Vijesti

VLADA POPODNE ŠALJE REBALANS PRORAČUNA U HRVATSKI SABORNakon što je dobila i potopru koalicijskih partnera, Vlada će danas poslijepodne Hrvatskom saboru uputiti rebalans ovogodišnjeg državnog proračuna o kojem se Sabor treba izjasniti do sredine srpnja, odnosno do konca svog redovnog zasjedanja, rečeno je danas u Banskim dvorima.

Vlada bi to formalno trebala učiniti s popodnevne telefonske sjednice.

Naime, predloženi rebalans, koji je usklađen između Vladinih resora, te raspravljen sa socijalnim partnerima, danas je dobio i potporu HDZ-ovih koalicijskih partnera čime su ispunjeni uvjeti da ga se pošalje na drugu stranu Markova trga.

Rebalans, kako se doznaje, ostaje u okvirima koje je predložilo Ministarstvo financija, što znači da predviđa preraspodjelu oko milijardu kuna, konkretno smanjenje materijalnih rashoda za 437 milijuna, uštede na subvencijama od 140 milijuna kuna, smanjenje ostalih pomoći i subvencija za oko 400 milijuna kuna.

Tako ušteđeni novci usmjerili bi se u mirovine (oko 470 milijuna), plaće (313 milijuna kuna), ostale naknade (120 milijuna), te za poticanu stambenu štednju (80 milijuna kuna).

Koalicijski su partneri, kažu u Banskim dvorima, podržali i druge Vladine prijedloge, konkretno ustrojavanje Državnog izbornog povjerenstva kao stalnog i profesionalnog tijela, neposredan izbor općinskih načelnika, gradonačelnika i župana, uvođenje instituta velikih gradova.

Iako se svi ti prijedlozi, pa i o velikim gradovima, još dorađuju, jedna je od varijanti da status velikog imaju gradovi s više od 50 tisuća stanovnika.

U Banskim dvorima ne isključuju mogućnost da se ti zakonski prijedlozi Saboru upute do ljetne stanke, dakle do sredine srpnja, ali se još ne zna bi li išli u redovnu ili hitnu proceduru.

Uz premijera Ivu Sanadera i neke ministre, na današnjem sastanku u Banskim dvorima bili su i vodstvo HDZ-a te svi njegovi koalicijski partneri, izuzev umirovljenika.

Predstavnici HSU-a, kažu u Banskim dvorima, nisu ni pozivani, jer će se sastanak sa njima održati naknadno, možda već sutra.(Hina)

04.07.2005. | Pisane vijesti

SJEDNICA GSV-A: PODUPRT REBALANS PRORAČUNAPredstavnici socijalnih partnera sindikata i poslodavaca poduprli su na današnjoj sjednici Gospodarsko-socijalnog vijeća (GSV) rebalans državnog proračuna, izvijestio je nakon sjednice predsjednik GSV-a Ivica Mudrinić. "Iako se raspravljalo o pojedinim stavkama, poduprli smo proračun jer je u ovome trenutku bitno zadržati ukupnu stabilnost i omogućiti Vladi da upravlja financijama i uravnoteži proračun", rekao je Mudrinić te je dodao da je o proračunu za 2006. potrebna potanka rasprava kako bi sadržavao jasnu strategiju i viziju razvoja države.

Na dnevnom redu sjednice GSV-a bili su i nedavni razgovori Vlade s predstavnicima Međunarodnoga monetarnog fonda (MMF), pri čemu je potpredsjednica Vlade i dopredsjednica GSV-a Jadranka Kosor istaknula kako tada nigdje nije spomenuto zadiranje u socijalna prava ili prava proračunskih korisnika.

Najavila je da će se rebalansom proračuna još 38 milijuna kuna usmjeriti u rodiljne naknade zbog povećanja broja korisnica tih naknada za drugih šest mjeseci života djeteta te korisnica trogodišnjeg rodiljnog dopusta.

Predstavnici sindikata nisu poduprli izmjene Zakona o državnim službenicima i namještenicima jer promjene koje se nude smatraju nedostatnima i neambicioznima.

