Vijesti

Filtrirajte vijesti:
Od:
Do:
Pronađeno 1643 vijesti.
DRŽAVA SE ZADUŽUJE ZA 500 MILIJUNA EURA NA DOMAĆEM TRŽIŠTUMinistarstvo financija potpisalo je sa sindikatom sedam hrvatskih banaka Ugovor o deviznom sindiciranom kreditu u iznosu od 500 milijuna eura, namijenjenih vraćanju euro obveznica izdanih u ožujku 2000, a koje dospjevaju 28. ožujka 2005. Uz Privrednu banku Zagreb i Zagrebačku banku, kao vodećih aranžera, u sindikatu su i Erste & Steiermärkische Bank, HVB Splitska banka, HYPO Alpe-Adria-Bank, Raiffeisenbank Austria i Volksbank, kao su-aranžeri.

Agent Kredita je Zagrebačka banka, izvijestili su iz Zagrebačke banke.

Ugovor je potpisan u ponedjeljak, 21. ožujka, a odluku o tom zajmu Vlada je donijela krajem prošlog tjedna na sjednici u Vukovaru.

Kako je tada novinarima izjavio ministar financija Ivan Šuker, zajam je uzet u kamatnu stopu šestomjesečni Euribor uvećan za 0,45 posto, što trenutno iznosi oko 2,63 posto.

Prva tranša zajma, u iznosu od 250 milijuna eura, na naplatu stiže krajem siječnja 2009., a druga, u istom iznosu, godinu dana kasnije.

Svrha ovog zaduženja na domaćem tržištu je daljnje smanjenje inozemnog duga Republike Hrvatske.

S tim zaduženjem na domaćem tržištu ukupan se vanjski dug Hrvatske smanjio za 4,4 milijarde kuna, izjavio je krajem prošlog tjedna ministar Šuker.(Hina)

22.03.2005. | Pisane vijesti
MF: DO KRAJA GODINE AKREDITACIJA ZA RAD SUSTAVA PRETPRISTUPNIH FONDOVA?Ministarstvo financija moglo bi prije ljeta zatražiti odobrenje Europske komisije za rad sustava pretpristupnih programa pomoći u Hrvatskoj, a konačna odluka Komisije o akreditaciji može se očekivati krajem ove godine, procjena je koju su čelnici Ministarstva iznijeli na današnjem seminaru o korištenju sredstava pomoći iz EU. Akreditacija sustava pretpostavka je za korištenje sredstava iz pretpristupnih fondova koji su Hrvatskoj stavljeni na raspolaganje u ovoj i idućoj godini, a koja će se efektivno moći povlačiti u roku dvije godine.

Predviđena sredstva za Hrvatsku u ovoj godini iznose 105 milijuna eura, od čega za PHARE 80, a za ISPA 25 milijuna, a u idućoj godini 140 milijuna eura, od čega 80 milijuna za PHARE, 35 milijuna za ISPA, te 25 milijuna za SAPARD.

Zahtjevi za povlačenje sredstava nisu mali, očekuje se da državna administracija pokaže da ih je spremna koristiti po pravilima EU, ističu u Ministarstvu financija.

Za korištenje sredstva potrebno je, naime, suglasje Hrvatske i Europske komisije o projektima, te odobrenje Komisije za rad sustava.

Prijedloge mjera, programa i projekata daju resorna ministarstva, a odgovornost za programiranje i ulogu koordinatora ima Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija.

Prema informacijama kojima raspolažu u Ministarstvu financija, za PHARE je predloženo 60-ak projekata, a koji će dobiti zeleno svjetlo ovisi o konzultacijama s Europskom komisijom.

PHARE je namijenjen usklađivanju zakonodavstva, jačanju državne administracije i njegovi krajnji korisnici su tijela državne uprave, a dijelom i nevladine udruge.

Fond ISPA je usmjeren prometu i zaštiti okoliša i te će projekte predložiti resorna ministarstva.

U slučaju ta dva fonda, gospodarstvo će se moći javiti na natječaje za davanje konzultatnskih usluga, isporuke opreme i slično, kod prometa na natječaje za odobrene dionice, a pri tom će se primjenjivati pravila javnih nabavki koja vrijede u zemljama članicama EU.

