Vijesti
Realiziranjem otkupa potraživanja bit će podmiren ukupni dospjeli dug HZZO-a prema ljekarnama, čime će se u cijelosti normalizirati situacija u plaćanjima HZZO-a prema ljekarnama, te, dalje u lancu, ljekarni prema veledrogerijama.
Kašnjenjem u plaćanju od strane HZZO-a ljekarne i veledrogerije bile su znatno opterećene troškovima financiranja obrtnog kapitala, što se sada kroz otkup potraživanja uspješno rješava. Troškovi s kojima je povezan otkup potraživanja niži su od troškova financiranja obrtnog kapitala veledrogerija i ljekarni, s tim da se taj manji trošak, po tržišno relevantim kriterijima, dodatno distribuira na sve subjekte u lancu opskrbe lijekovima, uključivo i dobavljače.
Kako je HZZO ove godine već smanjio dio svog duga, a preostalu najveću stavku čine upravo lijekovi na recept, otkupom potraživanja ukupno se radikalno poboljšava situacija u poslovanju između HZZO-a, s jedne strane, te ljekarni i veledrogerija, s druge strane, a time je osigurana i uredna opskrba hrvatskog tržišta lijekovima.
02.05.2005. | Pisane vijesti"Osobito su od velike važnosti za Republiku Hrvatsku komponenta ulaganja u zajednicu, koja čini okosnicu ovoga Projekta i komponenta razminiranja, jer će omogućiti razvoj aktivnosti koje rezultiraju stvaranjem dohotka stanovništva i time doprinose prvom preduvjetu ostanka i opstanka na tom području, odnosno revitalizaciji ovih krajeva i njihovoj socijalnoj uključenosti.", kazao je ministar financija Ivan Šuker.
Strateška orijentiranost PSGO-a prema područjima posebne državne skrbi u skladu je s potrebom jačanja socijalne i ekonomske kohezije i socijalne inkluzije u ratom pogođenim područjima te smanjenja regionalnih razlika u RH. Naime, područja posebne državne skrbi suočena su s nizom problema, koji su rezultat uništene ili nedovoljno razvijene infrastrukture, gubitka tradicionalnih tržišta, nedostatka usluga poslovne podrške, nedostatnog pristupa informacijama i nedostatne potražnje za proizvodima i uslugama te znatno zaostaju za razvijenijim dijelovima RH.
"Projekt je novi instrument provedbe održivog razvoja, smanjenja siromaštva te poratne obnove ratom pogođenih i nerazvijenih područja. Istovremeno će se jačati hrvatski institucionalni kapacitet za upravljanje regionalnom politikom u skladu sa zahtjevima Europske unije. Osim dosadašnjih aktivnosti vezanih za obnovu komunalne i društvene infrastrukture, ovaj projekt vodi brigu o ukupnoj obnovi ovih područja i slijedom toga i o gospodarskoj obnovi", istaknuo je ministar Božidar Kalmeta.
Projekt socijalnog i gospodarskog oporavka je multisektorski projekt koji uključuje četiri komponente: ulaganje na razini zajednice (36,5 milijuna EUR), razminiranje (17 milijuna EUR), institucionalni razvoj (3,5 milijuna EUR) te upravljanje projektom (3 milijuna EUR). Sredstva Projekta će biti uložena u financiranje niza potprojekata koje predlažu i provode zajednice i poslovni subjekti (MSP & zadruge) s područja posebne državne skrbi, a koji doprinose gospodarskom oporavku i jačanju socijalne kohezije tih područja. Projekt će se realizirati na području 13 županija RH koje uključuju prvu i drugu skupinu nerazvijenih i ratom stradalih područja. S obzirom na multisektorski karatker Projekta u njegovu pripremu i buduću provedbu uključen je veliki broj partnera na središnjoj, regionalnoj i lokalnoj razini, a cjelokupni posao koordinira i za njega je odgovorno Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka.
"Ovaj projekt nudi velike mogućnosti otvaranja novih radnih mjesta i smanjenja visoke stope nezaposlenosti u ratom pogođenim područjima Hrvatske, te pomaže pri ubrzanju procesa povratka. Projekt se također bavi značajnim izazovima smanjenja regionalnih razlika i omogućavanja jednakomjernog razvoja i napredovanja svih dijelova Hrvatske u skladu s ciljevima regionalne politike Europske unije. Projekt također izravno potiče udovoljavanje političkim kriterijima Europske unije i donosi iskustvo 8 novih članica EU u korištenju darovnica i strukturnih fondova EU", rekao je Anand K. Seth, direktor regionalnog ureda Svjetske banke u Hrvatskoj.
