Vijesti
Predstavljajući dokument "Načela fiskalne politike 2005 - 2007" koji je prošloga tjedna usvojila Vlada, Žigman je kazao i kako će se već ove godine većina financiranja države ostvarivati na domaćem tržištu, odnosno da se novo inozaduženje ne planira. Tome bi, dodao je, trebao doprinijeti i početak operacija Hrvatske narodne banke (HNB) na otvorenom tržištu krajem ove godine.
Fiskalne prilagodbe iz tog dokumenta, čiju je izradu prema Žigmanovim riječima od Hrvatske očekivala i Europska unija i Međunarodni monetarni fond, do 2007. bi trebale rezultirati stabiliziranjem vanjskog i javnog duga, jačanjem gospodarskog razvoja, povećanjem makroekonomske stabilnosti te poboljšanjem ulagačke klime.
Tako bi do 2007., prema projekcijama Ministarstva financija, a u skladu s Maastrichtskim kriterijima, deficit opće države trebao pasti ispod 3 posto BDP-a, javni bi se dug trebao stabilizirati na razini ispod 60 posto BDP-a, a vanjski dug ispod 80 posto BDP-a.
Također, raznim bi se mjerama (poput vraćanja financijske policije te
novih iznosa trošarina) trebala poboljšati fiskalna disciplina te bolja naplata poreznih prihoda, kazao je Žigman.
Projekcijama je predviđeno i zadržavanje razine socijalnih izdataka na razini od 20 do 22 posto BDP-a (odnosno nominalni rast u skladu s rastom BDP), kao i smanjenje subvencija sektoru poduzeća sa 3,4 posto u 2004. na 2,2 posto BDP-a u 2007.
Žigman je pojasnio da se nominalno iznos subvencija neće ni smanjivati niti rasti, ali da će se provesti analiza i na temelju nje odrediti kako će one biti raspodijeljene po pojedinim sektorima.
Smanjenje godišnjeg fiskalnog troška u području državnih investicija sa 7 na 5,5 posto BDP-a Žigman je pojasnio dovršavanjem većeg dijela najveće infrastrukturne izgradnje u Hrvatskoj (autoceste).
No, to ne znači da se u ceste neće ulagati, rekao je dodavši kako će rashodi Hrvatskih cesta do 2007. porasti s oko 800 milijuna kuna na 1,7 milijardi kuna, dok će istodobno rashodi Hrvatskih autocesta biti smanjeni s 5 milijardi na 3,5 milijardi kuna.
Ovim je projekcijama predviđen niz fiskalnih prilagodbi, poput smanjenja infrastrukturnih investicija ili manje mase plaća u javnom sektoru, no što će se od tih instrumenata iskoristiti mora odlučiti Vlada, zaključio je Žigman.31.12.2003. | Pisane vijesti
Među četiri Vladina amandmana, koje je saborska većina podržala, jest i onaj kojim su Ustavnom sudu povećana sredstva za 1,4 milijuna kuna, a u istom je iznosu smanjena tekuća proračunska zaliha.
Oporbenjacima nisu pomogli ni transparenti "Pokrenimo Hrvatsku(o)gospodarstvo", kojim su se služili kod glasovanja, jer ni jedan njihovamandman nije prihvaćen.
Po prvi put nakon parlamentarnih izbora, amandmane su zajednički predlagali klubovi SDP-a i HSS-a, uglavnom tražeći veća sredstva za
poljoprivredu, protugradnu obranu, subvencioniranje obrtnika, malih i
srednjih obrtnika.
Tražili su smanjenje novca namijenjenog poslovanju Ureda Predsjednika, a koji bi, smatraju, trebalo prebaciti na stavku za navodnjavanje poljoprivrednih povšina.
Ovogodišnjim rebalansom povećani su proračunski prihodi za 2,8 milijardi kuna, a rashoda za oko 1,9 milijardi kuna, što bi, tvrde u Vladi, za oko 614 milijuna kuna trebalo smanjiti državni deficit, a za 484 milijuna visinu javnog duga.
Na rashodovnoj strani najznačajniji dio - 1,2 milijarde kuna namijenjen je Hrvatskim željeznicama, 132,3 milijuna kuna izdvojit će
se za početak gradnje autoceste Zagreb-Macelj, 110 milijuna za poticanje zapošljavanja i razvoj trgovačkih društava.
Prihodovnu stranu, po najavama Vlade, napunit će veće trošarine na
cigarete i automobile, te dividende HT-a.
31.12.2003. | Pisane vijesti
"Ako je uočila probleme, ravnateljica Središnje depozitarne agencije
Vesna Živković trebala je o tome obavijestiti ministra, a ne niže činovnike, da bi dan kasnije, čitava priča završila u medijima", ocijenio je Šuker.
Premijer Ivo Sanader dodao je da bi ravnateljica SDA Vesna Živković, koja je u današnjem "Poslovnom dnevniku" ustvrdila da je Ministarstvo uplatu obavilo tek iza 14 sati morala odgovarati za taj propust.
"Nedopustivo je da o problemima nije obaviješten ministar. To je šlamperaj, koji ne može proći bez konzekvenci", rekao je Sanader.
Prezentacije i izlaganja sudionika seminara možete pogledati u slijedećim prilozima:
[MS powerpoint datoteka] Europska investicijska banka «European Investment Bank», EIB) 1135 kB
[pdf dokument] Fond za regionalni razvoj RH 53 kB
[MS powerpoint datoteka] Hrvatska banka za obnovu i razvoj 1 351 kB
[MS powerpoint datoteka] Hrvatska banka za obnovu i razvoj 2 488 kB
[MS powerpoint datoteka] Hrvatske vode 214 kB
[MS powerpoint datoteka] Europska banka za obnovu i razvoj 837 kB
[MS powerpoint datoteka] Europska banka za obnovu i razvoj 855 kB