Vijesti
Šuker boravi u Washingtonu gdje je na čelu izaslanstva ministarstva financija tijekom vikenda sudjelovao na proljetnom zasjedanju Svjetske banke i Međunarodnog monetarnog fonda.
"Na sastanku je ministar Šuker dao kratki pregled gospodarskih i političkih reformi u Hrvatskoj te zatražio potporu senatora u ostvarivanju glavnih vanjskopolitičkih ciljeva Republike Hrvatske, ulasku u NATO" i općenito euroatlantske integracije, priopćilo je hrvatsko veleposlanstvo u Washingtonu nakon susreta Šukera i senatora Santoruma iz Pennsylvanije.
Santorum je naglasio da smatra da je "Hrvatskoj mjesto u euroatlantskim integracijama te da on svakako može podržati prijedlog čije posljedice mogu samo ojačati reformski proces i dalje stabilizirati jugoistočnu Europu", kaže se u priopćenju.
Santorum je jedan od najutjecajnijih republikanskih senatora koji predstavlja i veliki broj hrvatskih iseljenika iz Pennsylvanije.
Šuker je istaknuo da je Hrvatska mnogo učinila na ispunjavanju uvjeta za članstvo u tim organizacijama te da bi "podržavanje hrvatskih ambicija odaslalo pozitivan signal ne samo Hrvatskoj nego i cijeloj regiji", kaže se u priopćenju.
Šuker je naveo da Hrvatska traži da je se na putu u NATO i Europsku uniju procjenjuje prema individualnim zaslugama i odbaci teorija prema kojoj bi cijela jugoistočna Europa trebala zajedno stupiti u euroatlantske integracije što bi imalo za posljedicu zadržavanje statusa quo i obeshrabrilo nastavak reformskih procesa u regiji, zaključuje se u priopćenju.(Hina)
18.04.2005. | Pisane vijesti"Sastanak je protekao u punom međusobnom razumijevanju i uvažavanju svih istaknutih činjenica o odnosima Europske komisije i Hrvatske na području ekonomije i financija", priopćilo je Ministarstvo financija nakon susreta održanog u izaslanstvu Europske komisije u Washingtonu.
Šuker je izvijestio Reglinga o gospodarskim kretanjima u Hrvatskoj i smanjenju fiskalnog deficita u 2004. i istaknuo nastojanja Ministarstva financija da i u 2005. smanji deficit u odnosu na prošlu godinu te nastavi smanjivanje vanjskog duga, navodi se u priopćenju dostavljenom Hini u Washingtonu.
Šuker je u Washingtonu na čelu izaslanstvo Ministarstva financija sudjelovao na proljetnom zasjedanju Svjetske banke i Međunarodnog monetarnog fonda.
U razgovoru je bilo riječi i o strukturnim reformama u Hrvatskoj i tehničkoj pomoći koju Hrvatska dobija od europskih zemalja.
"Regling je istaknuo da će Europska komisija rado pomoći, jer će Hrvatska biti budući član Europske unije, te da je predpristupni ekonomski program dobar okvir za strukturne reforme i ekonomsku politiku Vlade", kaže se u priopćenju.
Europska komisija analizira hrvatski predpristupni ekonomski program i za dva mjeseca će izvijestiti Hrvatsku što misli o njemu, priopćilo je Ministarstvo financija.(Hina)
17.04.2005. | Pisane vijestiOve se godine, ističu u Ministarstvu, s prvim isplatama povrata poreza krenulo nešto ranije nego prošle godine, kada su isplate započele krajem travnja.
U resornom Ministarstvu očekuju da će se građanima ove godine temeljem godišnjih prijava poreza na dohodak isplatiti ukupno oko 1,3 milijarde kuna, što je otprilike na razini prošle godine.
Porezna je uprava ove godine zaprimila ukupno 869.465 prijava poreza na dohodak za prošlu godinu, a najviše ih je, više od četvrtine, odnosno više od 225 tisuća zaprimio zagrebački područni ured.(Hina)
17.04.2005. | Pisane vijestiMinistar Šuker i guverner Hrvatske narodne banke Željko Rohatinski razgovarali su u ponedjeljak u Washingtonu s predstavnicima MMF-a o stand by aranžmanu Hrvatske i MMF-a.