Okosnicu Projekta čini program ulaganja na razini zajednice vrijedan 36,5 milijuna EUR, u okviru kojeg će se financirati potprojekti na području: (i) jačanja socijalne uključenosti, (ii) gospodarske revitalizacije te (iii) izgradnje malih infrastrukturnih objekata. Potprojekti socijalnog uključenja namijenjeni su olakšavanju pristupa uslugama i inicijativama u lokalnoj zajednici stanovnicima tih područja s posebnim naglaskom na potrebe ranjivih skupina stanovništva. Županije, općine, organizirane zajednice, udruge ili lokalne organizacije/institucije mogući su korisnici bespovratnih sredstava za potprojekte kojima će se poticati aktivnosti socijalnog uključivanja. Potprojekti gospodarske revitalizacije uključuju jačanje kapaciteta i podršku zadrugama i malim i srednjim poduzećima, čime se pristupa rješavanju tržišnih neuspjeha i ostalih ograničenja gospodarskog razvoja. Uključivanje zajednice, kako u proces identificiranja lokalnih prioriteta, tako i u samu provedbu obnove infrastrukture, pridonijet će sveobuhvatnom cilju socijalne kohezije i ekonomske revitalizacije.
Projekt će pridonijeti jačanju administrativnih, institucionalnih i ljudskih kapaciteta neophodnih ne samo za učinkovitu apsorpciju sredstava ovog Projekta, već i onih iz predpristupnih i nadamo se u skoroj budućnosti strukturnih fondova Europske unije. Obzirom na regionalnu politiku EU i koordinaciju strukturnih instrumenata, međuresorna koordinacijska skupina će sačiniti obuhvatnu strategiju regionalnog razvoja te uspostaviti partnerske odnose sa zainteresiranim sudionicima u Projektu na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini.
U pripremi Projekta korištena su iskustva stečena u provedbi Poslijeratne darovnice Svjetske banke realizirane na područjima Šibensko-kninske i Zadarske županije. Za pripremu PSGO-a RH je odobrena darovnica Vlade Japana u visini od 425.000 USD. Projekt se također nadograđuje na iskustva vezano uz provedbu EU programa CARDS u području izrade i provedbe regionalnih operativnih programa (ROP-ova) i politiku Vlade RH vezano na ulaganja namijenjena promicanju društveno-gospodarskoga razvoja.
Ukupna vrijednost projekta je €60 milijuna, od kojih €35 milijuna dolazi iz zajma Međunarodne banke za obnovu i razvoj kao članice Svjetske banke, a €25 milijuna će osigurati državni proračun tijekom četverogodišnje provedbe projekta. Rok za vraćanje zajma je petnaest godina s počekom od pet godina.
01.05.2005. | Pisane vijestiProjekt vrijedan 1,3 milijuna eura financirala je Europska komisija u okviru programa CARS 2001.
Najvažnijim rezultatom projekta na svečanosti u povodu njegova završetka ocijenjeno je osnivanje Centra za obuku carinskih djelatnika u kojemu će se carinski službenici educirati o carinskim standardima i procedurama vrijedećim na području Europske unije.
Projekt je proveden prvenstveno kroz radionice i radne skupine, a organizirana su i tri studijska posjeta Austriji. U aktivnostima projekta sudjelovalo je 155 djelatnika hrvatske carine.
Tijekom trajanja projekta (23 mjeseca) austrijski carinici savjetovali su hrvatske kolege kako unaprijediti postojeći carinski zakonski okvir u Hrvatskoj, ojačati upravni kapacitet i efikasnost i uspostaviti kontinuirani sustav obrazovanja carinskih djelatnika.
Uspješni završetak projekta i uspostavu Centra za obuku carinskih djelatnika pozdravio je ravnatelj Carinske uprave Mladen Barišić, dok je drugi tajnik u Delegaciji Europske komisije u Republici Hrvatskoj Constantino Longares Barrio naglasio važnost projekata za carinu u pripremi Hrvatske za pristup EU-u. Kako je rekao, od prvog dana nakon pristupanja, hrvatska Carinska uprava morat će upravljati granicama koje će tada biti vanjske granice EU-a, za što nisu potrebne samo zakonske promjene, nego i novi sustavi i procedure kao i dobro obučeni carinski djelatnici.(Hina)
28.04.2005. | Pisane vijesti
27.04.2005. | Pisane vijesti
Navedenim Zakonom ovlašćuje se Vlada da može izdati suglasnosti za zaduživanje jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave, najviše do 2% ukupno ostvarenih prihoda poslovanja svih jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave iskazanih u financijskom izvještaju o prihodima i rashodima, primicima i izdacima za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2004.
