Vijesti

Filtrirajte vijesti:
Od:
Do:
Pronađeno 1654 vijesti.
VLADA: JAKOV SUČEVIĆ RAVNATELJ FINANCIJSKE POLICIJEJakov Sučević ravnatelj je Financijske policije, a direktor Direkcije za nadzor društava za osiguranje je Ivan Vrljić, odlučila je danas hrvatska Vlada.

Novi pomoćnik ministra obrane je Igor Pokaz, koji će zamijeniti razriješenu Jelenu Grčić Polić. Branka Medunića kao pomoćnika ministrice obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti zamijenit će Mate Radeljić.

Vlada je na zatvorenoj sjednici za premijerova savjetnika imenovala Ivana Sabolića.

Za privremenog ravnatelja Agencije za strukovno obrazovanje, koji će obaviti poslove u vezi upisom Agencije u sudski registar i organizirati njen rad, Vlada je imenovala Ivana Šutala.

Zamjenik ravnatelja Državne uprave za zaštitu i spašavanje je Damir Trut, odlučila je Vlada na zatvorenom dijelu današnje sjednice.(Hina)

 

03.02.2005. | Pisane vijesti
POREZNICIMA DOSAD STIGLO 30.000 POREZNIH PRIJAVA ZA 2004.Porezna uprava zaprimila je do kraja siječnja tek 30.000 prijava poreza na dohodak građana za 2004., što nije ni 3,5 posto od ukupnog broja poreznih prijava koje poreznici očekuju zaprimiti do zaključno 28. veljače.

Očekivanja poreznika su da će za 2004. biti podneseno oko 850.000 poreznih prijava, otprilike isto kao i lani.

Razlog tomu leži u činjenici da će se za 2004. priznavati iste porezne olakšice kao i za 2003., odnosno pojedinačno do najviše 12.000 kuna moći će se ostvariti za svaku poreznu olakšicu - kupnju ili izgradnju ili investicijsko održavanje stambenog prostora, ili za kamate po stambenim kreditima, za podstanarstvo, za zdravstvene usluge i nabavu ortopedskih pomagala.

Porezne stope od 15, 25, 35 i 45 posto primjenjuju se na utvrđeni iznos porezne osnovice i to:

- stopa od 15 posto do 36.000 kuna
- stopa od 25 posto na razliku porezne osnovice iznad 36.000 do 81.000 kuna
- stopa od 35 posto na razliku porezne osnovice iznad 81.000 do 252.000 kuna
- stopa od 45 posto na razliku porezne osnovice iznad 252.000 kuna.

Svaki obveznik ima pravo na osobni odbitak u iznosu od mjesečno 1500 kuna, 18.000 kuna godišnje, koji se uvećava za dodatne porezne odbitke predviđene za umirovljenike, uzdržavane članovi obitelji i djecu.

Kod oporezivanja dohodaka poreznim obveznicima na područjima posebne državne skrbi primjenjuje se povećani osobni odbitak, ovisno na kojem području porezni obveznici prebivaju.

Po podacima temeljem prijava za 2003., država je trebala vratiti više od milijardu kuna poreza, a dodatno naplatiti nešto manje od 300 milijuna kuna od poreznih obveznika.

Što se pak tiče promjena u oporezivanju dohotka, donesenim krajem prošle godine, one se primjenjuju od 1. siječnja ove godine pa će vrijediti kod ispunjavanja porezne prijave za 2005. godinu. Tako je neoporezivi dio dohotka povećan za 100 kuna, sa 1.500 na 1.600 kuna, ali su istovremeno smanjene ostale porezne olakšice odnosno ukupan iznos olakšica za zdravstvo, životno osiguranje, stambene kredite ograničio se na ukupan iznos do 12.000 kuna godišnje.(Hina)

01.02.2005. | Pisane vijesti
MINISTAR ŠUKER ČESTITAO CARINICIMA NA REKORDNOJ ZAPLIJENI DROGEMinistar financija Ivan Šuker čestitao je danas carinicima na graničnom prijelazu Karasovići na nedavnoj zaplijeni rekordne količine droge "marihuane" ukupne težine 707,50 kilograma.

