Vijesti
Također, iznio je preliminarne podatke o prihodima državnog proračuna u 2005. i funkcioniranju Državne riznice.
Obavljanju zadnje ovogodišnje transakcije iz proračuna nazočili su državni tajnik mr.sc. Ante Žigman, državna rizničarka Vesna Orlandini i pomoćnica ministra Ivana Maletić.
PRIHODI DRŽAVNOG PRORAČUNA U 2005. GODINI- PRELIMINARNI PODACI!
- Prema posljednjim raspoloživim podacima za 2005. ukupni prihodi državnog proračuna su ostvareni na razini 85,4 milijardi kuna što u usporedbi s prethodnom godinom predstavlja rast od 6,2%. Bitno je naglasiti kako je rast ostvaren na svim glavnim kategorijama prihoda..
- Porezni prihodi su ostvareni na razini 50 milijardi kuna što u odnosu na isto razdoblje prethodne godine predstavlja povećanje od 8,5%. Navedeni porast poreznih prihoda u 2005. godini može se okarakterizirati kao vrlo značajan usporedi li se s godišnjim rastom poreznih prihoda u 2004. godini kada je iznosio 4,1%
- udio poreznih prihoda u ukupnim prihodima ostvaren je na razini od 58,6% što je približno jednako ostvarenom udjelu poreznih prihoda u ukupnim prihodima u 2004. godini.
*
Promatrajući strukturu prihoda zamjetno je da su najveći doprinos rastu poreznih prihoda u 2005. godini dali:
- porez na dobit, koji je u promatranom razdoblju porastao za čak 27,1%,
- porez na dodanu vrijednost, koji je u promatranom razdoblju ostvario porast od značajnih 8,7% dok je na razini 2004. godine ostvaren rast ovog prihoda od 6,2%. Razlog ovakvom značajnijem godišnjem porastu prihoda od poreza na dodanu vrijednost prvenstveno proistječe iz povoljnijih uvjeta ukupne gospodarske aktivnosti u 2005. godini te najuspješnije turističke sezone od uspostave samostalnosti.
- prihodi od trošarina, su u promatranom razdoblju ostvarili porast od 3,2% dok su na razini 2004. godine ostvarili međugodišnji porast od svega 1,2%.
- Doprinosi su druga po veličini stavka ukupnih prihoda te oni čine 37,4% ukupnih prihoda. Doprinosima je u promatranom razdoblju prikupljeno 6,2% više prihoda nego u istom razdoblju prethodne godine što je u skladu s kretanjem ukupne zaposlenosti i bruto plaća u 2005. godini. U strukturi doprinosa, najveći udio zauzimaju doprinosi za mirovinsko osiguranje koji su u promatranom razdoblju ostvarili porast od 5,7%, zatim slijede doprinosi za zdravstveno osiguranje s međugodišnjim rastom od 6,7% te doprinosi za zapošljavanje s ostvarenim međugodišnjim rastom od 6,8% u promatranom razdoblju.
*
prosječni mjesečni broj transakcija u državnoj riznici je 13.000 što na godišnjoj razini iznosi oko 160.000 transakcija
*
90 posto plaćanja ide direktno dobavljačima, dio koji se prenosi na račune korisnika radi gotovinskih isplata dnevno se kontrolira
*
novčanim sredstvima se dnevno upravlja - sastavljaju se mjesečne, tjedne i dnevne projekcije novčanog toka i plaćanja
*
sve obveze se podmiruju prema prioritetima koje određuju korisnici i prema rokovima dospijeća
*
obuhvat proračuna se proširuje te se kontroliraju i kroz riznicu izvršavaju i vlastiti prihodi korisnika
*
detaljno se prate i analiziraju rashodi ministarstava te uspoređuju planirani s ostvarenim rezultatima
*
izračunavaju se financijski učinci zakona i odluka
Zbog istinitog informiranja javnosti priopćujemo kako su svim hrvatskim brodogradilištima isplaćene sve subvencije za 2005. godinu u iznosu od 384.575.000,00 kuna.
29.12.2005. | Pisane vijestiNajvišu međugodišnju realnu stopu rasta u trećem tromjesečju zabilježile su investicije koje su porasle za 5,8 posto što je posebno značajno uzimajući u obzir činjenicu da je priroda investicijskih dobara da služe za daljnju proizvodnju, a ne potrošnju te da su one samim time najvažniji faktor pri generiranju rasta u budućnosti. Rast su zabilježili i osobna potrošnja (3,8 posto) te državna potrošnja (1 posto) dok je rast izvoza roba i usluga (4,9 posto) znatno premašio rast uvoza roba i usluga (2,3 posto). Što se tiče doprinosa rastu, najveći pozitivni doprinos rastu bruto domaćeg proizvoda došao je od strane izvoza roba i usluga u iznosu od 3,3 postotna boda. Osobna potrošnja doprinijela je rastu s 2 postotna boda, državna potrošnja s 0,2 postotna boda dok je doprinos bruto investicija rastu iznosio 1,5 postotnih bodova. Negativni doprinos uvoza roba i usluga iznosio je -1,3 postotnih bodova, ali je zbog visokog rasta izvoza roba i usluga doprinos rastu neto izvoza bio pozitivan te iznosio 2 postotna boda. Obračun bruto domaćeg proizvoda s proizvodne strane pokazuje da je najveći realni rast dodane vrijednosti u trećem tromjesečju zabilježen kod djelatnosti financijskog posredovanja (7,8 posto), hotela i restorana (7,6 posto), trgovine (6,1 posto), industrije (6 posto), prijevoza (5,6 posto) te građevinarstva (3,4 posto).
