Vijesti
Ugovor o zajmu potpisali su direktor Hrvatskih cesta Stjepko Boban i direktor Odjela EIB-a za srednju i istočnu Europu Franz Josef Vetter. Potpisivanju su nazočiili ministar mora, prometa i turizma Božidar Kalmeta i ministar financija Ivan Šuker, koji je s Vetterom potpisao ugovor o jamstvu, te čelnici Splitsko-dalmatinske županije i gradova koje ta cesta povezuje.
Cijeli projekt izgradnje četverotračne brze ceste od Trogira do Omiša, jedan od najvećih i tehnički najzahtjevnijih projekata Hrvatskih cesta, vrijedan je nešto više od 203 milijuna kuna, kazao je ministar Kalmeta.
Projekt izgradnje sastoji se od triju dionica: na prvoj od Kaštel Sućurca do Planog kod Trogira, dugoj 11,1 km, predviđeno je da se uz sadašnju dvotračnu cestu, koja je dio Jadranske magistrale - D8, na sjevernom dijelu dogradi još jedna dvotračna cesta, uz gradnju usporednih cesta, deniveliranih raskrižja i prolaza ispod brze ceste.
Na drugoj dionici od Splita, točnije od Stobreča do Dugog Rata kod Omiša, gradit će se 13,9 km brze ceste na novoj trasi.
Od čvorišta u Dugom Ratu do Omiša, budući da je riječ o najzahtjevnijoj dionici s pet kilometara tunela i mostom preko rijeke Cetine, gradit će se šest kilometara duga dvotračna obilaznica.
Početak radova predviđen je za kraj ove godine, a puštanje u promet 2008., najavio je Kalmeta.
Zajam od 60 milijuna eura dobiven je na rok od 25 godina i petgodišnji poček uz vrlo povoljne kamate od 3,89 posto, po riječima predstavnika EIB-a Vettera, "boljima nego bi ih sam ministar Šuker trenutačno uspio dobiti".
Ministar Šuker kazao je kako u ovoj prigodi "zbog raznih glasina o recesiji i nelikvidnosti hrvatskog gospodarstva želi naglasiti da je taj zajam odobren pod istim uvjetima kao bilo kojoj članici Europske unije, što najbolje govori o njezinoj vjeri u financijsku stabilnost i likvidnost Republike Hrvatske".
Vetter je dodao kako je taj projekt važan i za Europu jer će cesta od Trogira do Omiša postati dio transeuropske cestovne mreže. Osim toga, po mjerilima EIB-a, projekt je ekonomski isplativ jer, kako je rekao, donosi goleme uštede i u vremenu putovanja i troškovima prijevoza, što je vrlo bitno za razvoj gospodarstva, kojega nema bez razvijene cestovne mreže.
EIB je u Hrvatskoj prisutan od 2001., od kada je ugovoreno više od 700 milijuna eura zajmova, kazao je Vetter, istaknuvši kako će i dalje podupirati hrvatske projekte na putu k priključenju Hrvatske Europskoj uniji. "Da Hrvatsku već danas smatramo dijelom Unije", naglasio je, "pokazuje i to što zajmove koje dobivate odobravamo uz jednaku kamatnu maržu kao i zemljama članicama."
Ministar Kalmeta najavio je i kako će ove godine početi rekonstrukcija pristupne ceste do autoceste Zagreb - Split od Solina do Dugopolja u četiri traka što će biti dovršeno do 2007.(Hina)
19.07.2005. | Pisane vijesti
Vlada, koja je s današnje sjednice predložila izmjene Zakona o stambenoj štednji, omogućit će stambenim štedišama i da svoju štednju jednom godišnje sele iz štedionice u štedionicu.
Uvodi se i mogućnost međufinanciranja, što znači da više neće biti potrebno štedjeti najmanje dvije godine da bi se dobio stambeni kredit, već će ga štediše moći dobiti i ranije.
Ministar financija Ivan Šuker ističe da je Vladin cilj utjecati na smanjenje kamatnih stopa u štedionicama koje su sada, kaže, veće nego kod komercijalnih banaka.