"Izmjene jesu korak k depolitizaciji i profesionalizaciji državne uprave, ali zbog preskromnih ambicija predlagatelja ostali smo suzdržani u potpori", kazao je dopredsjednik Matice hrvatskih sindikata javnih služba Vilim Ribić.

Na sjednici GSV-a bilo je riječi i o neravnopravnu položaju žena na tržištu rada koje su za isti posao slabije plaćene od muškaraca.

"Treba izgraditi infrastrukturu i potporu zaposlenoj ženi, poput većeg broja vrtića, prilagođena radnog vremena i slično", kazala je potpredsjednica Vlade Kosor.(Hina)

03.07.2005. | Pisane vijesti

ZAVRŠENA MEčUNARODNA EKONOMSKA KONFERENCIJA; ŠUKER O MMF-UDvodnevna Međunarodna ekonomska konferencija, koju je 11. put za redom organizirala Hrvatska narodna banka i u čijem je radu sudjelovalo 80-ak uglednih svjetskih ekonomista i predstavnika međunarodnih financijskih institucija, završena je danas u Dubrovniku.

U današnjem radu skupa sudjelovao je i ministar financija Ivan Šuker, koji je razgovarao sa voditeljem Misije MMF-a za Hrvatsku Dimitrijem Demekasom oko stand by aranžmana Hrvatske s MMF-om.

Ministar Šuker je najavio da će u narednih nekoliko dana hrvatska strana dužnosnicima MMF-a dostaviti pismo o ekonomskoj i monetarnoj politici Republike Hrvatske za 2005. te očekuje da bi, obzirom da su pregovori dugo vođeni, taj dokument MMF prihvatiti.

Ocjena MMF-a za 2004. godinu o Hrvatskoj je više nego pozitivna, kazao je Šuker.

Podsjetio je da je početkom 2005. bilo problema sa punjenjem proračuna, no da podaci za prvo polugodište daju razloga za
zadovoljstvo.

"Nastavi li se s ovakvom turističkom sezonom, s punjenjem proračuna do kraja godine ne bi trebalo biti problema", naglasio je ministar.

Osvrnuo se i na tečaj kune, kazavši da bi svaki pad vrijednosti kune za hrvatske građane i gospodarstvo bio poguban, uzimajući u obzir i da je vanjski dug 24 milijarde eura.

Još je jednom naglasio da isplata povrata poreza na dohodak za 2004. nije obustavljena te da se preplaćeni porez isplaćuje poreznim obveznicima uobičajenom dinamikom sukladno obradi poreznih prijava.

Građanima je u prvih šest mjeseci vraćeno 40 milijuna kuna više nego prošle godine, a sto milijuna kuna više nego 2003, kazao je Šuker. Dometnuo je da je poreznim obveznicima vraćeno gotovo 70 posto od planiranog iznosa za 2004.(Hina)

30.06.2005. | Pisane vijesti

HRVATSKO IZASLANSTVO NA SASTANKU U UJEDINJENIM NARODIMAHrvatsko izaslanstvo predvođeno pomoćnicom ministra financija Anom Hrastović sudjelovalo je na dvodnevnom sastanku u sjedištu Ujedinjenih naroda u New Yorku o financiranju razvoja Opće skupštine UN-a. Sastanak o financiranju razvoja održava se svake dvije godine kao revizija zaključaka Međunarodne konferencije o financiranju razvoja održane 2002. godine u Monterreyu u Meksiku, gdje je određeno što moraju u financiranju razvoja činiti razvijene zemlje - poticati financijskim sredstvima razvoj u zemljama u razvoju - i zemlje u razvoju - dobrim načinom vladavine stvarati povoljnu klimu za ulaganje i trgovinu te kroz to poticati vlastiti razvoj uz pomoć razvijenih zemalja.

