Vijesti
"Ministarstvo financija radi na unapređenju sustava stambene štednje u Republici Hrvatskoj i boljem korištenju državnih poticajnih sredstava za tu namjenu, a ne na ukidanju poticaja.
Ministarstvo financija ne protivi se uvođenju sustava međufinanciranja u rad stambenih štedionica. Tome treba prethoditi analiza sustava stambene štednje, koju će napraviti Ministarstvo, kako bi se vidjelo gdje postoje mogućnosti za njegovo unapređenje i bolje korištenje raspoloživih fondova u stambenim štedionicama. Nakon analize bi na jesen mogao uslijediti prijedlog mogućih izmjena sustava stambene štednje s ciljem poboljšanja.
Također, Ministarstvo financija je otvoreno za suradnju sa stambenim štedionicama na unapređenju sustava stambene štednje."
18.05.2005. | Pisane vijestiGovoreći na današnjem okruglom stolu o utjecaju stambene štednje na gospodarstvo i državni proračun, održanom u Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK), Samodol je kazao da je Ministarstvo otvoreno za suradnju te da bi mogle uslijediti nove ideje, ali i promjene u dosadašnjem sustavu poticaja.
Od ukupnih obveza države temeljem poticaja stambenim štedionicama, oko jedne milijarde kuna, moglo se, kaže, izgraditi 2.500 stanova, prosječne veličine 60 četvornih metara, uzme li se u obzir da primjerice kvadrat stana stoji 900 eura, a u proračun bi se kroz PDV vratilo oko 200 milijuna kuna.
Iz državnog proračuna štedišama je do sada isplaćeno oko 683 milijuna kuna poticajnih sredstava, s time da poticaj za 2004. godinu, 360 milijuna kuna, još nije isplaćen.
U Hrvatskoj djeluju četiri stambene štedionice - Prva stambena štedionica, Raiffeisen stambena štedionica, Wuestenrot stambena štedionica i PBZ stambena štedionica - čija je ukupna aktiva krajem prošle godine iznosila 4,7 milijardi kuna.
Dosad je odobreno stambenih kredita u vrijednosti 373 milijuna kuna.
Voditelj Odjela komitenti/krediti Wuestenrot stambene štedionice Ivan Ostojić ističe da je broj stanovnika koji raspolažu sa ugovorom stambene štednje u ukupnoj populaciji u Hrvatskoj prilično nizak u odnosu na zemlje EU i iznosi tek 11,6 posto. Razlog tome je i u činjenici da sustav stambene štednje nije mijenjan od 1997.
Hrvatska je jedina zemlja u Europi u kojoj stambene štedionice nemaju mogućnosti financirati stambenu izgradnju i odobravati kredite za međufinanciranje, ustvrdio je Ostojić dodajući da je i zbog toga udio ukupno plasiranih kredita u prikupljenim depozitima nezadovoljavajući, a potpredsjednik Europske udruge stambenih štedionica te posebni opunomoćenik UN-a za pitanja stanovanja i financiranja stambenih potreba Herbert Pfeiffer kazao je kako je sustav stambene štednje bolji od ostalih ponajprije zbog investicija u nove objekte te renoviranja objekata. Naveo je primjer Slovačke u kojoj je renoviranje prioritet i u tome je upravo značajna uloga stambenih štedionica. Tako primjerice 10 posto stambene štednje otpada na novu stanogradnju, a 90 posto na renoviranje. Smatra da bi Hrvatska trebala što prije uvesti međufinanciranje.
Međufinanciranje je odobravanja stambenog kredita štedišama još za vrijeme trajanja stambene štednje, a nepostojanje međufinanciranja, kako su isticali predstavnici štedionica, predstavlja glavnu kočnicu razvoju stambenih štedionica. (Hina)
17.05.2005. | Pisane vijesti"Postupak ustroja Registra koncesija je u samoj finalizaciji i može se očekivati skori početak njegova operativnog funkcioniranja", kazao je Dragić u razgovoru za Hinu.