Nakon visoke rasta bruto domaćeg proizvoda od 5,2 posto u trećem tromjesečju, pokazatelji u području realnog sektora ukazuju na nastavak pozitivnih kretanja i u posljednjem tromjesečju 2005. godine. Tome u prilog najbolje govori kretanje industrijske proizvodnje koja je nakon rasta od 7,1 posto u listopadu nastavila svoj rast i u studenom po stopi od 6,3 posto. Podaci ukazuju i na nastavak rasta trgovine na malo koja je u listopadu bila na realno 1,7 posto višoj razini nego u listopadu 2004. godine. Uzimajući sve navedeno u obzir čini se realno očekivati da bi rast BDP-a na godišnjoj razini mogao iznositi oko 4 posto.
28.12.2005. | Pisane vijestiTom prigodom ministar Šuker predstavio je novinarima postignuća na području javnih financija u 2005. godini.
Istaknuo je, među ostalim, kako su 2005. godinu obilježili povoljni makroekonomski pokazatelji, fiskalna prilagodba, smanjenje deficita.
Također, ukazao je na proširenje obuhvata proračuna, uvođenje koncepta jedinstvenog računa Državne riznice, Strategiju razvoja unutarnje financijske kontrole u javnom sektoru, potpisan Memorandum o suglasnosti o osnivanju Nacionalnog fonda, modernizaciju organizacije Ministarstva financija, donošenje financijskih zakona, registar koncesija, državne potpore i međunarodnu suradnju.
Na kraju, ministar se zahvalio na suradnji svim novinarima i zaželio im čestit Božić i uspješnu Novu godinu.
20.12.2005. | Pisane vijestiSvrha darovnice je jačanje statističkih kapaciteta u Hrvatskoj, s obzirom na sve veću potražnju s kojom se statistički sustav suočava u procesu usklađivanja sa zahtjevima EU-a. Darovnicom će se podržati izrada Statističkog master-plana, srednjoročne strateške vizije i akcijskog plana za preustroj i jačanje nacionalnog statističkog sustava prema sustavu koji će osigurati kvalitetnu statistiku koja je potrebna za pridruživanje Europskoj uniji na troškovno učinkovit način.
20.12.2005. | Pisane vijestiUčinkovit sustav registracije nekretnina jest preduvjet funkcionalnom tržištu nekretnina i svakom obliku prostornog planiranja na lokalnoj i nacionalnoj razini.
Ovaj se projekt uklapa u reformu zemljišnih knjiga i katastra koju provodi hrvatska Vlada vrijednu 37.2 milijuna eura. Njime će upravljati Svjetska banka kroz zajam Svjetske banke u iznosu od 24 milijuna eura, uz iznos od 6 milijuna eura proračunskih sredstava, te iznos od 5 milijuna eura iz EU (CARDS) sredstava.
Ova bespovratna sredstva EU-a kojima upravlja Svjetska banka (CARDS 2004 projekt vrijedan 4.5 milijuna eura) koristit će sljedeće dvije glavne institucije: Državna geodetska uprava i Ministarstvo pravosuđa - Odjel zemljišnih knjiga i povećat će ukupan proračun Svjetske banke za reformu na preko 40 milijuna eura.
Novi projekt CARDS 2004 osigurava dodatna bespovratna sredstva procesu reforme koji je u tijeku. Niže navedenim glavnim aktivnostima produbljuje se i proširuje suradnja:
- Jačanje digitalnog prostornog informacijskog sustava Državne geodetske uprave te veći broj informacija dostupan na Internetu;
- Obuka i tehnička pomoć za zaposlenike Državne geodetske uprave i Ministarstva pravosuđa (Odjela zemljišnih knjiga);
- Informiranje javnosti o učinkovitoj registraciji, koristima registracije, te pravima i obvezama onih koji registriraju svoje vlasništvo.
Nj.E. g. Ivan Šuker potpisao je Ugovor o darovnici iz sredstava EU - CARDS 2004 u ime Vlade Republike Hrvatske dok je u ime Svjetske banke ugovor potpisala gđa. Karin Shepardson.