Ovogodišnji sastanak posebno je važan kao jedan od pripremnih sastanaka za Sastanak na vrhu šefova država i vlada koji bi se trebao održati u rujnu ove godine, a na kojem će se razmatrati postignuća Milenijske deklaracije, svih ostalih zaključaka UN konferencija i sastanaka na vrhu. Stoga na sastanku sudjeluje šezdesetak zemalja na razini ministara, zamjenika, pomoćnika ministara financija ili međunarodnog razvoja.

Pomoćnica ministra financija Hrastović na sastanku je održala govor u kojem je, među ostalim, istaknula kako je Hrvatska jedna od zemalja koje bi mogle prihvatiti Milenijske razvojne ciljeve (Millennium Development Goals (MDGs) koji su vrlo slični ciljevima koje i naša zemlja nastoji ispuniti u sklopu svoje gospodarske strategije, a koja je sukladna koracima koje trebamo poduzeti na putu prema članstvu u Europsku uniju i koja je podržana programima koje smo oblikovali s institucijama Bretton Woodsa.

Također, Hrastović je supredsjedala zajedno s ministricom za međunarodni razvoj Norveške, Hilde Johnson, okruglim stolom pod nazivom "Rasprava o sustavnim pitanjima: jačanje koherentnosti i konzistencije međunarodnih monetarnih, financijskih i trgovinskih sustava kao potpora razvoju". Na sastanku su održane i mnogobrojne prezentacije o tome što se čini na području financiranja razvoja, a posebice inovativnih načina financiranja. Na okruglom stolu se govorilo o partnerstvu i zajedničkim, ali opet različitm odgovornostima razvijenih zemalja i onih u razvoju, o upravljanju i glasu zemalja u razvoju te onih s ekonomijama u tranziciji u međunarodnim financijskim institucijama. Na okruglom stolu su sudjelovali i predstavnici Svjetske banke, Međunarodnog monetarnog fonda i UN programa za razvoj. Održane su prezentacije inicijativa Brazila, Čilea, Francuske, Španjolske, Njemačke i Alžira o akcijama protiv gladi, prezentacija Velike Britanije o tome što na području financiranja razvoja poduzima kao predsjedavajuća G-8, a održan je i sastanak u vezi Pariške deklaracije o učinkovitosti razvojne pomoći, koja je usvojena na Viskom forumu o učinkovitosti pomoći u Parizu u ožujku ove godine.

29.06.2005. | Pisane vijesti

ŠUKER: NAPLATA PRORAČUNSKIH PRIHODA BOLJA NEGO LANINaplata proračunskih prihoda do konca lipnja bila je za 7,4 posto veća nego u istom lanjskom razdoblju, a sam lipanj ima 16 posto veću naplatu nego lanjski lipanj, izvijestio je danas članove Vlade ministar financija Ivan Šuker.

To je najbolji pokazatelj stanja državnih financija, rekao je Šuker demantirajući time napise po medijima.

Ministar je također izvijestio da je do 24. lipnja obrađeno 64 posto poreznih prijava i vraćeno 742 milijuna preplaćenog poreza, dok je lani u isto vrijeme bilo vraćeno 706 milijuna kuna.

Šuker je te podatke iznio dok je informirao Vladu o početku pripreme Pred-pristupnog ekonomskog programa (PEP).

Vlada je danas prihvatila prijedlog Ministarstva financija i osnovala Koordinacijsko tijelo za pripremu i praćenje provedbe PEP-a, u njemu su predstavnici ministarstava i ostalih državnih institucija, te nezavisni ekonomski stručnjaci.

Premijer Ivo Sanader zauzeo se da se u to tijelo uključe i predstavnici socijalnih partnera - sindikata i poslodavaca.

Svoj prvi PEP, dokument koji je sastavni dio pred-pristupnog fiskalnog nadzora putem kojeg se zemlja kandidat priprema za
koordinaciju gospodarskih politika zemalja članica EU, Hrvatska je Europskoj komisiji uputila 2004.

S obzirom na obvezu izrade PEP-a jednom godišnje, Hrvatska ga i ove godine mora pripremiti i dostaviti od 15. listopada do 1. prosinca.

