Vijesti
Državna tajnica u Ministarstvu financija Martina Dalić izvijestila je da je fiskalna politika u prošloj godini napravila veliki korak u ostvarenju osnovnog cilja - usporen je rast vanjskog duga koji je u 2003. porastao za 15,5 posto BDP-a, a lani za 4,5 posto.
Deficit platne bilance smanjen je s 6,8 posto BDP-a u 2003. na 4,7 posto u 2004., a deficit državnog proračuna s 3,8 posto BDP-a na lanjskih 2,9 posto.
Državne financije više su zaduživanje države usmjerile na domaći sektor, čime je povećana likvidnost države, smanjen je primarni deficit i povećana državna štednja, odnosno tekući višak povećan je s 1 posto BDP-a u 2003. na 2,1 posto (za oko četiri milijarde kuna) u 2004., kaže Dalić.
Ukupni prihodi lanjskog proračuna ostvareni su na razini od 80,7 milijardi kuna, ili 7,7 posto više nego u 2003.
Prihodi poslovanja ostvareni su u iznosi od 80,4 milijardi kuna, a u strukturi tih prihoda najznačajniji su prihodi od poreza, koji čine 58,2 posto ukupnih prihoda poslovanja, a slijede ih prihodi od doprinosa (36,6 posto), dok se ostatak odnosi na pomoći, prihode od imovine, administrativnih pristojbi, prihode po posebnim propisima te ostale prihode.
Ukupni rashodi poslovanja, pak, utvrđeni su u iznosi od 83,204 milijarde kuna, odnosno uvećani su za 1,945 milijardi u odnosu na rebalansom utvrđeni plan lanjskog proračuna.
Najveći dio tog uvećanja odnosi se na trošak restrukturiranja i modernizacije HŽ-a, a ostatak na povećanje plaća, doprinosa i
sredstava za naknade zaposlenima, na programe poticanja zapošljavanja i razvoja trgovačkih društava, itd.
O prijedlogu obračuna lanjskog proračuna raspravljaju saborski klubovi.(Hina)
09.06.2005. | Pisane vijestiUvođenje markica na kavu Vlada predlaže novim zakonom o posebnom porezu na kavu kojeg je uputila u hitnu saborsku proceduru.
Markicama se, istaknuo je ministar financija Ivan Šuker, želi spriječiti krijumčarenje i srediti stanje na tržištu kave.
Naime, u 2003. uvezeno je 19 tisuća tona sirove kave, od koje se moglo dobiti oko 15 tisuća tona pržene, a na hrvatskom je tržištu prodano oko 7.400 tona, što znači da je na sivom tržištu završilo oko 6,5 tisuća tona kave.
Procjenjuje se da je proračun tako izgubio oko 70 milijuna kuna.
Ministar tvrdi da je već sama najava uvođenja markica potaknula sređivanje stanja na tržištu kave - prihodi od trošarina na kavu u prvih pet mjeseci za 18 posto su veći nego u isto vrijeme lani.
Vlada je Saboru poslala konačan prijedlog izmjena Ovršnog zakona koje daleko veću ulogu u ovršnom postupku daju javnim bilježnicima, predviđaju vođenje očevidnika o nekretninama i pokretninama koje se prodaju, a čija je vrijednost veća od 50 tisuća kuna, itd.
Cilj je izmjena ubrzati i pojednostaviti postupke ovrhe, rasteretiti sudove oko nespornih predmeta, itd.
Vlada je pristala jamčiti za rekonstrukciju županijske bolnice u Koprivnici.
Projekt ukupno vrijedan 75 milijuna kuna, financirao bi se zajmom Zagrebačke banke, a uz državu (na iznos od 64 milijuna kuna) za njega bi jamčila i Koprivničko-križevačka županija.
Jamstvo se, kaže ministar financija, daje po posve novom modelu i ne tereti državni proračun, nego dodatna sredstva županije namijenjena decentraliziranim poslovima u zdravstvu od 2007. do 2016.
Vlada na otvorenom dijelu sjednice nije odlučivala o sazivanju konstituirajućih sjednica županijskih i Skupštine Grada Zagreba - iako je bila na dnevnom redu, ta je točka 'preskočena' bez objašnjenja.
Prema dostavljenim materijalima, zagrebačka skupština trebala se konstituirati 14. lipnja, a ostalih županija 9. lipnja.(Hina)
01.06.2005. | Pisane vijesti"Sadašnji gospodarski razvoj Hrvatske pokazuje da mi relativno brzo možemo dostići razinu koja je uobičajena u razvijenim zemljama Europe, jer je Hrvatska posljednih godina pokazala da je jedna od najuspješnijih tranzicijskih ekonomija", kazala je na prezentaciji državna tajnica Ministarstva financija Martina Dalić. Tu su ocjenu svojim izlaganjima i prezentiranjem konkretnih podataka potkrijepili i viceguverner Narodne banke Hrvatske Boris Vujčić, predstavnik INA-e Stevo Kolundžić, predsjednik Upravnog odbora Privredne banke Zagreb Božo Prka, te Ljerka Puljić, predstavnica hrvatskog "Agrokora", koji je zahvaljujući ekspanziji prošlih godina - u ovom trenutku - postao regionalni lider, koji obuhvaća tržište od čak 30 milijuna stanovnika.
