Vijesti
Stand-by aranžman: 2001. godine
Stand-by aranžman: 2003. godine
Stand-by aranžman: 2004. godine
Ministarstvo financija će učiniti sve što je potrebno kako bi se osigurala naplata bankarskog jamstva za isplatu 6 minimalnih plaća za 1.600 zaposlenih u sisačkoj željezari.
Ministarstvo financija je putem financijskih kanala došlo do autentične potvrde da je bankarsko jamstvo izdano 26. veljače 2003. od strane Ural-Siberian Bank, koja je registrirana u Rusiji 29. prosinca 2001. godine. Navedeno jamstvo se može aktivirati u korist Vlade RH ako Mečelj ne ipuni obveze pod točkom 4.3 Ugovora o kupnji Željezare Sisak od 06. veljače 2003. godine. Bankarsko jamstvo vrijedi do 01. travnja 2008. godine.
14.10.2004. | Pisane vijestiNo, Šuker napominje i da je daleko bitnije konstatirati da je vrlo čudno da ni u Ministarstvu gospodarstva niti u Ministarstvu financija ne postoji pisani trag za ugovor za jamstvo.
Šuker je kazao da je jučer u 16 sati u Ministarstvo financija stigao zahtjev od predsjednika Uprave sisačke Željezare - Valjaonice cijevi Damira Begovića da se pokrene aktiviranje jamstva koje treba poslužiti za isplatu plaća u idućih šest mjeseci.
Slijedom toga sada se radi tehnička priprema da se to jamstvo aktivira i da se naplati od ruske banke. Šuker se nada i da će to uskoro sjesti na žiro račun Ministarstva financija i da će radnicima biti isplaćene plaće.
Na upit na koji će način biti isplaćene plaće kada nema originala jamstva, Šuker je kazao da je to stvar tehnike te da se upravo vode pregovori oko toga da li će se ići preko neke poslovne banke ili će to odraditi Ministarstvo financija.
Dodao je i da u vezi svega toga nisu kontaktirali Mechel nego da su financijskim kanalima preko poslovnih banaka došli do broja i mogućnosti da se to jamstvo naplati. Stoga za tim kontaktom i nije bilo potrebe jer je Mechel svoje obveze prenio na jednu rusku banku i to je sad čisto poslovni odnos Ministarstva finacija i te banke.
Na upit hoće li tražiti odgovornost Šuker primjetio da je pitanje koga treba pozvati na odgovornost, s obzirom da je bivši ministar gospodarstva (Ljubo Jurčić) vodio sve pregovore, i da su svi papiri bili kod njega, a bivši ministar financija Crkvenac izjavio da nikada nije vidio to jamstvo niti ga imao u rukama.
Da se procedura poštivala svega ovoga ne bi bilo, rekao je Šuker ističući da takvi dokumenti moraju biti provedeni kroz urudžbeni zapisnik, da se točno zna gdje u pojedinom ministarstvu moraju biti.(Hina)
14.10.2004. | Pisane vijestiOdbor je Vladi uputio sve prijedloge koji su se pred njim našli s objašnjenjima, a u Odboru "nisu sto posto sigurni da će Vlada usvojiti sve njegove preporuke".
Prije tjedan dana Odbor je Vladi preporučio da najviša dopuštena ugovorna kamata, odnosno kamata koja se može smatrati lihvarskom, na novčane obaveze pravnih osoba iznosi 17 posto godišnje, a na novčane obveze fizičkih osoba prema pravnim osobama 21 posto godišnje. Zatezna bi pak kamata bila jednaka za sve novčane obveze i preporuka je da bude 15 posto godišnje.
Najviša dopuštene ugovorne kamate su maksimum, plafon i daleko iznad onoga čemu bi se kamate trebale približiti, tumače u Odboru.
