Vijesti
O prijedlogu porezne reforme, te o osnovnim polazištima za izradu proračuna za iduću godinu danas je raspravljalo Gospodarsko-socijalno vijeće, a ta će se rasprava nastaviti i idući tjedan.
Kod poreza na dohodak, ministar ističe da će uz povećanje neoporezivog dijela dohotka za 100 kuna, na 1.600 kuna, doći do promjene nekih poreznih razreda. Stope pak poreza na dohodak neće se mijenjati i ona će ostati 15, 25, 35 i 45 posto.
Stopom od 15 posto oporezivat će se tako dohodak od 3.200 kuna, stopom od 25 posto dohodak do 8.000 kuna, stopom od 35 posto dohodak od 8.000 do 22.400 kuna, dok će se iznosi iznad 22.400 kuna oporezivati stopom od 45 posto.
Prema sindikalnim računicama, za osobe s najnižim primanjima povećanje dohotka bit će od 9,5 do 10 kuna.
Promjene, kaže Šuker predviđaju i povećanje faktora osobnog odbitka za uzdržavane članove obitelji. Tako bi se osobni odbitak za prvo dijete povećao sa 0,45 na 0,5, za drugo dijete sa 0,59 na 0,7, treće sa 0,74 na 1, četvrto sa 1,17 na 1,4, te za peto dijete sa 1,59 na 1,9. Isto tako povećao bi se i odbitak za invalidne osobe sa 0,25 na 0,30, a za stopostotne invalide na 1.
Ministar je istaknuo i da će se predložiti da se porezne olakšice (za zdravstvo, stambene kredite i slično) mogu kumulirati na ukupno 12.000 kuna.
Uvodi se i kategorija drugog dohotka za oporezivanje sportaša, pjevača, umjetnika i sličnih djelatnosti. Njima bi se, kaže Šuker, priznao paušalni trošak od 30 posto a za preostalih 70 posto dohotka plaćali bi 25 posto poreza. Time želimo regulirati ovo područje koje je sada izvan svih kontrola, kazao je Šuker.
Najavio je i ukidanje poreza na dividendu čime se želi osnažiti financijsko tržište i potaknuti domaći i strani investitori. Ukidanjem poreza na dividendu državni će proračun izgubiti oko 320 milijuna kuna, rekao je.
Šuker je najavio i ukidanje jednokratnog otpisa imovine a samo prema prijavama za prošlu godinu riječ je o iznosu od 3,9 milijardi kuna.
Ukupno bi proračun tim izmjenama izgubio, procjenjuje se, oko 850 milijuna kuna. No utjecaj porezne reforme, odnosno promjena u sustavu poreza na dohodak i na dobit, u konačnici bi za državni proračun i lokalne proračune trebao biti neutralan. Šuker naime podsjeća da samo jednokratni otpis imovine znači povećanje porezne osnovice za 3,9 milijardi kuna, a širi se i porezna osnovica oporezivanjem novih područja.
Šuker je istaknuo i da bi prema sadašnjim projekcijama i osnovnim parametrima za izradu proračuna, proračun u idućoj godini mogao iznositi oko 91 milijardu kuna.
U idućoj će godini, ističe, država trebati vratiti i 11,9 milijardi kuna glavnice, te 4,5 milijardi kuna kamata. Projekcija je da će se u idućoj godini i država i Hrvatske autoceste, ako bude moguće, zaduživati na domaćem tržištu, rekao je Šuker.
Ministar je kao osnovne parametre za izradu proračuna za iduću godinu naveo proračunski deficit od 3,5 posto BDP-a, planirani rast BDP-a u idućoj godini od 4,1 posto, uz nisku inflaciju na razini oko 2,6 posto.
Promet u trgovini na malo, očekuje se, porast će oko 7,9 posto, financijski efekti turizma trebali bi biti veći za 5 posto, a trebao bi se nastaviti i pozitivan trend većeg rasta izvoza od uvoza, kazao je ministar financija.(Hina)
02.11.2004. | Pisane vijestiIznoseći osnovne postavke nove porezne reforme koja se priprema, Šuker je rekao da je izmjenama Zakona o porezu na dohodak predloženo i kumulativno ograničavanje poreznih olakšica na ukupno do 12.000 kuna godišnje.