"Možemo konstatirati da 2004. više nije problematična bez obzira na deficit od 4,9 posto", rekao je Šuker hrvatskim novinarima nakon susreta s Dimitrijem Demekasom, voditeljem misije MMF-a za Hrvatsku i Michaelom Depplerom, izvršnim direktorom MMF-a.
On je kazao da je, unatoč tomu što Hrvatska nije ostvarila deficit opće države od 4,5 posto bruto domaćeg proizvoda predviđen stand-by aranžmanom nego 4,9 posto, konstatirano da je "napravljen izuzetno veliki pomak" u odnosu na 6,3 posto deficita u 2003.
Šuker je rekao da je usporen i rast vanjskoga duga Hrvatske, da su smanjena i pod kontrolom državna jamstva u odnosu na prethodne godine kao i zaduživanja javnih poduzeća.
Najavio je da će krajem svibnja u Zagreb doći misija MMF-a kada će biti "definirani kriteriji za 2005."
Na pitanje čeka li Hrvatsku nakon pregovora s misijom MMF-a "stezanje remena" Šuker je odgovorio: "Ne mora značiti da određene strukturne reforme znače stezanje remena. Strukturne reforme u principu znače kvalitetnije korištenje novaca poreznih obveznika."
Šuker je najavio da će hrvatska vlada do kraja svibnja predložiti određene strukturne reforme, ali nije želio reći u čemu će se one sastojati.
Ipak, ukazao je na problem zdravstvenog i mirovinskog sustava.
"Problem je indeksacija mirovina. To je jedno pitanje koje je otvoreno već nekoliko mjeseci", rekao je on.
"Isto tako strukturne reforme se u zdravstvu moraju poduzeti iz jednostavnog razloga što su troškovi zdravstva Republike Hrvatske u odnosu i na zemlje koje su prošle godine ušle u Europsku uniju, a isto tako i na zemlje koje su stare članice Europske unije, daleko veći", rekao je Šuker.
Naveo je da su troškovi hrvatskog zdravstva preko 8,7 posto bruto domaćeg proizvoda dok je taj udio u ostalim europskim zemljama ispod 5 posto.
"Hrvatska mora napraviti strukturne reforme ne zbog MMF-a, ne zbog Europske unije, nego ih mora napraviti zbog svoje dobrobiti i svojih građana i bolje budućnosti", rekao je Šuker.
On je rekao da hrvatska vlada već radi i na pojačanoj kontroli naplate proračunskih prihoda i većoj financijskoj disciplini.
Prema stand-by aranžmanu Hrvatska bi u 2005. trebala smanjiti deficit opće države na 3,7 posto.
"Pa mi imamo proračun sada u tim okvirima ...mi ćemo se boriti da on ostane takav", rekao je Šuker odgovarajući na pitanje hoće li Hrvatska uspjeti ostvariti to smanjenje.
Rohatinski je kazao da hrvatski vanjski dug nije spominjan jer "mjere koje su do sada poduzete u smislu ograničavanja vanjskog zaduživanja banaka i supstitucije dijela inozemnog duga države zaduživanjem u zemlji daju rezultate".
"Očekivati je, uz predviđeno smanjivanje deficita opće države u ovoj godini i njegovo djelomično financiranje prihodima od privatizacije, da će na kraju 2005. odnos između vanjskog duga i bruto domaćeg proizvoda biti smanjen sa oko 80 posto koliko je iznosio krajem 2004. na oko 77 posto krajem ove godine", rekao je Rohatinski.
Točan udio vanjskog duga Hrvatske krajem 2004. bio je 80,4 posto bruto domaćeg proizvoda.
HNB je nakon toga izmijenila metodologiju iskazivanja vanjskog duga sukladno kriterijima Europske unije. Prema novoj metodologiji bruto inozemni dug je imao udio od 82,1 posto u bruto domaćem proizvodu.
Namjera Hrvatske je da dug iskazan prema novoj metodologiji smanji u 2005. na 79 posto bruto domaćeg proizvoda, rekao je Rohatinski.
Državni zavod za statistiku je nedavno upozorio na rast inflacije u Hrvatskoj. Inflacija je u ožujku bila 3,9 posto što je najviša stopa zabilježena u posljednjih više od tri godine nakon što je i u veljači skočila na 3,3 posto s 2 posto u siječnju.
Rohatinski je rekao da su u prva tri mjeseca ove godine u odnosu na kraj 2004. potrošačke cijene povećane za 2,2 posto što je "visok rast".