Za SAPARD resorno će Ministarstvo poljoprivrede definirati strategiju i mjere razvojne politike, a za refundiranje sredstva iz tog fonda moći će se javiti tvrtke i poljoprivredni proizvođači.

Za korištenje sredstava pretpristupnih fondova potrebno je uspostaviti i institucionalni okvir (Nacionalni fond, provedbene agencije i jedinice za provedbu projekata), izraditi niz priručnika i pravila, u financijskom upravljanju treba uspostaviti sustav kontrole rizika i nepravilnosti, unutarnje i vanjske revizije.

U Ministarstvu financija procjenjuju da se u uspostavi sustava dosta odmaklo, te da bi se prije ljeta moglo zatražiti akreditacija za rad sustava. Nakon toga Europska komisija će najprije proučiti dokumente, pa doći i u fizički pregled institucija i potom napisati izvještaj, ocijeniti da li je sve u redu, ili neki detalj treba doraditi, ispraviti i slično. Konačni odgovor Europske komisije mogao bi se očekivati krajem ove godine, procjenjuju u Ministarstvu.(Hina)

21.03.2005. | Pisane vijesti
VLADA: ZAJAM OD 500 MILIJUNA EURA KOD BANAKA NA DOMAĆEM TRŽIŠTUVlada je danas odlučila zadužiti se kod sindikata banaka na domaćem tržištu u iznosu od 500 milijuna eura, što je namijenjeno vraćanju euro obveznica izdanih u ožujku 2000.

S tim zaduženjem na domaćem tržištu ukupan se vanjski dug Hrvatske smanjio za 4,4 milijarde kuna, izjavio je novinarima nakon zatvorenog dijela sjednice Vlade u Vukovaru ministar financija Ivan Šuker.

Zajam je uzet uz kamatu koja trenutno iznosi oko 2,63 posto (šestomjesečni Euribor uvećan za 0,45 posto).

Prva tranša tog zajma, u iznosu od 250 milijuna eura, na naplatu stiže krajem siječnja 2009., a druga, u istom iznosu, godinu dana kasnije.(Hina)

17.03.2005. | Pisane vijesti
MF: PRVI POVRATI POREZA NA DOHODAK U TRAVNJUPorezna je uprava zaprimila 867.586 prijava poreza na dohodak za prošlu godinu, a prva se rješenja i povrati poreza mogu očekivati u travnju, doznaje se u Ministarstvu financija. S obzirom da je broj prijava poreza na dohodak otprilike na razini godine prije, te da za prošlu godinu nema promjena u poreznim olakšicama, u resornom ministarstvu očekuju i da će ukupni iznos koji će država trebati vratiti građanima na ime poreza na dohodak biti otprilike kao i godinu prije, znači nešto viši od milijardu kuna.

Od ukupnog broja zaprimljenih prijava poreza na dohodak za prošlu godinu više od četvrtine, ili 26 posto zaprimljeno je u zagrebačkom područnom uredu Porezne uprave. Zagrebački je područni ured zaprimio ukupno 225.627 godišnjih prijava poreza na dohodak.

Porezne ispostave Područnog ureda Split zaprimile su ukupno 88.430 poreznih prijava, a Područnog ureda Rijeka 70.972.

Više od 50 tisuća godišnjih prijava poreza na dohodak zaprimili su i područni uredi Osijek (52.577), te Pazin (52.046).

Najmanje poreznih prijava zaprimljeno je na područjima područnih ureda Gospić (13.763), Požega (15.884), te Virovitica (16.396).

Područni uredi u ostalim županijskim centrima zaprimili su između 20 i 37 tisuća prijava poreza na dohodak za prošlu godinu.(Hina)

14.03.2005. | Pisane vijesti
OTVORENI RADOVI NA REKONSTRUKCIJI GRANIČNOG PRIJELAZA BREGANAPolaganjem kamena temeljca započeli su danas radovi na rekonstrukciji i modernizaciji Graničnog prijelaza Bregana, u što će Europska unija i hrvatska Vlada uložiti oko 10 milijuna eura.

