Vijesti
Uspostavom te jedinstvene institucije s radom će prestati Komisija za vrijednosne papire, Agencija za nadzor mirovinskih fondova i osiguranja (Hagena) i Direkcija za nadzor društava osiguranja.
Agencija će preuzeti nadzor nad nebankarskim sektorom čija imovina prelazi 40 milijardi kuna, istaknuo je ministar financija Ivan Šuker.
Nadzor nad bankama i dalje će ostati u nadležnosti Hrvatske narodne banke, s obzirom na specifičnosti tih institucija, a ministar procjenjuje da bi se i banke mogle uključiti u jedinstvenu instituciju nadzora za tri do četiri godine.
Temeljni ciljevi Agencije, koja će odgovarati Hrvatskom saboru, su promicanje i očuvanje stabilnosti financijskog sustava, te nadzor zakonitosti poslovanja. Vlada je osnovala i Carinarnicu u Slavonskom Brodu, te predložila i izmjene Carinskog zakona kojima bi se tvrtkama koje ispunjavaju određene kriterije omogućilo da dobiju status ovlaštenog gospodarskog subjekta, što će im donijeti pojednostavljenje carinske procedure, kao i mogućnost provedbe carinskih provjera u njihovim prostorima.
Izmjenama Zakona o deviznom poslovanju zatražila je uvođenje licenciranja ovlaštenih mjenjača i mjenjačnice će u roku godinu dana morati dobiti odobrenje Hrvatske narodne banke.
Vlada je Saboru poslala prijedlog zakona o opskrbi krvnim pripravcima koji bi trebao povećati sigurnost transfuzijskog liječenja.
Predviđeno je, naime, uvođenje sustava označavanja svakog krvnog pripravka, ustroj registra davatelja krvi, uvođenje sustava ovlaštenih zdravstvenih ustanova koje prikupljaju, testiraju, proizvode i čuvaju ljudsku krv i krvne sastojke.
Vlada je odobrila pokretanje postupka za sklapanje memoranduma kojima bi Hrvatska iz ISPA programa EU dobila bespovratna sredstva za obnovu željezničke pruge Vinkovci-Tovarnik-državna granica, te za vodoopskrbu Karlovca.
Obnova željezničke pruge financirat će se s bespovratnih 28,9 milijuna eura, a vodoopskrba Karlovca s 22,5 milijuna eura, dok će država iz proračuna za prugu osigurati još oko 47 milijuna eura, a za drugi projekt 13,5 milijuna eura.
Danska je spremna Hrvatskoj do 2007. pružiti pretpristupnu pomoć od dva milijuna eura i time pomoći reformu državne uprave, dok će Nizozemska donirati motornu skelu kojom će se ponovno uspostaviti veza skelom između Vukovara i Vajske. Taj ugovor predstavnici Hrvatske, Srbije i Crne Gora, te Nizozemske potpisati će za desetak dana u Vukovaru.(Hina)
12.10.2005. | Pisane vijestiTo potvrđuju podaci da od svih carinskih postupaka u Hrvatskoj u prvih devet mjeseci ove godine na varaždinsku carinarnicu otpada 13,5 posto, što ju svrstava odmah iza zagrebačke i osječke, rekao je ministar na svečanom otvorenju carinarnice. Podsjetio je da je nakon utemeljenja hrvatske države osnovana carinarnica u Krapini, pa u Varaždinu, a predstoji otvaranje jedne i u Slavonskom Brodu.
Ovakvim administrativnim mjerama Vlada pomaže gospodarstvu, posebno izvozno orijentiranom, kakvo je na području Varaždinske županije, kazao je Šuker.
Varaždinska carinarnica počela je raditi 14. srpnja ove godine s 279 djelatnika, a pokriva područja Varaždinske i Međimurske županije.(Hina)
06.10.2005. | Pisane vijestiRadi se o djelatnicima Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi, Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva, Ministarstva unutarnjih poslova, Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija, Ministarstva financija, Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa, Ministarstva obrane, Ministarstva obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti te Državnog ureda za reviziju.
