Vijesti

Filtrirajte vijesti:
Od:
Do:
Pronađeno 1483 vijesti.
MMF: Postignut preliminarni sporazum o novom stand-by aranžmanu\r\nZagreb, 15. lipnja 2004. (HINA) Tijekom razgovora održanih protekloga vikenda s hrvatskom delegacijom koju su predvodili ministar financija Ivan Šuker i guverner Hrvatske narodne banke Željko Rohatinski u Washingtonu, dužnosnici Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) i hrvatski predstavnici postigli su preliminarni sporazum o programu za preostali dio ove i 2005. godine, koji bi bio podržan novim stand-by aranžmanom, priopćeno je danas iz Ureda MMF-a u Zagrebu.

Ciljevi programa su ojačati hrvatske javne financije nakon značajnog minusa u 2003, što je narušilo prethodni stand-by aranžman, i ograničiti manjak na tekućem računu bilance plaćanja i inozemni dug.
Iako se neki detalji oko tog programa još moraju finalizirati,
očekuje se da će ga dužnosnici MMF-a podnijeti upravnom odboru MMF-a na odobrenje u sljedeća dva tjedna.
Uz pretpostavku njegova odobravanja, bit će potpisan Memorandum o ekonomskoj i fiskalnoj politici za 2004-2005, a očekuje se da će izvršni odbor MMF-a o novom stand-by aranžmanu raspravljati početkom kolovoza.

31.12.2003. | Pisane vijesti
Trošarine na cigarete više za jednu kunu, za automobile od 2.000 do 26.500 kuna\r\nZAGREB, 16. lipnja 2004., HINA Trošarine na cigarete povećat će se za jednu kunu, a na osobne automobile, ovisno o vrijednosti, od 2.000 do 26.500 kuna, prijedlog je koji bi Vlada, kako se doznaje u Banskim dvorima, trebala usvojiti na sjednici, koja će se održati u subotu, u Šibeniku.

Pred Vladom će se naći prijedlog izmjena i dopuna zakona o posebnim porezima na cigarete i na automobile, ostala motorna vozila, plovila i zrakoplove. Ta bi dva prijedloga Vlada Saboru uputila po hitnom postupku, kako bi se mogli početi primjenjivati već od 1. srpnja.
Povećane trošarine državnom bi proračunu u ovoj godini, počnu li se primijenjivati od 1. srpnja, mogle donijeti oko 320 milijuna kuna viši prihod.
U resornom Ministarstvu financija procjenjuju da bi zbog povećanih trošarina na cigarete godišnje taj prihod mogao biti veći za oko 440 milijuna kuna, dok bi se od prodaje osobnih automobila u proračun trebalo sliti dodatnih 200 milijuna kuna.
Kako se doznaje u Banskim dvorima, povećanje trošarina na cigarete od jedne kune odnosilo bi se na sve skupine cigareta, a po novome b i iznosile od 6 do 9,90 kuna po kutiji.
Trošarine na automobile povećale bi se u fiksnom dijelu za oko 30 posto, odnosno u rasponu od 2.000 do 26.500 kuna, ovisno o vrijednosti automobila.
Tako bi za najmanje, za 2.000 kuna bile povećane trošarine za
automobile vrijednosti od 50 do 100 tisuća kuna; za iduću kategoriju od 100 do 150 tisuća kuna za 3.500 kuna; od 150 do 200 tisuća kuna za 6.500 kuna; od 200 do 250 tisuća kuna za 11.000 kuna; od 250 do 300 tisuća kuna za 15.000 kuna; od 300 do 350 tisuća kuna za 20.500 kuna; dok bi za automobile vrijednije od 350 tisuća kuna trošarine bile veće za 26.500 kuna.
To bi povećanje pak značilo da će se trošarine za automobile u svom fiksnom dijelu kretati od 7.000 kuna (za cjenovni razred od 50 do 100 tisuća kuna) do 114.000 kuna za automobile vrijednije od 350 tisuća kuna.
Dio trošarina koji se iskazuje u postotku (na iznos od početnog
iznosa jednog cjenovnog razreda, ako se ne prelazi u drugi cjenovni razred) ne bi se mijenjao. Isto tako, ne bi se mijenjala ni trošarina od 10 posto koja se plaća na automobile, druga motorna vozila vrijednosti do 50.000 kuna.
Vlada bi na sjednici u Šibeniku, uz projekte značajne za taj grad i Šibensko-kninsku županiju, trebala razmotriti i prijedloge izmjena
zakona o zemljišnim knjigama i o znanstvenoj djelatnosti, te mjere za povećanje sigurnosti u prometu.
Vlada bi također trebala odlučivati i o davanju državnih jamstava pulskom brodogradilištu Uljanik, te odlučiti o raspisivanju javnog natječaja za prodaju splitske Željezare pod posebnim uvjetima (za jednu kunu).