To znači da u vezi zaduženja postoji navedeno zakonsko ograničenje od 2 posto, koje je za 2004. godinu iznosilo oko 275 milijuna kuna, a u 2005. godini oko 297 milijuna kuna. Ukupni zahtjev za zaduženjem Grada Rijeke prelazi ukupno ograničenje za zaduženje u 2005. godini. Budući da su zahtjevi za zaduženjima u 2004. i 2005. godini znatno veći od zakonski dozvoljene granice u razmatranju se nastoji voditi računa o mogućnostima udovoljavanju podnesenim zahtjevima, a nastoji se udovoljiti i onima kojima prošle godine nije mogla biti dana suglasnost Vlade RH.
U prošloj godini je Grad Rijeka dobila suglasnost za zaduženjem od 60.840.000 kuna. Zahtjev Grada Rijeke za novim zaduženjem je u razmatranju iz navedenih razloga najvjerojatnije za sljedeću fiskalnu godinu No, konačnu odluku od odobrenju zahtjeva za 2005. godinu u tom slučaju, kao i ostalih zahtjeva za zaduživanjem lokalnih jedinica, donosi Vlada Republike Hrvatske.
26.04.2005. | Pisane vijestiVećina područnih ureda do sada je započela sa slanjem rješenja o, uglavnom povratima poreza, a u nekoliko njih koji još nisu krenuli to bi trebalo započeti vrlo skoro, ističu u Ministarstvu financija.
U resornom Ministarstvu očekuju da će se građanima ove godine temeljem godišnjih prijava poreza na dohodak isplatiti oko 1,2 do 1,3 milijarde kuna. To je očekivani iznos i on je otprilike na razini prošle godine, ističu u resoru financija, napominjući da isplate
povrata nemaju nikakvog učinka na proračun.
Naime, sredstva za povrat osiguravaju se iz redovnog priljeva od poreza na dohodak, a taj se proračunski prihod, kažu u Ministarstvu, dobro ostvaruje.
Prema statističkim podatcima Ministarstva za siječanj u tom je mjesecu od poreza na dohodak proračun prihodovao 292,3 milijuna kuna, što je porast od 7,6 posto u odnosu na isti mjesec lani.
Statistički podatci Ministarstva pokazuju da su u postotku najviše poreznih prijava obradili poreznici u područnim uredima Požega, Bjelovar i Koprivnica, dok je najviše poreznih prijava, 226.038, zaprimio Područni ured Zagreb, u kojemu su poreznici do sada obradili 46.822 prijava, ili nešto više od petine (20,7 posto).
Na području Područnog ureda Požega do sada su obrađene 14.044 prijave poreza na dohodak, što je 82,5 posto od ukupno zaprimljenih 16.406 prijava, na bjelovarskom je području obrađeno 80,8 posto, ili 17.210 od zaprimljenih 21.296, a na koprivničkom području 78,1 posto, ili 13.765 od ukupno zaprimljenih 17.619 poreznih prijava.
Više od polovice zaprimljenih prijava poreza na dohodak za prošlu godinu obradili su poreznici Područnog ureda Krapina (54,6 posto), a blizu polovice, ili točnije 49,5 posto prijava obrađeno je na području koje pokriva Područni ured Sisak.
Poreznici na virovitičkom području do sada su obradili 41,6 posto zaprimljenih godišnjih prijava poreza na dohodak, na karlovačkom području 41,2 posto, splitskom 41,1 posto, te varaždinskom 29,4 posto. (Hina)
22.04.2005. | Pisane vijestiŠuker se susreo s predsjednikom Ekonomskog i socijalnog vijeća UN-a (ECOSOC), Munirom Akramom, veleposlanikom Pakistana pri UN-u i Joseom Antoniom Ocampom podtajnikom UN-a za ekonomska i socijalna pitanja.