Preporuke Odbora, posebice oko ugovornih kamata izazvale su niz reakcija u javnosti, ali u Odboru ističu da su pri njihovom određivanju imali na umu tržišne uvjete. Tako je kao osnovica za određivanje tih kamata uzet prosjek kamatnih stopa na kratkoročne i dugoročne kredite građanima i tvrtkama, a za drugo tromjesečje ove godine to je 11,64 posto.
No, dok je kod zatezne kamate u Odboru postojalo suglasje i prijedlog da ona bude 15 posto donesen je jednoglasno, različiti stavovi i interesi izišli su na vidjelo kod utvrđivanja najviše dopuštene ugovorne kamate, koja bi se ustvari smatrala lihvarskom.
Tako su se pred članovima Odbora pojavila četiri prijedloga, od udruga potrošača do predstavnika financijskih institucija, glasalo se o svakom od njih, ali ni jedan nije dobio potreban broj glasova (Odbor ima sedam članova).
U drugom krugu, neslužbena je informacija iz krugova bliskih Odboru, većinom glasova izglasan je prijedlog financijaša da se referentna kamata od 11,64 posto za poduzeća uveća 40 posto, a za građane 80 posto. Tako se, zaokruživanjem na više, i došlo do prijedloga da najviša dopuštena kamata za poduzeća bude 17 posto, a za građane 21 posto.
U Odboru tumače da se takvim određivanjem lihvarske kamate ustvari išlo na ruku građanima, jer je razlika između kamatnih stopa na kredite građanima i poduzećima smanjena za 50 posto.
Naime, prema njihovim izračunima, kamate za građane prije su bile i 75 posto više nego poduzećima, dok se preporukom Odbora ta razlika smanjuje na oko 24 posto.
Preporuka Odbora analizira se u Vladinim institucijama i u Odboru očekuju da će ih Vlada uzeti u obzir. Isto tako i Odbor nastavlja rad na svojim analizama, a u dopisu Vladi također će naznačiti da će se sastajati tromjesečno, te da će u slučaju promjena uvjeta na tržištu i on predložiti korekcije.(Hina)
12.10.2004. | Pisane vijestiStoga ne stoje neki medijski natpisi da "Vlada još nije dala socijalnim partnerima na uvid prijedlog državnog proračuna za iduću godinu, ali je to omogućila predstavnicima Svjetske banke u Washingtonu".
Nitko još nije dobio na uvid proračun budući da proces njegove izrade još traje, a sve se odvija sukladno proceduri donošenja državnog proračuna.
Prijedlog državnog proračuna trebao bi se uskoro naći u Vladinoj proceduri.
Upute za izradu državnog proračuna za trogodišnje razdoblje objavljene su na Internet stranici Ministarstva financija - www.mfin.hr , još u srpnju 2004. godine, sa svim smjernicama Vlade RH o makoekonomskoj i fiskalnoj politici za razdoblje 2005. - 2007. godine, metodologijom za izradu državnog proračuna, dokumentacijom i rokovima za implementaciju financijskih i drugih planova te programom za izradu državnog proračuna.
11.10.2004. | Pisane vijestiSukladno preporuci, visina najviše dopuštene ugovorne kamatne stope na novčane obaveze pravnih osoba iznosila bi 17 posto godišnje, a na novčane obveze fizičkih osoba prema pravnim osobama 21 posto godišnje.
Visina zatezne kamatne stope trebala bi biti određena jednako za sve novčane obveze u nominalnom iznosu od 15 posto godišnje.
Odbor za utvrđivanje kamatnih stopa sastavljen je od predstavnika Ministarstva financija, Hrvatske narodne banke, Hrvatske udruge poslodavaca, Hrvatske gospodarske komore, Hrvatske udruge banaka, Udruženja financijskih institucija pri Hrvatskoj gospodarskoj komori i Hrvatske udruge za zaštitu potrošača.
Navedena Uredba trebala bi se uskoro naći u vladinoj proceduri.
06.10.2004. | Pisane vijestiŠuker i guverner Hrvatske narodne Banke Željko Rohatinski sudjelovali su u subotu i nedjelju u Washingtonu na godišnjoj skupštini MMF-a i Svjetske banke i imali niz bilateralnih susreta s predstavnicima tih svjetskih financijskih institucija.