Ministarstvo financija krajem studenoga 2004. objavilo je Pravilnik o ustroju i vođenju Registra koncesija, a svi davatelji koncesija - Vlada, resorna ministarstva, ili izvršna tijela županija, odnosno gradova i općina - do kraja siječnja ove godine bili su dužni Ministarstvu dostaviti ispunjene pripadujuće obrasce i ugovore o koncesiji.
Ministarstvo financija zaprima originale ugovora i obrasce, evidentira ih (urudžbira), kopira i sprema za otpremu Financijskoj agenciji (FINA).
Pravilnik, naime, omogućava da Ministarstvo poslove vođenja registra povjeri drugoj pravnoj osobi.
Ministarstvo je u pregovorima s FINA-om o poslovima koje će FINA voditi u ime i za račun Ministarstva, a u strukturi tih poslova su i poslovi vođenja Registra koncesija sukladno Pravilniku. Kada se završe pregovori s FINA-om i potpiše ugovor o suradnji stvorit će se uvjeti za početak uspostave Registra koncesija koji će se objaviti na Internet stranicama Ministarstva financija, ističe Dragić.
U Ministarstvu je, kaže, trenutno oko 4.000 zaprimljenih prijava i ugovora o koncesijama, a za očekivati je i veći broj koncesija.
U ispunjavanju svojih obveza davatelji koncesija najčešće su se suočavali s problemom ispunjavanja obrazaca i evidentiranja podataka iz ugovora o koncesijama. Stručne upute o ispunjavanju obrazaca i način rješavanja nastalih problema Uprava za gospodarstvo je davala davateljima koncesija u skoro svim županijama, od prosinca prošle do ožujka ove godine, kaže Dragić.
Pravilnik o ustroju i vođenju Registra koncesija, jedinstvene elektroničke evidencije ugovora o svim koncesijama na području Hrvatske, jamči i javnost Registra. Pravilnikom je definirano da se javnim podatcima smatraju: naziv davatelja koncesije, matični broj davatelja koncesije, naziv/ime korisnika koncesije, datum početka ostvarivanja koncesije, datum isteka koncesije, naziv (vrsta) koncesije i lokacija koncesije.
Prema tome, napominje Dragić, iznosi ugovornih naknada nisu javni podatci i neće se objavljivati.
No, samim će se Registrom osiguravati i evidencija plaćanja naknade koja će biti dostupna davatelju koncesije, odnosno ministarstvu, ili izvršnom tijelu županije odnosno grada. Tako će se, prema Pravilniku, u registru evidentirati i je li korisnik koncesije podmirio sve svoje obveze utvrđene ugovorom. Ako korisnik koncesije nije podmirio dug iz prethodnog razdoblja, svakom sljedećom uplatom najprije se podmiruje zaostali dug po redoslijedu dospijeća, i to tako da se prvo podmiruje iznos obračunane zakonske zatezne kamate za pojedinu ratu, a zatim iznos rate.
Naknade od koncesija prihod su davatelja koncesija, znači državnog ili proračuna lokalnih jedinica.
Državnim je proračunom za ovu godinu od naknada za koncesije planiran prihod od 340,7 milijuna kuna, što je upola manje nego li prošle godine. No, prošla je godina, objašnjavaju u Ministarstvu financija, bila "atipična" i planirani su viši prihodi zbog novih koncesija za treću GSM mrežu i novog operatera u mobilnoj telefoniji.(Hina)
Realiziranjem otkupa potraživanja bit će podmiren ukupni dospjeli dug HZZO-a prema ljekarnama, čime će se u cijelosti normalizirati situacija u plaćanjima HZZO-a prema ljekarnama, te, dalje u lancu, ljekarni prema veledrogerijama.
Kašnjenjem u plaćanju od strane HZZO-a ljekarne i veledrogerije bile su znatno opterećene troškovima financiranja obrtnog kapitala, što se sada kroz otkup potraživanja uspješno rješava. Troškovi s kojima je povezan otkup potraživanja niži su od troškova financiranja obrtnog kapitala veledrogerija i ljekarni, s tim da se taj manji trošak, po tržišno relevantim kriterijima, dodatno distribuira na sve subjekte u lancu opskrbe lijekovima, uključivo i dobavljače.
