Vijesti
Na sastanku se razgovaralo o stanju u hrvatskom obrtništvu i poreznoj politici, te mogućnostima olakšanja poslovanja obrtnika.
Ministar Šuker kazao je kako se svi porezni zakoni u Hrvatskoj donose sukladno pravnoj stečevini Europske unije i kako je prije svake moguće izmjene zakona nužna analiza stanja u pojedinoj djelatnosti.
20.09.2007. | Pisane vijestiUkupni prihodi konsolidirane opće države u promatranom razdoblju prikupljeni su u iznosu od 59,9 milijardi kuna što predstavlja godišnji rast od visokih 13,1 posto.
Pritom su porezni prihodi, koji čine 59,4 posto ukupnih prihoda, ostvarili godišnji rast od 12,7 posto, dok su socijalni doprinosi, drugi po važnosti prihodi konsolidirane opće države, zabilježili rast od 10,5 posto. Među poreznim prihodima najznačajnije ostvarenje zabilježili su prihodi od poreza na dodanu vrijednost (godišnji rast od 11,2 posto).
U isto vrijeme, ukupni rashodi konsolidirane opće države izvršeni su u skladu s planom te su iznosili 55,3 milijarde kuna. U njihovoj strukturi najveći dio čine socijalne naknade (godišnji rast od 5,3 posto) te naknade zaposlenima (godišnji rast od 9,4 posto). Neto stjecanje nefinancijske imovine konsolidirane opće države ostvareno je u iznosu od 3,9 milijardi kuna, a neto stjecanje financijske imovine konsolidirane opće države u iznosu od 1,4 milijarde kuna. Neto obveze su zabilježene na razini od 647,3 milijuna kuna.
Neto pozajmljivanje/zaduživanje, kao mjera ostvarenog viška konsolidirane opće države u promatranom razdoblju, iznosilo je 738,9 milijuna kuna.
Mjesečni statistički prikaz Ministarstva financija br. 142., s podacima za razdoblje od siječnja do srpnja 2007. godine očekuje se krajem rujna 2007. godine.
13.09.2007. | Pisane vijestiObje strane složile su se kako je s današnjom svečanosti okončan veliki zajednički posao između ministarstava i carina dviju zemalja, koji uvelike pridonosi razvoju hrvatske carine i može biti podlogom za buduću suradnju.
Ministar Šuker kazao je kako su uspješno otvoreni pregovori na području carina s Europskom unijom i istaknuo kako je cilj Hrvatske članstvo u EU. Također, upoznao je austrijsku stranu s makroekonomskim pokazateljima Hrvatske koji ukazuju na ubrzani gospodarski rast, smanjenje nezaposlenosti i deficita, te s našim poreznim sustavom.
"Ovogodišnje dobro punjenje proračuna i porast prihoda od oko 14 posto na međgodišnjoj razini, međuostalim znači da su država i poduzetnici iskoristili pogodnosti stabilnosti poreznog sustava, koji nismo mijenjali u protekle četiri godine", istaknuo je ministar Šuker. Dodao je kako povećanje prihoda uz postojeću stopu rasta ukazuje na zahvaćanje u sivu ekonomiju.
Austrijski državni tajnik Matznetter čestitao je na stanju u hrvatskom gospodarstu i smanjenju deficita, ta kazao da zna kako to nije lako postići.
10.09.2007. | Pisane vijestiNa sastanku se razgovaralo o gospodarskim odnosima između Sultanata Oman i Republike Hrvatske, te mogućnostima njihova unapređenja.
Ministar Šuker kazao je kako se nada da će i ovaj sastanak pridonijeti poboljšanju gospodarske suradnje između dviju zemalja, za što postoje velike mogućnosti. Istaknuo je kako su ciljevi Hrvatske članstvo u Europskoj unji i NATO-u. Također, upoznao je izaslanstvo Sultanata Oman s makroekonomskim pokazateljima Hrvatske istaknuvši kako je to zemlja sa snažnim i ubrzanim gospodarskim rastom koja je, prema ocjenama nekih međunarodnih financijskih institucija, među zemljama koje najsnažnije provode reforme.
