Vijesti
Vlada je, kako stoji u njezinu prijedlogu, u izradu proračuna krenula s planom da se u idućoj godini zabilježi gospodarski rast od 4,4 posto, uz inflaciju od 2,5 posto.
Prihodovna strana proračuna iznosila bi oko 86,4 milijarde kuna ili oko 5 posto više nego ove godine, a rashodovna oko 91 milijardu kuna, 'plus' 12 milijardi kuna namijenjenih za otplatu kredita koji na naplatu stižu iduće godine.
Po toj računici, planirani deficit u idućoj bi se godini kretao oko 2,1 posto BDP-a ili oko 4,5 milijardi kuna.
SDP-ov član Odbora Josip Leko proračun je ocijenio nerealnim, posebno projekcije za naredne dvije godine, te upitao iz čega proizlazi optimizam HDZ-ove Vlade da bi se u 2007. deficit trebao smanjiti na 1,7 posto BDP-a.
Predstavnik Ministarstva financija, koji je 'branio' Vladin prijedlog proračuna, odgovorio mu je da su projekcije rađene prema realnim očekivanjima porasta gospodarskih aktivnosti na razini cijele države, posebno kada Hrvatska počne pregovore o članstvu u EU, kada se, kaže, očekuju i znatne strane investicije.
Izvijestio je i da Vlada od privatizacije u idućoj godini priželjkuje oko četiri milijarde kuna, ali da se to ne može smatrati prihodom, već primitkom kojim će se 'servisirati' deficit.
Vladimir Lokmer, vanjski član Odbora i predstavnik umirovljenika, upozorio je da Vlada nije predvidjela dovoljno novca za planirani porast mirovina, odnosno njihovo usklađivanje s porastom plaća.
Predstavnik Ministarstva financija odgovorio je da je Vlada za mirovine u idućoj godini predvidjela oko 1,2 milijardi kuna više nego u ovoj godini, odnosno da više od četvrtine povećanih rashoda za iduću godinu otpada upravo na mirovine.(Hina)
15.11.2004. | Pisane vijestiNa dvodnevnom skupu osiguravatelja, kojega organiziraju Hrvatska gospodarska komora i Udruženje osiguravatelja, okupilo se dvjestotinjak sudionika.
Šuker je najavio da će novi zakon o osiguranju ući u saborsku proceduru do kraja godine te da će uskoro biti imenovan čelni čovjek Direkcije za nadzor osiguravajućih društava. Vlada će uskoro započeti objedinjavanje nadzora nad nebankarskim financijskim sektorom o čemu će skrbiti posebna agencija, rekao je.
Šuker je naglasio da se nekonkurentnost cijene rada najviše očituje kroz opterećenja plaća s mirovinskim i zdravstvenim osiguranjem - oko 90 posto opterećenja prosječne plaće čine mirovinski i zdravstveni doprinosi, a porezi iznose oko 10 posto. Podsjetio je da izdvajanja za mirovinsko i zdravstveno osiguranje iznose preko 40 milijardi kuna ili 50 posto izvornih prihoda državnog proračuna.
Gospodarstvenici ističu opterećenost cijene rada doprinosima, a primatelji mirovina nezadovoljni su isplatama, kazao je Šuker dodavši da je slično stanje i u zdravstvu. Nezadovoljni su oni koji pune proračun putem visokih nameta, a nezadovoljni su i primatelji proračunskog novca, pa su Ministarstvo i Vlada u nezavidnom položaju. Upravo u tom dijelu veliki je prostor za uključivanje osiguravajućih društava, kazao je Šuker.
Novi zakon izrađujemo nastojeći ne slijediti slijepo diktate Europske unije te uvažiti iskustva osiguravatelja, rekao je Šuker dodavši da tim zakonom svi ipak neće biti zadovoljni.
Istaknuo je da će dopunsko zdravstveno osiguranje biti dodatno regulirano Zakonom o porezu na dobit i Zakonom o porezu na dohodak.
