Vijesti
Potpisivanju ugovora bili su nazočni ministar kulture Božo Biškupić, državni tajnik u Ministarstvu zdravstva Velimir Božikov, veleposlanik Kraljevine Norveške Knut Toraasen i savjetnik japanskog veleposlanika Hidehiro Hosaka.
Prva darovnica u iznosu od 200.000,00 USD, za koju je sredstva osigurala Vlada Kraljevine Norveške, namijenjena je Ministarstvu kulture za sufinanciranje Projekta očuvanja krških ekoloških sustava - Program malih potpora u okviru tog projekta. Program bi trebao potaknuti poduzetništvo uz očuvanje prirode krškog područja RH i pospješiti razvoj suradnje lokalnog stanovništva s nacionalnim parkovima i parkom prirode koji su uključeni u projekt. Sredstva darovnice namijenjena su fizičkim i pravnim osobama s područja županija uključenih u projekt, a dodjeljivat će se na temelju javnog natječaja Ministarstva kulture. Projekt očuvanja krških ekoloških sustava od 2004. provodi Ministarstvo kulture, a njegovo dovršenje planirano je 2007. Za projekt su 2002. godine odobrena sredstva Fonda za globalni okoliš u iznosu od 5,07 mil USD putem Međunarodne banke za obnovu i razvoj.
Druga darovnica u iznosu od 425.000,00 USD za koju je sredstva osigurala Vlada Japana namijenjena je Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi za pripremu Projekta održivog zdravstvenog sustava. Glavni cilj projekta je poboljšanje rezultata zdravstvenog sustava u Hrvatskoj kroz veću učinkovitost, održivo financiranje i odgovarajuću zdravstvenu zaštitu stanovništva, te uvođenje novih poticaja koji bi imali funkciju katalizatora promjena u sustavu pružanja zdravstvenih usluga. Priprema projekta planira se dovršiti do kraja 2005. godine.
U okviru dosadašnje vrlo uspješne suradnje s Međunarodnom bankom za obnovu i razvoj, Republici Hrvatskoj je od primanja u punopravno članstvo 25. veljače 1993. godine, odobreno ukupno trideset i sedam darovnica u ukupnom iznosu od preko 33 milijuna USD za pripremu i provedbu niza projekata. Danas potpisana dva nova Ugovora o darovnicama trebali bi pomoći uspješnoj pripremi i provedbi dvaju vrlo važnih projekata Ministarstva kulture i Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi koji su uključeni u Strategiju suradnje Svjetske banke i Republike Hrvatske.
10.02.2005. | Pisane vijesti
Prema podatcima Ministarstva financija, ukupni prihodi i potpore proračuna konsolidirane središnje države u jedanaest mjeseci prošle godine iznosili su 76,86 milijardi kuna, a rashodi su bili 78,8 milijardi kuna, odnosno s neto posudbama 87,8 milijardi kuna.
Samo državni proračun u jedanaest je mjeseci prošle godine uprihodovao 70,95 milijardi kuna, što je 86,2 posto prihoda planiranih rebalansom proračuna, dok su rashodi izvršeni u iznosu 75,57 milijardi, ili 90,8 posto planiranog.
Rashodi i neto posudbe državnog proračuna u jedanaest mjeseci prošle godine iznosili su ukupno 78,34 milijarde kuna.
Prema metodologiji GFS 1986, ukupni je manjak središnjeg državnog proračuna u tom razdoblju iznosio 7,39 milijardi kuna.
Prema podatcima Ministarstva financija, najznačajniji prihodi središnjeg državnog proračuna i nadalje su PDV i socijalni doprinosi.
Tako je središnji proračun od PDV-a u jedanaest mjeseci prošle godine prikupio 26,99 milijardi kuna ili 6,6 posto više nego u istom razdoblju 2003., dok su prihodi od socijalnih doprinosa porasli za 7,6 posto i od njih je proračun prikupio 26,71 milijardu kuna.