Kako je HZZO ove godine već smanjio dio svog duga, a preostalu najveću stavku čine upravo lijekovi na recept, otkupom potraživanja ukupno se radikalno poboljšava situacija u poslovanju između HZZO-a, s jedne strane, te ljekarni i veledrogerija, s druge strane, a time je osigurana i uredna opskrba hrvatskog tržišta lijekovima.
02.05.2005. | Pisane vijesti"Osobito su od velike važnosti za Republiku Hrvatsku komponenta ulaganja u zajednicu, koja čini okosnicu ovoga Projekta i komponenta razminiranja, jer će omogućiti razvoj aktivnosti koje rezultiraju stvaranjem dohotka stanovništva i time doprinose prvom preduvjetu ostanka i opstanka na tom području, odnosno revitalizaciji ovih krajeva i njihovoj socijalnoj uključenosti.", kazao je ministar financija Ivan Šuker.
Strateška orijentiranost PSGO-a prema područjima posebne državne skrbi u skladu je s potrebom jačanja socijalne i ekonomske kohezije i socijalne inkluzije u ratom pogođenim područjima te smanjenja regionalnih razlika u RH. Naime, područja posebne državne skrbi suočena su s nizom problema, koji su rezultat uništene ili nedovoljno razvijene infrastrukture, gubitka tradicionalnih tržišta, nedostatka usluga poslovne podrške, nedostatnog pristupa informacijama i nedostatne potražnje za proizvodima i uslugama te znatno zaostaju za razvijenijim dijelovima RH.
"Projekt je novi instrument provedbe održivog razvoja, smanjenja siromaštva te poratne obnove ratom pogođenih i nerazvijenih područja. Istovremeno će se jačati hrvatski institucionalni kapacitet za upravljanje regionalnom politikom u skladu sa zahtjevima Europske unije. Osim dosadašnjih aktivnosti vezanih za obnovu komunalne i društvene infrastrukture, ovaj projekt vodi brigu o ukupnoj obnovi ovih područja i slijedom toga i o gospodarskoj obnovi", istaknuo je ministar Božidar Kalmeta.
Projekt socijalnog i gospodarskog oporavka je multisektorski projekt koji uključuje četiri komponente: ulaganje na razini zajednice (36,5 milijuna EUR), razminiranje (17 milijuna EUR), institucionalni razvoj (3,5 milijuna EUR) te upravljanje projektom (3 milijuna EUR). Sredstva Projekta će biti uložena u financiranje niza potprojekata koje predlažu i provode zajednice i poslovni subjekti (MSP & zadruge) s područja posebne državne skrbi, a koji doprinose gospodarskom oporavku i jačanju socijalne kohezije tih područja. Projekt će se realizirati na području 13 županija RH koje uključuju prvu i drugu skupinu nerazvijenih i ratom stradalih područja. S obzirom na multisektorski karatker Projekta u njegovu pripremu i buduću provedbu uključen je veliki broj partnera na središnjoj, regionalnoj i lokalnoj razini, a cjelokupni posao koordinira i za njega je odgovorno Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka.
"Ovaj projekt nudi velike mogućnosti otvaranja novih radnih mjesta i smanjenja visoke stope nezaposlenosti u ratom pogođenim područjima Hrvatske, te pomaže pri ubrzanju procesa povratka. Projekt se također bavi značajnim izazovima smanjenja regionalnih razlika i omogućavanja jednakomjernog razvoja i napredovanja svih dijelova Hrvatske u skladu s ciljevima regionalne politike Europske unije. Projekt također izravno potiče udovoljavanje političkim kriterijima Europske unije i donosi iskustvo 8 novih članica EU u korištenju darovnica i strukturnih fondova EU", rekao je Anand K. Seth, direktor regionalnog ureda Svjetske banke u Hrvatskoj.