Od osiguravatelja se očekuje da se uključe u nove financijske tijekove, rekao je Šuker te zaključio da je Hrvatska na početku modernog zakonodavstva u osiguranju, dobrog i za državu i za osiguravatelje.
Predsjednik Hrvatske gospodarske komore Nadan Vidošević ocijenio je da Hrvatska još uvijek ima bankocentrični sustav koji treba mijenjati. Naglasio je neophodnost reformi u osiguranju te istaknuo da iskustva Europske unije ne treba nekritički preuzimati. Reforme treba provoditi u okvirima direktiva Unije, ali ne prebrzo, istaknuo je Vidošević.(Hina)
14.11.2004. | Pisane vijestiHrvatska Vlada je, naime, jučer prihvatila Nacrt strategije pomoći Svjetske banke za Hrvatsku u razdoblju 2005.-2008. To je ujedno prva strategija pomoći jedne od međunarodnih financijskih institucija, a resorno bi Ministarstvo financija do kraja godine trebalo utvrditi i slične strategije i s tri preostale međunarodne financijske institucije, Europskom bankom za obnovu i razvoj, Europskom investicijskom bankom, te Razvojnom bankom Vijeća Europe.
Na hrvatskoj strani definiranje Strategije drže izuzetno bitnim nakon što je Hrvatska postala službenim kandidatom za članstvo u EU i otvaraju joj se predpristupni fondovi EU.
Strategijom pomoći sa Svjetskom bankom predloženi su programi u tri scenarija - od programa niskog scenarija za pomoć, preko osnovnog do visokog, a ovisno o scenarijima rasta (spori, održivi i ubrzani).
Tako i predloženi četverogodišnji kreditni portfelj iznosi oko milijardu dolara za osnovni, 1,5 milijardi dolara za visoki, a za niski scenarij tek 300 milijuna dolara.
Prema ocjenama resornog ministarstva, vjerojatnost za niski scenarij je mala, a Hrvatska se u ovom trenutku nalazi u osnovnom scenariju.
Taj scenarij pak znači da bi Hrvatska u iduće četiri godine mogla računati na oko milijardu dolara zajmova Svjetske banke, što bi značilo godišnje zajmove od oko 250 milijuna dolara.
Instrumenti pomoći bili bi zajmovi za prilagodbu i investicijski zajmovi, te analitičke i savjetodavne usluge.
Okosnica bi pak bio programski zajmovi za prilagodbu PAL kojima bi se poduprle najvažnije reforme, a taj je program predviđen kao serija godišnjih zajmova s jednom godišnjom tranšom u iduće tri godine, a s iznosima od po 150 milijuna dolara godišnje.
Prema najavama, nakon usvajanja Strategije pomoći Vladi bi uskoro bio predložen i prvi PAL zajam.
Strategije pomoći pred Odborom izvršnih direktora Svjetske banke mogla bi se naći 21. prosinca, a to je odobrenje preduvjet i za odobravanje nekih novih zajmova ili darovnica, kao što je npr. japanska darovnica od 800 tisuća dolara za pripremu programa reforme obrazovanja, te darovnica za pripremu novog projekta modernizacije zdravstva.
11.11.2004. | Pisane vijesti10.11.2004. | Pisane vijesti
Rekao je to danas na XII savjetovanju Hrvatskog društva ekonomista ministar financija Ivan Šuker predstavljajući osnovne karakteristike proračuna za 2005. godinu, koji će se sutra naći na dnevnom redu Vlade.
Iz nacrta proračuna za iduću godinu Šuker je, u odnosu na ovu godinu, izdvojio veća davanja za mirovine za oko 1,2 milijarde - na 24 milijarde kuna te povećanje rashoda za plaće za oko 800 milijuna - na 22,6 milijardi kuna.
Davanja za Hrvatske željeznice (HŽ) te rashodi proračuna za kapitalna ulaganja povećat ce se ukupno za oko milijardu kuna, a za subvencije gotovo 1,2 milijarde kuna. Tako bi se za HŽ iduće godine trebalo izdvojiti 2,8 milijardi kuna, za subvencije 5,1 milijarda kuna, a za investicije u infrastrukturu više od 13,5 milijardi kuna, rekao je Šuker.