Ministar Šuker istaknuo je važnost potpisivanja Ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja između dviju zemalja za daljnje poboljšanje gospodarske suradnje.
Upoznao je omansko izaslanstvo s našom snažnom naftnom, građevinskom, drvnom i prehrambenom industrijom, te cestogradnjom, turističkim sektorom i proizvodnjom medicinske opreme gdje ima puno prostora za suradnju.
Izaslanstvo Sultanata Oman pokazalo je zanimanje za unapređenje suradnje u navedenim sektorima i ulaganje u hrvatski turizam, te uputilo poziv ministru Šukeru da posjeti Oman.
04.09.2007. | Pisane vijestiUkupni prihodi konsolidirane središnje države u promatranom razdoblju prikupljeni su u iznosu od 44,7 milijardi kuna. Pritom su porezni prihodi iznosili 26,1 milijardu kuna. Među poreznim prihodima najznačajnije ostvarenje zabilježili su prihodi od poreza na dodanu vrijednost (godišnji rast od 12,3 posto). U isto vrijeme, ukupni rashodi konsolidirane središnje države izvršeni su u iznosu od 42,3 milijarde kuna.
U njihovoj strukturi najveći dio čine socijalne naknade, a slijede ih naknade zaposlenima te rashodi za korištenje dobara i usluga Neto stjecanje nefinancijske imovine konsolidirane središnje države ostvareno je u iznosu od 1,9 milijardi kuna, a neto stjecanje financijske imovine konsolidirane središnje države u iznosu od 1,4 milijarde kuna. Neto obveze su zabilježene na razini od 940 milijuna kuna.
Neto pozajmljivanje/zaduživanje, kao mjera manjka/viška konsolidirane središnje države, je u promatranom razdoblju iznosilo 470,8 milijuna kuna.
Mjesečni statistički prikaz Ministarstva financija br. 141., s podacima za razdoblje od siječnja do lipnja 2007. godine očekuje se početkom rujna 2007. godine.
30.08.2007. | Pisane vijestiČinjenica je da je dva tjedna nakon provedenih izbora za Hrvatski Sabor i dva tjedna prije preuzimanja dužnosti ministra financija Ivana Šukera, tadašnji ministar dr. Mato Crkvenac 9. prosinca 2003. godine sklopio kupoprodajni ugovor s Zdravkom Ronkom, tadašnjim gradonačelnikom Grada Požege, o kupnji zgrade Porezne uprave u Požegi za iznos od 14 milijuna kuna.
Tim ugovorom obvezalo se Ministarstvo financija cjelokupni iznos isplatiti najkasnije do 31. prosinca 2003. godine. Ugovor je sklopljen na temelju Zaključka Vlade Republike Hrvatske od 27. studenog 2003. godine kojim je Vlada Republike Hrvatske odobrila preuzimanje financijske obaveze Ministarstva financija - Porezne uprave za kupnju tog prostora, ali isključivo na teret Državnog proračuna za 2003. godinu.
Iz cjelokupne dokumentacije vidljivo je da je ovlašteni sudski vještak, kojega je angažirao Grad Požega, procjenio nekretninu na iznos 12.883.325,33 kuna, a prema procjeni komisije za procjenu nekretnina Porezne uprave vrijednost nekretnine iznosila je 12.644.553,34 kuna.
U naravi se zapravo radi o zgradi ukupne brutto površine 882 m2 i parkirališnom prostoru površine 619 m2. Ugovor je potpisan mimo uobičajene procedure jer tadašnji ravnatelj Porezne uprave, kao niti jedan od njegovih pomoćnika, isti nisu htjeli parafirati prije ministrovog potpisa budući da su samu kupovinu držali nepotrebnom, a iznos ugovorene cijene nerazmno visokim. Unatoč tome ugovor je potpisao tadašnji ministar, te nakon potpisa ugovora inzistirao da mjerodavne osobe u Poreznoj upravi potpišu naloge za isplatu ugovorenog iznosa. Iste su to odbile iz istih razloga zbog kojih su odbile i parafirati kupoprodajni ugovor.