31.12.2003. | Pisane vijesti
SABOR: Svi klubovi podržali prijedlog novog zakona o kamatama\r\nZAGREB,16. lipnja 2004., HINASvi zastupnički klubovi danas su u Saboru podržali prijedlog novog zakona o kamatama, koji bi trebao spriječiti lihvarenje i kamatarenje, a Vladu su pozvali na odlučniji obračun s bankarskim lobijem koji je, tvrdi većina klubova, nezakonitim obračunom zateznih kamata opljačkao građane.

Oporbeni klubovi Vladu su pozvali i da drastično kazni buduće neustavno obračunavanje kamata te da pokuša obeštetiti građane koji su zbog lihvarenja izgubili imovinu.
"Tko ne podrži ovaj zakon ne bi bio normalan", izjavio je IDS-ovac Damir Kajin, nužnim ocijenivši ispravljanje civilizacijskih nepravdi kojima su stotine tisuća građana bile izložene zbog "doslovne pljačke" koju su nad njima vršile država i banke.
Predložio je da se zatezna kamata ubuduće ograniči na 11, a ne 15 posto kako predviđa zakon, da ugovorna kamata iznosi osam posto, a da se višegodišnjim kaznama zatvora kazne odgovorni u bankama i štedionicama koji obračunavaju više kamate.
HSS-ovac Luka Roić smatra da odbor za utvrđivanje kamata, koji se predviđa osnovati ovim zakonom, mora onemogućiti bankarski lobi da i dalje zagorčava život građanima.
Josip Leko rekao je da će SDP podržati zakon, "koji nije potpun, ali bolje ikakav neko nikakav". Tvrdi i da Vlada zakon predlaže zbog nedavne "kamatne afere" - sa Zagrebačkom bankom, koja je na ime kamata morala dužniku platiti milijunske iznose, a ne zbog brige prema građanima.
HSP-ovac Pero Kovačević zauzeo se za bolje funkcioniranje pravne države, bez čega, kaže, neće biti bolje nikome. "Očito je da pravna država ne djeluje, jer inače ne bi bilo mafijaškog obračuna u Slavonskom Brodu i lomljenja prstiju zbog kamatarenja, kao ni obračunavanja zateznih kamata od 18, pa i 30 posto", ocijenio je Kovačević.
On traži da preporuka odbora za utvrđivanje kamata ne bude obvezujuća za Vladu zato što bi u odboru trebali sjediti i bankari, pa bi se, smatra Kovačević, neobvezujućom preporukom onemogućilo da bankarski sektor nastavi diktirati kamatne stope.

31.12.2003. | Pisane vijesti
Vlada odlučila povećati trošarine - Prijedlog u hitnu saborsku proceduru\r\nŠIBENIK, 19. lipnja 2004. HINATrošarine na cigarete od 15. srpnja povećale bi se od 50 lipa do dvije kune, a na automoblile prosječno za 25 posto, prijedlog je koji je s današnje sjednice u Šibeniku Vlada poslala u hitnu saborsku proceduru. Te bi trošarine državnom proračunu na godišnjoj razini trebale donijeti dodatnih 660 milijuna kuna (440 od cigareta i 220 milijuna od automobila).


