Vijesti

DEFICIT KONSOLIDIRANE OPĆE DRŽAVE U PROŠLOJ 2004. GODINI 4,9 POSTO BDP-ADeficit konsolidirane opće države u prošloj je godini iznosio 4,9 posto BDP-a, što je smanjenje za 1,4 postotna poena u odnosu na godinu prije, podatci su Ministarstva financija. Ukupni prihodi konsolidirane opće države prošle su godine iznosili 96,54 milijarde kuna i porasli su za 7,9 posto u odnosu na 2003., dok su rashodi iznosili 106,78 milijardi kuna, ili 5 posto više nego godinu prije. Prema tome, deficit je iznosio 10,24 milijarde kuna.

U Ministarstvu ističu da je u prošloj godini zabilježeno i smanjenje udjela rashoda opće države sa 52,7 posto u 2003. na 51,6 posto BDP-a u prošloj godini. No, to je, kažu, još uvijek pokazatelj velikog državnog sektora, ali je u skladu s trogodišnjim fiskalnim projekcijama koje traže smanjenje javnog sektora na ispod 50 posto BDP-a.

U Ministarstvu financija zadovoljni su ostvarenjem ciljeva fiskalne politike, smanjenjem deficita u odnosu na godinu prije - deficit je sa 6,3 posto BDP-a u 2003. smanjen na 4,9 posto BDP-a. No, to je više od planiranog deficita od 4,5 posto, što objašnjavaju dijelom razlikom između procjena i stvarnog ostvarenja prihoda i rashoda, te neuplaćenim dijelom dividende od HT-a.

Naime, krajem prošle godine proračunu je uplaćeno 1,727 milijardi kuna dividende od HT-a, a to je bio maksimum koji se mogao uplatiti s obzirom na računovodstvene standarde. Preostalo je za uplatu još 320 milijuna kuna što se očekuje u ovoj godini.

Da je tih 320 milijuna kuna uplaćeno u prošloj godini deficit za 2004. iznosio bi 4,7 posto BDP-a, kažu u Ministarstvu. Veći deficit od planiranog dijelom je posljedica i razlika između procjena i stvarnog ostvarenja prihoda i rashoda. Naime, državnim su proračunom za prošlu godinu planirani rashodi od 83,4 milijarde kuna, a izvršeno je 83,1 milijarda kuna, odnosno 99,6 posto plana.

Prihodi su pak planirani u iznosu 82,3 milijarde kuna, a izvršenje, zajedno s dijelom dividende HT-a i jednokratnim prihodom od koncesije za trećeg GSM operatera (oko 290 milijuna kuna), u iznosu od 81 milijarde kuna.

Na prihodnoj strani proračuna u Ministarstvu su zadovoljni povećanjem ukupnih prihoda za 7,72 posto, posebno značajnim rastom prihoda od doprinosa (29,5 milijardi kuna, ili 7,52 posto više nego godinu prije), te od PDV-a (29,9 milijardi kuna, ili porast za 6,17 posto).

Iako su ukupni prihodi od trošarina prošle godine nešto porasli (za 1,15 posto, na 7,95 milijardi kuna), naplata pojedinih posebnih poreza, posebice na naftu, pivo i alkohol je manja nego godinu prije, a taj je trend nastavljen i u prva dva mjeseca ove godine.

Lani je od tih triju trošarina uprihodovano 51,5 milijuna kuna manje nego godinu prije, a u prva dva mjeseca ove godine 18,9 milijuna kuna manje, ali je istodobno došlo i do smanjenja, za 14,3 milijuna kuna, prihoda od trošarina na duhan. Tako su ukupno su prihodi od te četiri vrste trošarina u prva dva mjeseca ove godine, u odnosu na isto lanjsko razdoblje, smanjeni 33,2 milijuna kuna.

U vezi trošarina dogovorena je tehnička pomoć s MMF-om, kako bi se analizirao postupak naplate trošarina te ustanovilo koliki je fiskalni kapacitet roba obuhvaćenih trošarinama. Ti će podaci biti poznati za nekoliko tjedana.

Ukupnom poboljšanju naplate i financijske discipline doprinjet će i Financijska policija koja je u procesu kadrovskog ekipiranja, pa se prvi rezultati njezina rada mogu očekivati od ljeta pa nadalje.

Iz Ministarstva ističu i zadovoljstvo naplatom svih triju vrsta doprinosa, kojih je u odnosu na godinu prije uprihodovano više od dvije milijarde kuna ili 7,52 posto više.