Naime, dana 31. siječnja 2005. godine, Carinska uprava, Središnji ured zaprimila je Izvješće Carinarnice Dubrovnik o pokušaju krijumčarenja droge (Marihuana) na graničnom prijelazu Karasovići.

Navedenog dana carinskoj kontroli na ulazu u Republiku Hrvatsku carinici su u rutinskoj kontroli kamiona talijanskih registarskih oznaka uočili sumnjiv izgled cerade na krovu kamiona.

Daljnjim pregledom i skidanjem kraja cerade utvrđeno je da se na krovu kamiona nalazi veća količina droge (Marihuana). O utvrđenom su odmah obaviješteni djelatnici MUP-a, sukladno Uputi o zajedničkoj suradnji, te se daljnji postupak pretrage vozila nastavio u PP Gruda. Pretragom tovarnog dijela kamiona pronađeni su složeni paketi oblijepljeni smeđom ljepljivom trakom i vakumirane bijele najlonske vrećice u kojima se nalazila prešana suha, zelena, biljna tvar nalik na opojnu drogu "marihuanu". Prebrojavanjem i mjerenjem težine utvrđeno je da se u navedenom duplom vrhu nalazi 667 komada paketa oblijepljenih smeđom ljepljivom trakom, te 53 komada vakumiranih bijelih najlonskih vrećica u kojima se nalazila opojna droga "marihuana" ukupne težine 705,50 kilograma.

01.02.2005. | Pisane vijesti
DJELATNICI CARINSKE UPRAVE OTKRILI NA GRANIČNOM PRIJELAZU KARASOVIĆI VEĆU KOLIČINU DROGEDana 31. siječnja 2005. godine, Carinska uprava, Središnji ured zaprimila je Izvješće Carinarnice Dubrovnik o pokušaju krijumčarenja droge (Marihuana) na graničnom prijelazu Karasovići.

Navedenog dana carinskoj kontroli na ulazu u Republiku Hrvatsku carinici su u rutinskoj kontroli kamiona talijanskih registarskih oznaka uočili sumnjiv izgled cerade na krovu kamiona.

Daljnjim pregledom i skidanjem kraja cerade utvrđeno je da se na krovu kamiona nalazi veća količina droge (Marihuana). O utvrđenom su odmah obaviješteni djelatnici MUP-a, sukladno Uputi o zajedničkoj suradnji, te se daljnji postupak pretrage vozila nastavio u PP Gruda. Pretragom tovarnog dijela kamiona pronađeni su složeni paketi oblijepljeni smeđom ljepljivom trakom i vakumirane bijele najlonske vrećice u kojima se nalazila prešana suha, zelena, biljna tvar nalik na opojnu drogu "marihuanu". Prebrojavanjem i mjerenjem težine utvrđeno je da se u navedenom duplom vrhu nalazi 667 komada paketa oblijepljenih smeđom ljepljivom trakom, te 53 komada vakumiranih bijelih najlonskih vrećica u kojima se nalazila opojna droga "marihuana" ukupne težine 705,50 kilograma.

Nadalje, 28. siječnja 2005. godine, na međunarodnom graničnom prijelazu tijekom izlazne granične kontrole kamiona marke Fiat Iveco 190.30 talijanskih registarskih oznaka, carinski službenik carinske ispostave Luka Split otkrio je u prednjem dijelu kabine navedenog vozila skrovitu pregradu u kojoj je bilo skriveno 2.200 šteka cigareta marke "Marlboro" vrijednosti 132.000,00 Kn. Protiv vozača navedenog vozila talijanskog državljanina podnesen je zahtjev za pokretanje carinsko-prekršajnog postupka, te je 29. siječnja 2005. godine, u provedenom postupku naprijed imenovani nepravomoćnim rješenjem proglašen krivim, te mu je izrečena novčana kazna od 40.000,00 Kn, a predmetne cigarete i vozilo su oduzeti.