Prema prijedlogu izmjena Zakona o posebnom porezu na cigarete, trošarine bi se na najjeftinije cigarete povećale 50 lipa, ili 10 posto, za drugu skupinu jednu kunu, ili 18,52 posto, a za najskuplje cigarete dvije kune, ili 22,47 posto.

Povećanje cijena samih cigareta bilo bi nešto više od povećanja trošarina, a ministar financija Ivan Šuker procjenjuje da bi cigarete u prvoj skupini mogle poskupjeti 61 lipu, a u drugoj 1,22 kune. No, hoće li to biti i stvarno povećanje, ili će ono možda biti i više, ovisi o proizvođačima cigareta i o njihovoj politici cijena.

Vlada je odlučila povećati i trošarine na automobile, i to prosječno za 25 posto. Vladin je prijedlog, naime, povećanje i fiksnog dijela trošarina, i to, ovisno o vrijednosti automobila, od 1500 do 10.500 kuna, a u postotnom dijelu povećale bi se za tri postotna poena. Najmanje bi se, kaže Šuker, povećale trošarine na automobile koji se najviše prodaju u Hrvatskoj, to jest na one manje vrijednosti.

Prema prijedlogu koji je Vlada poslala Saboru, trošarina za automobile u najnižem cjenovnom razredu do 50.000 kuna, u kojima je trošarina samo u postotnom dijelu, sa sadašnjih 10 posto povećala bi se na 13 posto.

Trošarina na automobile u cjenovnoj skupini od 50 do 100 tisuća kuna povećala bi se 1500 kuna (s 5000 na 6500 kuna), a u postotnom dijelu (na iznos veći od 50.000 kuna) s 15 na 18 posto.
U cjenovnom razredu od 100.000 do 150.000 kuna povećanje bi bilo 3000 kuna (na 15.500 kuna), te na 23 posto. U idućem razredu (vrijednosti automobila od 150.000 do 200.000 kuna) povećanje bi bilo 4500 kuna fiksno i u postotku na 28 posto.

Za iduće cjenovne razrede povećanje trošarina bilo bi 6000 kuna, 7500 kuna, 9000 kuna, te u postotku isto za tri postotna poena, sve do najvišeg razreda, automobile vrijednosti iznad 350.000, gdje bi fiksno povećanje bilo 10.500 kuna (na 98.000 kuna), te u postotku s 45 na 48 posto.

Ministar Šuker je istaknuo da bi trebalo razmišljati i o stimulativnim mjerama za ulaganja u automobilsku industriju. Treba razmišljati o mogućnostima da se onima koji bi ulagali u proizvodnju autodijelova ili sklapanje automobila u Hrvatskoj smanje trošarine, dodao je ministar Šuker.

 

31.12.2003. | Pisane vijesti
SUMMIT HRVATSKIH GOSPODARSTVENIKA IZ DIJASPORE U CLEVELANDU\r\nCLEVELAND, 25. lipnja 2004. (Hina)Nekoliko stotina najuspješnijih hrvatskih gospodarstvenika iz iseljeništva sastalo se u petak u američkom gradu Clevelandu kako bi iskazali svoj interes za ulaganja u Hrvatsku i čuli od predstavnika hrvatske vlade što će ona učiniti da privuče njihove investicije.