Dodao je da je temeljna inflacija na koju HNB može djelovati u prva tri mjeseca iznosila samo 0,6 posto.
"U svakom slučaju i bez obzira na relativno nisku temeljnu inflaciju HNB će poduzimati sve potrebne mjere da se inflacija na kraju godine smanji i da se kreće u standardima Europske unije kao što je bio slučaj i svih prethodnih godina", rekao je on.(Hina)
17.04.2005. | Pisane vijestiŠuker i dio izaslanstva u subotu su se sastali s Assadom Jabreom, potpredsjednikom Međunarodne financijske korporacije, dijela Svjetske banke, te Yukiko Omurao, potpredsjednicom MIGA-e, agencije Svjetske banke koja promiče ulaganja u zemlje u razvoju dajući jamstva za investicije od nekomercijalnih rizika.
Ministar Šuker rekao je hrvatskim novinarima nakon susreta da je u razgovorima bilo riječi o programima "koji Hrvatskoj trebaju pomoći u određenim strukturnim reformama" u okviru kojih bi se trebali financirati pojedini projekti.
"Dogovoreno je da će se uspostaviti kontakti s novom agencijom za poticanje investicija u Hrvatskoj", kako bi se pomoglo da investitori dođu u Hrvatsku, rekao je Šuker nakon sastanka u MIGA-i.
On je kazao da je zajednički zaključeno kako je moguće da je "nedostatak investicija u Hrvatskoj ponukan i određenim političkim situacijama" te kako očekuje da će se ta "brana maknuti", u čemu će pomoći i MIGA, kada Hrvatska dobije datum početka pregovora s Europskom unijom.
Na ostalim sastancima u Svjetskoj banci u subotu trebalo bi biti riječi i o PAL programu za Hrvatsku, a dotaknut će se i stand-by aranžman Hrvatske i MMF-a.
Hrvatsko izaslanstvo u ponedjeljak očekuju razgovori s predstavnicima MMF-a, voditeljem misije MMF-a Dimitrijem Demekasom i direktorom odjela za Europu Michaelom Depplerom.
Šuker je rekao da će se na tim susretima konstatirati ono što je već poznato za 2004., a to je da je Hrvatska, bez obzira što nije ostvarila deficit od 4,5 posto predviđen stand-by aranžmanom s MMF-om nego od 4,9 posto, "učinila izniman napor u fiskalnoj prilagodbi" prema kriterijima MMF-a.
Šuker je naveo kako je i Deppler u jednom neformalnom izvješću u veljači rekao kako je Hrvatska poduzela iznimne napore.
"Vrlo je bitno reći da smo izdana jamstva sveli stvarno pod kontrolu, smanjili znatno u odnosu na prethodne godine, također su pod kontrolom i zaduživanja javnih poduzeća", rekao je Šuker.
Misija MMF-a doći u Hrvatsku potkraj svibnja i tada, rekao je Šuker, treba odrediti kriterije za 2005. Tada će biti govora, dodao je, i o onome što bi "možda trebalo ispraviti u 2005.", na što upućuju pokazatelji u prva tri-četiri mjeseca ove godine, kako bi se Hrvatska zadržala u fiskalnim okvirima zacrtanim stand-by aranžmanom.
"Te strukturne reforme Hrvatska mora napraviti bez obzira na MMF i na bilo što drugo, jer ako ne bude MMF to tražio od nas sutra će Europska unija to tražiti od nas kao jedan od koraka za ulazak u Europsku uniju", rekao je Šuker.
Stand-by aranžman Hrvatske s MMF-om potpisan je na 16 mjeseci i obuhvaća dio 2004., cijelu 2005., a zadnji pregled bi mogao biti u 2006.
Šuker je rekao kako do tada očekuje početak pristupnih pregovora Hrvatske s Europskom unijom te da će onda "praktički" financijsko stanje u Hrvatskoj kontrolirati financijsko povjerenstvo EU pa neće biti potrebe za takvim aranžmanom.