Usporen je rast ukupnog vanjskog duga koji je, po podacima Ministarstva, u 2004. iznosio 79 posto BDP-a, godinu ranije bio je 71,4 posto, a 2002. bio je 61,4 posto BDP-a.

Ukupni pak dug države u 2004. porastao je za 9,2 milijarde kuna. Pritom je vanjski dug od strane države, po istim podacima, porastao 3,3 milijarde kuna, dok je godinu prije taj rast iznosio 5,3 milijarde kuna.

31.03.2005. | Pisane vijesti

OBJAVLJEN MJESEČNI STATISTIČKI PRIKAZ MINISTARSTVA FINANCIJA ZA MJESEC SIJEČANJ 2005. GODINE BR. 111Ministarstvo financija objavilo je Mjesečni statistički prikaz za mjesec siječanj 2005. godine br. 111 s podacima o proračunu, izvanproračunskim fondovima, konsolidiranoj središnjoj državi, konsolidiranoj općoj državi, ukupnom manjku/višku, rezultatima aukcija trezorskih zapisa, dugu opće države te unutarnjem dugu konsolidirane središnje države za prosinac 2004. godine. Mjesečni statistički prikaz Ministarstva financija br. 112, s podacima za siječanj 2005. godine očekuje se početkom travnja 2005. godine.30.03.2005. | Pisane vijesti

DRŽAVA SE ZADUŽUJE ZA 500 MILIJUNA EURA NA DOMAĆEM TRŽIŠTUMinistarstvo financija potpisalo je sa sindikatom sedam hrvatskih banaka Ugovor o deviznom sindiciranom kreditu u iznosu od 500 milijuna eura, namijenjenih vraćanju euro obveznica izdanih u ožujku 2000, a koje dospjevaju 28. ožujka 2005. Uz Privrednu banku Zagreb i Zagrebačku banku, kao vodećih aranžera, u sindikatu su i Erste & Steiermärkische Bank, HVB Splitska banka, HYPO Alpe-Adria-Bank, Raiffeisenbank Austria i Volksbank, kao su-aranžeri.

Agent Kredita je Zagrebačka banka, izvijestili su iz Zagrebačke banke.

Ugovor je potpisan u ponedjeljak, 21. ožujka, a odluku o tom zajmu Vlada je donijela krajem prošlog tjedna na sjednici u Vukovaru.

Kako je tada novinarima izjavio ministar financija Ivan Šuker, zajam je uzet u kamatnu stopu šestomjesečni Euribor uvećan za 0,45 posto, što trenutno iznosi oko 2,63 posto.

Prva tranša zajma, u iznosu od 250 milijuna eura, na naplatu stiže krajem siječnja 2009., a druga, u istom iznosu, godinu dana kasnije.

Svrha ovog zaduženja na domaćem tržištu je daljnje smanjenje inozemnog duga Republike Hrvatske.

S tim zaduženjem na domaćem tržištu ukupan se vanjski dug Hrvatske smanjio za 4,4 milijarde kuna, izjavio je krajem prošlog tjedna ministar Šuker.(Hina)

22.03.2005. | Pisane vijesti

MF: DO KRAJA GODINE AKREDITACIJA ZA RAD SUSTAVA PRETPRISTUPNIH FONDOVA?Ministarstvo financija moglo bi prije ljeta zatražiti odobrenje Europske komisije za rad sustava pretpristupnih programa pomoći u Hrvatskoj, a konačna odluka Komisije o akreditaciji može se očekivati krajem ove godine, procjena je koju su čelnici Ministarstva iznijeli na današnjem seminaru o korištenju sredstava pomoći iz EU. Akreditacija sustava pretpostavka je za korištenje sredstava iz pretpristupnih fondova koji su Hrvatskoj stavljeni na raspolaganje u ovoj i idućoj godini, a koja će se efektivno moći povlačiti u roku dvije godine.

Predviđena sredstva za Hrvatsku u ovoj godini iznose 105 milijuna eura, od čega za PHARE 80, a za ISPA 25 milijuna, a u idućoj godini 140 milijuna eura, od čega 80 milijuna za PHARE, 35 milijuna za ISPA, te 25 milijuna za SAPARD.

Zahtjevi za povlačenje sredstava nisu mali, očekuje se da državna administracija pokaže da ih je spremna koristiti po pravilima EU, ističu u Ministarstvu financija.

Za korištenje sredstva potrebno je, naime, suglasje Hrvatske i Europske komisije o projektima, te odobrenje Komisije za rad sustava.

