Vijesti

ZAVRŠENA MEčUNARODNA EKONOMSKA KONFERENCIJA; ŠUKER O MMF-UDvodnevna Međunarodna ekonomska konferencija, koju je 11. put za redom organizirala Hrvatska narodna banka i u čijem je radu sudjelovalo 80-ak uglednih svjetskih ekonomista i predstavnika međunarodnih financijskih institucija, završena je danas u Dubrovniku.

U današnjem radu skupa sudjelovao je i ministar financija Ivan Šuker, koji je razgovarao sa voditeljem Misije MMF-a za Hrvatsku Dimitrijem Demekasom oko stand by aranžmana Hrvatske s MMF-om.

Ministar Šuker je najavio da će u narednih nekoliko dana hrvatska strana dužnosnicima MMF-a dostaviti pismo o ekonomskoj i monetarnoj politici Republike Hrvatske za 2005. te očekuje da bi, obzirom da su pregovori dugo vođeni, taj dokument MMF prihvatiti.

Ocjena MMF-a za 2004. godinu o Hrvatskoj je više nego pozitivna, kazao je Šuker.

Podsjetio je da je početkom 2005. bilo problema sa punjenjem proračuna, no da podaci za prvo polugodište daju razloga za
zadovoljstvo.

"Nastavi li se s ovakvom turističkom sezonom, s punjenjem proračuna do kraja godine ne bi trebalo biti problema", naglasio je ministar.

Osvrnuo se i na tečaj kune, kazavši da bi svaki pad vrijednosti kune za hrvatske građane i gospodarstvo bio poguban, uzimajući u obzir i da je vanjski dug 24 milijarde eura.

Još je jednom naglasio da isplata povrata poreza na dohodak za 2004. nije obustavljena te da se preplaćeni porez isplaćuje poreznim obveznicima uobičajenom dinamikom sukladno obradi poreznih prijava.

Građanima je u prvih šest mjeseci vraćeno 40 milijuna kuna više nego prošle godine, a sto milijuna kuna više nego 2003, kazao je Šuker. Dometnuo je da je poreznim obveznicima vraćeno gotovo 70 posto od planiranog iznosa za 2004.(Hina)

30.06.2005. | Pisane vijesti

HRVATSKO IZASLANSTVO NA SASTANKU U UJEDINJENIM NARODIMAHrvatsko izaslanstvo predvođeno pomoćnicom ministra financija Anom Hrastović sudjelovalo je na dvodnevnom sastanku u sjedištu Ujedinjenih naroda u New Yorku o financiranju razvoja Opće skupštine UN-a. Sastanak o financiranju razvoja održava se svake dvije godine kao revizija zaključaka Međunarodne konferencije o financiranju razvoja održane 2002. godine u Monterreyu u Meksiku, gdje je određeno što moraju u financiranju razvoja činiti razvijene zemlje - poticati financijskim sredstvima razvoj u zemljama u razvoju - i zemlje u razvoju - dobrim načinom vladavine stvarati povoljnu klimu za ulaganje i trgovinu te kroz to poticati vlastiti razvoj uz pomoć razvijenih zemalja.

Ovogodišnji sastanak posebno je važan kao jedan od pripremnih sastanaka za Sastanak na vrhu šefova država i vlada koji bi se trebao održati u rujnu ove godine, a na kojem će se razmatrati postignuća Milenijske deklaracije, svih ostalih zaključaka UN konferencija i sastanaka na vrhu. Stoga na sastanku sudjeluje šezdesetak zemalja na razini ministara, zamjenika, pomoćnika ministara financija ili međunarodnog razvoja.

Pomoćnica ministra financija Hrastović na sastanku je održala govor u kojem je, među ostalim, istaknula kako je Hrvatska jedna od zemalja koje bi mogle prihvatiti Milenijske razvojne ciljeve (Millennium Development Goals (MDGs) koji su vrlo slični ciljevima koje i naša zemlja nastoji ispuniti u sklopu svoje gospodarske strategije, a koja je sukladna koracima koje trebamo poduzeti na putu prema članstvu u Europsku uniju i koja je podržana programima koje smo oblikovali s institucijama Bretton Woodsa.