Državni unutarnji revizori igraju važnu ulogu u održavanju i unapređivanju standarda u poslovanju javne uprave. Brinu se da kontrolni sustavi postoje ne samo radi osiguravanja odgovarajućeg financijskog poslovanja nego i radi pružanja potpore u smislu ostvarenja ciljeva Vlade, davanja kvalitetnih javnih usluga, najbolje uporabe resursa i zaštite javne imovine.
Djelokrug rada unutarnjih revizora u javnom sektoru reguliran je Pravilnikom o unutarnjoj reviziji proračunskih korisnika (NN 111/04) u kojem stoji: "Unutarnji revizori neovisno i objektivno utvrđuju efikasnost i ostvarivanje cjelovitih zadaća i funkcija u poslovnim procesima proračunskog korisnika. Upozoravaju na nepravilnosti i na neusklađenost sa zakonskim i drugim propisima kojima se uređuje poslovanje proračunskog korisnika te predlažu mjere za otklanjanje nepravilnosti i za unapređenje poslovanja proračunskog korisnika. Unutarnju reviziju obavljaju u skladu s među¬narodnim standardima za unutarnju reviziju i standardima koji se primjenjuju u zemljama članicama Europske unije."
Funkcija unutarnje revizije predstavlja jedan od ključnih dijelova sustava gospodarenja, upravljanja rizikom, odgovornosti i institucionalnog razvoja te rukovoditeljima i osoblju na svim razinama može pomoći u efikasnom obnašanju njihovih dužnosti. Iz tog je razloga Ministarstvo financija - Uprava za harmonizaciju unutarnje revizije - zaduženo za razvoj unutarnje revizije u svim tijelima javne uprave i stvaranje educiranih revizora koji su upoznati sa suvremenim revizijskim praksama i koji potpuno vladaju najnovijim revizijskim tehnikama. Zbog toga Ministarstvo financija provodi program edukacije i dodjele stručnog ovlaštenja unutarnjih revizora kao važan dio razvojnog procesa, te obvezuje sva ostala ministarstva i tijela državne i lokalne uprave za uključivanje u ovaj proces.
Unutarnja revizija je dio unutarnje financijske kontrole u javnom sektoru (PIFC) te jedan od preduvjeta za korištenje fondova EU te pristupanje EU u okviru poglavlja 32. Financijska kontrola.
Sukladno međunarodnim standardima za unutarnju reviziju to je neovisna, objektivna i savjetodavna djelatnost čija je svrha povećati vrijednost i poboljšati poslovanje neke organizacije. Ona organizaciji pomaže da ostvari svoje ciljeve unoseći jedan sistematičan, disciplinski pristup ocjenjivanju i poboljšanju efikasnosti procesa upravljanja rizicima, kontrole i upravljanja organizacijom.
Stručno ovlašteni unutarnji revizori 4/10/2005:
1. Banović, Marijana - Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi
2. Černošek, Nataša - Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva
3. Čizmić, Indira - Ministarstvo unutarnjih poslova
4. Čulo, Karlo - Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija
5. Doko, Zdenka - Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva
6. Gračan, Ivanka - Ministarstvo unutarnjih poslova
7. Grubišić, Rudi - Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija
8. Kurjan, Ivan - Ministarstvo financija
9. Lucević, Anica - Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva
10. Lukić, Dubravka - Ministarstvo financija
11. Matijašević, Vesna - Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva
12. Mičetić, Tomislav - Ministarstvo financija
13. Novaković, Dragica -Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa
14. Obadić, Tatjana - Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva
15. Pernjek, Marija - Ministarstvo obrane
16. Protulipac, Anita - Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa
17. Radelić, Ranko - Ministarstvo financija
18. Radman, Vlado - Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti
19. Šindik, Zdravka - Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi
20. Širić, Zvonko - Državni ured za reviziju
21. Šprlje, Neven - Državni ured za reviziju
22. Štimac, Mihovil - Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva
23. Zemljić, Srećko - Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva
04.10.2005. | Pisane vijesti
"Mislim da možemo biti više nego zadovoljni", rekao je Šuker u Washingtonu hrvatskim novinarima završavajući posjet MMF-u i Svjetskoj banci tijekom kojeg je razgovarao s visokim dužnosnicima o hrvatskom stand-by aranžmanu i njegovom nedavnom prvom pozitivnom pregledu.