Uz PEP, Hrvatska je obvezna pripremiti i Fiskalni izvještaj za EU o fiskalnom deficitu i dugu najkasnije do 1. ožujka iduće godine.

Zagrebački i osječki Potrošač, te splitski Dalmatinski potrošač, udruge su kojima je Vlada dodijelila poslove savjetovanja za zaštitu potrošača, a paralelno s tim i po 311 tisuća kuna.(Hina)

29.06.2005. | Pisane vijesti

ISPLATA POVRATA POREZA NIJE I NEĆE BITI OBUSTAVLJENA - PRIHODI U PRORAČUN POBOLJŠANI, A SVE OBVEZE SE PODMIRUJU NA VRIJEMEPovodom natpisa u nekim medijima o tome da je stopirana isplata povrata poreza do jeseni priopćujemo sljedeće:

Isplata povrata poreza nije i neće biti obustavljena do jeseni. Preplaćeni porez isplaćuje se poreznim obveznicima uobičajenom dinamikom sukladno obradi poreznih prijava.

Do sada je Porezna uprava Ministarstva financija zaprimila 877.037 poreznih prijava, od kojih je obrađeno 556.211 prijava ili oko 64,0 posto zaprimljenih prijava. Poreznim je obveznicima do sada vraćeno 849.929.156,60 kuna preplaćenog poreza ili gotovo 70 posto od planiranog iznosa za 2004. godinu. Očekuje se da će do kraja srpnja biti obrađeno preko 80 posto poreznih prijava. Do 24. lipnja 2005. je vraćeno PDV-a, odnosno pretporeza 5,044 mlrd. kuna, što je 7,42 posto više nego u istom razdoblju prošle godine.

Ovim ističemo da se naplata poreza odvija sustavno i prema planu. Ukupni prihodi državnog proračunu bili su u svibnju ove godine 10,30 posto veći nego u istom mjesecu 2004. godine. Porezni prihodi bili su u istom razdoblju veći 12,42 posto, naplata Poreza na dodanu vrijednost bila je veća 20,4 posto, a trošarina 5,7 posto.

Prihodi državnog proračuna u drugom tromjesečju ove godine značajno se popravljaju u odnosu na prvi kvartal. Tako da porast prihoda proračuna u drugom tromjesečju iznosi 9,2 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Ovim naglašavamo da se sve obveze iz državnog proračuna podmiruju na vrijeme. Porezni prihodi u drugom kvartalu povećani su za 13,2 posto, u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje. Tako je prihod od PDV-a porastao za 14,3 posto, prihod od trošarina na duhanske proizvode porastao je 6,4 posto što je veliki napredak, a na tom primjeru se već mogu uočiti pozitivni rezultati mjera Carinske uprave na suzbijanju neslužbenog gospodarstva. Ističemo i prihod od poreza na dobit koji je visok cijele ove godine, a u drugom kvartalu je porastao čak 37,9 posto. Svi ovi podaci ukazuju na uzlet gospodarskih aktivnosti u drugom kvartalu i bolju kontrolu naplate poreznih prihoda. To se posebice odnosi na naplatu trošarina, kao rezultat uspostave posebne službe pri Carinskoj upravi.

27.06.2005. | Pisane vijesti

GRAčEVINSKI RADOVI NA MEčUNARODNOM GRANIČNOM PRIJELAZU BREGANAOvim obavještavamo javnost da su na i oko međunarodnog graničnog prijelaza Bregana u tijeku intenzivni građevinski radovi na izgradnji samog graničnog prijelaza i okolnih pristupnih prometnica, koji mogu utjecati na odvijanje robnog prometa. S ciljem smanjenja zastoja u normalnom odvijanju robnoga prometa preko graničnog prijelaza Bregana preporuča se usmjeravanje robnoga prometa pri ulasku u Republiku Hrvatsku preko drugih bližih međunarodnih graničnih prijelaza - primjerice Jurovski Brod, Razvor, Lupinjak, kako bi se rasteretio robni promet na prijelazu Bregana.