Prijedloge mjera, programa i projekata daju resorna ministarstva, a odgovornost za programiranje i ulogu koordinatora ima Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija.

Prema informacijama kojima raspolažu u Ministarstvu financija, za PHARE je predloženo 60-ak projekata, a koji će dobiti zeleno svjetlo ovisi o konzultacijama s Europskom komisijom.

PHARE je namijenjen usklađivanju zakonodavstva, jačanju državne administracije i njegovi krajnji korisnici su tijela državne uprave, a dijelom i nevladine udruge.

Fond ISPA je usmjeren prometu i zaštiti okoliša i te će projekte predložiti resorna ministarstva.

U slučaju ta dva fonda, gospodarstvo će se moći javiti na natječaje za davanje konzultatnskih usluga, isporuke opreme i slično, kod prometa na natječaje za odobrene dionice, a pri tom će se primjenjivati pravila javnih nabavki koja vrijede u zemljama članicama EU.

Za SAPARD resorno će Ministarstvo poljoprivrede definirati strategiju i mjere razvojne politike, a za refundiranje sredstva iz tog fonda moći će se javiti tvrtke i poljoprivredni proizvođači.

Za korištenje sredstava pretpristupnih fondova potrebno je uspostaviti i institucionalni okvir (Nacionalni fond, provedbene agencije i jedinice za provedbu projekata), izraditi niz priručnika i pravila, u financijskom upravljanju treba uspostaviti sustav kontrole rizika i nepravilnosti, unutarnje i vanjske revizije.

U Ministarstvu financija procjenjuju da se u uspostavi sustava dosta odmaklo, te da bi se prije ljeta moglo zatražiti akreditacija za rad sustava. Nakon toga Europska komisija će najprije proučiti dokumente, pa doći i u fizički pregled institucija i potom napisati izvještaj, ocijeniti da li je sve u redu, ili neki detalj treba doraditi, ispraviti i slično. Konačni odgovor Europske komisije mogao bi se očekivati krajem ove godine, procjenjuju u Ministarstvu.(Hina)

21.03.2005. | Pisane vijesti

VLADA: ZAJAM OD 500 MILIJUNA EURA KOD BANAKA NA DOMAĆEM TRŽIŠTUVlada je danas odlučila zadužiti se kod sindikata banaka na domaćem tržištu u iznosu od 500 milijuna eura, što je namijenjeno vraćanju euro obveznica izdanih u ožujku 2000.

S tim zaduženjem na domaćem tržištu ukupan se vanjski dug Hrvatske smanjio za 4,4 milijarde kuna, izjavio je novinarima nakon zatvorenog dijela sjednice Vlade u Vukovaru ministar financija Ivan Šuker.

Zajam je uzet uz kamatu koja trenutno iznosi oko 2,63 posto (šestomjesečni Euribor uvećan za 0,45 posto).

Prva tranša tog zajma, u iznosu od 250 milijuna eura, na naplatu stiže krajem siječnja 2009., a druga, u istom iznosu, godinu dana kasnije.(Hina)

17.03.2005. | Pisane vijesti

MF: PRVI POVRATI POREZA NA DOHODAK U TRAVNJUPorezna je uprava zaprimila 867.586 prijava poreza na dohodak za prošlu godinu, a prva se rješenja i povrati poreza mogu očekivati u travnju, doznaje se u Ministarstvu financija. S obzirom da je broj prijava poreza na dohodak otprilike na razini godine prije, te da za prošlu godinu nema promjena u poreznim olakšicama, u resornom ministarstvu očekuju i da će ukupni iznos koji će država trebati vratiti građanima na ime poreza na dohodak biti otprilike kao i godinu prije, znači nešto viši od milijardu kuna.

Od ukupnog broja zaprimljenih prijava poreza na dohodak za prošlu godinu više od četvrtine, ili 26 posto zaprimljeno je u zagrebačkom područnom uredu Porezne uprave. Zagrebački je područni ured zaprimio ukupno 225.627 godišnjih prijava poreza na dohodak.

Porezne ispostave Područnog ureda Split zaprimile su ukupno 88.430 poreznih prijava, a Područnog ureda Rijeka 70.972.

Više od 50 tisuća godišnjih prijava poreza na dohodak zaprimili su i područni uredi Osijek (52.577), te Pazin (52.046).

Najmanje poreznih prijava zaprimljeno je na područjima područnih ureda Gospić (13.763), Požega (15.884), te Virovitica (16.396).