MMF je nedavno usvoji prvi pregled stand- by aranžmana s Hrvatskom izrazivši se pozitivno o hrvatskim reformama i postizanju fiskalne stabilnosti.
Šuker je rekao da o priznanju Hrvatskoj svjedoči uz ostalo i to što je otvoreno novo područje suradnje Hrvatske i Svjetske banke u projektu vodoopskrbe, odvodnje i zaštite od poplava u porječju Save i Drave nakon što je ranije Hrvatska sa Svjetskom bankom potpisala ugovor za prvi programski zajam za prilagodbu PAL.
U prvom pregledu tekućeg stand by aranžmana MMF je prihvatio da će Hrvatska za 2005. ostvariti proračunski deficit od 4,2 posto bruto domaćeg proizvoda, a ne kako je prvotno planirano 3,7 posto, ocjenjujući da to neće ugroziti konačne ciljeve programa fiskalne konsolidacije.
Šuker je izjavio da svi makroekonomski i fiskalni pokazatelji za prvih osam i pol mjeseci ukazuju na to da će se najvjerojatnije i ostvariti proračunski deficit u visini od 4,2 posto bruto domaćeg proizvoda. On je najavio nastavak fiskalne prilagodbe s projiciranim proračunskim deficitom za 2006. od 3,5 posto.
"Naša je fiskalna projekcija od 2005. do 2008. predviđeni deficit u okvirima 3,5 posto a gospodarski rast između 3,8 i 4 posto", rekao je Šuker.
Šuker je naglasio da će Hrvatska nastaviti i sa strukturnim reformama što će omogućiti kvalitetnije korištenje socijalnih i drugih davanja čime će njihovi korisnici, kako je rekao, "dobiti i više nego što dobivaju sada".
Hrvatska će u 2006. početi vraćati dug umirovljenicima, rekao je ministar Šuker i dodao da je hrvatska Vlada već počela reforme zdravstvenog sustava, pravosuđa, poljoprivrede i Hrvatskih željeznica.
"Poduzeto je niz reformi koje nas vode k tome da će nam sutra biti svima bolje", rekao je on.
MMF je u razgovorima s hrvatskim predstavnicima izrazio razumijevanje za činjenicu da Hrvatska neće u 2005. uspjeti ostvariti planirani cilj da vanjski dug stabilizira na 82 posto BDP-a nego će se on popeti na 83,4 posto BDP-a, i to zbog rasta cijena nafte na koje Hrvatska nije mogla utjecati.
Guverner Hrvatske narodne banke Željko Rohatinski, koji je također sudjelovao u razgovorima, rekao je ranije da će prema procjenama HNB-a dug do kraja 2005. iznositi oko 24,9 milijardi eura ili 83,4 posto BDP-a.
Šuker je ocijenio da je stanje hrvatskog vanjskog duga sada "dobro" u odnosu na ono kakvo je bilo prije godinu i pol ili dvije.
"Vlada i Hrvatska narodna banka su usmjerene zaustaviti ekspanziju, nagli rast vanjskog duga. Dakle, usporio se rast vanjskog duga i ako se završe ovi privatizacijski procesi onda se može po prvi puta dogoditi da ćemo mi praktički skoro zaustaviti rast i da će se vanjski dug u odnosu na prošlu godinu smanjiti", rekao je on.