Ministar Šuker je u nedjelju rekao hrvatskim novinarima kako je hrvatsko izaslanstvo izvijestilo predstavnike MMF-a da će Hrvatska sve kriterije proračunskog deficita iz stand by aranžmana ispuniti, kako s prihodovne tako i rashodovne strane.
"Ekonomski kriteriji na kraju kolovoza ukazuju da će s krajem rujna kriteriji biti zadovoljeni", rekao je Šuker.
Šuker je kazao da se deficit proračuna kreće u predviđenim granicama od 4,5 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP). Prihodi su u odnosu na prošlu godinu veći za 6 posto, a rashodi su na godišnjoj razini od 74 posto što znači da se kreću u granicama planiranog.
MMF je, rečeno je u priopćenju novinarima, informiran da je cilj Hrvatske u 2005. proračunski deficit od 3,7 posto BDP-a.
Šuker je najavio dolazak Misije MMF-a u Hrvatsku potkraj listopada kada će se nastaviti razgovori.
Guverner Rohatinski je dodao kako je u razgovorima u MMF-u iskazana ocjena da su izvršni kriteriji u monetarnoj sferi za devet mjeseci ove godine ostvareni te da se očekuje da će biti ostvareni i u prosincu.
Rohatinski je rekao da je MMF upoznat sa stanjem hrvatskog vanjskog duga potkraj kolovoza "koje je nešto više od limita utvrđenog u stand by aranžmanu", ali i naglasio da je "bitno da se taj dug u sedmom i osmom mjesecu usporava".
Potkraj osmoga mjeseca vanjski dug Hrvatske bio je 21,5 milijardi eura ili otprilike 79 posto procijenjene vrijednosti BDP-a za ovu godinu. Prema stand by aranžmanu cilj je bio stabilizirati vanjski dug Hrvatske na razini od 76 posto BDP-a.
Rohatinski je rekao da je cilj bio stabilizirati dug na razini iz petoga mjeseca, te da je, premda je on danas za približno 700 milijuna eura veći, važno da se njegov rast "bitno usporava".
Na pitanje što na to kaže MMF, Rohatinski je odgovorio da "MMF nije pokazao posebnu zabrinutost stanjem duga upravo uvažavajući činjenicu da se usporava".
Rohatinski je kazao kako je HNB poduzeo mjere za destimulaciju dodatnog zaduživanja banaka u inozemstvu, a da će HNB i Ministarstvo financija izvršiti supstituciju planiranog zaduženja na japanskom tržištu zaduživanjem u zemlji za koji iznos će se i smanjiti vanjski dug države.
Dodao je da ostaje otvoreno pitanje zaduživanja poduzeća, ali da će to pitanje biti razmotreno s misijom MMF-a u listopadu. Prema njegovim riječima, ako se ocijeni da taj dio vanjskoga duga brzo raste HNB će poduzeti mjere koje su kao mogućnost već najavljene.
U razgovorima sa Svjetskom bankom hrvatsko izaslanstvo se usredotočilo na buduću suradnju.
Prema priopćenju, s Međunarodnom bankom za obnovu i razvoj (IBRD) iz Svjetske banke, dogovoren je nastavak pripreme Strategije pomoći (CAS) koja bi Hrvatskoj u iduće četiri godine omogućila od 1 do 1,5 milijardi dolara zajmova te pomoć u vidu savjetovanja i izrade studija koje bi olakšale ulazak u EU. CAS bi se usmjerio prvenstveno na obrazovanje, znanost i tehnološki napredak, zdravstvo i socijalnu zaštitu, poljoprivredu, regionalni razvitak i obnovu područja zahvaćenih ratom te zaštitu okoliša.