Isplata manjih poticaja stambene štednje primjenjivala bi se već za štednju uplaćenu u ovoj godini, a za koju država de facto poticaje isplaćuje u idućoj godini.
Tako bi država za poticaje već iduće godine uštedila 80 milijuna kuna.
Vlada je već ranije objasnila da se na smanjenje poticaja odlučila zbog toga što su isplaćena državna sredstva višestruko premašivala iznose koje su stambene štedionice odobrile za kredite.
Saboru je iz Banskih dvora poslan i konačni tekst zakona o šumama čija će provedba državu stajati dodatnih 5,2 milijuna kuna. Ta su sredstva potrebna za osnivanje i ustrojavanje šumarske savjetodavne službe, rad šumarskih inspektora i sl.
Temeljem zakona javno poduzeće Hrvatske šume preoblikovat će se u trgovačko društvo, koje će svoju dobit dijeliti s državom i proračunima lokalnih jedinica na način da će polovica ići samom društvu, a po četvrtina državi i lokalnim jedinicama.
Vlada je odobrila da se na šumskom zemljištu u vlasništvu države, ukupne površine oko 1.700 hektara, podignu vinogradi, voćnjaci i maslinici.
Na površinama koje se nalaze u više općina Splitsko-dalmatinske, Požeško-slavonske, Primorsko-goranske, Istarske i Zagrebačke županije osnovala bi se služnost na rok od 40 godina za vinograde i voćnjake, odnosno 50 godina za maslinike.
Vlada je odobrila da danas s radom počne Carinarnica Varaždin koja pokriva područja Varaždinske i Međimurske županije.(Hina)
13.07.2005. | Pisane vijestiPred-pristupni ekonomski program je dokument čija obveza izrade proizlazi iz statusa zemlje kandidata za EU. Hrvatske je stoga u jesen 2004. godine pripremila svoj prvi Pred-pristupni program u kojem je definirala ciljeve i osobne ekonomske politike za razdoblje 2005-2007. (vidi www.mfin.hr/str/102/) Nakon što je PEP predan Europskoj komisiji, EK i Europska središnja banka pripremile su komentare i preporuke koji su predstavljeni na zajedničkom ministarskom sastanku 12. srpnja 2005.
Europska komisija je pozdravila hrvatski PEP, posebno u svjetlu činjenice da se radi o prvom ovakvom dokumentu. EK je pozdravila već učinjene napore u fiskalnoj konsolidaciji i preporučila Hrvatskoj da ustraje u uvođenju ekonomske politike koja će pridonijeti smanjivanju makroekonomskih neravnoteža: proračunskog deficita, deficita na tekućem računu platne bilance i vanjskog duga. Također, EK je pozvala Hrvatsku da ustraje na strukturnim reformama kako bi osigurala putanju snažnog rasta.
"Hrvatska ekonomska politika je na dobrom tragu. Predsjedništvo je zadovoljno općim smjerom naše ekonomske politike i naporima na strukturnim reformamam koje će omogućiti kvalitetniju fiskalnu konsolidaciju", kaže mr.sc. Martina Dalić, državni tajnik u Ministarstvu fiancija.
Dodatne informacije: Europska komisija (European Commission) je jedno od ključnih tijela institucionalnog sustava Unije i pri izvršenju svojih obveza u velikoj je mjeri neovisna. Komisija priprema zakonske prijedloge (o kojima odlučuje Vijeće), primjenjuje načela zajedničkih politika EU i nadgleda njihovu provedbu, nadzire primjenu europskoga prava i dodjelu proračunskih sredstava. Komisija zastupa Uniju u međunarodnim pregovorima i putem svojih predstavništava u svijetu. Komisija također nadzire primjenu europskoga prava u državama članicama.
12.07.2005. | Pisane vijesti
Visina rashoda ostala je otprilike u sadašnjim okvirima, odnosno oko 92 milijarde kuna, s tim da je na troškovnim stavkama preraspodijeljeno nešto više od milijardu kuna.
Naime, na nekim je stavkama planirana ušteda od milijarde i šest milijuna kuna, a na drugima će se potrošiti milijarda i 19 milijuna kuna, što u konačnici znači razliku od 15-ak milijuna kuna.
