namijenjeni su olakšavanju pristupa uslugama i inicijativama u lokalnoj zajednici stanovnicima tih područja s posebnim naglaskom na potrebe ranjivih skupina stanovništva. Županije, općine, organizirane zajednice, udruge ili lokalne organizacije/institucije mogući su korisnici bespovratnih sredstava za potprojekte kojima će se poticati aktivnosti socijalnog uključivanja. Potprojekti gospodarske revitalizacije uključuju jačanje kapaciteta i podršku zadrugama i malim i srednjim poduzećima, čime se pristupa rješavanju tržišnih neuspjeha i ostalih ograničenja gospodarskog razvoja. Uključivanje zajednice, kako u proces identificiranja lokalnih prioriteta, tako i u samu provedbu obnove infrastrukture, pridonijet će sveobuhvatnom cilju socijalne kohezije i ekonomske revitalizacije.

Projekt će pridonijeti jačanju administrativnih, institucionalnih i ljudskih kapaciteta neophodnih ne samo za učinkovitu apsorpciju sredstava ovog Projekta, već i onih iz predpristupnih i nadamo se u skoroj budućnosti strukturnih fondova Europske unije. Obzirom na regionalnu politiku EU i koordinaciju strukturnih instrumenata, međuresorna koordinacijska skupina će sačiniti obuhvatnu strategiju regionalnog razvoja te uspostaviti partnerske odnose sa zainteresiranim sudionicima u Projektu na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini.

U pripremi Projekta korištena su iskustva stečena u provedbi Poslijeratne darovnice Svjetske banke realizirane na područjima Šibensko-kninske i Zadarske županije. Za pripremu PSGO-a RH je odobrena darovnica Vlade Japana u visini od 425.000 USD. Projekt se također nadograđuje na iskustva vezano uz provedbu EU programa CARDS u području izrade i provedbe regionalnih operativnih programa (ROP-ova) i politiku Vlade RH vezano na ulaganja namijenjena promicanju društveno-gospodarskoga razvoja.

Ukupna vrijednost projekta je €60 milijuna, od kojih €35 milijuna dolazi iz zajma Međunarodne banke za obnovu i razvoj kao članice Svjetske banke, a €25 milijuna će osigurati državni proračun tijekom četverogodišnje provedbe projekta. Rok za vraćanje zajma je petnaest godina s počekom od pet godina.

01.05.2005. | Pisane vijesti
ZAVRŠEN PROJEKT "INTEGRIRANO UPRAVLJANJE GRANICOM - CARINA"Hrvatska i austrijska Carinska uprava predstavile su rezultate twinning projekta "Integrirano upravljanje granicom - Carina", tijekom kojega su hrvatskim carinicima prenesena iskustva austrijske Carinske uprave u primjeni EU propisa.

Projekt vrijedan 1,3 milijuna eura financirala je Europska komisija u okviru programa CARS 2001.

Najvažnijim rezultatom projekta na svečanosti u povodu njegova završetka ocijenjeno je osnivanje Centra za obuku carinskih djelatnika u kojemu će se carinski službenici educirati o carinskim standardima i procedurama vrijedećim na području Europske unije.

Projekt je proveden prvenstveno kroz radionice i radne skupine, a organizirana su i tri studijska posjeta Austriji. U aktivnostima projekta sudjelovalo je 155 djelatnika hrvatske carine.

Tijekom trajanja projekta (23 mjeseca) austrijski carinici savjetovali su hrvatske kolege kako unaprijediti postojeći carinski zakonski okvir u Hrvatskoj, ojačati upravni kapacitet i efikasnost i uspostaviti kontinuirani sustav obrazovanja carinskih djelatnika.

Uspješni završetak projekta i uspostavu Centra za obuku carinskih djelatnika pozdravio je ravnatelj Carinske uprave Mladen Barišić, dok je drugi tajnik u Delegaciji Europske komisije u Republici Hrvatskoj Constantino Longares Barrio naglasio važnost projekata za carinu u pripremi Hrvatske za pristup EU-u. Kako je rekao, od prvog dana nakon pristupanja, hrvatska Carinska uprava morat će upravljati granicama koje će tada biti vanjske granice EU-a, za što nisu potrebne samo zakonske promjene, nego i novi sustavi i procedure kao i dobro obučeni carinski djelatnici.(Hina)

 

28.04.2005. | Pisane vijesti
ROK ZA PODNOŠENJE PRIJAVE POREZA NA DOBIT ZA 2004. POMIČE SE NA PONEDJELJAK 02. SVIBNJA 2005"Zbog brojnih upita poreznih obveznika u svezi roka za podnošenje prijave poreza na dobit za 2004., koji je 30. travnja 2005., a to je subota, neradni dan, ovim putem priopćavamo da se zbog neradnog dana, rok za podnošenje prijave poreza na dobit za 2004. pomiče na ponedjeljak, 2. svibnja 2005."
27.04.2005. | Pisane vijesti