IBRD bi strategiju trebao uručiti hrvatskoj Vladi po povratku hrvatskog izaslanstva iz Washingtona. Hrvatska Vlada bi nakon konzultacija trebala službeno odobriti Strategiju pomoći, a potom i Odbor izvršnih direktora IBRD-a krajem studenog, kaže priopćenje.
Odobravanje Strategije preduvjet je za odobravanje novih zajmova koji nisu uključeni u postojeću Strategiju.
Bilo je govora i o pripremi PAL zajma za strukturne prilagodbe o kojemu bi se pregovaralo u studenom ove godine do kada bi se iskristalizirala područja reformi koje hrvatska Vlada namjerava provesti.
Šuker je kazao kako je s MMF-om dogovoreno da ne bi trebao biti problem, ako se dividenda HT-a eventualno ne povuče do 31. prosinca ili ne izvrši uplata koncesije za treću GSM mrežu.
Hrvatsko izaslanstvo se u MMF-u među ostalim susrelo s voditeljem Misije MMF-a za Hrvatsku Dimitrijem Demekasom te direktorom odjela za Eurpu Michaelom Depplerom, a u Svjetskoj banci s izvršnim direktorom Adom Melkertom te potpredsjednikom IBRD-a za Europu i središnju Aziju Shigeom Katsuom.
Ministar Šuker je u razgovoru s nizozemskim ministrom financija Gerritom Zalmom dogovorio pomoć Nizozemske Hrvatskoj koja se priprema za ulzaka u EU posebice u reformi poreznog sustava.
Šuker je s ministricom financija BiH Ljerkom Marić razgovarao o planovima BiH za uvođenje PDV-a, mogućem usklađenju trošarina te suradnji poreznih i carinskih uprava dviju zemalja.
Šuker je rekao novinarima da je s ministricom Marić najviše razgovarao o onom što u ovom trenutku "najviše boli Hrvatsku", trošarinama na cigarete i naftne derivate. Hrvatska nije zadovoljna prihodom u proračunu za prvih 9 mjeseci ove godine od trošarina na naftne derivate i duhanske proizvode.
On je kazao kako BiH namjerava iduće godine uvesti PDV i povećati trošarine te da će se nakon toga vjerojatno smanjiti šverc cigareta iz BiH u Hrvatsku.(Hina)
03.10.2004. | Pisane vijestiRazgovori sa MMF-om prošli su u pozitivnom ozračju i međusobnom razumijevanju oko ciljeva Stand-by aranžmana, a to su smanjenje deficita platne bilance i vanjskog duga. Ministarstvo finacija je izvjestilo MMF o uspješnom izvršavanju proračuna za 2004. godinu, odnosno o prihodima i rashodima proračuna u prvih osam mjeseci. Ministarstvo financija je iznjelo svoja očekivanja da će sa krajem rujna izvršiti kriterij deficita proračuna dogovorenog u Stand-by aranžmanu. Ministarstvo financija je informiralo MMF o procesu izrade proračuna za 2005. godinu, te iznjelo da je cilj proračunski deficit od 3,7% bruto domaćeg proizvoda. U isto vrijeme, predstavnici Hrvatske narodne banke izvijestili su MMF da su kriteriji u nadležnosti HNB-a (neto domaća aktiva i neto inozemne pričuve) za rujan ispunjeni, te da se isto očekuje za konac godine.
Razgovori sa Svjetskom bankom (IBRD, IFC, MIGA) prošli su isto tako u pozitivnom ozračju u kojem su se obje strane prvenstveno fokusirale na buduću suradnju:
i.