Također, Hrastović je supredsjedala zajedno s ministricom za međunarodni razvoj Norveške, Hilde Johnson, okruglim stolom pod nazivom "Rasprava o sustavnim pitanjima: jačanje koherentnosti i konzistencije međunarodnih monetarnih, financijskih i trgovinskih sustava kao potpora razvoju". Na sastanku su održane i mnogobrojne prezentacije o tome što se čini na području financiranja razvoja, a posebice inovativnih načina financiranja. Na okruglom stolu se govorilo o partnerstvu i zajedničkim, ali opet različitm odgovornostima razvijenih zemalja i onih u razvoju, o upravljanju i glasu zemalja u razvoju te onih s ekonomijama u tranziciji u međunarodnim financijskim institucijama. Na okruglom stolu su sudjelovali i predstavnici Svjetske banke, Međunarodnog monetarnog fonda i UN programa za razvoj. Održane su prezentacije inicijativa Brazila, Čilea, Francuske, Španjolske, Njemačke i Alžira o akcijama protiv gladi, prezentacija Velike Britanije o tome što na području financiranja razvoja poduzima kao predsjedavajuća G-8, a održan je i sastanak u vezi Pariške deklaracije o učinkovitosti razvojne pomoći, koja je usvojena na Viskom forumu o učinkovitosti pomoći u Parizu u ožujku ove godine.

29.06.2005. | Pisane vijesti

ŠUKER: NAPLATA PRORAČUNSKIH PRIHODA BOLJA NEGO LANINaplata proračunskih prihoda do konca lipnja bila je za 7,4 posto veća nego u istom lanjskom razdoblju, a sam lipanj ima 16 posto veću naplatu nego lanjski lipanj, izvijestio je danas članove Vlade ministar financija Ivan Šuker.

To je najbolji pokazatelj stanja državnih financija, rekao je Šuker demantirajući time napise po medijima.

Ministar je također izvijestio da je do 24. lipnja obrađeno 64 posto poreznih prijava i vraćeno 742 milijuna preplaćenog poreza, dok je lani u isto vrijeme bilo vraćeno 706 milijuna kuna.

Šuker je te podatke iznio dok je informirao Vladu o početku pripreme Pred-pristupnog ekonomskog programa (PEP).

Vlada je danas prihvatila prijedlog Ministarstva financija i osnovala Koordinacijsko tijelo za pripremu i praćenje provedbe PEP-a, u njemu su predstavnici ministarstava i ostalih državnih institucija, te nezavisni ekonomski stručnjaci.

Premijer Ivo Sanader zauzeo se da se u to tijelo uključe i predstavnici socijalnih partnera - sindikata i poslodavaca.

Svoj prvi PEP, dokument koji je sastavni dio pred-pristupnog fiskalnog nadzora putem kojeg se zemlja kandidat priprema za
koordinaciju gospodarskih politika zemalja članica EU, Hrvatska je Europskoj komisiji uputila 2004.

S obzirom na obvezu izrade PEP-a jednom godišnje, Hrvatska ga i ove godine mora pripremiti i dostaviti od 15. listopada do 1. prosinca.

Uz PEP, Hrvatska je obvezna pripremiti i Fiskalni izvještaj za EU o fiskalnom deficitu i dugu najkasnije do 1. ožujka iduće godine.

Zagrebački i osječki Potrošač, te splitski Dalmatinski potrošač, udruge su kojima je Vlada dodijelila poslove savjetovanja za zaštitu potrošača, a paralelno s tim i po 311 tisuća kuna.(Hina)

29.06.2005. | Pisane vijesti

ISPLATA POVRATA POREZA NIJE I NEĆE BITI OBUSTAVLJENA - PRIHODI U PRORAČUN POBOLJŠANI, A SVE OBVEZE SE PODMIRUJU NA VRIJEMEPovodom natpisa u nekim medijima o tome da je stopirana isplata povrata poreza do jeseni priopćujemo sljedeće:

Isplata povrata poreza nije i neće biti obustavljena do jeseni. Preplaćeni porez isplaćuje se poreznim obveznicima uobičajenom dinamikom sukladno obradi poreznih prijava.

Do sada je Porezna uprava Ministarstva financija zaprimila 877.037 poreznih prijava, od kojih je obrađeno 556.211 prijava ili oko 64,0 posto zaprimljenih prijava. Poreznim je obveznicima do sada vraćeno 849.929.156,60 kuna preplaćenog poreza ili gotovo 70 posto od planiranog iznosa za 2004. godinu. Očekuje se da će do kraja srpnja biti obrađeno preko 80 posto poreznih prijava. Do 24. lipnja 2005. je vraćeno PDV-a, odnosno pretporeza 5,044 mlrd. kuna, što je 7,42 posto više nego u istom razdoblju prošle godine.