Iz gore navedenih razloga robni promet se odvija na samo dvije prometne trake. Prema procjeni izvođača radova pristup parkingu biti će zatvoren zbog navedenih radova te mogućih nezgoda 20 do 30 dana. Stoga ne postoji mogućnost parkiranja teretnih motornih vozila kako bi čekala na obavljanje propisanih carinskih i ostalih formalnosti pri ulasku u Republiku Hrvatsku. Radi ubrzanja graničnih procedura od nadležnih tijela državne uprave žurno je zatraženo neprekidno uredovanje svih graničnih službi.

23.06.2005. | Pisane vijesti

S MMF-OM POSTIGNUT VISOK STUPANJ USUGLAŠENOSTIHrvatsko izaslanstvo u razgovorima s predstavnicima Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) o stand by aranžmanu, korekcijama proračuna i strukturnim reformama, postiglo je visok stupanj usuglašenosti, izvijestilo je u srijedu izaslanstvo.

Izaslanstvo, koje je vodio ministar financija Ivan Šuker, razgovaralo je u Washingtonu s predstavnicima Međunarodnog monetarnog fonda o zaključenju prvog pregleda stand by aranžmana, korekcijama proračuna za ovu godinu i planovima Vlade za strukturne reforme.

Izaslanstvo je od ponedjeljka do srijede s MMF-om razgovaralo o zaključenju prvog pregleda stand by aranžmana koji je MMF odobrio Hrvatskoj u kolovozu 2004., a Šuker je predstavnicima MMF-a izložio ekonomsku politiku koju hrvatska Vlada namjerava voditi do kraja 2005., stoji u priopćenju.

"U skladu s time raspravljalo se o korekcijama proračuna koje je Vlada najavila prošli tjedan kao i planovima Vlade na području strukturnih reformi", ističe

izaslanstvo. Korekcije proračuna "imaju za cilj osigurati deficit opće države od 4,2 posto BDP-a u 2005. te nastavak konsolidacije javnih financija".

Istodobno, kako se navodi, "ubrzavanje procesa restrukturiranja javnih poduzeća, reforme u sustavu zdravstva i smanjivanje subvencija dodatno će osnažiti stabilnost proračuna i omogućiti dodatne uštede u proračunu za sljedeću godinu".

Izaslanstvo ističe da je "postiglo visok stupanj usuglašenosti s MMF-om a razgovori će se nastaviti".(Hina)

22.06.2005. | Pisane vijesti

HRVATSKO IZASLANSTVO S MMF-OM O PRORAČUNU I STAND BY ARANŽMANUIzaslanstvo hrvatskog ministarstva financija u ponedjeljak je u Međunarodnom monetarnom fondu u Washingtonu započelo razgovore o hrvatskom planu za smanjivanje proračunskog deficita u ovoj godini i provedbi stand by aranžmana između Hrvatske i MMF-a. Izaslanstvo vodi ministar financija Ivan Šuker.

"Hrvatsko izaslanstvo koje vodi ministar Šuker sastaje se ovoga tjedna s dužnosnicima MMF-a u Washingtonu kako bi nastavili razgovore o prvoj reviziji stand by aranžmana", rekla je glasnogovornica MMF-a Lucie Mboto Fouda.

"Posebice će se razgovori usredotočiti na rebalans proračuna za 2005. koji priprema hrvatska Vlada", rekla je ona.

Misija MMF-a je početkom lipnja tijekom posjeta Hrvatskoj pozvala hrvatsku Vladu da se u 2005. što više približi ciljanom proračunskom deficitu od 3,7 posto bruto domaćeg proizvoda koji je predviđen stand by aranžmanom.

Ministarstvo financija je u subotu predložilo Vladi rebalans proračuna za 2005. koji predviđa preraspodjelu 1 milijarde kuna što bi vodilo deficitu proračuna između 4 i 4,2 posto, što bi MMF-u moglo biti prihvatljivo.

Prijedlog ministarstva predviđa i paket dugoročnih mjera štednje uključujući reformu zdravstvenog osiguranja, stambene štednje, državne potpore, akcijskog plana o zapošljavanju i izmjenu metodologije indeksacije mirovina.

