Vijesti
Ministar Šuker i generalni direktor Aamo tijekom razgovora, složili su se da kvalitetan financijski nadzor osigurava i zadovoljavajuću financijsku snagu zemlje, promiče financijsku stabilnost i funkcioniranje financijskog tržišta. Ministar Šuker i generalni direktor Aamo izrazili su želju za unapređenjem hrvatsko-norveške suradnje u budućnosti.
Kredittilsynet je agencija osnovana 1996. godine združivanjem funkcije nadzora bankarskih i nebankarskih financijskih institucija i time je nakon singapurskog primjera, postala druga agencija u svijetu koja je integrirala sve funkcije nadzora u jedinstveno tijelo. Ostale zemlje sa sličnim ustrojstvom nadzornih institucija su Danska, Švedska, Velika Britanija, Japan, Njemačka i Australija. Za razliku od Hrvatske gdje nadzor banaka obavlja Hrvatska narodna banka, a nadzor ostalih nebankarskih financijskih institucija Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (Hanfa), Kredittilsynet u Norveškoj nadzire banke, financijska društva, založna društva, institucije za elektronsku trgovinu novcem, osiguravajuća društva, posrednike u osiguranju, mirovinske fondove, društva za upravljanje obveznim fondovima, investicijske tvrtke, agencije za promet nekretninama, agencije za naplatu dugovanja, revizore i revizorska društva, računovođe, burze te središnje depozitarne agencije.
Uz ministra Šukera, sastanku su bili nazočni i predsjednik Hrvatske gospodarske komore Nadan Vidošević, predsjednik Uprave Hrvatske banke za obnovu i razvoj Anton Kovačev, ravnatelj Porezne uprave Ivica Mladineo te pomoćnici ministra financija Ana Hrastović i Zdravko Marić.
09.10.2006. | Pisane vijestiOsim što je riječ o rijetkom primjeru pripreme regulative u suradnji javnog i privatnog sektora, s obzirom da na njegovoj izradi surađuju predstavnici Ministarstva financija, Hanfe, HNB-a te Hrvatske udruge banaka, kao i vanjskih konzultanata Svjetske banke, EBRD-a i Njemačke razvojne banke KfW, ovaj će zakon biti i među prvim za koji će biti izrađena detaljna analiza učinka regulative (RIA).
Među ostalim, ta će analiza sadržavati i nekoliko scenarija utjecaja sekuritizacije na vanjski dug, zbog mogućnosti da takav vrijednosni papir upišu strani investitori i time neizravno utječu na njegovo povećanje.
Donošenje tog zakona omogućit će gospodarskim subjektima da putem izdavanja vrijednosnih papira dio svoje nelikvidne imovine zamijene likvidnim novčanim sredstvima.
Na taj će način, primjerice, banke moći svoja potraživanja po kreditima izdvojiti u poseban pravni entitet (Special Purpose
Vehicle), koji će izdati vrijednosni papir te njegovom prodajom na tržištu kapitala prikupiti svježi kapital. Isto se odnosi i na gospodarske subjekte koji imaju izvjesne buduće prihode, poput tvrtki za naplatu cestarine ili onih za pružanje energetskih usluga (npr. HAC ili HEP).
Iako je veći dio zakonskog prijedloga već dovršen, radna skupina za izradu nacrta zakona o sekuritizaciji još uvijek razrađuje nekoliko pitanja vezanih uz ovo do sada neregulirano područje, poput pristanka dužnika da se njegov dug prenese s banke na drugog subjekta, zatim poreznog tretmana takvih transakcija, odabira vrsti vrijednosnih papira, određivanja tko i kako može sudjelovati u transakcijama sekuritizacije, kriterija za licenciranje SPV-ova i sl.
Za sada je izvjesno da će nadzorno tijelo biti Hanfa, koja će vjerojatno biti zadužena i za licenciranje SPV-ova, a koji bi mogli biti entiteti poput današnjih investicijskim ili mirovinskih fondova, odnosno imovina bez pravne osobnosti koju zastupa društvo za upravljanje.