S Međunarodnom bankom za obnovu i razvoj (IBRD) je dogovoren nastavak pripreme Strategije pomoći (tzv. CAS) koja bi Hrvatskoj prema preliminarnim informacijama u iduće četiri godine omogućila od 1 do 1.5 milijardi US$ zajmova, te brojnu dodatnu pomoć u vidu savjetovanja i izrade studija koje bi olakšale ulazaku EU. Stoga će se Strategija pomoći fokusirati prvenstveno na sektore obrazovanja, znanosti i tehnološkog napretka, zdravstva i socijalne zaštite, poljoprivrede, regionalnog razvoja i društveno-gospodarsku obnovu područja koja su bila obuhvačena ratom, te zaštite okoliša. S IBRD se razgovaralo i o pripremi PAL zajma koji je još u dogovornoj fazi oko kojega bi se pregovori vodili negdje u studenom ove godine do kada bi se konačno iskristalizirala područja reformi koja hrvatska Vlada namjerava provesti. O detaljima tih programa razgovarat će se sutra na sastanku delegacije sa sektorskim direktorima IBRD. Očekujemo da će IBRD s hrvatskom Vladom podijeliti Strategiju pomoći po povratku delegacije iz Washingtona i da ćemo, nakon konzultacija između nadležnih ministarstava, Strategiju pomoći potom uputiti Vladi RH na odobravanje kako bi ju i službeno odobrio i Odbor izvršnih direktora krajem studenog ove godine. Odobravanje Strategije je preduvjet za odobravanje novih zajmova koji nisu uključeni u postojeću Strategiju, ali i za formalno odobravanje novih darovnica kao što je japanska darovnica u iznosu 800.000 US$ namijenjena pripremi programa reforme obrazovanja. U sklopu inicijative za poboljšanje životnog standarda Roma u srednjoj Europi, čiji je promotor IBRD, Hrvatska je zatražila i pomoć u pronalaženju darovnice za pilot projekt poboljšanje stanovanja Roma, a na koja bi se od 2006. nadovezala za sad zatražena sredstva PHARE programa EU i Državnog proračuna.
ii.
Međunarodna financijska korporacija (IFC) potvrdila je dosadašnju dobru suradnju s Hrvatskom te se se razgovaralo o sektorima buduće suradnje, a to su prvenstveno poticanje izvoznih hrvatskih tvrtki, turizam, željezare, brodogradnja, a IFC je isto tako zainteresiran sudjelovati u budućim privatizacijskim procesima u Hrvatskoj, kao investitor, putem zajmova, ili kao savjetnik.
iii.
S Agencijom za multilateralno garantiranje investicija (MIGA) Hrvatska je tijekom ove godine izuzetno uznapredovala odnose, i stoga će MIGA i HBOR sutra potpisati Memorandum o suglasnosti kojom se potvrđuje da će MIGA u narednom razdoblju biti spremna pružiti HBOR-u usluge koosiguranja i reosiguranja za investicije hrvatskih tvrtki u regiji, prvenstveno njihova ulaganja u Bosnu i Hercegovinu i Srbiju i Crnu Goru. Dogovoreno je i da će MIGA osigurati potporu u dodatnom obrazovanju HBOR-ovih djelatnika. Osim toga, uz financiranje Austrije, prije kraja godine će u Beču početi djelovati predstavništvo MIGA-e tzv. Vienna Facility kojemu će uloga biti isključivo poticanje ulaganja u Hrvatsku i okolne zemlje, a Hrvatska će tamo imati i svog predstavnika.
S predstavnicima investicijskih banaka razgovaralo se o općenitoj situaciji na tržištu kapitala koja je dosta povoljna, te o mogućnostima potencijalne suradnje u 2005. godini.
Ministar Šuker je s nizozemskim ministrom financija Zalmom dogovorio dva pravca buduće suradnje izmedju dvaju ministarstava, i to između dvije porezne uprave te na području medjunarodnih financijskih institucija i europskih integracija. Ministri su međusobno i formalno uputili pozive za bilaterne posjete Hrvatskoj odnosno Nizozemskoj.
Ministar Šuker je s bosansko-hercegovačkom ministricom financija Ljerkom Marić razgovarao o planovima Bosne i Hercegovine o uvodjenju PDV-a, mogućem uskladjenu trošarina, te suradnji poreznih i carinskih uprava dviju država.