31.01.2005. | Pisane vijesti
OBJAVLJEN MJESEČNI STATISTIČKI PRIKAZ MINISTARSTVA FINANCIJA ZA MJESEC STUDENI 2004. GODINE BR. 109Ministarstvo financija objavilo je mjesečni statistički prikaz sa podacima o proračunu, izvanproračunskim fondovima, konsolidiranoj središnjoj državi, ukupnom manjku/višku, rezultatima aukcija trezorskih zapisa, unutarnjem te dugu opće države za listopad 2004. godine. Po prvi put, Mjesečni statistički prikaz daje podatke o bilanci te računu dobiti i gubitka javnih poduzeća koji će se od ovog broja objavljivati kvartalno. Slijedeći broj Mjesečnog statističkog prikaza Ministarstva financija br. 110 s podacima za studeni 2004. godine očekuje se početkom veljače 2005.

Statistički prikazi za 2004. godinu

27.01.2005. | Pisane vijesti
VLADA RH I SVJETSKA BANKA PREDSTAVILE NOVU STRATEGIJU POMOĆI ZA HRVATSKUVlada Republike Hrvatske i Svjetska banka danas su predstavile novu Strategiju pomoći Svjetske banke (CAS) za Republiku Hrvatsku za razdoblje od 2005. do 2008. godine. Ovaj drugi CAS za Hrvatsku pripremljen je u bliskom partnerstvu s Vladom Republike Hrvatske, a njegov glavni cilj je potpomoći Vladinu strategiju rasta i reforme koja je sastavni dio procesa pridruživanja Europskoj uniji (EU).

CAS je okvirna strategija kojom Grupa Svjetska banke definira ciljeve i instrumente pomoći, kao i prioritetna područja suradnje sa zemljama partnerima, a temelji se na sveobuhvatnoj analizi programa sektorskih politika u državi.

Glavni strateški cilj Vlade Republike Hrvatske je uspješan pristup i pridruživanje Europskoj uniji, tako da Hrvatska uđe u EU s dinamičnim i konkurentnim gospodarstvom koje brzo može postići usklađivanje sa životnim standardom u Europskoj uniji, regionalnu stabilnost i dugoročno održiva gospodarska postignuća. Prioriteti CAS-a za Hrvatsku tako će poduprijeti napore Hrvatske za članstvom u Europskoj uniji, a istodobno zadrži svoje komparativne prednosti. Osnovni ciljevi reformskog programa predviđeni u CAS-u su sljedeći: (i) racionalizacija i poboljšanje učinkovitosti javne potrošnje, (ii) poboljšanje investicijskog okruženja i upravljanja, te (iii) osiguravanje socijalne i ekološke održivosti.

„Ovo je prva od četiri Strategije pomoći s međunarodnim financijskim institucijama, a koje je Vlada Republike Hrvatske putem Ministarstva financija završila i može krenuti u njezinu provedbu. Istovremeno, Ministarstvo financija u suradnji s resornim ministarstvima, dovršava Strategije suradnje za Europskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD), Razvojnom bankom Vijeća Europe (CEB) i Europskom investicijskom bankom (EIB), kako bismo osigurali koordinaciju i transparentnost svih projekata i programa. Važno je reći da je sadržaj ove Strategije u potpunosti usklađen s preporukama Europske komisije o aktivnostima koje Hrvatska treba provoditi tijekom slijedećih pet godina, i na taj način ova Strategija u potpunosti odražava potrebe Hrvatske kao zemlje kandidata. Ovo je prva Strategija pomoći koja je uistinu odraz zajedničkog rada i usuglašavanja između Svjetske banke i Republike Hrvatske", kazao je ministar financija Ivan Šuker.

Odražavajući stečena iskustva iz provedbe prethodnog CAS-a i konzultacija sa širokim slojevima civilnog društva u Hrvatskoj, strategija reforme koju podržava CAS podupire pomak na rast temeljen na privatnom sektoru kroz racionalizaciju javnog sektora, uspostavljanje povoljnog investicijskog okruženja i makroekonomske održivosti. Održane su konzultacije s Europskom komisijom kako bi se osigurala potpora za zahtjeve EU-a i što veće iskorištenje nepovratnih sredstava Europske zajednice od strane Hrvatske.