Područni uredi u ostalim županijskim centrima zaprimili su između 20 i 37 tisuća prijava poreza na dohodak za prošlu godinu.(Hina)

14.03.2005. | Pisane vijesti

OTVORENI RADOVI NA REKONSTRUKCIJI GRANIČNOG PRIJELAZA BREGANAPolaganjem kamena temeljca započeli su danas radovi na rekonstrukciji i modernizaciji Graničnog prijelaza Bregana, u što će Europska unija i hrvatska Vlada uložiti oko 10 milijuna eura.

Ta rekonstrukcija dio je projekta CARDS 2001 EU-a pod nazivom "Integrirano upravljanje granicama" čija je osnova ideja stavljanje na jedno mjesto svih graničnih službi, radi ubrzavanja i olakšavanja protoka ljudi i roba.

Tako će u obnovljenom Graničnom prijelazu Bregana biti stacionirane carinske, policijske, sanitarne i sve druge potrebne službe, rekao je voditelj Delegacije Europske komisije u Hrvatskoj Jacques Wunenburger.

Uz njega, temeljni kamen za nove objekte na tom graničnom prijelazu prema Sloveniji, položili su ministar finacija Ivan Šuker i gradonačelnik Samobora Željko Adamek.

Izgradnja triju objekata za potrebe putničkog i robnog prometa, u vrijednosti 4,65 milijuna eura, financirat će se donacijom Europske unije, a rekonstrukciju prometnih površina, izgradnju infrastrukture i drugih potrebni sadržaja financirat će Vlada iz državnog proračuna sa oko 40 milijuna kuna.

Rekonstruirani granični prijelaz Bregana imat će 15 prometnih traka od čega će 10 biti namijenjeno putničkom prometu i pet odvojenih traka za teretni promet. Izgradit će se parkiralište sa 230 parkirališnih mjesta te oko 3.200 četvornih metara radnog i servisnog prostora u objektima za potrebe graničnih službi te oko 2.200 četvornih metara konstrukcija nadstrešnica.

Projektnu dokumentaciju modernizacije Graničnog prijelaza Bregana izradio je zagrebački projektni ured APZ. Izvođač radova na izgradnji objekata iz CARDS programa je tvrtka Alpine Bau Zagreb, a na izgradnji dijela graničnog prijelaza koji se financira iz državnog proračuna konzorcij domaćih tvrtki.

Međunarodni cestovni granični prijelaz Bregana najfrekventniji je granični prijelaz u Republici Hrvatskoj. Prosječno u jednom danu ovim graničnim prijelazom uđe i iziđe iz Hrvatske oko tisuću kamiona, šezdeset autobusa, 7 tisuća osobnih vozila i 25 tisuća osoba.(Hina)

10.03.2005. | Pisane vijesti

ŠUKER: DEFICIT ZA 2004. NEŠTO VEĆI, ALI NEĆE BITI 5 POSTODeficit državnog proračuna za 2004. godinu bit će nešto veći od planiranog, ne znam da li 4,8 ili 4,9 posto, ali sigurno neće biti 5 posto BDP-a, izjavio je danas ministar financija Ivan Šuker komentirajući neke procjene da bi proračunski deficit za prošlu godinu mogao dosegnuti 5 posto.

Proračunski deficit za prošlu godinu će sigurno biti nešto veći nego je planirano (4,5 posto), ali MMF oko toga ne stvara nikakve probleme, rekao je Šuker na otvaranju radova na modernizaciji graničnog prijelaza Bregana.

Šuker je prenio i ocjenu čelnika MMF-a da je Hrvatska u prošloj godini učinila izuzetno velike fiskalne napore - u smanjenju deficita tekućeg računa platne bilance, smanjenju proračunskog deficita koji je 2003. iznosio 6,3 posto na 4,8 ili 4,9 posto u prošloj godini. Deficit za prošlu godinu sigurno neće biti 5 posto, kazao je Šuker.

Za prošlu je godinu bio planiran proračunski deficit od 4,5 posto BDP-a.

Ministar financija potvrdio je da će pregovori s MMF-om biti nastavljeni u svibnju.

Došlo je do određenog smanjenja prihoda, posebice od trošarina krajem prošle godine, pa je s MMF-om dogovoreno da se vidi kako će ići naplata prihoda u prva četiri mjeseca ove godine, te da se onda nastave pregovori, rekao je Šuker.