Iako u Hrvatskoj sekuritizacija kao financijski instrument još uvijek ne postoji, riječ je o postupku sličnom izdavanju obveznica za namiru građana koji su imali staru deviznu štednju.(Hina)
09.10.2006. | Pisane vijestiPritom su porezni prihodi, koji čine 58,6 posto ukupnih prihoda, ostvarili godišnji rast od 11,3 posto, dok su socijalni doprinosi, drugi po važnosti prihodi konsolidirane središnje države, zabilježili rast od 8,0 posto. Među poreznim prihodima najznačajnije ostvarenje zabilježili su prihodi od poreza na dodanu vrijednost (godišnji rast od 11,2 posto), trošarine (godišnji rast od 6,0 posto), prihodi od poreza na dohodak (godišnji rast od 9,8 posto) te poreza na dobit (30,1 posto). U isto vrijeme, ukupni rashodi konsolidirane središnje države izvršeni su u iznosu od 63,4 milijardi kuna, što je 64,0 posto ukupno planiranih rashoda. U njihovoj strukturi najveći dio čine socijalne naknade (godišnji rast od 4,0 posto), a slijede ih naknade zaposlenima (godišnji rast od 5,2 posto) te rashodi za korištenje dobara i usluga (godišnji rast od 14,9 posto). Neto stjecanje nefinancijske imovine konsolidirane središnje države ostvareno je u iznosu od 3,6 milijarde kuna, pri čemu je nabava nefinancijske imovine zabilježila smanjenje od 15,4 posto u odnosu na prethodnu godinu.
U skladu s međunarodnom metodologijom javnih financija GFS 2001, neto pozajmljivanje/zaduživanje, kao mjera manjka/viška konsolidirane središnje države, je u privih osam mjeseci 2006. godine iznosilo -2,0 milijardi kuna.
Mjesečni statistički prikaz Ministarstva financija br. 132., s podacima za razdoblje od siječnja do rujna 2006. godine očekuje se krajem studenog 2006. godine.
09.10.2006. | Pisane vijestiMinistar Šuker je istaknuo kako je u posljednje dvije godine Vlada RH provela snažnu fiskalnu prilagodbu kojom je smanjen fiskalni deficit s 6,2% BDP-a u 2003. na 4,1% BDP-a u 2005. godini.
U ovoj godini očekuje se deficit od 3% BDP-a, a daljnja fiskalna konsolidacija dovest će do daljnjeg smanjenja deficita opće države, što će se očitovati i u stabiliziranju javnog duga.
Ministrica Halvorsen posebno je iskazala zanimanje za stanje gospodarstva u svim dijelovima Hrvatske, sustav obrazovanja te stanje na hrvatskom tržištu rada.
Na iskazani interes ministrice Halvorsen za proces privatizacije, ministar Šuker je istaknuo kako će nastavak tog procesa omogućiti i veći priljev izravnih inozemnih ulaganja, te izrazio nadu da će se nakon sutrašnjeg Okruglog stola o mogućnostima ulaganja u RH povećati i zanimanje norveških investitora za ulaganje u Hrvatsku.
Uz ministra Šukera, sastanku su prisustvovali ravnatelj Porezne uprave Ivica Mladineo, te pomoćnici ministra financija Ana Hrastović i Zdravko Marić.
08.10.2006. | Pisane vijestiUkupni prihodi konsolidirane središnje države u promatranom razdoblju prikupljeni su u iznosu od 56 milijardi kuna što predstavlja godišnji rast od visokih 11,6 posto. Pritom su porezni prihodi, koji čine 58,4 posto ukupnih prihoda, ostvarili godišnji rast od 12,7 posto, dok su socijalni doprinosi, drugi po važnosti prihodi konsolidirane središnje države, zabilježili rast od 7,7 posto. Među poreznim prihodima najznačajnije ostvarenje zabilježili su prihodi od poreza na dodanu vrijednost (godišnji rast od 13,1 posto), trošarine (godišnji rast od 7,0 posto), prihodi od poreza na dohodak (godišnji rast od 9,4 posto) te poreza na dobit (28,8 posto). U isto vrijeme, ukupni rashodi konsolidirane središnje države izvršeni su u iznosu od 55,7 milijardi kuna, što je 56,2 posto ukupno planiranih rashoda. U njihovoj strukturi najveći dio čine socijalne naknade (godišnji rast od 3,7 posto), a slijede ih naknade zaposlenima (godišnji rast od 5,3 posto) te rashodi za korištenje dobara i usluga (godišnji rast od 12,4 posto). Neto stjecanje nefinancijske imovine konsolidirane središnje države ostvareno je u iznosu od 3 milijarde kuna, pri čemu je nabava nefinancijske imovine zabilježila smanjenje od 19 posto u odnosu na prethodnu godinu.
U skladu s međunarodnom metodologijom javnih financija GFS 2001, neto pozajmljivanje/zaduživanje, kao mjera manjka/viška konsolidirane središnje države, je u privih sedam mjeseci 2006. godine iznosilo -2,6 milijardi kuna.
Mjesečni statistički prikaz Ministarstva financija br. 131., s podacima za razdoblje od siječnja do kolovoza 2006. godine očekuje se krajem listopada 2006. godine.