Međutim, CAS obuhvaća područje šire od pomoći u provedbi programa reformi potrebnih za pristup u EU, rekao je Anand K. Seth, direktor Svjetske banke za Hrvatsku, Bugarsku i Rumunjsku. "Po prvi put je Svjetska banka pripremila tako ambiciozan program za Hrvatsku. U visokom scenariju, CAS nastoji provesti teške reforme koje su nužne ako zemlja treba postići visoki rast, znatno iznad sadašnjih četiri posto godišnje, poboljšati svoju konkurentnost i povisiti životni standard, čak i prije nego što se dovrši integracija Hrvatske u Europsku uniju. Cilj Svjetske banke je podržati Hrvatsku u ubrzanom dostizanju razvoja i standarda Europske unije, a za to će biti potrebne neke reforme koje u kratkoročnom razdoblju mogu biti bolne za stanovništvo. Zbog toga CAS predviđa cijeli niz instrumenata za ublažavanje posljedica reformi, kako bi se sustavno rješavale socijalne posljedice do kojih zbog nekih reformi može doći."

CAS uključuje programe osnovnog, visokog i niskog scenarija usklađene s održivim, ubrzanim odnosno sporim scenarijem rasta. Planirani četverogodišnji iznos zajmova za osnovni scenarij iznosi oko 1 milijardu USD, uz dodatnih 500 milijuna USD u visokom scenariju. Program zajmova niskog scenarija iznosi oko 300 milijuna USD. Razine zajmova u prošle tri godine bile su u prosjeku 155 milijuna USD godišnje.

Novi CAS za Republiku Hrvatsku je zajednički program Međunarodne banke za obnovu i razvoj i Međunarodne financijske korporacije (IFC) Grupe Svjetske banke. Njime se predviđa jača potpora IFC-a hrvatskim privatnim tvrtkama u svrhu njihove veće konkurentnosti na regionalnim tržištima, kroz potporu privatizaciji i post-privatizacijskom restrukturiranju u ključnim sektorima, kao i kroz poticanje investicija privatnog sektora u infrastrukturu. Rad Multilateralne investicijske jamstvene agencije (MIGA) u Hrvatskoj temeljio bi se na Europskom programu suradnje s investitorima, kojim se nastoje ojačati kapaciteti zemalja partnera za apsorbiranje više ulaganja iz Zapadne Europe.

Okosnicu pomoći (oko 750 milijuna USD) čine programski zajmovi za prilagodbu (PAL-ovi), koji će poduprijeti najznačajnije reforme time što će se usmjeriti na poboljšanje investicijskog okruženja, fiskalne konsolidacije i jačanje upravljanja, uključujući racionalizaciju javnog sektora. Druga vrsta pomoći Banke dijeli se u jednakim omjerima između investicijskih zajmova i vrsta zajmova usmjerenih na čitave pojedine sektore (tzv. SWAp), koji bi nadopunili PAL-ove. Investicijski zajmovi bi rješavali probleme institucijskih sposobnosti, ublažili negativan učinak reformi u sklopu PAL-a na ranjive skupine i pomogli bi Hrvatskoj da se suoči sa značajnim ekološkim izazovima procesa pridruživanja. SWAp-ovi će rješavati reforme u pojedinim sektorima koji su ili povezani s procesom integracije u EU (kao što su sektor infrastrukture i energije), ili kojima se nastoji povećati konkurentnost Hrvatske, kao u sektoru obrazovanja i zdravstva.

U sljedeće tri godine Grupa Svjetske banke će osigurati niz savjetodavnih i analitičkih usluga - studija - kojima će se dati savjeti o sektorskim politikama Vladi.

Nakon predstavljanja CAS-a za razdoblje 2005 - 2008. javnosti, Svjetska banka će biti domaćin sastanku na kojem će biti predstavnici donatora. Na sastanku će se istražiti načini poboljšanja upotrebe razvojne pomoći za Hrvatsku, u sklopu okvira procesa koordinacije pod vodstvom Ministarstva europskih integracija i uz angažman drugih donatorskih inicijativa i sinergija koje postoje među različitim programima.