Ta rekonstrukcija dio je projekta CARDS 2001 EU-a pod nazivom "Integrirano upravljanje granicama" čija je osnova ideja stavljanje na jedno mjesto svih graničnih službi, radi ubrzavanja i olakšavanja protoka ljudi i roba.

Tako će u obnovljenom Graničnom prijelazu Bregana biti stacionirane carinske, policijske, sanitarne i sve druge potrebne službe, rekao je voditelj Delegacije Europske komisije u Hrvatskoj Jacques Wunenburger.

Uz njega, temeljni kamen za nove objekte na tom graničnom prijelazu prema Sloveniji, položili su ministar finacija Ivan Šuker i gradonačelnik Samobora Željko Adamek.

Izgradnja triju objekata za potrebe putničkog i robnog prometa, u vrijednosti 4,65 milijuna eura, financirat će se donacijom Europske unije, a rekonstrukciju prometnih površina, izgradnju infrastrukture i drugih potrebni sadržaja financirat će Vlada iz državnog proračuna sa oko 40 milijuna kuna.

Rekonstruirani granični prijelaz Bregana imat će 15 prometnih traka od čega će 10 biti namijenjeno putničkom prometu i pet odvojenih traka za teretni promet. Izgradit će se parkiralište sa 230 parkirališnih mjesta te oko 3.200 četvornih metara radnog i servisnog prostora u objektima za potrebe graničnih službi te oko 2.200 četvornih metara konstrukcija nadstrešnica.

Projektnu dokumentaciju modernizacije Graničnog prijelaza Bregana izradio je zagrebački projektni ured APZ. Izvođač radova na izgradnji objekata iz CARDS programa je tvrtka Alpine Bau Zagreb, a na izgradnji dijela graničnog prijelaza koji se financira iz državnog proračuna konzorcij domaćih tvrtki.

Međunarodni cestovni granični prijelaz Bregana najfrekventniji je granični prijelaz u Republici Hrvatskoj. Prosječno u jednom danu ovim graničnim prijelazom uđe i iziđe iz Hrvatske oko tisuću kamiona, šezdeset autobusa, 7 tisuća osobnih vozila i 25 tisuća osoba.(Hina)

10.03.2005. | Pisane vijesti
ŠUKER: DEFICIT ZA 2004. NEŠTO VEĆI, ALI NEĆE BITI 5 POSTODeficit državnog proračuna za 2004. godinu bit će nešto veći od planiranog, ne znam da li 4,8 ili 4,9 posto, ali sigurno neće biti 5 posto BDP-a, izjavio je danas ministar financija Ivan Šuker komentirajući neke procjene da bi proračunski deficit za prošlu godinu mogao dosegnuti 5 posto.

Proračunski deficit za prošlu godinu će sigurno biti nešto veći nego je planirano (4,5 posto), ali MMF oko toga ne stvara nikakve probleme, rekao je Šuker na otvaranju radova na modernizaciji graničnog prijelaza Bregana.


Šuker je prenio i ocjenu čelnika MMF-a da je Hrvatska u prošloj godini učinila izuzetno velike fiskalne napore - u smanjenju deficita tekućeg računa platne bilance, smanjenju proračunskog deficita koji je 2003. iznosio 6,3 posto na 4,8 ili 4,9 posto u prošloj godini. Deficit za prošlu godinu sigurno neće biti 5 posto, kazao je Šuker.

Za prošlu je godinu bio planiran proračunski deficit od 4,5 posto BDP-a.

Ministar financija potvrdio je da će pregovori s MMF-om biti nastavljeni u svibnju.

Došlo je do određenog smanjenja prihoda, posebice od trošarina krajem prošle godine, pa je s MMF-om dogovoreno da se vidi kako će ići naplata prihoda u prva četiri mjeseca ove godine, te da se onda nastave pregovori, rekao je Šuker.

Ako se naplata prihoda poboljša neće trebati poduzimati nikakve mjere, a ako se ne poboljša onda će se vjerojatno morati poduzimati određene mjere, kazao je, napominjući da je još rano pretpostaviti da li bi te mjere bile potrebne i koje bi to mjere mogle biti.