Ovim ističemo da se naplata poreza odvija sustavno i prema planu. Ukupni prihodi državnog proračunu bili su u svibnju ove godine 10,30 posto veći nego u istom mjesecu 2004. godine. Porezni prihodi bili su u istom razdoblju veći 12,42 posto, naplata Poreza na dodanu vrijednost bila je veća 20,4 posto, a trošarina 5,7 posto.

Prihodi državnog proračuna u drugom tromjesečju ove godine značajno se popravljaju u odnosu na prvi kvartal. Tako da porast prihoda proračuna u drugom tromjesečju iznosi 9,2 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Ovim naglašavamo da se sve obveze iz državnog proračuna podmiruju na vrijeme. Porezni prihodi u drugom kvartalu povećani su za 13,2 posto, u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje. Tako je prihod od PDV-a porastao za 14,3 posto, prihod od trošarina na duhanske proizvode porastao je 6,4 posto što je veliki napredak, a na tom primjeru se već mogu uočiti pozitivni rezultati mjera Carinske uprave na suzbijanju neslužbenog gospodarstva. Ističemo i prihod od poreza na dobit koji je visok cijele ove godine, a u drugom kvartalu je porastao čak 37,9 posto. Svi ovi podaci ukazuju na uzlet gospodarskih aktivnosti u drugom kvartalu i bolju kontrolu naplate poreznih prihoda. To se posebice odnosi na naplatu trošarina, kao rezultat uspostave posebne službe pri Carinskoj upravi.

27.06.2005. | Pisane vijesti

GRAčEVINSKI RADOVI NA MEčUNARODNOM GRANIČNOM PRIJELAZU BREGANAOvim obavještavamo javnost da su na i oko međunarodnog graničnog prijelaza Bregana u tijeku intenzivni građevinski radovi na izgradnji samog graničnog prijelaza i okolnih pristupnih prometnica, koji mogu utjecati na odvijanje robnog prometa. S ciljem smanjenja zastoja u normalnom odvijanju robnoga prometa preko graničnog prijelaza Bregana preporuča se usmjeravanje robnoga prometa pri ulasku u Republiku Hrvatsku preko drugih bližih međunarodnih graničnih prijelaza - primjerice Jurovski Brod, Razvor, Lupinjak, kako bi se rasteretio robni promet na prijelazu Bregana.

Iz gore navedenih razloga robni promet se odvija na samo dvije prometne trake. Prema procjeni izvođača radova pristup parkingu biti će zatvoren zbog navedenih radova te mogućih nezgoda 20 do 30 dana. Stoga ne postoji mogućnost parkiranja teretnih motornih vozila kako bi čekala na obavljanje propisanih carinskih i ostalih formalnosti pri ulasku u Republiku Hrvatsku. Radi ubrzanja graničnih procedura od nadležnih tijela državne uprave žurno je zatraženo neprekidno uredovanje svih graničnih službi.

23.06.2005. | Pisane vijesti

S MMF-OM POSTIGNUT VISOK STUPANJ USUGLAŠENOSTIHrvatsko izaslanstvo u razgovorima s predstavnicima Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) o stand by aranžmanu, korekcijama proračuna i strukturnim reformama, postiglo je visok stupanj usuglašenosti, izvijestilo je u srijedu izaslanstvo.

Izaslanstvo, koje je vodio ministar financija Ivan Šuker, razgovaralo je u Washingtonu s predstavnicima Međunarodnog monetarnog fonda o zaključenju prvog pregleda stand by aranžmana, korekcijama proračuna za ovu godinu i planovima Vlade za strukturne reforme.

Izaslanstvo je od ponedjeljka do srijede s MMF-om razgovaralo o zaključenju prvog pregleda stand by aranžmana koji je MMF odobrio Hrvatskoj u kolovozu 2004., a Šuker je predstavnicima MMF-a izložio ekonomsku politiku koju hrvatska Vlada namjerava voditi do kraja 2005., stoji u priopćenju.

"U skladu s time raspravljalo se o korekcijama proračuna koje je Vlada najavila prošli tjedan kao i planovima Vlade na području strukturnih reformi", ističe

izaslanstvo. Korekcije proračuna "imaju za cilj osigurati deficit opće države od 4,2 posto BDP-a u 2005. te nastavak konsolidacije javnih financija".