Dodao je da na rast omjera hrvatskog vanjskog duga i BDP-a nisu utjecale samo visoke cijene nafte nego i drugi razlozi, poput većeg zaduženja privatnog sektora u zadnja dva tri mjeseca.
"Međutim, taj odnos od 83 posto bruto domaćeg proizvoda nije nešto što je u ovom trenutku zabrinjavajuće, tako nije shvaćeno niti ovdje, niti od MMF-a niti od Svjetske banke, ali je nešto što nas upozorava da nam se ne dogodi eskalacija i ekspanzija kao što se dogodila 2002. i 2003. osobito ako ta eskalacija vanjskog duga nema za rezultat rješavanje elementarnih i strukturnih problema koji muče našu državu i naše društvo", kazao je Šuker.
Šuker je spomenuo i razgovore s predstavnicima velikih svjetskih banaka, kako je rekao, "potencijalnim kreditorima i financijerima određenih projekata u Hrvatskoj".
"To je samo dokaz da je međunarodno financijsko tržište itekako zainteresirano za Hrvatsku" i izrazio nadu u bolji kreditni rejting Hrvatske, pogotovo ako dobije odluku o početku pregovora s EU.(Hina)
27.09.2005. | Pisane vijestiŠuker je nakon posjeta izrazio zadovoljstvo razgovorom s Tsuyoshijem Takashijem, izvršnim direktorom bančine konsituence u kojoj je i Hrvatska, u kojem je bilo govora o snažnijem sudjelovanju hrvatskih gospodarstvenika u projektima koje sufinancira IDB.
Hrvatska nije zadovoljna sadašnjim odazivom hrvatskih tvrtki na projekte koje IDB financijski podupire u Južnoj Americi i na Karibima i želi njihov jači angažman.
Šuker se sastao i s kolumbijskim veleposlanikom u Washingtonu Luisom Albertom Morenom, koji na čelo IDB-a dolazi 1. listopada. Moreno se u razgovoru obvezao intenzivirati suradnju IDB-a i Hrvatske.
Moreno će u siječnju iduće godine posjetiti Sloveniju povodom sastanka neregionalnih članica IDB-a, među kojima su i Hrvatska i Slovenija.
Šuker je pozvao Morena da potom posjeti i Hrvatsku što će biti prigoda da hrvatskim gospodarstvenicima predstavi mogućnosti za suradnju na projektima IDB-a.(Hina)
26.09.2005. | Pisane vijestiNjih su imala su niz bilateralnih susreta s dužnosnicima MMF-a na kojima je bilo govora o hrvatskom stand by aranžmanu i njegovom nedavnom prvom pozitivnom pregledu.
"Moram reći da smo i danas, kao što je to bilo i u službenom izvješću prije nekoliko dana, dobili priznanje za sve ono što smo učinili u proteklih godinu dana, kako u provođenju gospodarskih reformi tako i u fiskalnoj stabilnosti", rekao je Šuker hrvatskim novinarima nakon susreta s Michaelom Depplerom, direktorom odjela za Europu u MMF-u.
Šuker je rekao da MMF prihvaća hrvatski proračunski deficit od 4,2 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP) za 2005. te projekcije od 3,5 posto za 2006. godinu.
"Čelnici MMF-a su u potpunosti zadovoljni fiskalnim prilagodbama koje je Hrvatska učinila u proteklih godinu dana od kad je dogovoren stand by aranžman. Također se u potpunosti slažu da je naša projekcija deficita u 2006. u okvirima od 3,5 posto nešto što će oni prihvatiti i podržati", rekao je Šuker.
Ministar financija je rekao da svi makroekonomski pokazatelji i punjenje proračuna za prvih devet mjeseci ove godine govore da će, ako se ne dogodi nešto nepredviđeno, Hrvatska ostvariti deficit od 4,2 posto za 2005.
Šuker je istaknuo da je Hrvatska uspjela postići ono u što mnogi nisu vjerovali, smanjiti deficit od 6,3 posto iz 2003. na 4,2 posto u 2005. i ići u projekciju deficita od 3,5 posto u 2006. godini.