Te mjere, koje preporuča i MMF, bi trebale omogućiti daljnje smanjenje deficita i ispunjavanje stand by aranžmana.

Glasnogovornica MMF-a je najavila da će nakon završetka razgovora, predviđenih da traju do srijede, hrvatsko izaslanstvo i MMF održati konferenciju za novinare.(Hina)

 

20.06.2005. | Pisane vijesti

MINISTARSTVO FINANCIJA O PROMJENAMA U SUSTAVU STAMBENE ŠTEDNJEIzmjenama zakona o stambenoj štednji državni poticaji za stambenu štednju trebali bi biti smanjeni s 25 posto na 15 posto, pa bi prosječni štediša dobivao samo 165 kuna manje poticaja nego do sada, dok bi istodobno bile uvedene nove pogodnosti za štediše, poput one da za dobivanje kredita neće biti potrebno štediti dvije godine. Objašnjavajući predložene promjene iz Ministarstva financija ističu kako rade na unapređenju sustava stambene štednje u Republici Hrvatskoj i boljem korištenju državnih poticajnih sredstava za tu namjenu.

Riječ je o novim mjerama, ali i pogodnostima za štediše. Izrada izmjena Zakona o stambenoj štednji, koja je u tijeku u suradnji sa stambenim štedionicama, trebala bi biti završena ovoga ljeta.

Zakonskim izmjenama prethodila je analiza sustava stambene štednje, koju je napravilo Ministarstvo financija, kako bi se vidjelo gdje postoje mogućnosti za njegovo unapređenje i bolje korištenje raspoloživih fondova u stambenim štedionicama.

Analiza je, među ostalim, pokazala da je od 1998. do 2004. godine zajedno s državno poticajnim sredstvima stambenim štedionicama isplaćeno 1,081 milijarda kuna, a da je istodobno isplaćeno samo 375 milijuna kuna kredita. To je 2,8 puta manje od isplaćenih državnih poticaja.

Glavna novost koju bi trebala donijeti zakonska izmjena, napominju iz Ministarstva, je uvođenje sustava međufinanciranja. To znači da neće biti potrebno štedjeti dvije godine da bi se steklo pravo na stambeni kredit, čime se potiče konkurencija između stambenih štedionica koja bi u konačnici trebala dovesti do mogućeg smanjenja kamata.

Zakonske izmjene trebale bi donijeti i mogućnost prijenosa štednih uloga iz jedne štedionice u drugu.

Dakle, smatraju u Ministarstvu financija, nema nikakvog razloga da s izmjenama Zakona o stambenoj štednji stambene štedionice ne počnu konkurirati bankama s nižom kamatnom stopom na stambene kredite.

Do sada je prosječan odobreni kredit iznosio samo 6.700 eura.

Izmjenama zakona omogućuje se međufinanciranje npr. kredita za cjelokupnu svotu vrijednosti stana ako su za to stečeni uvjeti.

Izmjenama zakona o stambenoj štednji poticaji za stambenu štednju trebali bi biti smanjeni s 25 posto na 15 posto računato na osnovicu od 5.000 kuna.

U Hrvatskoj ima trenutačno 400 tisuća stambenih štediša i četiri stambene štedionice. Do sada je prosječni štediša godišnje imao samo 3.660 kuna na računu i zato dobiva prosječno državna poticajna sredstva od 915 kuna. To znači da bi nakon izmjena zakona prosječni štediša dobivao samo 165 kuna manje poticaja nego dosada, a da bi prosječno smanjenje poticaja iznosilo oko 20 posto.

S druge strane izmjene zakona trebale bi donijeti uštede proračunu u ovoj godini od oko 80 milijuna kuna.

Važno je istaknuti, navode iz Ministarstva financija, da bi i nadalje ostalo pravo raspolaganja uštedom nakon pete godine štednje bez zaključivanja ugovora o stambenom kreditu, a DPS-ovi se neće morati vraćati kao i do sada.(Hina)

19.06.2005. | Pisane vijesti