Summit, koji se održava od 25. do 27. lipnja, rezultirat će službenim formiranjem Grupe 100, skupine iseljenika iz svih krajeva svijeta zainteresiranih za ulaganja u Hrvatsku i poslovanje s hrvatskim tvrtkama, prvenstveno malim i srednjim.
Grupa 100 trebala bi okupiti oko 240 poduzetnika iz dijaspore od kojih je više od stotinu dolarskih milijunaša, među kojima su i multimilijunaši Jure Šola, Steve Bubalo i Anthony Maglica iz SAD-a te Androniko Lukšić iz Čilea.
Prema anketi koju su proveli inicijatori summita u Clevelendu, više od 400 najbogatijih Hrvata iz iseljeništva od kojih su mnogi nazočni skupu, već je izrazila spremnost za ulaganje 1,5 milijardi dolara u projekte u Hrvatskoj.
Hoće li doći do snažnijeg ulaganja, ovisit će o tome hoće li hrvatska Vlada poboljšati uvjete za investicije i poslovanje.
Hrvatski gospodarstvenici iz iseljeništva kao najveće prepreke ističu korupciju, birokraciju, skupu radnu snagu, Zakon o radu koji previše opterećuje poslodavca i neuređenost zemljišnih knjiga.
Obraćajući se najuspješnijim Hrvatima iz dijaspore, hrvatski ministar gospodarstva Branko Vukelić kazao je kako Hrvatska treba njihove investicije, posebice kako bi ojačala proizvodnju robe koju će moći izvoziti i tako smanjiti sadašnju visoku nepokrivenost uvoza izvozom.
Vukelić je istaknuo kako sada ulagači u Hrvatskoj nailaze na prepreke koje nova hrvatska Vlada želi ukloniti osiguravajući brzo dobivanje dozvola za poslove te jačajući sigurnost kapitala.
Vukelić je najavio izmjene Zakona o poticanju ulaganja koje bi svim tvrtkama omogućile da iskoriste te poticaje, što sada mogu samo strani investitori. Najmanji iznos ulaganja za korištenje poticaja trebao bi se smanjiti sa sadašnjih 4 na 2 milijuna kuna.
Ministar financija Ivan Šuker je, govoreći o makroekonomskim projekcijama, rekao kako Vlada namjerava rješavati dva najveća problema: vanjski dug i deficit. Šuker je kazao kako se ekonomski rast u Hrvatskoj u 2002. i 2003. temeljio na vanjskom zaduživanju, uzrokujući rast vanjskog duga, a da nije uspio riješiti dva velika problema: visok deficit u platnoj bilanci i visoku nezaposlenost. Među tranzicijskim zemljama, kazao je, samo je Bugarska zaduženija od Hrvatske.
Hrvatska Vlada planira, rekao je Šuker, smanjiti deficit u 2004. godini na 4,5 posto, a u 2005. na 3,7 posto te vanjski dug u 2004. zadržati na 74 do 75 posto bruto domaćeg proizvoda, a u 2005. početi smanjivati.
Šuker je naveo kako su prepreke povećanim ulaganjima u Hrvatsku pitanja pravne sigurnosti i administrativne prepreke što Vlada mora ukloniti. Kao jednu od mogućnosti za ulaganja hrvatskih iseljenika naveo je i privatizaciju, rekavši da će Hrvatska do sredine 2005. privatizirati najveći državnog portfelja.
Uskoro će, najavio je Šuker, otpočeti s radom radna skupina za izmjene zakona o porezima na dohodak i na dobit. Spominjući neke od ideja za izmjene rekao je da bi se porez na dobit mogao slijevati u lokalnu samoupravu umjesto u proračun te da se dugoročno razmišlja o mogućnosti ukidanja poreza na dividendu.
Ministar Šuker je, govoreći o problemu visoke cijene rada u Hrvatskoj, rekao kako na nju najviše utječu visoki doprinosi. Nije kazao namjerava li Hrvatska nešto poduzeti kako bi riješila taj problem koji hrvatski iseljenici ističu kao jednu od prepreka za veća ulaganja.
Grupa 100 najavila je da nakon službenog formiranja namjerava u Zagrebu osnovati ured koji bi olakšavao administrativne postupke za ulaganja u Hrvatsku te investicijsku banku koja bi pratila ulaganja.

31.12.2003. | Pisane vijesti
Ministar Šuker primio predstavnika hrvatske u MMF-u Kremersa\r\nZagreb, 23. lipnja 2004.Ministar financija Ivan Šuker primio je izvršnog direktora Međunarodnog monetarnog fonda Jeroena J. M. Kremersa, koji predstavlja Hrvatsku i nekoliko zemalja u regiji u toj međunarodnoj financijskoj organizaciji u Washingtonu.