Šuker i Akram su razgovarali o sastanku ECOSOC-a i predstavnika Svjetske banke i Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), te Svjetske trgovinske organizacije (WTO) na kojima je u ponedjeljak u UN-u bilo riječi o tome kako postići Milenijske razvojne ciljeve UN-a.
Ti ciljevi, postavljeni na summitu svjetskih čelnika 2000., traže do 2015., uz ostalo, smanjenje siromaštva, opće obrazovanje za svu djecu i bolju zdravstvenu skrb u zemljama u razvoju.
Na razgovorima u UN-u je bilo govora kako da zemlje u razvoju budu učinkovitije u postizanju tih ciljeva kao i o politici onih koji trebaju pružiti pomoć za njihovo ostvarenje, bogatih zemalja donatora i međunarodnih razvojnih institucija Svjetske banke, MMF-a i WTO-a.
Akram je nakon susreta sa Šukerom kazao da su zemlje u razvoju na tim razgovorima jasno izrazile potrebu da se njihov glas više čuje u tim institucijama.
"U razgovorima je opći dojam bio da donošenje odluka u ovim organizacijama treba postati pravedniji, da se osigura više utjecaja zemljama u razvitku, da možda treba prilagoditi sustav kvota u MMF-u da im se pruži nešto više utjecaja", rekao je Akram za Hinu nakon susreta sa Šukerom.
Šuker je izrazio potporu Hrvatske inicijativi da se ojača glas zemalja u razvoju i zemalja u tranziciji u pogledu međunarodnh financijskih institucija, priopćila je nakon razgovora s Akramom hrvatska misija pri UN-u.
Šuker je nakon susreta rekao da o tom pitanju u ovom trenutku postoji "velika razlika u mišljenju" između pojedinih zemalja.
"No, zajednički je zaključak da će se nakon ovakvih razgovora određeni problemi i animoziteti smanjiti i da tu postoje mogućnosti za određenu suradnju", rekao je Šuker Hini.
"To je problem koji evidentno postoji, i sad je prije svega na onima koji imaju ekonomsku moć koliko će oni pokazati dobre volje da se taj problem riješi", dodao je on.
Priopćenje navodi kako je Šuker kazao da Hrvatska smatra ECOSOC za važan instrument u koordinaciji međunarodnih institucija u formuliranju globalne razvojne politike. Tijekom hrvatskog predsjedanja ECOSOC-om u 2002., spomenuo je on, Hrvatska je učinila prioritetom uspostavljanje bolje suradnje s Bretton Woodskim institucijama, MMF-om i Svjetskom bankom, kao i WTO-om.
Ministar Šuker je potvrdio da je Hrvatska predana postizanju Milenijskih razvojnih ciljeva i izrazio potporu Hrvatske reformi UN-a, posebice jačanju uloge koju igra ECOSOC u izgradnji mira i upravljanju post-konfliktnim situacijama, kaže priopćenje.
U tom kontekstu Šuker je naveo da Hrvatska podržava inicijativu da se uspostavi Povjerenstvo za izgradnju mira koje bi trebalo uključiti članice iz Vijeća sigurnosti i ECOSOC-a, reklo je ono.
O reformi ECOSOC-a, nakon Vijeća sigurnosti najvažnijeg tijela UN-a, razgovara se već nekoliko godina i do sada o tome nisu usvojene jasne odluke. U kontekstu predstojeće reforme UN-a niz zemalja raspravlja o načinima da se ECOSOC ojača i njegov rad postane relevantniji za razvitak u svijetu.
Akram je rekao da je sada blizu donošenje dokumenta o kojem je suglasno niz zemalja te da je obavijestio Šukera da će vrlo skoro o tom dokumentu razgovarati s hrvatskim i izaslanstvima drugih članica UN-a te da se nada da će u narednih nekoliko mjeseci biti postignut dogovor o nekim mjerama za poboljšanje rada Ekonomskog i socijalnog vijeća.
Šuker se susreo i s podtajnikom UN-a za ekonomska i socijalna pitanja Jose Antoniom Ocampom i u razgovoru naglasio potporu Hrvatske reformi tajništva UN-a, rekavši da je kompetentno, učinkovito i transparentno tajništvo važno za rad UN-a. "Mislim da su ovo bili dobri bilateralni razgovori i dobro je da se čuje mišljenje Hrvatske", zaključio je Šuker.(Hina)
19.04.2005. | Pisane vijestiŠuker je u razgovoru s predsjednicom NYSE Chatherine Kinney i izvršnom potpredsjednicom Noreen Culhane pružio kratki pregled gospodarske situacije u Hrvatskoj i istaknuo da se Hrvatska bliži završetku procesa privatizacije.