Ističe, naime, da je naplata prihoda i doprinosa dobra. Osvrćući se pritom i na neke procjene da bi prihodi od poreza na dohodak u ovoj godini mogli biti manji, Šuker je kazao kako su prihodi od tog poreza u prva dva mjeseca 2005. za 6 posto veći nego u isto vrijeme prošle godine.

Ponovio je, međutim, da postoje određeni problemi u naplati, prije svega trošarina na naftne derivate i duhan, te određeni problemi u naplati PDV-a. To su i glavni razlozi ponovnom uvođenju Financijske policije, kazao je Šuker, naglašavajući da se tri godine nitko sustavno nije bavio naplatom trošarina, koje proračunu trebaju donijeti oko 9 milijardi kuna.

Zbog smanjenja prihoda, rekao je Šuker, nema "proračunske rupe" jer su usporedno sa smanjivanjem prihoda, smanjivani i proračunski rashodi.

Istaknuo je da je službeni cilj Vlade za ovu godinu proračunski deficit od 3,7 posto BDP-a.(Hina)

10.03.2005. | Pisane vijesti
NOVE DRŽAVNE OBVEZNICE UVRŠTENE NA OBJE BURZEU službeno tržište Zagrebačke burze te Prvu kotaciju Varaždinske burze danas je uvršteno novo izdanje petogodišnjih državnih obveznica vrijedno 3 milijarde kuna, kojim će se trgovati pod burzovnom oznakom RHMF-O-103A.

Trgovanje ovim obveznicama na Zagrebačkoj je burzi započelo danas u 10 sati, dok će njihov prvi trgovinski dan na Varaždinskoj burzi biti sutra.

Obveznice na naplatu dospijevaju 8. ožujka 2010. godine, nose fiksnu kamatnu stopu od 6,750 posto godišnje, a kamate se isplaćuju polugodišnje u jednakim iznosima.

Cijena ovog izdanja bila je 100 posto, a agenti, pokrovitelji izdanja i vodeći aranžeri su Privredna banka Zagreb, Raiffeisenbank Austria i Zagrebačka banka.

U sindikatu banaka sudjelovale su i Erste&Steierm?rkishe Bank te HVB Splitska banka kao su-vodeći aranžeri, kao i Hrvatska poštanska banka te Hypo Alpe-Adria-Bank kao aranžeri.

Sredstva od ovog izdanja državnih obveznica, kako je ranije najavio ministar financija Ivan Šuker, iskoristit će se za otplatu obveza koje su dospjele u siječnju i veljači, te onih koje dospjevaju u ožujku. Dijelom sredstava će se servisirati i domaći javni dug koji dospijeva u ovoj godini, a oko 500 milijuna kuna iskoristit će se za pokriće tekućeg deficita do trenutka dok se ne ostvare prihodi planirani od privatizacije.(Hina)

08.03.2005. | Pisane vijesti
POREZNICI DO SADA U SUSTAV UNIJELI VIŠE OD 865 TISUĆA PRIJAVAPoreznici su do danas u svoj sustav unijeli 865.376 prijava poreza na dohodak za 2004. godinu, a kako je unos još u tijeku predviđaju da će se ispuniti očekivanja o oko 900.000 poreznih prijava, doznaje se u Ministarstvu financija. Poreznici, naime, očekuju da će s unosom prijava završiti ovih dana, kada će imati i potpunije podatke o ukupnom broju, kao i o podatke po područnim uredima.

Prijave poreza na dohodak hrvatski su građani podnosili do 28. veljače, a mogle su se poslati i preporučenom pošiljkom.

Ove godine poreznici očekuju oko 900.000 poreznih prijava, nešto više nego lani, ponajprije zbog činjenice da će se za prošlu godinu priznavati iste porezne olakšice kao i za 2003. To znači da će se pojedinačno do najviše 12.000 kuna moći ostvariti za svaku poreznu olakšicu - kupnju ili izgradnju ili investicijsko održavanje stambenog prostora, ili za kamate po stambenim kreditima, za podstanarstvo, za zdravstvene usluge i nabavu ortopedskih pomagala.