Istodobno, kako se navodi, "ubrzavanje procesa restrukturiranja javnih poduzeća, reforme u sustavu zdravstva i smanjivanje subvencija dodatno će osnažiti stabilnost proračuna i omogućiti dodatne uštede u proračunu za sljedeću godinu".

Izaslanstvo ističe da je "postiglo visok stupanj usuglašenosti s MMF-om a razgovori će se nastaviti".(Hina)

22.06.2005. | Pisane vijesti

HRVATSKO IZASLANSTVO S MMF-OM O PRORAČUNU I STAND BY ARANŽMANUIzaslanstvo hrvatskog ministarstva financija u ponedjeljak je u Međunarodnom monetarnom fondu u Washingtonu započelo razgovore o hrvatskom planu za smanjivanje proračunskog deficita u ovoj godini i provedbi stand by aranžmana između Hrvatske i MMF-a. Izaslanstvo vodi ministar financija Ivan Šuker.

"Hrvatsko izaslanstvo koje vodi ministar Šuker sastaje se ovoga tjedna s dužnosnicima MMF-a u Washingtonu kako bi nastavili razgovore o prvoj reviziji stand by aranžmana", rekla je glasnogovornica MMF-a Lucie Mboto Fouda.

"Posebice će se razgovori usredotočiti na rebalans proračuna za 2005. koji priprema hrvatska Vlada", rekla je ona.

Misija MMF-a je početkom lipnja tijekom posjeta Hrvatskoj pozvala hrvatsku Vladu da se u 2005. što više približi ciljanom proračunskom deficitu od 3,7 posto bruto domaćeg proizvoda koji je predviđen stand by aranžmanom.

Ministarstvo financija je u subotu predložilo Vladi rebalans proračuna za 2005. koji predviđa preraspodjelu 1 milijarde kuna što bi vodilo deficitu proračuna između 4 i 4,2 posto, što bi MMF-u moglo biti prihvatljivo.

Prijedlog ministarstva predviđa i paket dugoročnih mjera štednje uključujući reformu zdravstvenog osiguranja, stambene štednje, državne potpore, akcijskog plana o zapošljavanju i izmjenu metodologije indeksacije mirovina.

Te mjere, koje preporuča i MMF, bi trebale omogućiti daljnje smanjenje deficita i ispunjavanje stand by aranžmana.

Glasnogovornica MMF-a je najavila da će nakon završetka razgovora, predviđenih da traju do srijede, hrvatsko izaslanstvo i MMF održati konferenciju za novinare.(Hina)

 

20.06.2005. | Pisane vijesti

MINISTARSTVO FINANCIJA O PROMJENAMA U SUSTAVU STAMBENE ŠTEDNJEIzmjenama zakona o stambenoj štednji državni poticaji za stambenu štednju trebali bi biti smanjeni s 25 posto na 15 posto, pa bi prosječni štediša dobivao samo 165 kuna manje poticaja nego do sada, dok bi istodobno bile uvedene nove pogodnosti za štediše, poput one da za dobivanje kredita neće biti potrebno štediti dvije godine. Objašnjavajući predložene promjene iz Ministarstva financija ističu kako rade na unapređenju sustava stambene štednje u Republici Hrvatskoj i boljem korištenju državnih poticajnih sredstava za tu namjenu.

Riječ je o novim mjerama, ali i pogodnostima za štediše. Izrada izmjena Zakona o stambenoj štednji, koja je u tijeku u suradnji sa stambenim štedionicama, trebala bi biti završena ovoga ljeta.

Zakonskim izmjenama prethodila je analiza sustava stambene štednje, koju je napravilo Ministarstvo financija, kako bi se vidjelo gdje postoje mogućnosti za njegovo unapređenje i bolje korištenje raspoloživih fondova u stambenim štedionicama.

Analiza je, među ostalim, pokazala da je od 1998. do 2004. godine zajedno s državno poticajnim sredstvima stambenim štedionicama isplaćeno 1,081 milijarda kuna, a da je istodobno isplaćeno samo 375 milijuna kuna kredita. To je 2,8 puta manje od isplaćenih državnih poticaja.

Glavna novost koju bi trebala donijeti zakonska izmjena, napominju iz Ministarstva, je uvođenje sustava međufinanciranja. To znači da neće biti potrebno štedjeti dvije godine da bi se steklo pravo na stambeni kredit, čime se potiče konkurencija između stambenih štedionica koja bi u konačnici trebala dovesti do mogućeg smanjenja kamata.