Prema sadašnjim odredbama, naime, za svaku se pojedinu olakšicu (životno osiguranje, stambene olakšice, odbitke u zdravstvu i sl.) priznavalo porezni odbitak od po 12.000 kuna godišnje.
Pred turističkim djelatnicima, Šuker je kao najvažniji dio porezne reforme izdvojio prijedlog ukidanje poreza na dividende.
Time bi se, kaže, oživjelo tržište kapitala, a hrvatske građane potaknulo na ulaganje u dionice, pa i turističkih tvrtki.
To je i direktan ulog hrvatske Vlade u razvoj, unatoč tome što se time odriče prihoda od oko 300 milijuna kuna od tog poreza, poručio je Šuker.
Porezna reforma, prema dosadašnjim najavama, ne predviđa promjene stopa poraza na dohodak, pa bi se i nadalje zadržale stope od 15, 25, 35 i 45 posto.
Ne bi se mijenjala ni stopa poreza na dobit, a izmjenama toga zakona, uz ukidanje poreza na dividende, omogućio bi se i jednokratni otpis dugotrajne imovine.(Hina)
Time je Vlada za 2 postotna poena smanjila visinu najviše dopuštene ugovorne kamate između građana i pravnih osoba u odnosu na prijedlog koji joj je dostavio Odbor za utvrđivanje kamatnih stopa koji je predlagao da ta najviša kamata bude 21 posto.
U potpunosti je pak Vlada prihvatila prijedloge Odbora vezano za visinu zatezne kamate i najvišu dopuštenu ugovornu kamatu između pravnih osoba.
Ministar financija Ivan Šuker ustvrdio je da se Uredbom o visini zatezne kamate i Uredbom o visini najviših dopuštenih ugovornih kamatnih stopa sprječava ugovaranje lihvarskih kamata.
Nadam se da smo konačno stali na kraj lihvarenju u Hrvatskoj, istaknuo je Šuker.
Utvrđene kamatne stope, za koje su kao referentni uzeti podatci iz drugog tromjesečja ove godine, primjenjivale bi se u četvrtom tromjesečju ove godine.
Odbor, koji će se sastajati tromjesečno, a po potrebi i češće, predlaže i da se sukcesivno, prema referentnim podatcima za svako tromjesečje, utvrđuju kamatne stope za slijedeća tromjesečja, pa bi npr. podatci za treće tromjesečje ove godine bili referentni za utvrđivanje kamatnih stopa za prvo tromjesečje iduće godine.
Šuker je objasnio da je za visinu zatezne kamatne stope kao referentna uzeta najviša kamatna stopa na kratkoročne kredite stanovništvu koja je u srpnju ove godine iznosila 14,24 posto, pa se zaokruživanjem na više došlo do kamate od 15 posto.
Kao referentna za najviše dopuštene ugovorne kamate uzeta je ukupna prosječna kamatna stopa na kratkoročne kredite pravnim osobama i građanima u drugom tromjesečju ove godine, a to je 11,64 posto.
Ta je kamatna stopa za novčane obveze između pravnih osoba, npr. između banaka i poduzeća, uvećana za 40 posto i tako se došlo do najviše ugovorne kamatne stope od 17 posto godišnje.
Za novčane pak obveze između građana i pravnih osoba referentna je kamatna stopa uvećana za 60 posto i tako je, zaokruživanjem na više, utvrđena kamata od 19 posto godišnje, objasnio je Šuker.(Hina)
26.10.2004. | Pisane vijestiNa temelju premijerove inicijative, predstavnici Vlade predvođeni ministrom financija Ivanom Šukerom i ministrom unutarnjih poslova Marjanom Mlinarićem, sastali su se danas u Ministarstvu financija s predstavnicima Uprave Varteksa, poslovnih banka - Zagrebačke banke, Privredne banke Zagreb i Raiffeisen banke te Hrvatske banke za obnovu i razvitak kako bi razmotrili aktualno stanje u tekstilnom poduzeću Varteks d.d. Sastanku je prisustovao i Vladimir Kurečić, saborski zastupnik.