Od ove pak godine te će se porezne olakšice kumulirati, odnosno ukupno će se moći ostvariti najviše 12.000 kuna olakšica.(Hina)

06.03.2005. | Pisane vijesti
VLADA DONIJELA ODLUKU O IZDAVANJU NOVIH KUNSKIH OBVEZNICAHrvatska Vlada donijela je danas odluku o izdavanju kunskih obveznica na domaćem tržištu, u vrijednosti 3 milijarde kuna, izjavio je novinarima ministar financija Ivan Šuker.

Riječ je o petogodišnjim obveznicama, dospjeća 2010, čija je kamatna stopa i prinos 6,75 posto, a cijena izdanja je 100 posto.

Ta će se sredstva iskoristiti za vraćanje 1,3 milijardi kuna dospjelih obveza po kreditima, pri čemu je najviše obveza prema Londonskom i Pariškom klubu (590 milijuna kuna) te prema euro i samuraj obveznicama (390 milijuna kuna). Te su obveze dospjele i podmirene u siječnju i veljači, za što se država kratkoročno zadužila, pojasnio je ministar.

Dio sredstava od novog izdanja obveznica, 820 milijuna kuna, iskoristit će se za kupnju deviznih sredstava kako bi se podmirile obveze koje dospijevaju u ožujku, a ostatkom će biti servisiran domaći javni dug koji dospjeva u ovoj godini.

Iznos od 500 milijuna kuna iskoristit će se za pokriće tekućeg deficita do trenutka dok se ne ostvare prihodi planirani od privatizacije. Naime, podsjetio je Šuker, u proračunu za ovu godinu ti su prihodi planirani u iznosu 4,5 milijardi kuna, ali oni ne pritječu dok se privatizacije ne realiziraju, za razliku od rashoda koji imaju svoju dinamiku.

Šuker ocjenjuje da je nova emisija kunskih obveznica veliki doprinos države oživljavanju financijskog tržišta te usporavanju rasta vanjskog duga države.

"Ovime se vanjski dug države ne povećava", ustvrdio je Šuker dodajući da je zaduženje isključivo za povrat starih dugova. Podsjetio je i da je Zakonom o izvršenju proračuna za 2005. predviđeno da se država može zadužiti u ukupnom iznosu od 12,18 milijardi kuna isključivo za financiranje dospjelih obveza temeljem starih dugova, uglavnom vanjskog duga.

Hrvatska narodna banka (HNB) sredinom je veljače donijela odluku kojom se smanjuje minimalna stopa pokrivenosti deviznih obveza banaka deviznim potraživanjima s 35 na 32 posto, čime se oslobodilo oko 4 milijarde kuna. HNB, Ministarstvo financija i poslovne banke dogovorili su aranžman zaduživanja države na domaćem tržištu za 3 milijarde kuna, kazao je Šuker.

Vodeći agenti i pokrovitelji izdanja su Privredna banka Zagreb (PBZ), Raiffeisenbank Austria (RBA) i Zagrebačka banka (ZABA). Knjiga upisa otvorena je danas, a zatvara se u 15 sati u ponedjeljak, 7. ožujka.

Obveznice će biti izdane 8. ožujka a u prve kotacije Zagrebačke i Varaždinske burze biti će uvrštene u srijedu, 9. ožujka.

03.03.2005. | Pisane vijesti
CARINICI CARINSKE ISPOSTAVE BAJAKOVO PRONAŠLI VEĆU KOLIČNU SKRIVENIH CIGARETADjelatnici Carinske ispostave Bajakovo pronašli su 02. ožujka 2005. godine, u prepravljenom skrivenom prostoru kamiona njemačkih registarskih oznaka, kojim je upravljao državljanin BiH, veću količinu cigareta. Radi se o 3.966 šteka cigareta "MEMPHIS" u vrijednosti 297.450,00 kuna.

 

Naime, u pregarđenom djelu tovarnog prostora kamiona tzv. Spuštanjem stropa cerade nadograđen je lažni stropni dio u visini od 40 cm gdje je bilo skriveno 3.966 šteka cigareta "MEMPHIS".

U svezi naprijed navedenog protiv prekršitelja proveden je carinsko prekršajni postupak, te je protiv istog pokrenut kazneni postupak od strane nadležne PU Vukovarsko-srijemske.

02.03.2005. | Pisane vijesti