Dodao je da mnoge od vrijednih hrvatskih tvrtki, uključujući one u energetskom i sektoru osiguranja, još nisu u cijelosti privatizirane.
Culhane je kazala kako je NYSE posebice zainteresirana za gospodarstvo zemalja u razvoju, a da na burzi ukupno trguje oko 2700 tvrtki od kojih je 460 međunarodnih iz 47 zemalja.
"Hrvatska nedostaje na našem popisu", rekla je Culhane, dodajući da je Newyorška burza spremna biti dobar partner Hrvatskoj.
NYSE je najveća američka burza dionica, na kojoj se dnevni promet iznosi oko 60 milijardi dolara. Ukupna vrijednost tvrtki koje trguju na toj burzi je 19,8 bilijuna dolara.(Hina)
19.04.2005. | Pisane vijestiŠuker boravi u Washingtonu gdje je na čelu izaslanstva ministarstva financija tijekom vikenda sudjelovao na proljetnom zasjedanju Svjetske banke i Međunarodnog monetarnog fonda.
"Na sastanku je ministar Šuker dao kratki pregled gospodarskih i političkih reformi u Hrvatskoj te zatražio potporu senatora u ostvarivanju glavnih vanjskopolitičkih ciljeva Republike Hrvatske, ulasku u NATO" i općenito euroatlantske integracije, priopćilo je hrvatsko veleposlanstvo u Washingtonu nakon susreta Šukera i senatora Santoruma iz Pennsylvanije.
Santorum je naglasio da smatra da je "Hrvatskoj mjesto u euroatlantskim integracijama te da on svakako može podržati prijedlog čije posljedice mogu samo ojačati reformski proces i dalje stabilizirati jugoistočnu Europu", kaže se u priopćenju.
Santorum je jedan od najutjecajnijih republikanskih senatora koji predstavlja i veliki broj hrvatskih iseljenika iz Pennsylvanije.
Šuker je istaknuo da je Hrvatska mnogo učinila na ispunjavanju uvjeta za članstvo u tim organizacijama te da bi "podržavanje hrvatskih ambicija odaslalo pozitivan signal ne samo Hrvatskoj nego i cijeloj regiji", kaže se u priopćenju.
Šuker je naveo da Hrvatska traži da je se na putu u NATO i Europsku uniju procjenjuje prema individualnim zaslugama i odbaci teorija prema kojoj bi cijela jugoistočna Europa trebala zajedno stupiti u euroatlantske integracije što bi imalo za posljedicu zadržavanje statusa quo i obeshrabrilo nastavak reformskih procesa u regiji, zaključuje se u priopćenju.(Hina)
18.04.2005. | Pisane vijesti"Sastanak je protekao u punom međusobnom razumijevanju i uvažavanju svih istaknutih činjenica o odnosima Europske komisije i Hrvatske na području ekonomije i financija", priopćilo je Ministarstvo financija nakon susreta održanog u izaslanstvu Europske komisije u Washingtonu.
Šuker je izvijestio Reglinga o gospodarskim kretanjima u Hrvatskoj i smanjenju fiskalnog deficita u 2004. i istaknuo nastojanja Ministarstva financija da i u 2005. smanji deficit u odnosu na prošlu godinu te nastavi smanjivanje vanjskog duga, navodi se u priopćenju dostavljenom Hini u Washingtonu.
Šuker je u Washingtonu na čelu izaslanstvo Ministarstva financija sudjelovao na proljetnom zasjedanju Svjetske banke i Međunarodnog monetarnog fonda.
U razgovoru je bilo riječi i o strukturnim reformama u Hrvatskoj i tehničkoj pomoći koju Hrvatska dobija od europskih zemalja.
"Regling je istaknuo da će Europska komisija rado pomoći, jer će Hrvatska biti budući član Europske unije, te da je predpristupni ekonomski program dobar okvir za strukturne reforme i ekonomsku politiku Vlade", kaže se u priopćenju.
Europska komisija analizira hrvatski predpristupni ekonomski program i za dva mjeseca će izvijestiti Hrvatsku što misli o njemu, priopćilo je Ministarstvo financija.(Hina)
17.04.2005. | Pisane vijesti