Ministarstvo financija na čelu s ministrom Ivanom Šukerom, preko Državnog odvjetništva, pokušalo je osporiti ugovor držeći da se radi o potpuno bespotrebnom trošenju novca poreznih obveznika i o cijeni koja je znatno iznad procjene vještaka i Porezne uprave. Osim toga Ministarstvo financija - Porezna uprava u uređenje i opremanje zgrade Porezne uprave u Požegi, prije sklapanja kupoprodajnog ugovora, uložilo je iznos od 1.964.005,00 kuna čime je nesumnjivo povećana vrijednost zgrade, a što je u potpunosti ignorirano prilikom sklapanja ugovora.
Važno je istaknuti i činjenicu da je u dotičnoj zgradi smještena Porezna uprava od samog osnivanja te da istu, temeljem Zakona o Poreznoj upravi, nesmetano koristi i mogla je koristiti i ubuduće, bez naknade, kao pravni sljednik bivše Općinske uprave društvenih prihoda Požega, kao što je to slučaj s još 104 takva objekta na području cijele Republike Hrvatske.
Pitanje zbog čega je tadašnji ministar dr. Mato Crkvenac odlučio potrošiti 14 milijuna kuna poreznih obveznika na bespotrebnu kupovinu zgrade u Požegi, ostat će, čini se, bez odgovora.
29.08.2007. | Pisane vijestiU toj odluci stoji da se ugovor mora realizirati do 31. prosinca 2003., rekao je Šuker i dodao je kako "čak ni to što ugovor nije na vrijeme platila prethodna Vlada nije toliko sporno, nego cijena koja je previsoka te da država sudskim postupkom pokušava zaštititi novac poreznih obveznika".
Procjena Porezne uprave i sudskog vještaka iznosila je 12 milijuna kuna, a ujedno su prodavani i neki poslovni prostori za koje je evidentno da su napravljeni sredstvima Porezne uprave, a ugovor je potpisan na 14 milijuna kuna, rekao je Šuker.
"Dakle to je stvar pravosuđa i mislim da ne treba dizati nikakve političke tenzije", ocijenio je. Ustvrdio je i kako su smiješne izjave bivšeg gradonačelnika Zdravka Ronka, aktualnog požeškog župana, koji je ugovor potpisao s tadašnjim ministrom financija Matom Crkvencom, koji u medijima tvrdi kako će Požega profitirati na račun zateznih kamata te da je postupanje ministra Šukera motivirano političkim razlozima, odnosno drugačijim odnosom prema sredinama u kojima HDZ nije na vlasti.
"Smatram da su oni koji su sklapali ugovor morali akceptirati uložene novce u prostor i procijenjenu vrijednost. Ovo je zaštita novca poreznih obveznika, da ne odu u vjetar, a ne trošenje njihova novca. Stvar je pravosuđa da taj problem riješi", poručio je Šuker.
Prema informacijama iz Ministarstva financija, kupoprodajni ugovor između Grada Požege, zastupanog po gradonačelniku Zdravku Ronku, i Republike Hrvatske - Ministarstva financija, zastupane po tadašnjem ministru financija Mati Crkvencu, sklopljen je 9. prosinca 2003. a ugovorena cijena iznosi 14 milijuna kuna. Kupac, Ministarstvo financija, obvezalo se cjelokupni iznos platiti Gradu Požegi najkasnije do 31. prosinca 2003. Prema procjeni ovlaštenog sudskog vještaka kojega je angažirao Grad Požega, vrijednost cjelokupnog predmeta kupoprodajnog ugovora (zgrada i parkiralište) iznosi 12.883.325,33 kune, a prema procjeni Komisije za procjenu nekretnina Ispostave Porezne uprave Požega vrijednost je procijenjena na 12.644.553,34 kune.
Iz svega proizlazi da je procijenjena vrijednost nekretnine, koja je predmet kupoprodajnog ugovora, znatno niža od ugovorene kupoprodajne cijene od 14 milijuna kuna, pa se, navode iz Ministarstva, logičnim nameće pitanje zbog čega je ugovorena viša kupoprodajna cijena od procijenjenog iznosa vrijednosti predmetne nekretnine.