Naglasivši važnost ove reforme za funkcioniranje tržišnog gospodarstva i ulaganja, Nj.E. g. Vincent Degert, šef Delegacije Europske komisije u Republici Hrvatskoj, kazao je:
"Reforma sustava zemljišnih knjiga i katastra mora se nastaviti. Zahtijevat će kontinuiranu političku i financijsku potporu od strane Nj.E. ministrice Škare-Ožbolt i Nj.E. ministra Šukera te mnogobrojnih donatora. Tako će postati priča o uspjehu koja će pokazati kako strukturna reforma donosi izravnu korist hrvatskom gospodarstvu, građanima i poslovnoj aktivnosti."
19.12.2005. | Pisane vijestiRješenje se ne odnosi samo na 65 milijuna kuna neplaćenog PDV-a, već i oko 14 milijuna kuna duga na ime neplaćenih doprinosa, poreza, prireza i ostalih davanja te oko 9 milijuna kuna kamata, i to samo za prvu polovicu 2002. godine.
Spomenuto rješenje, pojasnio je Šuker, temelji se na inspekcijskom nadzoru poslovanja HRT-a provedenom u studenom 2002. godine, a koji je proveden temeljem zahtjeva Hrvatskog sabora iz iste godine.
Zapisnik s tog nadzora izrađen je još u ožujku 2003. godine, no HRT-u je dostavljeno tek devet mjeseci kasnije - krajem prosinca 2003. godine, "i to točno na dan kada je Sabor podržao sastav nove Vlade", rekao je Šuker te dodao da je uobičajeno da se takav zapisnik stranci dostavlja već dan - dva nakon izrade.
HRT je Poreznoj upravi žalbu na porezno rješenje temeljeno na tom zapisniku dostavio u svibnju ove godine, a Samostalna služba za upravni postupak Ministarstva financija žalbu je odbila u listopadu ove godine, nakon čega je 5. prosinca ove godine Područni ured Porezne uprave Zagreb donio rješenje.
U tom postupku nema politikanstva, riječ je o klasičnom tehničkom postupku i rješenju kakvih se godišnje donese oko 13 tisuća, a čijim se detaljima ministar financija ne bavi, rekao je Šuker te dodao da je i on sam za rješenje saznao od novinara.
Dodao je da spomenuto rješenje HRT-u ne daje pravo na žalbu, ali omogućava da se pokrene upravni spor pred Upravnim sudom te da se zatraži odgoda ovrhe do okončanja postupka.
Šuker je na novinarski upit zbog čega HRT mora platiti PDV na pretplatu odnosno pristojbu kazao kako to nije istina, jer se od HRT-a traži samo da plati porez na proizvedeni i emitirani program, dakle "prodani proizvod" HRT-a.
Na taj način HRT zapravo godišnje zadržava 140 do 160 milijuna kuna proračunskog novca, odnosno u tom iznosu država i svi porezni obveznici financiraju proizvodnju programa HRT-a, zaključio je ministar financija.(Hina)
15.12.2005. | Pisane vijesti
Poništavanjem rješenja, sukladno Zakonu o općem upravnom postupku, poništavaju se i sve pravne posljedice koje je proizvelo to rješenje.
15.12.2005. | Pisane vijestiCilj ovoga projekta vrijednog 1,5 milijuna eura bio je pomoći Ministarstvu financija da razvije sustav politika, ustroj, procedure i metode vezane za unutarnju financijsku kontrolu u javnom sektoru i javnu reviziju.
Projekt je financirala Europska unija, a proveo ga je međunarodni konzorcij na čelu s francuskom tvrtkom SOFRECO u suradnji s Helm-Corporation Ltd iz Ujedinjenog Kraljevstva.
Od listopada 2003. do prosinca 2005. projekt je postigao sljedeće glavne rezultate:
*
uspostavljena je Uprava za harmonizaciju unutarnje revizije i financijske kontrole unutar Ministarstva financija
*
ustrojene su jedinice za unutarnju reviziju u svim ministarstvima
*
finalizirana je Strategija razvoja unutarnje financijske kontrole u javnom sektoru
*
donijet je Pravilnik o unutarnjoj reviziji proračunskih korisnika, Povelja unutarnjih revizora, Kodeks profesionalne etike kao i Priručnik za unutarnje revizore
Ovi rezultati pomoći će Ministarstvu financija i svim ostalim tijelima državne uprave da ostvare efikasan sustav kontroliranja, revidiranja i izvještavanja o korištenju proračunskih sredstava u skladu s praksom i preporukama Europske unije.
Prilikom predstavljanja rezultata projekta državni tajnik Ministarstva financija, g. Ante Žigman dodijelio je certifikate službenicima koji su u sklopu projekta položili ispit za zvanje ovlaštenoga unutarnjeg revizora. U ime Delegacije Europske komisije prisutnima se obratio g. Constantino Longares Barrio, voditelj Odjela za projekte II.
11.12.2005. | Pisane vijesti