Tijekom naredna dva dana hrvatska delegacija će se još susresti i s guvernerom Razvojne banke Vijeća Europe, Europskom investicijskom bankom te s još nekoliko investicijskih banaka.
03.10.2004. | Pisane vijestiSukladno Zaključku Vlade Republike Hrvatske sa sjednice održane 22. srpnja 2004. godine u svezi uspostave Nacionalnog fonda i dobivenim uputstvima Europske Komisije (EK), Ministarstvo financija započelo je aktivnosti iz svoje nadležnosti kako bi zadovoljilo institucionalno-zakonske preduvjete za korištenje tzv. pred-pristupnih programa Europske Unije (EU). Naime, odobravanjem statusa kandidata za članstvo u EU Republici Hrvatskoj otvorena je mogućnost korištenja bespovratnih sredstava iz pred-pristupnih programa EU (PHARE, ISPA, SAPARD). Kako bi se navedeni EU programi mogli koristiti potrebno je, između ostalog, ustrojiti ukupan institucionalni sustav za prihvat tih sredstava od čega je uspostava Nacionalnog fonda u Ministarstvu financija jedan od tih preduvjeta.
Pod nazivom „Nacionalni fond" - što je direktan prijevod engleske riječi National Fund (u daljnjem tekstu NF) podrazumijeva se jedinica (Odjel) unutar Ministarstva financija (Državne riznice) koja će obavljati poslove u svezi s upravljanjem sredstvima pred-pristupnih fondova EU. Sva sredstva iz EU će dolaziti u Nacionalni fond, te će se transferirati na resorna ministarstva odgovorna za pojedine programe, odnosno za tu svrhu osnovane posebne provedbene jedinice.
Ističemo da je za korištenje pred-pristupnih programa potrebno sufinanciranje od strane države korisnice što se najčešće osigurava iz državnog proračuna ili putem multilateralnih izvora, te je jedna od obveza Nacionalnog fonda da pravovremeno osigura navedena sredstva.
Nacionalni fond na transparentan način i u skladu sa pravilima financijskog poslovanja EU raspolaže sredstvima, te je između ostalog nadležan za otvaranje posebnih bankovnih računa za svaki pojedini program, prijenos tih sredstava na račune provedbenih agencija, pripremu zahtjeva za povlačenje sredstava od EU i za sufinanciranje. U okviru NF mora postojati sustav evidentiranja tih sredstava, financijskog praćenja i kontrole, te uspostavljen adekvatan sustav izvještavanja EU (putem programa PERSEUS).
Odgovornost za rad Nacionalnog fonda i sveukupno financijsko upravljanje sredstvima Europske unije (EU) iz pred-pristupnih fondova u Republici Hrvatsoj biti će u nadležnosti državne tajnice Ministarstva financija.
Detaljan djelokrug rada, obveze i odgovornosti NF definiraju se odredbama međunarodnog akta (tzv. Memoranduma o suglasnosti između Europske komisije i Vlade Republike Hrvatske o osnivanju NF) koji će se dostaviti Republici Hrvatskoj nakon usvajanja pred-pristupne strategije koja je predviđena za 6. listopada 2004. godine.
29.09.2004. | Pisane vijestiOdbor je danas, kako se doznaje, raspravljao o osnovama za izradu preporuka te izabrao predsjednika Odbora, Zdenka Prohasku iz Ministarstva financija, a za njegova zamjenika Igora Jemrića iz HNB-a.
U članstvu Odbora, na rok od četiri godine, su uz Prohasku i Jemrića i Jasna Borić u ime HGK, Tea Martinčić kao predstavnik HUP-a, Marijan Ćurković ispred Udruženja financijskih institucija HGK, Zoran Bohaček u ime Hrvatske udruge banaka i Gordana Zekanović ispred Hrvatske udruga za zaštitu potrošača.
Ministar Šuker imenovao je članove Odbora 17. rujna, sukladno Zakonu o kamatama, koji je stupio na snagu 20. srpnja 2004. godine.(Hina)
23.09.2004. | Pisane vijesti