Govoreći o fiskalnoj politici Vlade u idućoj godini ministar financija je ponovno predstavio i osnove najavljene porezne reforme, a istaknuo je i kako se očekuje pad deficita konsolidirane središnje drzave sa 4,5 posto na 3,7 posto BDP-a, koliko bi trebao iznositi u ovoj godini.
Šuker je podsjetio i na odluku Vlade da se zaduživanje države ubuduće odvija uglavnom na domaćem tržištu te da je ta mjera, uz monetarne mjere Hrvatske narodne banke (HNB) dovela do smanjenja vanjskog duga Hrvatske u rujnu ove godine za 100 milijuna eura. Sve su te mjere omogućile i da HNB krajem ove godine započne s operacijama na otvorenom tržištu , ustvrdio je Šuker.
Operacije HNB-a na otvorenom tržištu bit će dio monetarne politike u idućoj godini, koja bi, prema riječima guvernera HNB-a Željka Rohatinskog, trebala biti nešto sofisticiranija u metodama provođenja, "ali ne manje čvrsta u temeljnim opredjeljenjima i ciljevima nego što je bila u 20004.".
Operacije na otvorenom tržištu, očekuje Rohatinski, pozitivno ce utjecati na mogućnost većeg i povoljnijeg zaduživanja države na domaćem tržištu i time umanjiti vanjski dug.
HNB nije i neće nikada 'održavati' neku razinu tečaja kune koja ne odgovara tržišnim fundamentima, ali će još manje monetarnim akrobacijama nastojati inicirati formiranje tečaja na razini koja nema osnovu na tržištu, rekao je Rohatinski.
U tom kontekstu, uvođenje operacija na otvorenom tržištu trebale bi prvenstveno ublažiti negativnu pojavu koja prati održavanje fleksibilnog tečaja u sustavu 'kvazi valutnog odbora', a to su visoke fluktuacije kamatnih stopa na tržištu novca.
Saborski zastupnik Slavko Linić u raspravi se kritički osvrnuo na osnove ekonomske i fiskalne politike koju su danas predstavili premijer Sanader i ministar Šuker, rekavši kako smatra da su najavljeni programi teško provedivi.(Hina)
10.11.2004. | Pisane vijestiPrijedlog državnog proračuna, kao i zakonske prijedloge vezane za poreznu reformu, danas poslijepodne trebala bi usvojiti i hrvatska Vlada.
Iz Ministarstva financija kao pretpostavke za izradu državnog proračuna ističu očekivani rast realnog BDP-a od 4,4 posto, te inflaciju od 2,5 posto.
Projekcije Ministarstva predviđaju i ukupni deficit opće države u idućoj godini od 3,7 posto BDP-a.
U skladu s očekivanim rastom ekonomske aktivnosti, te uz najavu bolje kontrole naplate poreznih prihoda, u resoru financija planiraju prihode državnog proračuna u iznosu od 86,4 milijarde kuna, što je porast od 5 posto u odnosu na ovu godinu. Pri tome se od poreza očekuju prihodi od 51,3 milijarde kuna, što je povećanje od 7,9 posto, od doprinosa 32,3 milijarde kuna, ili 8,3 posto više nego ove godine.
Proračunske rashode pak u idućoj godini u Ministarstvu planiraju u iznosu 90,9 milijardi kuna, što je 4 milijarde kuna više nego ove godine.
Kako financijaši u idućoj godini planiraju prihod od privatizacije viši od 4 milijarde kuna, tako procjenjuju da bi se tim prihodom gotovo u potpunosti pokrio proračunski deficit (od 4,4 milijarde kuna). Glavni izvor prihoda od privatizacije, kako se očekuje, bio bi od nastavka privatizacije Ine.
Kao glavne proračunske prioritete u idućoj godini u Ministarstvu izdvajaju reforme pravosuđa, javne uprave, znanosti i obrazovanja, nastavak infrastrukturnih projekta i poljoprivredu, te ispunjenje obećanja o porodiljnim naknadama, indeksaciji mirovina i braniteljskih prava.