"Prezentacija Republike Hrvatske znači puno, jer je privukla puno ljudi iz cijeloga svijeta i dobro će odjeknuti među investitorima. Pokazan je uspjeh hrvatskog gospodarskog sustava, pa se treba nadati da će se to ubrzo osjetiti i u poslovanju hrvatskih firmi i njihovim kontaktima s potencijalnim investitorima", kazao je novinarima Chris Cviić, predstavnik EBRD-a koji je vodio hrvatsku prezentaciju.
I Narodna banka Hrvatske, kako je kazao viceguverner Vujčić, u usporedbi s drugima iz regije, na vodećem je mjestu. "Godišnja Skupština EBRD-a prilika je da se starim i novim investitorima predstavi naša politika", kazao je on, dodajući da Hrvatska još mora unapređivati uvjete koji će u budućnosti dati veću pravnu sigurnost stranim ulagačima.
Vujčić je, također, na okruglom stolu održanom u organizaciji talijanske banke "Intesa", kazao da će Hrvatska biti spremna za uvođenje eura kao službene valute za pet do sedam godina. "Ukoliko postanemo kandidat za ulazak u EU 2008. godine, euro ćemo uvesti 2011. godine ili godinu kasnije, zavisno od razdoblja kandidature", naglasio je Vujčić.
Ovogodišnje zasjedanje EBRD-a, na kojem sudjeluje oko tri tisuće gostiju iz svijeta - predstavnika banaka, vlada, ministara financija, investitora i predstavnika svjetskih kompanija, te 59 državnih izaslanstava, među kojima je i hrvatsko - završava se u ponedjeljak navečer.(Hina)
22.05.2005. | Pisane vijestiNa skupu sudjeluje oko 3.000 gostiju iz svijeta - predstavnika banaka, vlada, ministara financija, investitora i rukovodilaca svjetskih kompanija, a među 59 državnih izaslanstva je i hrvatsko koje predvodi državna tajnica u Ministarstvu financija Martina Dalić.
"EBRD je jedan od najznačajnijih investitora u Hrvatskoj, a ovaj je skup važan jer će najaviti buduću strategiju odnosno orijentaciju Europske banke za obnovu i razvoj na istok, prema zemljama Jugoistočne Europe, budući da su zemlje srednje Europe već ušle u EU. Hrvatska će nastaviti surađivati s EBRD, što je posebice značajno za mala i srednja poduzeća, budući da banka podupire razvoj privatnog sektora, te infrastrukturu za što postoje projekti", izjavila je
državna tajnica Martina Dalić predstavnicima hrvatskih medija koji prate bankarski skup u Beogradu.
Otvarajući 14. skupštinu EBRD srbijanski premijer Vojislav Koštunica je istakao kako su najvažniji ciljevi Vlade Srbije i srpskog društva moderniziranje ekonomije, podizanje životnog standarda građana, kao i da država i njene institucije budu stabilne i da se državna zajednica Srbija i Crna Gora integrira u Evropsku uniju.
"Ovo je najveći i najznačajniji skup u našoj zemlji u protekla tri desetljeća", rekao je Koštunica a to ovih dana ponavljaju i svi srbijanski ministri i bankari.
Uoči početka svoje godišnje skupštine u Beogradu EBRD je najavio zajam Srbiji od najmanje 200 milijuna eura, namijenjen poboljšanju cestovne infrastrukture i financijskog sektora.
U hrvatskom izaslanstvu, osim predstavnika Ministarstva financija, nalaze se i predstavnici Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija na čelu s državnom tajnicom Marijom Pejčinović-Burić, Hrvatske narodne banke na čelu sa zamjenikom guvernera Borisom Vujčićem te Hrvatske banke za obnovu i razvitak, kao i Ministarstva mora, turizma, prometa i razvitka.
Martina Dalić sudjelovala je u nedjelju na panel dikusiji o razvoju tržišta kapitala u jugoistočnoj Europi, a Marija Pejčinović Burić na panel razgovoru o ženama u gospodarstvu i politici.
U ponedjeljak 23. svibnja na Poslovnom forumu bit će održana prezentacija Republike Hrvatske popraćena interaktivnom raspravom sudionika prezentacije i svih prisutnih.