O Strategiji pomoći Svjetske banke za Republiku Hrvatsku za razdoblje od 2005. do 2008. godine raspravljao je Odbor izvršnih direktora Svjetske banke 21. prosinca 2004. Otkad se Hrvatska 1993. godine pridružila Svjetskoj banci, Banka je financirala 24 projekta, čija je ukupna vrijednost veća od 1,2 milijarde USD.

18.01.2005. | Pisane vijesti
U 2004. NEPRIJAVLJENO 1,13 MILIJARDI KUNA POREZA I DOPRINOSAInspektori Porezne uprave prošle su godine obavili nadzor 16.605 pravnih ili fizickih osoba, te "pronašli" više od 1,13 milijardi kuna neprijavljenih poreznih obveza, podatci su Središnjeg ureda Porezne uprave Ministarstva financija.

Toliki je, naime, iznos novoutvrdenog proracunskog prihoda, odnosno razlika izmedu onoga što su porezni obveznici prijavili i onoga što je utvrdila inspekcija, a što su obveznici "zaboravili" prijaviti Poreznoj upravi.

Inspekcijski nadzor proveden je tijekom prošle godine u 7.850 pravnih i 8.955 fizickih osoba.

Pritom su, od ukupno 16.441 zapisnika, u nešto više od 40 posto slucajeva, odnosno u 6.654 slucaja utvrdene nezakonitosti u naplati poreza i doprinosa, dok u 9.787 zapisnika inspekcijskog nadzora nisu utvrdene nezakonitosti.

Zbog utvrdenih nezakonitosti poreznici su podnijeli 94 prijave za kaznena djela, pri cemu se najcešce, kako se doznaje, radi o pokušajima utaje poreza, te prekoracenjima ovlasti u gospodarskom poslovanju.

Podnijeto je i 17 prijava za gospodarski prijestup (vecinom zbog nepolaganja novca na žiro racune), te 6.416 zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka.

Prema podatcima Porezne uprave, prošle je godine samo za obvezne doprinose za mirovinsko i zdravstveno osiguranje, te za zapošljavanje u proracun uplaceno 29,5 milijardi kuna, što je 7,5 posto više nego godinu prije.

Inspekcijskim je nadzorom pak utvrdeno da još treba uplatiti 93,9 milijuna kuna obveznih doprinosa i kamata.

U prošloj je godini obavljeno ukupno 4.275 inspekcijskih nadzora naplate i obracunavanja obveznih doprinosa, te je utvrdeno da za doprinose i kamate za obvezno mirovinsko osiguranje treba još platiti 47,6 milijuna kuna, 42 milijuna za obvezno zdravstveno osiguranje, te 4,2 milijuna kuna doprinosa za zapošljavanje.

Tijekom prošle godine inspekcijski je nadzor obavljalo 720 djelatnika, a podatci Porezne uprave govore da je svaki od njih 'otkrio' više od 1,57 milijuna neplacenih poreza ili doprinosa.

Tijekom prošle godine obavljeno je manje nadzora, ali je zamjetna veca ucinkovitost, isticu poreznici.

Isto tako, u prošloj je godini zamijecena i veca porezna disciplina - u odnosu na 2003. naplata poreza poboljšana je za oko 30 posto, naglašavaju poreznici.(Hina)

17.01.2005. | Pisane vijesti
REAKCIJA NA PISANJE MEDIJA O SMANJENJU SREDSTAVA ZA NASTUP HRVATSKE NA EXPO-u: EXPO NIJE NIČIME UGROŽENPovodom natpisa u medijima da su prilikom donošenja proračuna za 2005. godinu skresana sredstva za nastup Hrvatske na ovogodišnjoj Svjetskoj izložbi EXPO u Aichiu u Japanu pojašnjavamo sljedeće:

Nastup Hrvatske na EXPO-u nije ničime ugrožen. U 2004. godini za EXPO je iz državnog proračuna uplaćeno 8.615.671,21 kuna.