Zakonske izmjene trebale bi donijeti i mogućnost prijenosa štednih uloga iz jedne štedionice u drugu.

Dakle, smatraju u Ministarstvu financija, nema nikakvog razloga da s izmjenama Zakona o stambenoj štednji stambene štedionice ne počnu konkurirati bankama s nižom kamatnom stopom na stambene kredite.

Do sada je prosječan odobreni kredit iznosio samo 6.700 eura.

Izmjenama zakona omogućuje se međufinanciranje npr. kredita za cjelokupnu svotu vrijednosti stana ako su za to stečeni uvjeti.

Izmjenama zakona o stambenoj štednji poticaji za stambenu štednju trebali bi biti smanjeni s 25 posto na 15 posto računato na osnovicu od 5.000 kuna.

U Hrvatskoj ima trenutačno 400 tisuća stambenih štediša i četiri stambene štedionice. Do sada je prosječni štediša godišnje imao samo 3.660 kuna na računu i zato dobiva prosječno državna poticajna sredstva od 915 kuna. To znači da bi nakon izmjena zakona prosječni štediša dobivao samo 165 kuna manje poticaja nego dosada, a da bi prosječno smanjenje poticaja iznosilo oko 20 posto.

S druge strane izmjene zakona trebale bi donijeti uštede proračunu u ovoj godini od oko 80 milijuna kuna.

Važno je istaknuti, navode iz Ministarstva financija, da bi i nadalje ostalo pravo raspolaganja uštedom nakon pete godine štednje bez zaključivanja ugovora o stambenom kreditu, a DPS-ovi se neće morati vraćati kao i do sada.(Hina)

19.06.2005. | Pisane vijesti

MF: REBALANSOM PRORAČUNA PRERASPODJELA OKO MILIJARDU KUNAMinistarstvo financija idućeg će tjedna Vladi uputiti prijedlog rebalansa proračuna za ovu godinu kojim bi se u proračun preraspodjelilo oko milijardu kuna, a mjere koje će se predložiti vode ka deficitu proračuna od 4 do 4,2 posto BDP-a, najavljeno je danas iz Ministarstva financija. O prijedlogu rebalansa i paketu mjera, koje bi trebale dati dugoročne rezultate, izaslanstvo Ministarstva razgovarat će s MMF-om u Washingtonu, kamo putuje sutra.

Planirani rebalans i paket mjera danas je, pak, raspravio vrh HDZ-a i vrh Vlade, a na brifingu za novinare u Ministarstvu financija predstavili su ga čelnici tog resora.

Planiranim rebalansom proračuna predviđa se smanjiti materijalne rashode za 437 milijuna kuna, kod subvencija se planira uštedjeti oko 140 milijuna kuna, a ostale pomoći i subvencije smanjiti za oko 400 milijuna kuna.

Tako ušteđenih oko milijadu kuna, tumače u resoru financija, preraspodjelilo bi se u korist izdataka za mirovine u iznosu od oko 470 milijuna kuna, iznos sredstava za plaće povećao bi se za 313 milijuna kuna, ostale naknade povećale bi se za oko 120 milijuna, a rashodi za poticanu stambenu štednju za oko 80 milijuna kuna.

Iz Ministarstva također ističu da, s obzirom na prihodnu stranu proračuna i poboljšanu naplatu posljednjih mjeseci, neće biti potrebe za uvođenjem novih poreza ili povećanjem postojećih.

Razmišlja se jedino o ukidanju nulte stope PDV-a za organizirani dolazak stranih turista. Vjerojatno bi se umjesto nulte stope za to išlo na diferenciranu stopu, koja bi vrijedila od početka iduće godine, najavljuju iz Ministarstva.

Paket mjera koje bi trebale dati dugoročne rezultate i o kojima će hrvatsko izaslanstvo, koje će voditi ministar Ivan Šuker, pregovarati s MMF-om, odnosi se na izmjene nekoliko zakona - o zdravstvenom osiguranju, o poticanoj stambenoj štednji, o državnim potporama, na izmjene Akcijskog plana o zapošljavanju, te na mirovine, odnosno metodologiju za indeksaciju mirovina, o čemu će se razgovarati s umirovljenicima.