Guverner Rohatinski je rekao da MMF ima razumijevanja za činjenicu da Hrvatska neće u 2005. uspjeti zadržati vanjski dug na 82 posto BDP-a, koliko je bio krajem 2004., nego će se on povećati na 83,4 posto zbog rasta cijena nafte na koje Hrvatska nije mogla utjecati.
"Procjena je u HNB-u da će dug do kraja ove godine iznositi otprilike 24,9 milijardi eura ili 83,4 posto BDP-a", rekao je Rohatinski. "Naravno da je to više nego što se očekivalo, ali MMF ima razumijevanja za utjecaj ratsa cijena nafte na formiranje tog duga", kazao je Rohatinski.
Šuker je također rekao da je MMF zadovoljan stanjem hrvatskog vanjskog duga. "Oni su zadovoljni jer smo stvarno uspjeli usporiti rast vanjskog duga i ako se projekat privatizacije INA-e završi do kraja ove godine doći ćemo po prvi puta u situaciju da smo praktički u jednoj godini smanjili vanjski dug", rekao je on.
Rohatinski je rekao da je pozitivan trend da se u strukturi vanjskog duga smanjuje udio države, koja se je preorijentirala s inozemnog na domaće zaduživanje, i udio poslovnih banaka, što tumači kao pozitivan učinak mjera koje je HNB poduzeo u 2005.
"Povećava se, međutim, udio poduzeća koja se izravno zadužuju u inozemstvu", rekao je Rohatinski. "Objektivno to je manji problem nego što je dug države i banaka. HNB će u okviru svojih ingerencija pratiti kretanje tog duga i bude li potrebno donijeti odgovarajuće mjere".
Hrvatsko izaslanstvo imalo je niz susreta s dužnosnicima Svjetske banke, među ostalim, s izvršnim direktorom Adom Melkertom i potrpedsjednikom za Europu i središnju Aziju Shigeo Katsuom, na kojima je bilo govora o budućim projektima te banke u Hrvatskoj.
Šuker je istaknuo projekt prilagodbe hrvatskog zakonodavstva u poljoprivrednom dijelu pravne stečevine Europske unije što će omogućiti bolje korištenje predpristupnog programa SAPARD te projekt izgradnje vodovoda i kanalizacije u porječju Save i Drave.
Bilo je govora i o mogućnosti da Svjetska banka daje garancije poslovnim bankama za određene projekte u Hrvatskoj. "Dakle, niz potpuno novih aranžmana koji potvrđuju da je Hrvatska u proteklih godinu dana učinila niz kvalitetnih reformi i to kvalitetnih reformi", rekao je Šuker.
Šuker je u razgovoru s novinarima naglasio da se sastao i s Michaelom Kleinom, potpredsjednikom Svjetske banke i glavnim autorom nedavnog spornog izvješća o investicijskoj klimi u kojem je Hrvatsku smjestilo tek na 118 mjesto u svijetu.
"Zajedno smo konstatirali da je Hrvatska stvarno u proteklih sedam osam mjeseci učinila niz reformskih zahvata koje bi je, da se u ovom trenutku rangira, digli na daleko više mjesto nego što je to prikazano u tom izvješću", rekao je Šuker.(Hina)
24.09.2005. | Pisane vijestiUspješna suradnja odražava se u uvjetima pod kojima se Hrvatska zadužuje kod EIB-a, a koji su jednaki uvjetima članica EU-a.
Hrvatska strana je naglasila potrebu da se praksa Ministarstva financija za izradu strategije suradnje sa svim financijskim institucijama s kojima surađuje proširi i na EIB, što je Hackett podržao.
On je također podupro prijedlog da dvije strane uskoro održe zajednički pregled portfelja svih zajmova, kojih je EIB do sada Hrvatskoj odobrio u iznosu od 700 milijuna eura. Pregled bi trebao s krajnim korisnicima sagledati provedbu, stupanj povlačenja i vidjeti načine poboljšanja uvjeta budućih zajmova.