Najviše proračunskog novca u preraspodjeli će otići na mirovine (dodatnih 470 milijuna) i plaće (346,4 milijuna kuna).
Stambenu štednju država će poduprijeti s dodatnih 70 milijuna kuna, naknade za nezaposlene povećane su za 60 milijuna, rodiljni dopusti za 39 milijuna, a trajna prava branitelja za 35 milijuna kuna.
Istodobno se smanjuju troškovi nabave nefinancijske imovine (za 296 milijuna kuna), materijalni troškovi (223 milijuna), pomoć za inozemstvo (za 150 milijuna), razne naknada građanima (za 111
milijuna), subvencije (za 84,5 milijuna) itd.
Proračunski je deficit s planiranih 3,7 povećan na 4,2 posto BDP-a.
Većinom glasova izmijenjen je i Zakon o izvršenju državnog proračuna za 2005.(Hina)
11.07.2005. | Pisane vijestiTime se, ističe ministar financija Ivan Šuker, izjednačuju porezne stope za domaće i strane turiste, te domaće i strane agencije.
Naime, do sada je vrijedila nulta stopa PDV-a na usluge organiziranog boravka inozemnih turista, dok su domaći turisti plaćali 22-postotnu stopu PDV-a.
Prihvati li Sabor Vladin prijedlog, od početka iduće godine usluge smještaja ili smještaj s doručkom, polupansionom ili punim pansionom u svim vrstama komercijalnih ugostiteljskih objekata i usluge agencijske provizije za te usluge oporezivat će se po stopi od 10 posto.
Procjena je da će proračun zbog oporezivanja turizma po nižoj stopi u idućoj godini izgubiti oko sto milijuna kuna.
Vlada je u saborsku proceduru uputila i izmjene Zakona o porezu na dobit, no, odredbe o olakšicama koje se brišu u tom Zakonu unijela je u posebne zakone - o slobodnim zonama, o područjima posebne skrbi, o brdsko-planinskim područjima i Gradu Vukovaru, pa će korisnici i područja na koja se odnose imati iste olakšice kao i sada.
U saborsku je proceduru upućen i prijedlog zakona o humanitarnom razminiranju, kojim se uz ostalo predviđa da poslove razminiranja mogu obavljati ovlaštene pravne i fizičke osobe, odnosno obrtnici.
Zakonom se uvodi i zanimanje pirotečnikih nadglednika koji bi svakodnevno nadgledali radove i najmanje svaka tri dana kontrolirali obavljanje radove. Samo bi njihovo zapošljavanje u Hrvatskom centru za razminiranje koštalo 9,6 milijuna kuna godišnje.
Pravo na starosnu mirovinu pirotehničari bi imali bez obzira na životnu dob kada skupe 30 godina staža, od čega najmanje 10 na razminiranju.(Hina)
07.07.2005. | Pisane vijestiTakođer, rad je organiziran na način da se promet putnika i roba odvija bez zastoja, a poduzete su i sve potrebne mjere kako bi se robno carinjenje odvijalo neometano.
Na graničnim prijelazima prema Mađarskoj, Srbiji, Bosni i Hercegovini te na jugu Hrvatske promet putnika i roba odvija se uobičajenim tempom za ovo doba godine.
Na graničnom prijelazu Bregana pojačan je putnički promet što se i očekivalo za početak turističkog vala koji bi trebao uslijediti tijekom vikenda. Ovim još jednom skrećemo pozornost kako je na tom graničnom prijelazu ionako već neko vrijeme otežan robni carinski postupak na lazu u Hrvatsku zbog izvođenja građevinskih radova, o čemu je javnost već izvješćena.
Također, povećan je izlazni putnički promet na graničnom prijelazu Bajakovo koji je uobičajen u ovo doba godine, kada su turski državljani u tranzitu našim područjem radi odlaska na godišnje odmore.
07.07.2005. | Pisane vijestiMinistarstvo je s Erste & Steiermärkische Bank d.d. (ESB) ugovorilo aranžiranje izdanja obveznica koje dospjevaju 2015.
ESB će biti vodeći aranžer, agent i pokrovitelj izdanja, suvodeći aranžer je Hypo Alpe-Adria-Bank d.d., dok su u sindikat banaka pozvane sve ugledne domaće banke, izvijestili su danas iz dviju banaka.