Reagirajući na kritike u hrvatskoj javnosti o nelikvidnosti i "rupi" u proračunu, Šuker je ustvrdio da država nije nelikvidna, niti postoji rupa u proračunu. Takvi navodi samo su dio političkih borbi u Hrvatskoj, ocijenio je dodajući kako se "u proračunu ne događa što se nije događalo svih proteklih godina".(Hina)
15.04.2005. | Pisane vijestiRiječ je o elektroničkom izdanju koje korisniku kroz intuitivno sučelje omogućava pretraživanje i pregledavanje zakona, pravilnika, ugovora i ostalih propisa, a dokumenti su raspoređeni u osam kategorija, ovisno o vrsti. Pretraživač je kreiran tako da omogućava pretraživanje po određenoj riječi, a korisniku predstavlja popis dokumenata u kojima se zadana riječ nalazi. Također, korisnicima je omogućen ispis svih dokumenata u izvornom obliku, objavili su danas iz zagrebačke tvrtke Teched, koja je izradila tehnološko rješenje za CD "Porezni propisi 2005".
Naklada CD-a je deset tisuća primjeraka.(Hina)
14.04.2005. | Pisane vijestiUpravo u razvoju malog i srednjeg poduzetništva Hrvatska, koja prednjači u razvoju financijskog sektora, značajno zaostaje za nekim zemljama regije, rekao je Ners te ocijenio da to govori "da su ili Hrvati nepoduzetni ili poslovno okruženje ne pogoduje razvoju
poduzetništva".
Naveo je tako podatak da ta banka u Hrvatskoj trenutno sudjeluje u projektima vrijednima 250 milijuna eura, a da bi se taj iznos mogao u narednim godinama povećati i dva do tri puta kada bi bilo dovoljno projekata, posebice lokalnih zajednica.
Poslovne banke u zemljama regije, posebno one u stranom vlasništvu, svojom konkurentskom borbom doprinose gospodarskom rastu svojih zemalja i cijele regije, ali i homogenizaciji tržišta, pripremajući ga tako da što više i brže bude spremno za integraciju u Europsku uniju (EU), kazao je predsjednik Uprave Zagrebačke banke Franjo Luković.
Među izazovima pred financijskim sektorima zemalja regije, pa tako i Hrvatske Luković je izdvojio zakonodavne prilagodbe (ističući zakon o stečaju te ovršni zakon) te jačanje institucija, posebice sudstva.
Predsjednik Uprave Privredne banke Zagreb (PBZ) Božo Prka tome je dodao i nužnost promjena u javnoj upravi, koja je po njegovu mišljenju bila i jest najveće prepreka gospodarskom razvoju u svim tranzicijskim zemljama. Javna uprava ne treba biti središte moći, već jeftin i efikasan servisni centar poreznim obveznicima koje je plaćaju, kazao je Prka.
Hrvatski financijski sektor, prema riječima državne tajnice u Ministarstvu financija Martine Dalić, najveći je među zemljama ove regije (Bugarska, Rumunjska, SiCG, BiH, Makedonija, Albanija). No, kazala je Dalić, glavno obilježje hrvatskog, kao i financijskih sektora ostalih zemlja je relativna plitkoća, koja je izražena u prevlasti bankarskog sektora.
Naime, banke u ovoj regiji drže oko 70 posto imovine ukupnog financijskog sektora, dok je u Hrvatskoj taj udio čak 90 posto, što govori da je taj dio gospodarstva u jugoistočnoj Europi još velikim dijelom u ranom stadiju razvoja.
Slično je i s hrvatskim tržištem kapitala, rekao je direktor Zagrebačke burze (ZSE) Marinko Papuga te dodao da je, primjerice, trenutna tržišna kapitalizacija ZSE veća od ukupne kapitalizacije burzi u Beogradu, Banja luci, Makedoniji, Crnoj Gori i Varaždinu, dok je po veličini prometa Zagreb odmah iza Ljubljane, a čak ispred grčkog tržišta.(Hina)
14.04.2005. | Pisane vijestiNa sastanku je ministar Šuker upoznao gospodina Barbasa s makroekonomskom situacijom u RH, odnosima s Međunarodnim monetarnim fondom i Svjetskom bankom, ekonomskim reformama koje su u tijeku te važnosti zakonodavne regulacije područja tržišnog natjecanja u Hrvatskoj i državnih potpora kako bi bili sukladni EU. "Želimo transparentnost na tom području kako bi se vidjelo na što se troši novac poreznih obveznika i stvorila konkurencija", istaknuo je ministar Šuker.