Okosnicu Projekta čini program ulaganja na razini zajednice vrijedan 36,5 milijuna EUR, u okviru kojeg će se financirati potprojekti na području: (i) jačanja socijalne uključenosti, (ii) gospodarske revitalizacije te (iii) izgradnje malih infrastrukturnih objekata. Potprojekti socijalnog uključenja namijenjeni su olakšavanju pristupa uslugama i inicijativama u lokalnoj zajednici stanovnicima tih područja s posebnim naglaskom na potrebe ranjivih skupina stanovništva. Županije, općine, organizirane zajednice, udruge ili lokalne organizacije/institucije mogući su korisnici bespovratnih sredstava za potprojekte kojima će se poticati aktivnosti socijalnog uključivanja. Potprojekti gospodarske revitalizacije uključuju jačanje kapaciteta i podršku zadrugama i malim i srednjim poduzećima, čime se pristupa rješavanju tržišnih neuspjeha i ostalih ograničenja gospodarskog razvoja. Uključivanje zajednice, kako u proces identificiranja lokalnih prioriteta, tako i u samu provedbu obnove infrastrukture, pridonijet će sveobuhvatnom cilju socijalne kohezije i ekonomske revitalizacije.
Projekt će pridonijeti jačanju administrativnih, institucionalnih i ljudskih kapaciteta neophodnih ne samo za učinkovitu apsorpciju sredstava ovog Projekta, već i onih iz predpristupnih i nadamo se u skoroj budućnosti strukturnih fondova Europske unije. Obzirom na regionalnu politiku EU i koordinaciju strukturnih instrumenata, međuresorna koordinacijska skupina će sačiniti obuhvatnu strategiju regionalnog razvoja te uspostaviti partnerske odnose sa zainteresiranim sudionicima u Projektu na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini.
U pripremi Projekta korištena su iskustva stečena u provedbi Poslijeratne darovnice Svjetske banke realizirane na područjima Šibensko-kninske i Zadarske županije. Za pripremu PSGO-a RH je odobrena darovnica Vlade Japana u visini od 425.000 USD. Projekt se također nadograđuje na iskustva vezano uz provedbu EU programa CARDS u području izrade i provedbe regionalnih operativnih programa (ROP-ova) i politiku Vlade RH vezano na ulaganja namijenjena promicanju društveno-gospodarskoga razvoja.
Ukupna vrijednost projekta je €60 milijuna, od kojih €35 milijuna dolazi iz zajma Međunarodne banke za obnovu i razvoj kao članice Svjetske banke, a €25 milijuna će osigurati državni proračun tijekom četverogodišnje provedbe projekta. Rok za vraćanje zajma je petnaest godina s počekom od pet godina.
01.05.2005. | Pisane vijestiProjekt vrijedan 1,3 milijuna eura financirala je Europska komisija u okviru programa CARS 2001.
Najvažnijim rezultatom projekta na svečanosti u povodu njegova završetka ocijenjeno je osnivanje Centra za obuku carinskih djelatnika u kojemu će se carinski službenici educirati o carinskim standardima i procedurama vrijedećim na području Europske unije.
Projekt je proveden prvenstveno kroz radionice i radne skupine, a organizirana su i tri studijska posjeta Austriji. U aktivnostima projekta sudjelovalo je 155 djelatnika hrvatske carine.
Tijekom trajanja projekta (23 mjeseca) austrijski carinici savjetovali su hrvatske kolege kako unaprijediti postojeći carinski zakonski okvir u Hrvatskoj, ojačati upravni kapacitet i efikasnost i uspostaviti kontinuirani sustav obrazovanja carinskih djelatnika.
Uspješni završetak projekta i uspostavu Centra za obuku carinskih djelatnika pozdravio je ravnatelj Carinske uprave Mladen Barišić, dok je drugi tajnik u Delegaciji Europske komisije u Republici Hrvatskoj Constantino Longares Barrio naglasio važnost projekata za carinu u pripremi Hrvatske za pristup EU-u. Kako je rekao, od prvog dana nakon pristupanja, hrvatska Carinska uprava morat će upravljati granicama koje će tada biti vanjske granice EU-a, za što nisu potrebne samo zakonske promjene, nego i novi sustavi i procedure kao i dobro obučeni carinski djelatnici.(Hina)
28.04.2005. | Pisane vijesti
27.04.2005. | Pisane vijesti
Navedenim Zakonom ovlašćuje se Vlada da može izdati suglasnosti za zaduživanje jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave, najviše do 2% ukupno ostvarenih prihoda poslovanja svih jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave iskazanih u financijskom izvještaju o prihodima i rashodima, primicima i izdacima za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2004.