Knjiga upisa je otvorena danas, 7. srpnja 2005., zatvara se u srijedu, 13. srpnja, u 15 sati, kada će biti određena i cijena izdanja, dok će datum izdanja biti 14. srpnja 2005, pojašnjava se.
Kamatna stopa i prinos obveznica bit će određeni na osnovi premije Republike Hrvatske preko kotacije EuroSwap-a te će biti objavljeni u srijedu 13. srpnja 2005.
Kamata iz obveznica bit će fiksna i isplaćivat će se polugodišnje u kunama po srednjem tečaju HNB na dan isplate, dok glavnica dospijeva jednokratno 14. srpnja 2015., također u kunama po srednjem tečaju HNB na dan isplate.
Obveznice će biti uključene u usluge Depozitorija te Prijeboja i namire Središnje depozitarne agencije, a kotirat će u najvišim kotacijama hrvatskih burzi - Službenom tržištu Zagrebačke burze i Prvoj kotaciji Varaždinske burze.
Ovo izdanje po svojim karakteristikama nudi hrvatskom tržištu kapitala još jedan 'benchmark' i popunjava krivulju prinosa državnih obveznica s valutnom klauzulom, dok Ministarstvu financija RH nudi financiranje po povoljnim uvjetima fiksiranim na duži rok, ocjenjuje se u priopćenju banaka.
Država je u ožujku ove godine izdala petogodišnje kunske obveznice na domaćem tržištu u vrijednosti 3 milijarde kuna, čija je kamatna stopa i prinos 6,75 posto, a cijena izdanja je 100 posto.(Hina)
06.07.2005. | Pisane vijestiŠto se tiče zahtjeva Carinskog sindikata Hrvatske o povećanju plaća i njenog usklađivanja s prosječnim rastom troškova života za sve službenike i namještenike Carinske uprave, najmanje u iznosu od 20%, što je bilo predmetom postupka mirenja u kolektivnom radnom sporu nastalom između Carinskog sindikata Hrvatske i Vlade RH dana 27. lipnja i 04. srpnja 2005. godine, a koji postupak mirenja nije uspješno okončan, takve zahtjeve u ovom trenutku nije moguće ispuniti i to iz razloga što za takvo povećanje plaća nisu osigurana sredstva u Državnom proračunu Republike Hrvatske za 2005. godinu.
Ilustracije radi, navodi se, da je isplaćena plaća za 6. mjesec 2005. godine cariniku sa srednjom stručnom spremom i 20 godina radnog staža, koji radi na graničnom prijelazu, u neto iznosu od 5.676,00 kn, a u Carinskoj upravi najviše izvršitelja upravo čine carinici sa SSS koji rade na graničnom prijelazu (preko 50% zaposlenih u Carinskoj upravi).
Stoga ovim putem apeliramo na predsjedništvo Carinskog sindikata Hrvatske da se radi zaštite interesa Republike Hrvatske i to kako zbog turističke sezone koja je u tijeku, tako i zbog zaštite gospodarstva Republike Hrvatske, suzdrži od najavljenog štrajka upozorenja.
Danas je s predstavnicima Carinskog sindikata Hrvatske održan sastanak, na temu daljnjeg poboljšanja uvjeta rada carinskih službenika, te su isti izviješćeni da će u proceduru donošenja prema Vladi RH biti upućena i Uredba o radnim mjestima ovlaštenih carinskih službenika kojima se staž osiguranja računa u povećanom trajanju, s prijedlogom da bi se ista primjenjivala od 10. mjeseca 2005. godine.
Također ističemo, da je Ministarstvo financija Carinska uprava bilo i ostalo otvoreno za suradnju, kako sa Carinskim sindikatom Hrvatske, tako i sa Sindikatom državnih i lokalnih službenika i namještenika na poboljšanju uvjeta rada svih službenika i namještenika Carinske uprave. Tijekom dosadašnjih sastanaka s CSH-om uvijek je isticano moguće rješavanje problematike plaća carinika u sklopu donošenja politike plaća za sve državne službenike i namještenike.
06.07.2005. | Pisane vijesti