Ministar Šuker upoznao je sudionike sastanka s novim ustrojem Ministarstva financija i formiranjem službi koje bi trebale pridonijeti što boljim prilagodbama hrvatskog gospodarstva onom u EU. Također, kazao je kako je u Ministarstvu uspostavljena unutarnja revizija kako bi se pridonijelo nadzoru i transparentnosti trošenja proračunskih sredstava. Dodao je kako je MMF svjestan napora koje je Vlada RH napravila u protekloj godini na fiskalnim prilagodbama, ali i kako Hrvatska u svojem proračunu ima 10 posto troškova, odnosno 8,0 milijardi kuna, vezanih uz direktne ili indirektne posljedice rata te da bi bez toga RH bila daleko ispod Maastrichskih kriterija. No, Hrvatska mora nastaviti sa strukturalnim reformama, ma kako bile bolne, i to prije svega zbog sebe same jer bez njih nema napretka, zaključio je ministar Šuker.
13.04.2005. | Pisane vijestiSaldo sadrži iznos duga odnosno preplate na dan 1. siječnja 2005., i to glavnicu duga odvojenu od iznosa zateznih kamata koje su obračunane, a nisu naplaćene do 31. prosinca 2004., za svaku godinu na koju se glavnica i kamate odnose.
Propisano je i da je za svaku promjenu iznosa salda (duga i preplate) doprinosa predanog Poreznoj upravi mjerodavan REGOS.
Slijedom toga REGOS je Poreznoj upravi dostavio podatke o saldima i ti su iznosi uračunati prilikom redovitog mjesečnog obračuna obveze za uplatu za mjesec ožujak 2005. koji dospijeva na naplatu 15. travnja 2005.
Uz naloge za uplatu svakom dužniku dostavljena je i pisana obavijest o tome te uputa da se za svaku dodatnu informaciju glede nastanka duga (povijest) obrate neposredno REGOS-u.
Po zaprimanju naloga za uplatu dio dužnika osporava valjanost iskazanog duga te se, umjesto REGOS-u, obraćaju ispostavama Porezne uprave. REGOS je upoznat s nastalom situacijom, a 7. travnja 2005. dana je i dodatna uputa službenicima Porezne uprave o tome da je za povijest (nastanak) salda koji je preuzet u nominalnom iznosu (dokumentacija o nastanku je ostala u REGOS-u) mjerodavan REGOS i to kako za tumačenje tako i za mogući ispravak dostavljenoga iznosa.
U međuvremenu su od REGOS-a zaprimljeni podaci o naknadnim ispravcima (promjenama) nastalim u vezi sa iznosima salda koji su 9. travnja 2005. i knjigovodstveno provedeni u Poreznoj upravi. Riječ je o oko 10.000 obveznika doprinosa kod kojih je izvršena korekcija na iznosu salda što znači da je toliki broj obveznika zaprimio naloge za uplatu s pogrešnim iznosima, ali tu nije riječ samo o pogrešnom iznosu duga već i ispravku salda preplate koji je naknadno ispravljen.
Kako sustav doprinosa za obvezna osiguranja počiva na načelu da se doprinosi plaćaju za određeno (konkretno) razdoblje u osiguranju (staž osiguranja) sve povezane institucije (HZMO i HZZO te Porezna uprava i REGOS) i nadalje nastavljaju s razmjenom i usklađivanjem podataka pa će tako Porezna uprava od HZMO-a i HZZO-a a REGOS od Porezne uprave i nadalje zaprimati i podatke o promjenama koje se odnose na razdoblje do 31. prosinca 2004. Riječ je o slučajevima naknadnih promjena u svojstvu osiguranja (naknadna odjava ili prijava, naknadno utvrđeno pravo na bolovanje i mirovanje obveze doprinosa i sl.) što znači da će i nadalje biti slučajeva naknadnih utvrđivanja i umanjenja obveza i objašnjenja osiguraniku o njegovim obvezama.
Procjenjujemo da će se broj mogućih pogrešaka postupno smanjivati, pa ovime molimo da se uvaže činjenice i primi naša isprika ako je došlo do propusta. Također, skrećemo pozornost da se u slučaju bilo kakvih pitanja porezni obveznici mogu javiti REGOS-u, ali i ispostavama Porezne uprave o čemu su bili obavještavani i prilikom dobijanja uplatnica te putem popratne obavijesti.
12.04.2005. | Pisane vijesti