Ministar Šuker održat će uvodno izlaganje na Okruglom stolu o mogućnostima ulaganja u Republiku Hrvatsku za norveške investitore te predstaviti najvažnija postignuća Vlade RH u ekonomskoj politici i strukturnim planovima. Na okruglom stolu bit će predstavljena hrvatska makroekonomska situacija i javne financije, ulagačko okruženje i olakšice za ulagače, privatizacijski planovi i mogućnosti suradnje s Norveškom u narednom razdoblju.
Hrvatsko izaslanstvo posjetit će norveško Ministarstvo financija što će biti prilika za razmjenu iskustava iz područja fiskalne politike i poreznog sustava.
U hrvatskom izaslanstvu, uz ministra Šukera, sudjeluju i predsjednik Hrvatske gospodarske komore Nadan Vidošević, predsjednik Hrvatske banke za obnovu i razvitak Anton Kovačev, predsjednik Hrvatskog fonda za privatizaciju Grga Ivezić, pomoćnik ministra financija i ravnatelj Porezne uprave Ivica Mladineo, te pomoćnici ministra financija Ana Hrastović i Zdravko Marić.
Pritom iz MMF-a ukazuju na više nego prepolovljen manjak opće države, zatim značajno poboljšanu fiskalnu transparentnost i smanjene kvazi-fiskalne aktivnosti, poduzete korake ka održivijem mirovinskom i zdravstvenom sustavu, značajno smanjeno oslanjanje Vlade na inozemno zaduživanje te jačanje nadzora financijskog sustava.
Kako se dalje ističe u priopćenju, taj napredak trebali bi pratiti i daljnji koraci. Naime, pogoršanje manjka u bilanci plaćanja i visoka razina vanjske zaduženosti ne ostavljaju prostora za samozadovoljstvo i ističu važnost nastavka napora u cilju postizanja fiskalne konsolidacije.
Reforme koje racionaliziraju potrošnju, kao i koraci ka pojednostavljenju poreznog sustava i smanjivanja poreznog tereta
poduzećima zaslužuju visok prioritet na političkoj agendi, stoji u priopćenju.
Restrukturiranje gubitaških državnih poduzeća trebalo bi napredovati bez daljnjih skupih odgađanja, posebice u brodograđevnom sektoru, mišljenja su u MMF-u. A privatizacija, koja napreduje mnogo sporije nego u susjednim zemljama, trebala bi se odvijati značajno brže kako bi se proračun oslobodio teškog tereta te smanjila još uvijek značajna uloga države u gospodarstvu.
Hrvatska narodna banka trebala bi nastaviti podupirati vladina reformska nastojanja implementacijom politika koje ograničavanju vanjsku osjetljivost i osiguravaju makroekonomsku stabilnost, stoji nadalje u tome priopćenju..
Važeći stand by aranžman MMF je odobrio Hrvatskoj u kolovozu 2004. na razdoblje od 20 mjeseci, a krajem ožujka ove godine Izvršni odbor direktora MMF-a prihvatio je njegovo produljenje do 15. studenoga 2006. Njegovo uspješno okončanje zahtijeva ispunjavanje ciljeva makroekonomskih politika i strukturalnih reformi dogovorenih s vlastima za rujan i listopad, stoji u priopćenju.
Misija MMF-a, predvođena Robertom A. Feldmanom, posjetit će Zagreb u razdoblju između listopada i studenoga 2006., najavljeno je iz ureda stalnog predstavnika MMF-a u Zagrebu.(Hina)
29.09.2006. | Pisane vijesti"Ministarstvo financija nije predložilo nikakav model stambenog zbirnjavanja, ali poreznom politikom nastoji olakšati i pridonijeti rješavanju stambenih pitanja građana (NN 177/04 Zakon o porezu na dohodak i NN 99/05, 96/06 Pravilnik o porezu na dohodak). Mišljenja smo da je u sklopu mjera porezne politike dan najveći mogući poticaj u ovome trenutku rješavanju stambenog pitanja u Hrvatskoj, te da eventualno treba razmotriti mogućnosti davanja poticaja za te svrhe iz drugih izvora."
28.09.2006. | Pisane vijestiUgovorom su, kako je istaknuto, postignute brojne olakšice pri oporezivanju svih vrsta prihoda, kao i poboljšanje uvjeta za povećanje međusobne razmjene dobara i usluga te povećanje stupnja ukupne gospodarske aktivnosti između dviju zemalja.
Ugovor su potpisali ministar financija Ivan Šuker i veleposlanik Izraela u Hrvatskoj Shmuel Meirom.
Istaknuli su kako će ovaj ugovor pridonjeti boljoj gospodarskoj suradnji dviju zemalja, kao i povećanju robne razmjene.