Napominju i da su prema Zakonu o Državnom odvjetništvu nadležna državna tijela RH dužna prije sklapanja pravnog posla o stjecanju ili otuđenju nekretnina pribaviti mišljenje od Državnog odvjetništva što nije učinjeno, te je prema stajalištu Državnog odvjetništva takav ugovor o stjecanju ili otuđenju nekretnina od strane državnih tijela RH ništav.
Osim toga, Vlada je na sjednici 27. studenoga 2003. nekoliko dana nakon izbora za zastupnike u Hrvatski sabor, donijela Zaključak kojim je iskazala suglasnost o preuzimanju obveza Ministarstva financija - Porezne uprave o kupnji poslovnih prostora u Rijeci i Požegi, ali isključivo na teret državnog proračuna za 2003. Zbog svih navedenih spornih činjenica koje su prethodile sklapanju kupoprodajnog ugovora, nitko od mjerodavnih osoba u Ministarstvu financija i Poreznoj upravi nije htio parafirati sporni ugovor, te nakon njegova potpisivanja nitko nije htio potpisati nalog za plaćanje iznosa iz spornog kupoprodajnog ugovora, navode u Ministarstvu.
Napominju i kako je nekretninu od ranije koristila Porezna uprava koja se prema njoj odnosila kao prema svojem vlasništvu i od 1997. do 2002. u nju uložila 1.964.005 kuna, što je nesumnjivo pridonijelo povećanju vrijednosti zgrade Porezne uprave, a što uopće nije uzeto u obzir prilikom sklapanja spornog ugovora.
Grad Požega ustao je tužbom protiv RH, Ministarstva financija, radi isplate kupoprodajne cijene, a Općinski sud u Požegi (premda su ugovorne strane ugovorile stvarnu i mjesnu nadležnost suda u Zagrebu) 2. prosinca 2005. donio je prvostupanjsku presudu u korist Požege. Mjerodavno Općinsko državno odvjetništvo u Požegi 13. ožujka 2006. na prvostupanjsku presudu uložilo je žalbu, zaključuje se u priopćenju Ministarstva financija.
Županijski sud u Požegi prošli je tjedan potvrdio prvostupanjsku presudu Općinskoga suda.(Hina)
28.08.2007. | Pisane vijestiPorezna uprava je od nogometnog kuba Dinamo zatražila sve potrebne podatke i dokumentaciju vezanu za transfere nogometaša. Porezne obveze temeljem sklopljenih ugovora ovise o karakteru isplate. Stoga, ako je ugovorom određeno da se isplata obavlja fizičkoj osobi prilikom oporezivanja primjenjuju se odredbe Zakona o porezu na dohodak (Narodne novine, 177/04), ako je pak ugovorom određeno da se isplata obavi pravnoj osobi prilikom oporezivanja primijenit će se odredbe Zakona o porezu na dobit (Narodne novine, 177/04, 90/05 i 57/06).
06.08.2007. | Pisane vijestiRezultat je to bržeg rasta prihoda od rashoda proračuna - u prvoj polovici ove godine u državni proračun prikupljeno je 14,1 posto više prihoda nego u istom razdoblju lani, dok su rashodi istodobno porasli za 6,9 posto.
Suficit, koji se odnosi na središnju državu, odnosno iz čega su isključeni proračuni jedinica lokalne samouprave te izvanproračunski fondovi, iznosi 0,3 posto očekivane vrijednosti bruto domaćeg proizvoda.
Usporedbe radi, dodao je Šuker, na kraju prve polovice 2006. godine deficit proračuna središnje države iznosio je 2,27 milijardi kuna ili 0,9 posto BDP-a.
Povećanje prihoda posljedica je, među ostalim, povećanja gospodarske aktivnosti u Hrvatskoj, iskazane i kroz 7 postotni rast BDP-a u prvom tromjesečju, odnosno očekivanih oko 6,4 posto rasta u prvom polugodištu, kao i poboljšanja rada Porezne uprave na suzbijanju porezne evazije, što je vidljivo iz stope rasta poreznih prihoda, koja je najviša u odnosu na ostale prihode.