Gospodin Kremers čestitao je Hrvatskoj na kandidaturi na članstvu u Europskoj uniji istaknuvši da je time naša zemlja napravila "jako dobar posao".
Ministar Šuker upoznao je predstavnika MMF-a s rezultatima nedavno obavljenih pregovora u Washingotonu o novom Stand-by aranžmanu i osnovama programa s naglascima na strukturne prilagodbe Hrvatske, smanjenje fiskalnog deficita i uvođenje discipline u javne financije. Također, upoznao ga je s daljnjim planovima Vlade RH na privatizaciji, stanjem u brodogradnji i započetom reformom pravosuđa."Strani investitori ne postavljaju pitanje poreznog opterećenja u Hrvatskoj već pravne sigurnosti kod ulaganja, a reforma pravosuđa je jedna od najvažnijih reformi i dio naše gospodarske strategije", istaknuo je Šuker.
Dodao je kako se glavne razlike u odnosu na prošlu Vladu, u smislu gospodarske strategije, odnose na uvođenje državne riznice i maksimalna racionalizacija troškova, zbog čega je Hrvatska i predložila 30-ak mjera za smanjenje troškova u zdravstvu.
Ministar Šuker kazao je kako Hrvatska očekuje datum pregovora s EU početkom 2005. godine, otvaranje pristupnih fondova i veće zanimanje stranih ulagača za ulaganje u Hrvatsku, što bi trebalo imati pozitivan utjecaj na gospodarstvo i smanjiti vanjski dug. "Vlada je svjesna da se moraju napraviti određene strukturne prilagodbe, ne samo zbog MMF-a već i ulaska u Uniju, a odnose se osim na reformu pravosuđa, na poljoprivredu i financijske institucije", zaključio je Šuker.

 

31.12.2003. | Pisane vijesti
ŠUKER: HRVATSKA ĆE IDUĆIH GODINA BILJEŽITI POZITIVNE STOPE RASTA, VIŠE NO DRUGE TRANZICIJSKE ZEMLJE\r\nCLEVELAND/ZAGREB, 25. lipnja 2004. (Hina) Stopa rasta bruto domaćeg proizvoda (BDP) u Hrvatskoj bi u ovoj godini trebala iznositi 3,7 posto, a u idućoj godini 4,2 posto, dok bi BDP po stanovniku s ovogodišnjih 6.153 eura u idućoj godini trebao porasti na 6.511 eura, projekcije su koje je na Svjetskom kongresu poduzetnika hrvatske dijaspore u Clevelandu iznio ministar financija Ivan Šuker.

Na skupu, na kojem se okupilo oko 300 poduzetnika iz dijaspore, ministar Šuker predstavio je makroekonomsku situaciju u Hrvatskoj i projekcije za iduće razdoblje, te najavio promjene u poreznom sustavu.
Prema projekcijama Ministarstva financija, Hrvatska će bilježiti pozitivne stope gospodarskog rasta do 2007. godine i te će stope biti više nego kod većine drugih tranzicijskih zemalja, s obzirom se Hrvatska nalazi u povoljnoj situaciji vezano za izravne inozemne investicije.
Kao osnovna načela fiskalne politike u razdoblju do 2007. godine, Šuker navodi fiskalnu konsolidaciju kroz smanjenje deficita i jačanje funkcija njegova resora.
Prema projekcijama koje iznosi, deficit središnje države svake bi se godine trebao smanjivati za najmanje 0,5 postotnih bodova kao udjela u BDP-u, a do 2007. deficit opće konsolidirane države trebao bi pasti ispod 3 posto BDP-a.
Potrebu za dodatnim zaduživanjima trebao bi smanjiti i snažan priljev privatizacijskih prihoda, a Ministarstvo posebno snažan priljev od privatizacije očekuje u 2005. godini.
Stabiliziranje vanjskog duga jedan je od važnijih ciljeva koje je iznio ministar Šuker. Vanjski je dug Hrvatske dosegnuo gotovo 24 milijarde američkih dolara, odnosno 75 posto udjela u BDP-u, a projekcije Ministarstva su da se on ove godine zadrži na 74 posto, a 2005. smanji na 73 posto BDP-a.
Deficit tekućeg računa platne bilance, pak, trebao bi se smanjiti sa 7,2 posto BDP-a, koliko je iznosio u prošloj godini, na 4,8 posto u ovoj, odnosno 4,6 posto u idućoj godini.
Takva očekivanja. među ostalim, u Ministarstvu temelje na činjenici da je Hrvatska trenutno 'najmlađa' zemlja za početak pregovora te stoga može iskoristiti konvergencijski učinak približavanja Europskoj uniji.
U Ministarstvu financija očekuju da se ove i iduće godine stopa inflacije zadrži na 2,4, odnosno 2,5 posto, a očekuju i oporavak industrijske proizvodnje zbog jačanja privatnih investicija. To bi ove godine trebalo donijeti rast industrijske proizvodnje po stopi od 3,1 posto, a u idućoj za 4 posto.
Očekuje se i pad nezaposlenosti, pa bi anketna stopa nezaposlenosti (prema metodologiji Međunarodne organizacije rada) s prošlogodišnjih 14,3 posto, ove godine trebala pasti na 14, a iduće na 13,8 posto.