Ako se naplata prihoda poboljša neće trebati poduzimati nikakve mjere, a ako se ne poboljša onda će se vjerojatno morati poduzimati određene mjere, kazao je, napominjući da je još rano pretpostaviti da li bi te mjere bile potrebne i koje bi to mjere mogle biti.

Ističe, naime, da je naplata prihoda i doprinosa dobra. Osvrćući se pritom i na neke procjene da bi prihodi od poreza na dohodak u ovoj godini mogli biti manji, Šuker je kazao kako su prihodi od tog poreza u prva dva mjeseca 2005. za 6 posto veći nego u isto vrijeme prošle godine.

Ponovio je, međutim, da postoje određeni problemi u naplati, prije svega trošarina na naftne derivate i duhan, te određeni problemi u naplati PDV-a. To su i glavni razlozi ponovnom uvođenju Financijske policije, kazao je Šuker, naglašavajući da se tri godine nitko sustavno nije bavio naplatom trošarina, koje proračunu trebaju donijeti oko 9 milijardi kuna.

Zbog smanjenja prihoda, rekao je Šuker, nema "proračunske rupe" jer su usporedno sa smanjivanjem prihoda, smanjivani i proračunski rashodi.

Istaknuo je da je službeni cilj Vlade za ovu godinu proračunski deficit od 3,7 posto BDP-a.(Hina)

10.03.2005. | Pisane vijesti

NOVE DRŽAVNE OBVEZNICE UVRŠTENE NA OBJE BURZEU službeno tržište Zagrebačke burze te Prvu kotaciju Varaždinske burze danas je uvršteno novo izdanje petogodišnjih državnih obveznica vrijedno 3 milijarde kuna, kojim će se trgovati pod burzovnom oznakom RHMF-O-103A.

Trgovanje ovim obveznicama na Zagrebačkoj je burzi započelo danas u 10 sati, dok će njihov prvi trgovinski dan na Varaždinskoj burzi biti sutra.

Obveznice na naplatu dospijevaju 8. ožujka 2010. godine, nose fiksnu kamatnu stopu od 6,750 posto godišnje, a kamate se isplaćuju polugodišnje u jednakim iznosima.

Cijena ovog izdanja bila je 100 posto, a agenti, pokrovitelji izdanja i vodeći aranžeri su Privredna banka Zagreb, Raiffeisenbank Austria i Zagrebačka banka.

U sindikatu banaka sudjelovale su i Erste&Steierm?rkishe Bank te HVB Splitska banka kao su-vodeći aranžeri, kao i Hrvatska poštanska banka te Hypo Alpe-Adria-Bank kao aranžeri.

Sredstva od ovog izdanja državnih obveznica, kako je ranije najavio ministar financija Ivan Šuker, iskoristit će se za otplatu obveza koje su dospjele u siječnju i veljači, te onih koje dospjevaju u ožujku. Dijelom sredstava će se servisirati i domaći javni dug koji dospijeva u ovoj godini, a oko 500 milijuna kuna iskoristit će se za pokriće tekućeg deficita do trenutka dok se ne ostvare prihodi planirani od privatizacije.(Hina)

08.03.2005. | Pisane vijesti

POREZNICI DO SADA U SUSTAV UNIJELI VIŠE OD 865 TISUĆA PRIJAVAPoreznici su do danas u svoj sustav unijeli 865.376 prijava poreza na dohodak za 2004. godinu, a kako je unos još u tijeku predviđaju da će se ispuniti očekivanja o oko 900.000 poreznih prijava, doznaje se u Ministarstvu financija. Poreznici, naime, očekuju da će s unosom prijava završiti ovih dana, kada će imati i potpunije podatke o ukupnom broju, kao i o podatke po područnim uredima.

Prijave poreza na dohodak hrvatski su građani podnosili do 28. veljače, a mogle su se poslati i preporučenom pošiljkom.

Ove godine poreznici očekuju oko 900.000 poreznih prijava, nešto više nego lani, ponajprije zbog činjenice da će se za prošlu godinu priznavati iste porezne olakšice kao i za 2003. To znači da će se pojedinačno do najviše 12.000 kuna moći ostvariti za svaku poreznu olakšicu - kupnju ili izgradnju ili investicijsko održavanje stambenog prostora, ili za kamate po stambenim kreditima, za podstanarstvo, za zdravstvene usluge i nabavu ortopedskih pomagala.

Od ove pak godine te će se porezne olakšice kumulirati, odnosno ukupno će se moći ostvariti najviše 12.000 kuna olakšica.(Hina)

06.03.2005. | Pisane vijesti