Naime, porezni su prihodi povećani u prvom polugodištu za 14,3 posto, a u Ministarstvu financija posebice izdvajaju 11,2 postotno povećanje prihoda od PDV-a te 10,5 postotni rast prihoda od doprinosa.
Govoreći pak o projekcijama za razdoblje do 2010. godine ministar Šuker je kazao kako se očekuje ubrzavanje gospodarskog rasta sa 6 posto u ovoj na 6,1 posto u idućoj godini, 6,5 posto u 2009. te 7 posto u 2010. godini, dodavši kako se u te posljednje dvije godine očekuje i dodatni poticaj rastu uzrokovan ulaskom Hrvatske u EU i NATO.
Deficit opće države trebao bi pak pasti s planiranih 2,6 posto BDP-a u ovoj na 2,3 posto u idućoj, 1,4 posto u 2009. te 0,5 posto BDP-a u 2010. godini, dok se kod deficita državnog proračuna očekuje da će u ovoj godini biti 1,3 posto, u 2008. 1,2 posto, a 2009. 0,6 posto, dok bi 2010. trebala biti godina uravnoteženog proračuna.
Upitan pritom da komentira gospodarski program SDP-a, koji predviđa povećanje proračunskog deficita, Šuker je kazao kako su "neodgovorne izjave" SDP-ovog premijerskog kandidata Ljube Jurčića o tome "uzrujale određene međunarodne krugove".
Dodao je da je koncept SDP-a da deficit raste, a HDZ-a da pada, pa da se više sredstava daje građanima, umjesto da se financira deficit.(Hina)
01.08.2007. | Pisane vijestiPreostalih 37 jedinica lokalne samouprave ostvarilo je ukupno 175 milijuna kuna manje prihoda od poreza na dohodak i dobit nego u prvoj polovici 2006. godine, a među njima predvodi Grad Zagreb s prikupljenih 145 milijuna kuna manje, rekao je na današnjem predstavljanju izvršenja državnog proračuna u prvoj polovici ove godine ministar financija Ivan Šuker.
Uz Split, na listi najvećih 'dobitnika' su i Sisak, sa 28,6 posto milijuna kuna više prikupljenih prihoda na ime ta dva poreza, Velika Gorica (oko 17 milijuna kuna), Osijek (15,6 milijuna kuna), Pula (14,5 milijuna kuna), Zadar (13,3 milijuna kuna) i Šibenik (10,4 milijuna kuna).
Iza Grada Zagreba na ljestvici jedinica lokalne uprave i samouprave koje bilježe smanjenje prihoda od poreza na dohodak i dobit nalaze se pak još neki od 'najbogatijih' i gospodarski najrazvijenijih hrvatskih gradova i općina - Rovinj, Hum na Sutli, Stupnik i Sveta Nedelja.
Šuker je pritom naglasio kako je u 29 od 37 takvih jedinica lokalne uprave pojedinačno smanjenje manje od milijun kuna, ali i kako je ono najveće, u Zagrebu, ipak manje i od procjena Vlade, koje su se kretale oko 200 milijuna kuna, a i gradskog vodstva, koje je najavljivalo dvostruko veće smanjenje prihoda.
Ujedno, dodao je, iznos 'manjka' u Zagrebu bio bi i manji da već nije ostvaren visok stupanj povrata poreza na dohodak, koji se ove godine, sukladno spomenutim zakonskim izmjenama, vraća iz lokalnih, a ne državnog proračuna.
Nastavi li se ovakav trend, ukupno bi povećanje prihoda od poreza na dobit i dohodak u proračunima svih lokalnih samouprava ove godine trebalo iznositi više od 1,3 milijarde kuna, istaknuo je ministar Šuker te dodao kako je ova zakonska promjena očito dobar realni osnov za nastavak decentralizacije države, koja još uvijek nije dovršena.(Hina)
01.08.2007. | Pisane vijesti