Prema projekcijama Ministarstva financija o porastu mirovina, proračunski bi se rashodi za mirovine iduće godine povećali za 1,2 milijarde kuna (na ukupno 24 milijarde kuna), a rashodi za plaće za 3,1 posto, ili za oko 800 milijuna - na 22,6 milijardi kuna.
Proračunom se planira i povećanje porodiljnih naknada s ovogodišnjih 976 milijuna kuna na 1,2 milijarde u idućoj godini, za prava branitelja planirano je povećanje od 200 milijuna kuna, a izdvajanja za lijekove povećali bi se s ovogodišnjih 1,8 milijardi na 2,6 milijardi u idućoj godini.
Rashodi za obrazovanje i znanost planirani su u iznosu 8,7 milijardi kuna, a rashodi za Hrvatske željeznice 2,8 milijardi kuna, a uključivanjem subvencija za HŽ ukupne bi se subvencije iz proračuna povećale sa 3,9 milijardi ove godine na 5,2 milijarde kuna iduće godine.
Kod poljoprivrede planira se povećanje subvencija za sto milijuna kuna, te još 200 milijuna kuna za podizanje trajnih nasada (vinogradi, maslinici).
Proračunski rashodi za infrastrukturne projekte s ovogodišnjih 1,9 milijardi kuna povećali bi se na 2,5 milijardi, a odnosi se to prije svega na rashode za obnovu.
No, osim toga infrastrukturna ulaganja obuhvaćaju i ulaganja u cestogradnju.
Ukupni nekonsolidirani rashodi izvanproračunskih fondova planirani su u iznosu od 11,7 milijardi kuna, od čega se najviše odnosi na Hrvatske autoceste (HAC) oko 4,9 milijardi, te Hrvatske ceste (HC) više od 2,1 milijardu kuna.
Prema projekcijama Ministarstva financija, deficit izvanproračunskih fondova iznosio bi oko 3 milijarde kuna (deficit HAC-a i HC-a bio oko 3,2 milijarde kuna, ali su ostali izvanproračunski fondovi u zajedničkom suficitu od oko 250 milijuna kuna).
Tako deficit izvanproračunskih fondova (oko 3 milijarde kuna) i deficit državnog proračuna (oko 4,5 milijardi kuna) znače zajednički deficit od 3,3 posto BDP-a. Kako je planirani deficit opće države 3,7 posto, deficit jedinica lokalne samuprave ne bi smio prijeći 0,4 posto BDP-a i to je prostor u kojem bi se iduće godine moglo kretati njihovo zaduženje, objašnjavaju u Ministarstvu financija.
Kako još nisu poznato kakvi će biti proračuni lokalnih jedinica, u Ministarstvu su za sada poznati samo podatci o konsolidiranim prihodima i rashodima središnjeg državnog proračuna i izvanproračunskih fondova.
Prema tim podatcima, ukupni prihodi i potpore u idućoj bi godini iznosili 93,6 milijardi kuna, a konsolidirani rashodi državnog proračuna i izvanproračunskih fondova 99,6 milijardi kuna.
U idućoj godini država treba vratiti i oko 11,9 milijardi kuna glavnice, te 4,6 milijardi kuna kamata.
Uz planirane prihode od privatizacije, za pokriće deficita i za podmirenje tih obveza država se planira ponajviše zadužiti na domaćem tržištu, iako planira i emisiju euroobveznica te povući značajna sredstva od Svjetske banke iz PAL programa.(Hina)
10.11.2004. | Pisane vijestiSindikalne središnjice traže da se neoporezivi dio plaće, umjesto na iznos od 1.600 kuna koji predlaže Ministarstvo financija, izjednači s iznosom najniže plaće prema Kolektivnom ugovoru o visini i iznosu najniže plaće, odnosno na 35 posto od prosječne plaće u prethodnoj godini.
To znači da bi iznos osnovnog osobnog odbitka za ovu godinu bio 1.951 kunu, a iduće bi godine porastao na oko 2.080 kuna.