Blagi porast bilježi se i kod trošarina od kojih je prikupljeno oko 7,3 milijarde kuna, ili 1,8 posto više nego u jedanaest mjeseci 2003., kao i kod poreza na dobit (2,86 milijardi kuna ili 1,1 posto više).
Manje je pak prikupljeno od poreza na dohodak (2,75 milijardi kuna ili 1,1 posto manje nego u istom razdoblju 2003.), dok je po osnovi poreza na međunarodnu trgovinu i transakcije prikupljeno 1,6 milijardi kuna. To je 10,2 posto manje nego li u jedanaest mjeseci 2003., ali je to, napominju analitičari Ministarstva financija, očekivano s obzirom na brojne ugovore o slobodnoj trgovini te liberalizaciju vanjskotrgovinske razmjene.
Na rashodnoj pak strani proračuna, od ukupno 75,57 milijardi kuna, gotovo polovica, točnije 48,3 posto ili 36,53 milijarde kuna 'otišla' je na socijalne naknade, ponajprije za isplatu mirovina, posebno starosnih, te nešto manje invalidskih i obiteljskih mirovina.
Za naknade za socijalnu pomoć proračun je u jedanaest mjeseci prošle godine isplatio 10,23 milijarde kuna, pri čemu je najviše utrošeno za isplatu obiteljskih i invalidskih mirovina, doplatka za djecu itd.
Više od četvrtine ukupnih proračunskih rashoda (26,7 posto) ili iznos od 20,15 milijardi kuna rashod je proračuna za naknade zaposlenima, pri čemu se najveći dio (17,06 milijardi kuna) odnosi na plaće.
Rashodi za subvencije, koje se sastoje od subvencija trgovačkim društvima u javnom i izvan javnog sektora, izvršeni su u iznosu 4,53 milijarde kuna. Proračun je za subvencije trgovačkim društvima u javnom sektoru u jedanaest mjeseci prošle godine izdvojio 2,56 milijardi kuna, a najveći dio tih subvencija otišao je za subvencije Hrvatskim željeznicama.(Hina)
10.02.2005. | Pisane vijestiOrganizatori seminara su Ministarstvo financija RH, Vijeće Europe i Hrvatski institut za bankarstvo i osiguranje. Predavači na seminaru su predstavnici hrvatskog, slovenskog i bugarskog Ureda za sprječavanje pranja novca te Vijeća Europe.
Republika Hrvatska potaknuta odlučnim naporima svjetske zajednice da se suprotstavi rastućoj i sve raširenijoj pojavi financijskog i organiziranog kriminala kao izvorišta pranja novca, inkriminiranjem pranja novca u Kaznenom zakonu, donošenjem Zakona o sprječavanju pranja novca i ustrojavanjem Ureda za sprječavanje pranja novca u sastavu Ministarstva financija, jasno je iskazala svoj interes da postane aktivan čimbenik u sprječavanju pranja novca. "Hrvatska je počela razvijati svoju strategiju u borbi protiv pranja novca, odnosno počela je graditi svoj sustav prevencije pranja novca, prihvativši na ovom području skoro sve važeće međunarodne standarde", kazao je na otvorenju seminara Ivan Šuker, ministar financija. Istaknuo je, kako je međunarodna suradnja od životne važnosti za rad Ureda i razmjenu informacija između Ureda, a u sklopu toga nužna je i regionalna suradnja. "Ova tema posebno je važna u zemljama u tranziciji, a o tome će ovisiti kreditni rejtinzi i ulaganja u zemlje u regiji" kazao je Šuker. Zakonito gospodarsko poslovanje, odnosno zakonite financijske transakcije uvijek prate i one druge -nezakonite, vezane za nezakonito poslovanje.
Predstavnik Vijeća Europe Przemyslaw Musialkowski, kazao je kako bi ovaj seminar trebao pridonijeti boljoj suradnji zemalja u regiji i učinkovitijem rješavanju problematike pranja novca.