Za promjenu formule za indeksaciju mirovina nije definiran nikakav rok, jer je to, kažu u Ministarstvu, stvar pregovora s
umirovljenicima.

U Ministarstvu financija ističu da razmišljaju o uvođenju imovinske kartice, jer je bez nje nemoguće doći do imovinskog cenzusa, a on bi trebao biti osnova za sve socijalne naknade.

Imamo već 90 posto rješenja za uvođenje kartica, a osnovni je problem kako rješiti pitanje dosadašnjeg razdoblja, odnosno unatrag, jer to, napominju u Ministarstvu, može biti razlog političkih prepucavanja.

Stoga u resoru financija ističu kako oko imovinskih kartica treba postići politički konsenzus. Već se tri, četiri godine priča o imovinskim karticama, ali dok nema političke volje, nema ni kartica, naglašavaju u Ministarstvu.(Hina)

17.06.2005. | Pisane vijesti

ŠUKER: PRIPREMA SE PROJEKT MODERNIZACIJE LUKE PLOČEHrvatska u suradnji sa Svjetskom bankom i Europskom bankom za obnovu i razvoj radi na pripremi projekta modernizacije Luke Ploče, ove bi godine mogla krenuti izgradnja koridora V.c (od mađarske granice preko Hrvatske i BiH do luke Ploče), radi se na modernizaciji željezničkih pruga, a putem CARDS projekta obnavljaju se se dva najveća granična prijelaza - Bregana i Bajakovo, istaknuo je danas ministar financija Ivan Šuker na regionalnom sastanku o olakšavanju trgovine i transporta u jugoistočnoj Europi. Na sastanku visoke razine u Zagrebu su se okupili predstavnici vlada devet zemalja jugoistočne Europe i Kosova, koji raspravljaju o uspostavi zajedničkih okvira za regionalnu suradnju u olakšanju trgovine i transporta.

Domaćin skupa je Svjetska banka, a potporu su mu dali Europska komisija, Pakt o stabilnosti za jugoistočnu Europu i predstavnici drugih međunarodnih financijskih institucija.

Direktor Svjetske banke za Hrvatsku, Bugarsku i Rumunjsku Anand K. Seth vjeruje kako razmatranje dosadašnjih postignuća i razmjena iskustava, te rad na budućim aktivnostima u partnerskim odnosima mogu dalje poboljšati dobrobit ljudi u zemljama regije, te osigurati rast i poboljšanje životnog standarda.

Države regije 2001. pokrenule su prvi Program olakšavanja trgovine i transporta u jugoistočnoj Europi (TTFSE), a u njega su uključene Albanija, BiH, Bugarska, Hrvatska, Makedonija, Moldavija, Rumunjska i Srbija i Crna Gora.

Tim su programom postignuti već zamijetni rezultati, npr. skraćivanjem vremena na 30 graničnih prijelaza i terminala u državama regije samo u 2004. ušteđeno je oko 64 milijuna dolara, vrijeme potrebno za carinske formalnosti skraćeno je za 63 posto, a za prelazak granice za 80 posto, itd.

Prvi je TTFSE, s financijskim planom od ukupno oko 120 milijuna dolara, već završen u tri zemlje, među kojima i u Hrvatskoj.

U okviru njega u Hrvatsku je uloženo 22 milijuna dolara, od čega je zajam Svjetske banke iznosio 13,9 milijuna, darovnica vlade SAD-a 1,9 milijuna, a 6,2 milijuna su osigurana iz državnog proračuna, istaknuo je ministar Šuker.

U okviru projekta provedene su institucionalne reforme carinske procedure, informatizacija Carinske uprave, a 11,5 milijuna dolara utrošeno je za gradnju četiri granična prijelaza (Slavonski Brod, Gunja, Maljevac i Šamac).

Konzultant u Svjetskoj banci Vladimir Skenderović ističe kako je većina zemalja iskazala interes i za drugi dio programa koji se priprema. TTFSE II bio bi usredotočen na međugraničnu suradnju između zemalja, uklanjanje uskih grla na koridorima, i sl. istaknuo je Skenderović.

Novi programi, kako je naglašeno, bili bi usmjereni na glavne regionalne prometne pravce dogovorene između EU i susjednih zemalja, a i današnja rasprava treba poslužiti da se regija jugoistočne Europe približi programu pridruživanja EU u sektoru trgovine i transporta.(Hina)

16.06.2005. | Pisane vijesti