31.12.2003. | Pisane vijesti
ODRŽANA PRVA SJEDNICA RADNIH SKUPINA ZA REFORMU POREZNOG SUSTAVA\r\nZagreb, 29. lipnja 2004.U Ministarstvu financija je održana prva sjednica Radnih skupina za reformu poreznog sustava kojom je predsjedavao ministar financija Ivan Šuker.
Ministar Šuker istaknuo je kako treba uvesti red i povećati učinkovitost poreznog sustava te ga prilagođavati poreznom sustavu Europske unije.

Radne skupine za porez na dohodak, porez na dobit, opći porezni zakon, porez na promet nekretnina, imovinski porezi i doprinosi osnovane su na na temelju Uredbe o načelima i unutarnjem ustrojstvu tijela državne uprave, a u skladu s programom Vlade Republike Hrvatske u dijelu koji se odnosi na reformu poreznog sustava.
U Radne skupinu uključeno je oko 30 predstavnika institucija koje se bave poreznom problematikom ili mogu pridonijeti promjeni i poboljšanju poreznog sustava - Instituta za javne financije, Ekonomskog instituta, Računovodstva i financija, Računovodstva, revizije i financija, TEB-a, Ekonomskog fakulteta, Pravnog fakulteta, Hrvatske udruge poslodavaca, sindikata - te neki ugledni porezni stručnjaci.
Radne skupine pripremat će stručne podloge i analitičke parametre za izradu tekstova nacrta prijedloga poreznih propisa, a s glavnim ciljem stvaranja transparentnijeg, jednostavnijeg i efikasnijeg poreznog sustava.

31.12.2003. | Pisane vijesti
ODRŽANA PRVA SJEDNICA NO FINA-e U NOVOM SASTAVU - NOVI PREDSJEDNIK UPRAVE ZORAN MAKSIĆ\r\nZAGREB, 29. lipnja 2004.U Ministarstvu financija održan je prvi Nadzorni odbor Financijske agencije - FINA-e u novom sastavu - Ivan Šuker, predsjednik NO i članovi NO Branko Vukelić, mr.sc. Martina Dalić i Nevenka Majdenić.
Na dnevnom redu bilo je utvrđivanje novog saziva NO FINA-e, razrješenje dosadašnjeg predsjednika Uprave FINA-e, imenovanje novog predsjednika Uprave FINA-e i razno.
Za novog predsjednika Uprave FINA-e imenovan je Zoran Maksić. Ova odluka stupa na snagu 01. srpnja 2004. godine.
31.12.2003. | Pisane vijesti
Potpisani Ugovori o zajmu između Republike Hrvatske i Svjetske banke\r\nZADAR, 02. srpnja 2004.Potpisani Ugovori o zajmu između Republike Hrvatske i Svjetske banke o "Projektu zaštite od onečišćenja voda u priobalnom području"

U Zadru je potpisan Ugovor o zajmu između Republike Hrvatske i Međunarodne banke za obnovu i razvoj (IBRD), kao članice Svjetske banke, i Ugovor o projektu između Hrvatskih voda i IBRD-a o "Projektu zaštite od onečišćenja voda u priobalnom području".