Predstavnici Varteksta upoznali su sudionike sastanka sa stanjem u Varteksu i poslovnim planovima.
Na sastanku je zaključeno da se formira Radna skupina sastavljena od predstavnka Varteksa , HBOR-a, poslovnih banaka i Ministarstva financija koja bi do sredine studenoga 2004. trebala pripremiti Prijedlog plana restrukturiranja Varteksa. Nakon analize navedenog prijedloga plana bit će predložene mjere za rješavanje situacije u Varteksu. U međuvremenu poslovne banke će staviti moratorij na svoja potraživanja koja u tom razdoblju dospijevaju.
21.10.2004. | Pisane vijestiMinistarstvo financija je, kao što je najavilo, učinilo sve što je potrebno kako bi se osigurala naplata bankarskog jamstva za isplatu 6 minimalnih plaća za 1.600 zaposlenih u sisačkoj željezari.
Ministarstvo financija će tijekom sutrašnjeg dana doznačiti novac za isplatu plaća radnicima Valjaonice cijevi Sisak.
19.10.2004. | Pisane vijestiStand-by aranžman: 2001. godine
Stand-by aranžman: 2003. godine
Stand-by aranžman: 2004. godine
Ministarstvo financija će učiniti sve što je potrebno kako bi se osigurala naplata bankarskog jamstva za isplatu 6 minimalnih plaća za 1.600 zaposlenih u sisačkoj željezari.
Ministarstvo financija je putem financijskih kanala došlo do autentične potvrde da je bankarsko jamstvo izdano 26. veljače 2003. od strane Ural-Siberian Bank, koja je registrirana u Rusiji 29. prosinca 2001. godine. Navedeno jamstvo se može aktivirati u korist Vlade RH ako Mečelj ne ipuni obveze pod točkom 4.3 Ugovora o kupnji Željezare Sisak od 06. veljače 2003. godine. Bankarsko jamstvo vrijedi do 01. travnja 2008. godine.
14.10.2004. | Pisane vijestiNo, Šuker napominje i da je daleko bitnije konstatirati da je vrlo čudno da ni u Ministarstvu gospodarstva niti u Ministarstvu financija ne postoji pisani trag za ugovor za jamstvo.
Šuker je kazao da je jučer u 16 sati u Ministarstvo financija stigao zahtjev od predsjednika Uprave sisačke Željezare - Valjaonice cijevi Damira Begovića da se pokrene aktiviranje jamstva koje treba poslužiti za isplatu plaća u idućih šest mjeseci.
Slijedom toga sada se radi tehnička priprema da se to jamstvo aktivira i da se naplati od ruske banke. Šuker se nada i da će to uskoro sjesti na žiro račun Ministarstva financija i da će radnicima biti isplaćene plaće.
Na upit na koji će način biti isplaćene plaće kada nema originala jamstva, Šuker je kazao da je to stvar tehnike te da se upravo vode pregovori oko toga da li će se ići preko neke poslovne banke ili će to odraditi Ministarstvo financija.
Dodao je i da u vezi svega toga nisu kontaktirali Mechel nego da su financijskim kanalima preko poslovnih banaka došli do broja i mogućnosti da se to jamstvo naplati. Stoga za tim kontaktom i nije bilo potrebe jer je Mechel svoje obveze prenio na jednu rusku banku i to je sad čisto poslovni odnos Ministarstva finacija i te banke.
Na upit hoće li tražiti odgovornost Šuker primjetio da je pitanje koga treba pozvati na odgovornost, s obzirom da je bivši ministar gospodarstva (Ljubo Jurčić) vodio sve pregovore, i da su svi papiri bili kod njega, a bivši ministar financija Crkvenac izjavio da nikada nije vidio to jamstvo niti ga imao u rukama.