Hrvatska je najavila skorašnje potpisivanje drugog zajma u 2005. godini namijenjenog Hrvatskim cestama u iznosu od 60 milijuna eura.(Hina)
23.09.2005. | Pisane vijestiGlavni cilj hrvatske politike je smanjiti vanjsku izloženost koja proizlazi iz velikog vanjskog duga i proračunskog manjka, rekao je Šuker obraćajući se Odboru guvernera Svjetske banke i MMF-a.
On je istaknuo da je glavno sredstvo za to fiskalna konsolidacija u kojem cilju Hrvatska do 2008. planira smanjiti proračunski deficit na 3 posto bruto domaćeg proizvoda sa 6,2 posto iz 2003.
Šuker je naglasio dobru suradnju Hrvatske s MMF-om i Svjetskom bankom.
MMF je prošle godine odobrio Hrvatskoj stand by aranžman koji podržava politiku hrvatske Vlade da ograniči probleme koji nastaju iz visokog proračunskog manjka i vanjskog duga, a nedavno je prihvatio i prvo izvješće o provedbi aranžmana.
Svjetska banka je podržala za Hrvatsku Strategiju za pomoć zemljama usmjerenu na fiskalnu konsolidaciju i reforme, a nedavno je Hrvatskoj odobrila i ugovor za prvi Programski zajam za prilagodbu (PAL) u vrijednosti od 150 milijuna eura namijenjen reformama u javnom i privatnom sektoru.
Šuker je rekao da to pokazuje kolike napore hrvatska Vlada ulaže na području makroekonomske politike i institucionalnih reformi istaknuvši da Hrvatska namjerava nastaviti putem reformi.
Hrvatska smjera ubrzati privatizaciju i smanjiti subvencije tvrtkama, reformirati pravosuđe i javnu upravu, smanjiti troškove poslovanja te poboljšati učinkovitost socijalnog sektora i željeznica, rekao je Šuker.
Šuker je upozorio da je nedavno izvješće Svjetske banke o investicijskoj klimi u pojedinim zemljama, u kojem je Hrvatska rangirana na 118. mjesto u svijetu, napravljeno temeljem zastarjelih podataka o Hrvatskoj i nije priznalo reforme koje je provela. On je to nazvao neprihvatljivim i pozvao Svjetsku banku da objavi popravljene podatke za Hrvatsku.
Šuker se sastao s potpredsjednikom Svjetske banke Michaleom Kleinom, vodećim autorom izvješća, koji mu je obećao da će pregledati podatke iz publikacije te nakon utvrđivanja netočnosti objaviti njezin ispravak, reklo je u priopćenju izaslanstvo hrvatskog Ministarstva financija koje sudjeluje na godišnjoj skupštini MMF-a i Svjetske banke.
Ministar Šuker je imao i niz susreta s dužnosnicima Svjetske banke.
Izvršni direktor Svjetske banke Ad Melkert pohvalio je hrvatsku Vladu za napredak postignut u reformama koji je rezultirao prošlotjednim pozitivnim raspravama Odbora izvršnih direktora MMF-a i Svjetske banke te potpisivanjem prvog zajma za prolagodbu PAL, kaže priopćenje.
Šuker i potpredsjednik Svjetske banke za Europu i središnju Aziju Shigeo Katsu razgovarali su o aktivnostima koje hrvatska Vlada namjerava poduzeti kako bi do ljeta 2006. ušla u tzv. visoki scenarij pozajmljivanja Svjetske banke što bi omogućilo odobravanje do 1,5 milijardi dolara novih zajmova Hrvatskoj tijekom četiri godine, reklo je izaslanstvo.