Sudionici seminara imaju isti cilj: što brže razmjeniti kvalitetnu informaciju, odnosno podatak o sumnjivoj transakciji i sumnjivim osobama povezanim s takvim transakcijama. "Jer, samo brzom razmjenom informacija o istima možemo doći do zajedničkog nam cilja: da se kriminal ne smije isplatiti i da treba oduzeti sredstva stečena kaznenim djelom. Da smo u svojem radu na pravom putu, potvrđuju i sve evaulacije od strane relevantih međunarodnih organizacija: Vijeće Europe, Ujedinjeni narodi, Europska unija, Međunarodni monetarni fond i Svjetska banka, koje su hrvatski sustav ocijenile kao suvremen i većim dijelom usklađen s međunarodnim standardima", istaknuo je na otvorenju seminara Ivica Maros, predstojnik Ureda za sprječavanje pranja novca Ministarstva financija RH.
09.02.2005. | Pisane vijestiStatistički prikazi za 2004. godinu
06.02.2005. | Pisane vijestiNovi pomoćnik ministra obrane je Igor Pokaz, koji će zamijeniti razriješenu Jelenu Grčić Polić. Branka Medunića kao pomoćnika ministrice obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti zamijenit će Mate Radeljić.
Vlada je na zatvorenoj sjednici za premijerova savjetnika imenovala Ivana Sabolića.
Za privremenog ravnatelja Agencije za strukovno obrazovanje, koji će obaviti poslove u vezi upisom Agencije u sudski registar i organizirati njen rad, Vlada je imenovala Ivana Šutala.
Zamjenik ravnatelja Državne uprave za zaštitu i spašavanje je Damir Trut, odlučila je Vlada na zatvorenom dijelu današnje sjednice.(Hina)
03.02.2005. | Pisane vijesti
Očekivanja poreznika su da će za 2004. biti podneseno oko 850.000 poreznih prijava, otprilike isto kao i lani.
Razlog tomu leži u činjenici da će se za 2004. priznavati iste porezne olakšice kao i za 2003., odnosno pojedinačno do najviše 12.000 kuna moći će se ostvariti za svaku poreznu olakšicu - kupnju ili izgradnju ili investicijsko održavanje stambenog prostora, ili za kamate po stambenim kreditima, za podstanarstvo, za zdravstvene usluge i nabavu ortopedskih pomagala.
Porezne stope od 15, 25, 35 i 45 posto primjenjuju se na utvrđeni iznos porezne osnovice i to:
- stopa od 15 posto do 36.000 kuna
- stopa od 25 posto na razliku porezne osnovice iznad 36.000 do 81.000 kuna
- stopa od 35 posto na razliku porezne osnovice iznad 81.000 do 252.000 kuna
- stopa od 45 posto na razliku porezne osnovice iznad 252.000 kuna.
Svaki obveznik ima pravo na osobni odbitak u iznosu od mjesečno 1500 kuna, 18.000 kuna godišnje, koji se uvećava za dodatne porezne odbitke predviđene za umirovljenike, uzdržavane članovi obitelji i djecu.
Kod oporezivanja dohodaka poreznim obveznicima na područjima posebne državne skrbi primjenjuje se povećani osobni odbitak, ovisno na kojem području porezni obveznici prebivaju.
Po podacima temeljem prijava za 2003., država je trebala vratiti više od milijardu kuna poreza, a dodatno naplatiti nešto manje od 300 milijuna kuna od poreznih obveznika.