Da se procedura poštivala svega ovoga ne bi bilo, rekao je Šuker ističući da takvi dokumenti moraju biti provedeni kroz urudžbeni zapisnik, da se točno zna gdje u pojedinom ministarstvu moraju biti.(Hina)
14.10.2004. | Pisane vijestiOdbor je Vladi uputio sve prijedloge koji su se pred njim našli s objašnjenjima, a u Odboru "nisu sto posto sigurni da će Vlada usvojiti sve njegove preporuke".
Prije tjedan dana Odbor je Vladi preporučio da najviša dopuštena ugovorna kamata, odnosno kamata koja se može smatrati lihvarskom, na novčane obaveze pravnih osoba iznosi 17 posto godišnje, a na novčane obveze fizičkih osoba prema pravnim osobama 21 posto godišnje. Zatezna bi pak kamata bila jednaka za sve novčane obveze i preporuka je da bude 15 posto godišnje.
Najviša dopuštene ugovorne kamate su maksimum, plafon i daleko iznad onoga čemu bi se kamate trebale približiti, tumače u Odboru.
Preporuke Odbora, posebice oko ugovornih kamata izazvale su niz reakcija u javnosti, ali u Odboru ističu da su pri njihovom određivanju imali na umu tržišne uvjete. Tako je kao osnovica za određivanje tih kamata uzet prosjek kamatnih stopa na kratkoročne i dugoročne kredite građanima i tvrtkama, a za drugo tromjesečje ove godine to je 11,64 posto.
No, dok je kod zatezne kamate u Odboru postojalo suglasje i prijedlog da ona bude 15 posto donesen je jednoglasno, različiti stavovi i interesi izišli su na vidjelo kod utvrđivanja najviše dopuštene ugovorne kamate, koja bi se ustvari smatrala lihvarskom.
Tako su se pred članovima Odbora pojavila četiri prijedloga, od udruga potrošača do predstavnika financijskih institucija, glasalo se o svakom od njih, ali ni jedan nije dobio potreban broj glasova (Odbor ima sedam članova).
U drugom krugu, neslužbena je informacija iz krugova bliskih Odboru, većinom glasova izglasan je prijedlog financijaša da se referentna kamata od 11,64 posto za poduzeća uveća 40 posto, a za građane 80 posto. Tako se, zaokruživanjem na više, i došlo do prijedloga da najviša dopuštena kamata za poduzeća bude 17 posto, a za građane 21 posto.
U Odboru tumače da se takvim određivanjem lihvarske kamate ustvari išlo na ruku građanima, jer je razlika između kamatnih stopa na kredite građanima i poduzećima smanjena za 50 posto.
Naime, prema njihovim izračunima, kamate za građane prije su bile i 75 posto više nego poduzećima, dok se preporukom Odbora ta razlika smanjuje na oko 24 posto.
Preporuka Odbora analizira se u Vladinim institucijama i u Odboru očekuju da će ih Vlada uzeti u obzir. Isto tako i Odbor nastavlja rad na svojim analizama, a u dopisu Vladi također će naznačiti da će se sastajati tromjesečno, te da će u slučaju promjena uvjeta na tržištu i on predložiti korekcije.(Hina)
12.10.2004. | Pisane vijestiStoga ne stoje neki medijski natpisi da "Vlada još nije dala socijalnim partnerima na uvid prijedlog državnog proračuna za iduću godinu, ali je to omogućila predstavnicima Svjetske banke u Washingtonu".
Nitko još nije dobio na uvid proračun budući da proces njegove izrade još traje, a sve se odvija sukladno proceduri donošenja državnog proračuna.
Prijedlog državnog proračuna trebao bi se uskoro naći u Vladinoj proceduri.
Upute za izradu državnog proračuna za trogodišnje razdoblje objavljene su na Internet stranici Ministarstva financija - www.mfin.hr , još u srpnju 2004. godine, sa svim smjernicama Vlade RH o makoekonomskoj i fiskalnoj politici za razdoblje 2005. - 2007. godine, metodologijom za izradu državnog proračuna, dokumentacijom i rokovima za implementaciju financijskih i drugih planova te programom za izradu državnog proračuna.
11.10.2004. | Pisane vijesti