Ugovor o zajmu između Republike Hrvatske i Međunarodne banke za obnovu i razvoj potpisao je u ime Vlade RH Ivan Šuker, ministar financija, a u ime Svjetske banke Anand Seth, direktor Regionalnog Ureda Svjetske banke u Zagrebu. Na potpisivanju Ugovora bio je nazočan i ministar mora, turizma prometa i razvitka Božidar Kalmeta te gradonačelnici Opatije, Rijeke, Biograda i Zadra - gradova koji su uključeni u prvu fazu provedbe projekta.
Ugovor o zajmu vrijedan je 40 milijuna eura. Potpisivanjem ovog Ugovora započela je provedba prve faze projekta vrijedna 80 milijuna eura, a ukupna vrijednost projekta iznosi 750 milijuna eura.
"Vjerujemo da će ovaj projekt pridonijeti očuvanju jedne od najljepših obala svijeta uz istovremeno povećanje kvalitete života stanovništva ovog područja i turističke ponude Hrvatske. Osigurat će se osnova za siguran i ekološki prihvatljiv gospodarski razvitak te istovremeno unaprijediti poslovanje komunalnih poduzeća odnosno potaknuti razvoj uslužne djelatnosti prikupljanja, odvodnje, pročišćavanja i ispuštanja komunalnih otpadnih voda, što je sve u skladu s našim ciljem ulaska u Europsku uniju. Također, jedan od važnih ciljeva Projekta je i poboljšanje učinkovitosti sektora zaštite i nadzora nad kakvoćom vode, istaknuo je nakon potpisivanja Ugovora ministar financija Ivan Šuker.
Program je dugoročnog karaktera, od 10 do 15 godina, i provest će se u tri faze. Osim sredstvima Svjetske banke financirat će se sredstvima drugih razvojnih banaka i donatora.
"Projekt zaštite od onečišćenja voda u priobalnom području (prvi projekt koji će se potpisati s novom Vladom) bavi se ključnim razvojnim aspektima Hrvatske: zaštitom i korištenjem prirodnih resursa u priobalnim općinama u skladu s priključivanjem Hrvatske Europskoj Uniji. Zaštita 1780 kilometara duge hrvatske obale i njenih 1185 otoka prioritetna je i iz ekoloških i iz gospodarskih razloga. Projekt pruža i okvir za planiranje i provedbu srednjoročnog investicijskog programa, kojim se također nastoji cijenu vodnih usluga učiniti dostupnom najširem pučanstvu. Nadamo se da će drugi razvojni partneri Hrvatske smatrati ovaj okvir prikladnim za povećanje svoje vlastite angažiranosti u ovom sektoru, " rekao je direktor Regionalnog ureda Svjetske banke, Anand K. Seth.
Glavni nositelj Projekta u Republici Hrvatskoj su Hrvatske vode koje su u suradnji sa Svjetskom bankom i razradile ovaj projekt te identificirale ukupno 49 lokalnih projekata koje bi on trebao obuhvatiti. Ugovor o projektu Hrvatskih voda (HV) s Međunarodnom bankom za obnovu i razvoj potpisao je generalni direktor HV-a Davorin Androšić.
Zaključkom Vlade Republike Hrvatske sa sjednice održane 20. svibnja 2004. godine usvojeno je Izvješće s pregovora, te donesena Odluka kojom se Hrvatskim vodama daje suglasnost za sklapanje Ugovora o projektu s IBRD.
Osnovni ciljevi Projekta su očuvanje i zaštita okoliša od onečišćenja komunalnim otpadnim vodama, osobito kakvoće mora u priobalnom području, osiguranje ekološki prihvatljivog gospodarskog razvitka (turizam), unapređenje poslovanja komunalnih poduzeća odnosno razvoj uslužne djelatnosti prikupljanja, odvodnje, pročišćavanja i ispuštanja komunalnih otpadnih voda, te poboljšanje ukupne učinkovitosti sektora zaštite kakvoće vode i kontrole njezina onečišćenja.

 

31.12.2003. | Pisane vijesti