Što se pak tiče promjena u oporezivanju dohotka, donesenim krajem prošle godine, one se primjenjuju od 1. siječnja ove godine pa će vrijediti kod ispunjavanja porezne prijave za 2005. godinu. Tako je neoporezivi dio dohotka povećan za 100 kuna, sa 1.500 na 1.600 kuna, ali su istovremeno smanjene ostale porezne olakšice odnosno ukupan iznos olakšica za zdravstvo, životno osiguranje, stambene kredite ograničio se na ukupan iznos do 12.000 kuna godišnje.(Hina)
01.02.2005. | Pisane vijestiNaime, dana 31. siječnja 2005. godine, Carinska uprava, Središnji ured zaprimila je Izvješće Carinarnice Dubrovnik o pokušaju krijumčarenja droge (Marihuana) na graničnom prijelazu Karasovići.
Navedenog dana carinskoj kontroli na ulazu u Republiku Hrvatsku carinici su u rutinskoj kontroli kamiona talijanskih registarskih oznaka uočili sumnjiv izgled cerade na krovu kamiona.
Daljnjim pregledom i skidanjem kraja cerade utvrđeno je da se na krovu kamiona nalazi veća količina droge (Marihuana). O utvrđenom su odmah obaviješteni djelatnici MUP-a, sukladno Uputi o zajedničkoj suradnji, te se daljnji postupak pretrage vozila nastavio u PP Gruda. Pretragom tovarnog dijela kamiona pronađeni su složeni paketi oblijepljeni smeđom ljepljivom trakom i vakumirane bijele najlonske vrećice u kojima se nalazila prešana suha, zelena, biljna tvar nalik na opojnu drogu "marihuanu". Prebrojavanjem i mjerenjem težine utvrđeno je da se u navedenom duplom vrhu nalazi 667 komada paketa oblijepljenih smeđom ljepljivom trakom, te 53 komada vakumiranih bijelih najlonskih vrećica u kojima se nalazila opojna droga "marihuana" ukupne težine 705,50 kilograma.
01.02.2005. | Pisane vijestiNavedenog dana carinskoj kontroli na ulazu u Republiku Hrvatsku carinici su u rutinskoj kontroli kamiona talijanskih registarskih oznaka uočili sumnjiv izgled cerade na krovu kamiona.
Daljnjim pregledom i skidanjem kraja cerade utvrđeno je da se na krovu kamiona nalazi veća količina droge (Marihuana). O utvrđenom su odmah obaviješteni djelatnici MUP-a, sukladno Uputi o zajedničkoj suradnji, te se daljnji postupak pretrage vozila nastavio u PP Gruda. Pretragom tovarnog dijela kamiona pronađeni su složeni paketi oblijepljeni smeđom ljepljivom trakom i vakumirane bijele najlonske vrećice u kojima se nalazila prešana suha, zelena, biljna tvar nalik na opojnu drogu "marihuanu". Prebrojavanjem i mjerenjem težine utvrđeno je da se u navedenom duplom vrhu nalazi 667 komada paketa oblijepljenih smeđom ljepljivom trakom, te 53 komada vakumiranih bijelih najlonskih vrećica u kojima se nalazila opojna droga "marihuana" ukupne težine 705,50 kilograma.
Nadalje, 28. siječnja 2005. godine, na međunarodnom graničnom prijelazu tijekom izlazne granične kontrole kamiona marke Fiat Iveco 190.30 talijanskih registarskih oznaka, carinski službenik carinske ispostave Luka Split otkrio je u prednjem dijelu kabine navedenog vozila skrovitu pregradu u kojoj je bilo skriveno 2.200 šteka cigareta marke "Marlboro" vrijednosti 132.000,00 Kn. Protiv vozača navedenog vozila talijanskog državljanina podnesen je zahtjev za pokretanje carinsko-prekršajnog postupka, te je 29. siječnja 2005. godine, u provedenom postupku naprijed imenovani nepravomoćnim rješenjem proglašen krivim, te mu je izrečena novčana kazna od 40.000,00 Kn, a predmetne cigarete i vozilo su oduzeti.
31.01.2005. | Pisane vijestiStatistički prikazi za 2004. godinu
27.01.2005. | Pisane vijesti