To znači da u vezi zaduženja postoji navedeno zakonsko ograničenje od 2 posto, koje je za 2004. godinu iznosilo oko 275 milijuna kuna, a u 2005. godini oko 297 milijuna kuna. Ukupni zahtjev za zaduženjem Grada Rijeke prelazi ukupno ograničenje za zaduženje u 2005. godini. Budući da su zahtjevi za zaduženjima u 2004. i 2005. godini znatno veći od zakonski dozvoljene granice u razmatranju se nastoji voditi računa o mogućnostima udovoljavanju podnesenim zahtjevima, a nastoji se udovoljiti i onima kojima prošle godine nije mogla biti dana suglasnost Vlade RH.
U prošloj godini je Grad Rijeka dobila suglasnost za zaduženjem od 60.840.000 kuna. Zahtjev Grada Rijeke za novim zaduženjem je u razmatranju iz navedenih razloga najvjerojatnije za sljedeću fiskalnu godinu No, konačnu odluku od odobrenju zahtjeva za 2005. godinu u tom slučaju, kao i ostalih zahtjeva za zaduživanjem lokalnih jedinica, donosi Vlada Republike Hrvatske.
26.04.2005. | Pisane vijestiVećina područnih ureda do sada je započela sa slanjem rješenja o, uglavnom povratima poreza, a u nekoliko njih koji još nisu krenuli to bi trebalo započeti vrlo skoro, ističu u Ministarstvu financija.
U resornom Ministarstvu očekuju da će se građanima ove godine temeljem godišnjih prijava poreza na dohodak isplatiti oko 1,2 do 1,3 milijarde kuna. To je očekivani iznos i on je otprilike na razini prošle godine, ističu u resoru financija, napominjući da isplate
povrata nemaju nikakvog učinka na proračun.
Naime, sredstva za povrat osiguravaju se iz redovnog priljeva od poreza na dohodak, a taj se proračunski prihod, kažu u Ministarstvu, dobro ostvaruje.
Prema statističkim podatcima Ministarstva za siječanj u tom je mjesecu od poreza na dohodak proračun prihodovao 292,3 milijuna kuna, što je porast od 7,6 posto u odnosu na isti mjesec lani.
Statistički podatci Ministarstva pokazuju da su u postotku najviše poreznih prijava obradili poreznici u područnim uredima Požega, Bjelovar i Koprivnica, dok je najviše poreznih prijava, 226.038, zaprimio Područni ured Zagreb, u kojemu su poreznici do sada obradili 46.822 prijava, ili nešto više od petine (20,7 posto).
Na području Područnog ureda Požega do sada su obrađene 14.044 prijave poreza na dohodak, što je 82,5 posto od ukupno zaprimljenih 16.406 prijava, na bjelovarskom je području obrađeno 80,8 posto, ili 17.210 od zaprimljenih 21.296, a na koprivničkom području 78,1 posto, ili 13.765 od ukupno zaprimljenih 17.619 poreznih prijava.
Više od polovice zaprimljenih prijava poreza na dohodak za prošlu godinu obradili su poreznici Područnog ureda Krapina (54,6 posto), a blizu polovice, ili točnije 49,5 posto prijava obrađeno je na području koje pokriva Područni ured Sisak.
Poreznici na virovitičkom području do sada su obradili 41,6 posto zaprimljenih godišnjih prijava poreza na dohodak, na karlovačkom području 41,2 posto, splitskom 41,1 posto, te varaždinskom 29,4 posto. (Hina)
22.04.2005. | Pisane vijesti