Šuker je pojasnio kako je ugovorom definiran pojam rezidenta te se tako izbjegava dvostruko oporezivanje hrvatskih rezidenta, ali i sprječava izbjegavanje plaćanja poreza na dohodak. Osim toga, ugovorom se omogućuje hrvatskim građevinskim i sličnim tvrtkama da ne plaćaju porez na dobit u Izraelu ukoliko radovi traju kraće od 12 mjeseci, omogućuje se hrvatskim zrakoplovnim i brodarskim tvrtkama koja obavljaju poslove prijevoza robe između dviju zemalja plaćanje poreza na ostvarenu dobit isključivo u Hrvatskoj.
Pri oporezivanju dividendi utvrđena je stopa poreza po odbitku od pet posto bruto iznosa dividendi pri udjelu većem od 25 posto; 10 posto bruto iznosa dividendi ako je stvarni korisnik dividendi društvo u čijem je izravnom vlasništvu najmanje 10 posto kapitala izraelskog društva koje isplaćuje dividende, a dividende se isplaćuju iz dobiti na koju se u Izraelu porez plaća po stopi nižoj od uobičajene stope izraelskog poreza na dobit; i 15 posto u svim drugim slučajevima.
Pri oporezivanju kamata utvrđena je stopa poreza po odbitku od pet posto bruto iznosa kamata ako su kamate nastale u državi ugovornici i isplaćene na svaki zajam koji je odobrila banka druge države ugovornice; i 10 posto bruto iznosa kamata u svim drugim slučajevima. Pri oporezivanju naknada za autorska prava utvrđena je stopa poreza po odbitku od pet posto.
U završnim odredbama ugovora propisano je da će hrvatska društva u Izraelu imati isti status i pogodnosti kao i tvrtke te države.
Meirom je istaknuo kako je ovo peti komercijalni ugovor potpisan s Hrvatskom (već su potpisani ugovori u području zračnih usluga, turizma, trgovine te promicanja i zaštite ulaganja). Mišljenja je kako će ovaj ugovor potaknuti gospodarske odnose dviju zemlja budući podaci o robnoj razmjeni nisu zadovoljavajući. Izrazio je nadu da će uskoro biti potpisan ugovor na području carina te da će se već tada moći govoriti o rastu robne razmjene između dvije zemlje.(Hina)
25.09.2006. | Pisane vijestiKomponente koje su u srpnju u odnosu na lipanj 2006. porasle su: broj noćenja turista, realni promet u trgovini na malo, uvoz strojeva i transportnih uređaja, nekonsolidirani prihodi državnoga, županijskih i općinskih proračuna, ukupna likvidna sredstva, gotov novac, kunski štedni, oročeni depoziti poslovnih banaka i kamatna stopa na tržištu novca. Unutar indeksa, najveću konzistentnost u kretanju iskazuju monetarne serije ukupna likvidna sredstva, gotov novac te kunski štedni i oročeni depoziti poslovnih banaka koje rastu već šest uzastopnih mjeseci u odnosu na prethodni mjesec. Upravo su porasti tih serija, zajedno s porastom serije nekonsolidirani prihodi državnoga, županijskih i općinskih proračuna, najjače pridonijeli porastu vrijednosti prognostičkoga indeksa u srpnju 2006. Valja također napomenuti da je u stvarnosti serija kamatna stopa na tržištu novca imala nižu vrijednost u srpnju u odnosu na prethodni mjesec, ali kako se radi o indikatoru čije smanjenje ima za posljedicu rast vrijednosti referentne serije, u prognostičkome se indeksu pad njegove vrijednosti bilježi kao rast.
CROLEI (Croatian Leading Economic Indicator) na temelju tekućih kretanja vremenskih serija realnog, financijskog, fiskalnog i vanjskog sektora predviđa buduće kretanje industrijske proizvodnje. Komponente CROLEI indeksa su: promet trgovine na malo, zaposleni s evidencije, noćenja turista, nekonsolidirani proračunski prihodi, ukupna likvidna sredstva, gotov novac, kunski štedni i oročeni depoziti, devizne rezerve poslovnih banaka, nominalna neto plaća, uvoz strojeva i transportnih uređaja te kamatna stopa na tržištu novca na ostale kredite. S obzirom na važnost industrije u hrvatskom gospodarstvu, CROLEI indeks ima značajnu ulogu i u nagoviještanju ukupne gospodarske aktivnosti. Indeks je izrađen u suradnji Ekonomskog instituta Zagreb te Ministarstva financija i objavljuje se svaki mjesec u "Mjesečnom statističkom prikazu Ministarstva financija" od studenog 1995. godine (www.mfin.hr/str/7)
24.09.2006. | Pisane vijesti