Bilo je riječi i o novim projektima koje priprema Svjetska banka, uključujući projekt prilagodbe pravnoj stečevini EU-a u poljoprivrednom sektoru, projekt izgradnje vodovoda i kanalizacije u kontinentalnom dijelu Hrvatske, posebice porječju Save i Drave, modernizaciju toplana u Zagrebu, Osijeku i Sisku te modernizaciju luke Ploče.
Katsu je izrazio zadovoljstvo pripremama projekta za modernizaciju hrvatskog obrazovnog sustava za koji će novi zajam biti potpisan početkom listopada ove godine te rekao da je Svjetska banka spremna investicijskim zajmom podržati reformu hrvatskog zdravstvenog sustava, stoji u priopćenju.
Šuker se sastao i s Asaadom Jabreom, vršiteljem dužnosti potpredsjednika Svjetske banke za njezinu Međunarodnu financijsku korporaciju (IFC) koja namjerava pojačati potporu privatnom sektoru u Hrvatskoj. Šuker je zatražio aktivniju ulogu IFC-a u privatizaciji hrvatskih turističkih kapaciteta i restrukturiranja i privatizacije brodogradilišta, navodi se u priopćenju.(Hina)
[natrag]
Jedno od temeljnih reformi koje će u tom procesu morati provesti Ministarstvo financija je promjena sustava državnih potpora i subvencija, kako bi se njihov udio u BDP-u do 2007. smanjio na 2,14 posto, sa 3,1 posto, koliko je iznosio u 2004.
Kako je na današnjem predstavljanju provedenih i planiranih reformi za ispunjavanje ciljeva PAL zajmova rekao ministar financija Ivan Šuker, temeljna promjena sustava državnih potpora bit će kvalitetnije usmjeravanje sredstava, a ne njihovo značajno smanjenje.
Promjena sustava provest će se temeljem novog Zakona o državnim potporama i subvencijama, čija je izrada u završnoj fazi, a s čijom će se provedbom započeti s proračunom za iduću godinu.
Sektori koji su do sada dobili značajan dio ukupnih potpora i subvencija - brodogradnja i Hrvatske željeznice (HŽ), također će morati provesti niz reformi.
Tako bi Ministarstvo gospodarstva do kraja ove godine trebalo predložiti plan sanacije brodogradnje, a u suradnji s Hrvatskim fondom za privatizaciju do kraja 2007. dovršiti proces restrukturiranja i privatizacije cjelokupne hrvatske brodogradnje.
HŽ bi pak trebao do 2007. privatizirati svojih deset povezanih društava, koja zapošljavaju oko tri tisuće zaposlenika, a već ove godine broj zaposlenih u samom HŽ-u trebao bi se smanjiti za oko 600 (do kraja srpnja smanjen je za 388).
Ujedno, HŽ očekuje i smanjivanje troškova poslovanja, odnosno dostizanja radnog omjera (odnos bruto prihoda i sredstava potrebnih za poslovanje) manjeg od 220 posto do kraja ove godine, odnosno između 150 i 170 posto u 2007. godini. Dio tog procesa trebalo bi biti i vezivanje rasta plaća u HŽ-u uz postizanje spomenutih razina radnog omjera, o čemu su u tijeku kolektivni pregovori.
Jedno do značajnijih područja reformi je i zdravstvo, koje bi, prema riječima resornog ministra Nevena Ljubičića, do 2007. trebalo proći kroz proces financijske konsolidacije, promjene sustava osiguranja i načina financiranja te veće učinkovitosti cjelokupnog zdravstvenog sustava.
Za to će, kazao je Ljubičić, među ostalim biti provedena i promjena zakonske regulative, prvenstveno donošenjem novih zakona o zdravstvenoj zaštiti, o osnovnom zdravstvenom osiguranju te dobrovoljnom zdravstvenom osiguranju, koje će uvesti sustav dopunskog, dodatnog i privatnog zdravstvenog osiguranja izvan sustava HZZO-a.(Hina)
20.09.2005. | Pisane vijesti