No, Šuker je rekao da se taj zahtjev neće razmatrati jer je povećanje s 1.500 kuna na 1.600 kuna najviše što država može dati u ovom trenutku.
Naglasio je da bi prihvaćanje sindikalnog prijedloga stajalo državni proračun 2,9 milijardi kuna.
"Proračun to ne može podnijeti ako se žele ostvariti fiskalni ciljevi", rekao je Šuker novinarima nakon sjednice GSV-a.
Naglasio je da plaće najviše opterećuju doprinosi jer na prosječnu plaću od 4.000 kuna 89 posto ide na doprinose.
Govoreći o razlozima za ukidanje poreza na dividende, Šuker je rekao da se njegovo ministarstvo na to odlučilo kako bi se potaknula strana i domaća ulaganja, što otvara nova radna mjesta.
Predstavnici sindikata i poslodavaca različito ocjenjuju te prijedloge. Sindikati drže da zakon ide na ruku samo poslodavcima, a poslodavci da će se ukidanjem poreza na dividende potaknuti ulaganja i otvaranje radnih mjesta.
"Prijedlog porezne reforme više ide u korist poslodavaca nego radnika", rekao je predsjednik Udruge radničkih sindikata Hrvatske Boris Kunst.
On priznaje da je prihvaćanje zahtjeva za povećanjem neoporezivog dijela plaće gubitak za proračun, no upozorava da je gubitak i kad se Vlada odriče poreza na dividendu.
"Sindikati su usuglasili stavove i spremni su ići do određenog pritisak prema Vladi", rekao je Kunst dodavši da će o akcijama odlučiti kad dobiju jasan Vladin odgovor.
Glavni direktor Hrvatske udruge poslodavaca čuro Popijač kaže da poslodavci podržavaju ukidanje oporezivanja dobiti jer će to potaknuti ulaganja.
Smatra da je Vlada učinila sve što je bilo moguće jer je postignut kompromis između razvojne i socijalne komponente.
Popijač je iskazao suzdržanost prema zadržavanju najviše porezne stope na dohodak od 45 posto.(Hina)
09.11.2004. | Pisane vijestiVlada je Uredbom o visini najviših dopuštenih ugovornih kamatnih stopa odredila granicu iznad koje se kamate smatraju nedopuštenima, odnosno lihvarskim. Cilj je bio sprječavanje lihvarenja i da se ne ponavlja ono što se događalo prije da se građanima i poduzećima ne zaračunavaju kamate na kamatu. Vlada je Uredbom odredila da najviše dopuštene ugovorne kamatne stope za pravne osobe iznose 17 posto, a za građane 19 posto, umjesto 21 posto kako je predložio Odbor za utvrđivanje kamatnih stopa. Vlada je pri donošenju odluke vodila računa o najvećem mogućem ograničenju kamata u postojećim tržišnim odnosima u Hrvatskoj, odnosno o tome da se kamate formiraju na tržištu, ali da se pri tom u najvećoj mogućoj mjeri štite potrošači - građani i poduzeća. Uredba je donijeta na temelju preporuka Odbora i vlastite analize te problematike, imajući u vidu interese građana, poduzeća, financijskog sektora, ali i opći javni interes. Pri tom se išlo na ruku građanima tako što je prema donesenoj Uredbi razlika između kamatnih stopa na kratkoročne kredite građanima u odnosu na kredite poduzećima 11 posto, za razliku od početka ove godine kada je ta razlika iznosila 80 posto, a početkom 2003. ona je iznosila 100 posto.
Nadalje, nisu istinite tvrdnje iznesene u medijima da su kamatne ljestvice toliko visoke da ne zadiru u dosadašnje legalno lihvarenje banaka i kartičara. Zato što su kartičari već svojevremeno smanjili kamatne stope u granice dozvoljene zakonom. Naknade koje zaračunavaju banke i kartičari nisu predmet Uredbe.
Nisu točne ni tvrdnje da je za loš nadzor rada bivših štedionica direktno odgovorno Ministarstvo financija zato što Ministarstvo financija u to vrijeme nije bilo nadležno za njihov nadzor.