Za nastup Hrvatske na toj izložbi, koja se održava potkraj ožujka u Japanu, planirano je u državnom proračunu za 2005. godinu 15.000.000,00 kuna.

17.01.2005. | Pisane vijesti
DJELATNICI CARINSKE UPRAVE OTKRILI POKUŠAJ KRIJUMČARENJA CIGARETA U VRIJEDNOSTI OD OKO 10.000 EUR NA GRANIČNOJ ISPOSTAVI MACELJSlužba za suzbijanje krijumčarenja, Carinske uprave i djelatnici carinske ispostave Macelj otkrili su 10. siječnja 2005. godine na graničnoj ispostavi Macelj pokušaj krijumčarenja cigareta s teretnim motornim vozilom u vrijednosti oko 10.190,00 EUR-a. Pregledom vozila pronađeno je, u pregrađenom dijelu bočne lijeve i desne strane teretnog prostora vozila, ukupno 540 šteka cigareta, i to:

1. 48 šteka cigareta marke "Marlboro lights"
2. 80 šteka cigareta marke "Marlboro"
3. 332 šteke cigareta marke "Memphis classic"
4. 50 šteka cigareta marke "Memphis blue"
5. 30 šteka cigareta marke "Memphis blue lights".

Protiv vozača teretnog vozila podnesen je Zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka prema čl. 240 st. 1 t. 2 CZ-a, a roba i vozilo su privremeno oduzeti do okončanja predmetnog postupka, dok će PU Krapinsko-zagorska nastaviti postupak provođenja kriminalističke obrade radi podnošenja kaznene prijave protiv istoga.

Analizom kretanja roba i vozila kroz uvid u bazu podataka Informacijskog sustava CURH-a, uočena je nepravilnost kretanja ovog teretnog motornog vozila u provozu kroz carinsko područje Republike Hrvatske.

Dana 10. siječnja 2005. godine kada je predmetno vozilo prilikom izlaska iz RH pristupilo carinskoj kontroli, ovlašteni djelatnici carinske ispostave Macelj zadržali su vozilo i poduzeli uobičajene mjere i radnje.

S obzirom da je vozač u carinskom postupku prijavio kao teret osobni automobil austrijskih registarskih oznaka marke "Opel Vectra", koji se i nalazio u teretnom prostoru vozila, pristupilo se rendgenskom pregledu, prilikom kojeg je osim osobnog vozila uočena razlika u gustoći u prednjoj polovici oplate istoga.

Slijedom toga pristupilo se detaljnom fizičkom pregledu unutrašnjosti vozila i provedeno je endoskopsko snimanje teretnog prostora, kojim su uočene, između unutarnje bočne oplate i stranice vozila, šteke cigareta marke "Marlboro". To je potvrdilo gore navedene sumnje u pokušaj krijumčarenja, te je odmah o mogućem izvršenju kaznenog djela obaviještena Policijska uprava Krapinsko-zagorska, Odjel operativnih poslova, koji su po dolasku na granični prijelaz Macelj pristupili provođenju kriminalističke obrade.

10.01.2005. | Pisane vijesti
POJAŠNJENJE PRIMJENE ZAKONA O POREZU NA DOHODAKU vezi primjene odredbi Zakona o porezu na dohodak ("Narodne novine" br. 177/04) koji je stupio na snagu i primjenjuje se od 1. siječnja 2005. godine, dajemo slijedeće tumačenje i obavijest:

Za isplate primitaka koji se vrše od 1. siječnja 2005. godine pri obračunu i plaćanju poreza na dohodak primjenjuju se odredbe novoga Zakona koji se primjenjuje od 1. siječnja 2005. godine. Skrećemo posebno pozornost da se odredbe novoga Zakona primjenjuju i na isplate plaća u siječnju 2005. godine koje se isplaćuju za prosinac 2004. godine.

Pri obradi godišnjih poreznih prijava za 2004. godinu primjenjuju se odredbe Zakona o porezu na dohodak ("Narodne novine" br. 127/00, 150/02, 163/03 i 30/04) koje su važile do 31. prosinca 2004. godine.

03.01.2005. | Pisane vijesti