Danas nadzor štedno-kreditnih zadruga obavlja Ministarstvo financija u cilju uvođenja reda u njihovo poslovanje. S tim ciljem donesen je i Pravilnik o obračunavanju sredstava pričuve štedno-kreditnih zadruga.
Visina zatezne kamatne stope određena je jednako za sve novčane obveze u nominalnom iznosu od 15 posto godišnje. Zatezna kamatna stopa je sankcija za neplaćanje, mora djelovati unaprijed i destimulirati neplaćanja. Direktive Europske unije se ne odnose na najviše dopuštene ugovorne kamatne stope.
08.11.2004. | Pisane vijesti
Na otvorenju seminara 08. studenog 2004. prisustvovao je premijera dr. Ivo Sanader. Domaćin s hrvatske strane bio je ministar financija Ivan Šuker, a sudionicima seminara uvodno se obratila gradonačelnica Grada Zagreba Vlasta Pavić. Na seminaru je prisustvovao i predsjednik EBRD-a Jean Lemierre.
Ovim seminarom predstavnici EBRD-a žele prenijeti iskustva stečena pri radu na sufinanciranju ISPA i PHARE programa Europske unije zajmovima EBRD-a te o korištenju navedenih fondova i pripremi samih projekata. Teme seminara su pružanje usluga pri lokalnoj upravi i samoupravi, fiskalna decentralizacija i okviri regulacije, usklaživanje s EU i podrška EU te mobilizacija kapitala i iskustva strateških jedinica.
"Proces približavanja Europskoj uniji pred Hrvatsku, a tako pred ostale zemlje regije, postavlja nove ciljeve koji se trebaju ostvariti kroz sveobuhvatne reforme gospodarstva. Naš strateški cilj pridruživanja Europskoj uniji postavlja odgovorne zadatke pred hrvatsku gospodarsku politiku koja teži ostvariti ravnopravno sudjelovanje Hrvatske na europskom tržištu. U konačnici, uz predviđeni rast gospodarstva te daljnji nastavak ulaganja u infrastrukturu, posebice infrastrukturu županija, gradova i općina, važno je ostvariti povećanje životnog standarda hrvatskih građana", istaknuo je ministar financija Ivan Šuker.
Na dvodnevnom seminaru sudjeluju mnogi visoki državni dužnosnici iz Hrvatske i zemalja regije, državni tajnici i gradonačelnici, predstavnici poslovnog sektora, stručnjaci te predstavnici EBRD-a i različitih međunarodnih institucija kako bi razgovarali o izazovima i mogućnostima za razvoj lokalne i regionalne samouprave u regiji. Seminar okuplja oko 100-ak sudionika među kojima su gradonačelnici Albanije, Bosne i Hercegovine, Bugarske, Makedonije, Rumunjske i Srbije. Seminarom u Zagrebu o razvoju lokalne i regionalne samouprave u regiji EBRD počinje seriju konferencija uoči svojega godišnjeg zasjedanja 2005.
08.11.2004. | Pisane vijestiTaj zakon dio je EU-paketa i saborsku će proceduru proći po hitnom postupku.
Od EU-direktiva, s kojima se zakon usklađuje, u obzir nije uzeta direktiva da se osiguravaju i depoziti malih poduzeća.
Budući da se ostaje na sustavu po kojem banke unaprijed uplaćuju novac u za to namijenjen fond, država im je izišla u susret smanjivši doprinos s 0,8 na 0,5 posto, a odobrene su i brojne iznimke iz osnovice na koju se to plaća, objasnio je pomoćnik ministra financija Zdenko Prohaska.
No, bankari nisu zadovoljni novim zakonom jer tvrde da su premije za osiguranje depozita dva do tri puta veće nego u drugim europskim zemljama, a tvrde i da taj namet u pitanje dovodi jednakost banaka s drugim gospodarskim subjektima.
Zbog toga bankari razmišljaju i o tužbi Ustavnom sudu, rekao je predstavnik Hrvatske udruge banaka Zoran Bohaček.(Hina)
02.11.2004. | Pisane vijesti