Zasjedanje u Sava centru popraćeno je jakim mjerama osiguranja i prosvjedima aktivista Greenpeacea. Srbijanska policija tijekom dana je privela 20 aktivista Greenpeacea i otpratila ih do Novog Sada sjeverno od Beograda. Među privedenima su bila i tri Nijemca te pet Austrijanaca, kao i aktivisti iz Srbije, Rusije, Nizozemske i Rumunjske, priopćio je glasnogovornik Greenpeacea Karsten Smid. Aktivisti su pred kongresnom dvoranom prosvjedovali zbog naftnih platformi koje ugrožavaju opstanak sivih kitova u sjevernim morima. Demonstranti su nosili natpise na kojima je pisalo: "Shell - bez novih naftnih platformi u Sakhalinu".
Beogradska policija je priopćila da su aktivisti Greenpeacea privedeni jer nisu na vrijeme prijavili prosvjednu akciju.(Hina)
21.05.2005. | Pisane vijesti
U Ministarstvu, kako se doznaje, nisu bili upoznati s uvođenjem tih mjera, te od guvernera Željka Rohatinskog očekuju da ih izvijesti o razlozima.
Savjet HNB-a jučer je stopu granične obvezne pričuve koju su banke dužne obračunavati na rast svog inozemnog zaduženja povećao sa sadašnjih 30 na 40 posto. Središnja banka to je obrazložila činjenicom da se, nakon blagog smanjenja početkom godine, ponovno ubrzalo inozemno zaduživanje banaka. Navodi se pritom da se osnovica za obračun granične pričuve smanjila sa siječanjskih 6,2 milijarde kuna na 5,9 milijardi u ožujku, da bi potom u travnju porasla na čak 8,8 milijardi kuna.
Ministarstvo će napraviti analizu mogućeg utjecaja najnovijih mjera, posebice mogućeg utjecaja na rast kamatnih stopa.
Ovisno o tome u Ministarstvu ne odbacuju ni mogućnost da se, umjesto na domaćem tržištu, država eventualno odluči i na zaduživanje u inozemstvu. Ovisno o najpovoljnijoj cijeni i uvjetima, država će i odlučiti, kažu izvori u Ministarstvu financija.
Poručuju pritom kako "država i građani ne mogu stalno plaćati greške monetarne politike".
Iz Ministarstva podsjećaju da se država, kako bi se usporio rast inozemnog duga, odlučila više oslanjati na domaće izvore, pa tako u ožujku ove godine nije izlazila s emisijom euroobveznica već se zadužila na domaćem tržištu. Država je time željela doprinijeti usporavanju vanjskog duga, povećanju likvidnosti, smanjenju kamatnih stopa. Mjerama HNB-a, procjenjuju, sve će se to okrenuti na drugu stranu.
Smatraju također i da je središnja banka takvim mjerama trebala reagirati još 2003., u vrijeme kada je i započet ubrzani rast inozemnog duga.
U Ministarstvu odbacuju moguće špekulacije da se novim mjerama u stvari ide na ruku državi i posredno daje prostor za inozemno zaduženje države.
Nema potrebe da središnja banka državi stvara taj prostor, jer ga država ima i bez problema se i pod povoljnijim uvjetima može zadužiti vani, kažu.
Ističu također kako će ekonomska politika i nadalje biti usmjerena stagnaciji i smanjenju vanjskog duga.
Najbolji način da država utječe na to je smanjenje proračunskog deficita, što je i predviđeno fiskalnim projekcijama, kažu u Ministarstvu.
Navode kako je prošle godine deficit konsolidirane opće države iznosio 4,9 posto BDP-a, dok je 2003. iznosio 6,3 posto, što pokazuje da su učinjene velike fiskalne prilagodbe.
Kako se deficit u ovoj godini ne bi povećao Vlada je planirala i visok prihod od privatizacije, od 4,5 milijardi kuna. Bitno je da se postigne dobra cijena, možda će se i odgoda druge faze privatizacije Ine do kraja godine pokazati kao veliki dobitak za proračun, kažu u Ministarstvu financija, dodajući da se kašnjenje u ostvarenju tog, ionako jednokratnog prihoda, može premostiti mosnim kreditiranjem.
Pred Vladom bi se sutra trebao naći godišnji obračun proračuna za prošlu godinu.
Ukupni su rashodi proračuna prošle godine iznosili 83,1 milijardu kuna, a deficit konsolidirane opće države 10,2 milijarde, odnosno 4,9 posto BDP-a.
Deficit bi bio vjerojatno u okvirima planiranih 4,5 posto BDP-a da su ostvareni planirani prihodi od trošarina, te da nije bilo kašnjenja uplate dijela dividende od HT-a, kažu u Ministarstvu financija.(Hina)
19.05.2005. | Pisane vijestiMjere HNB-a, donesene bez konzultacija s Vladom i Ministarstvom, vjerojatno će dovesti do smanjenja likvidnih sredstava banaka i povećanja kamata, kazao je Šuker na sjednici Vlade.
Središnja banka u srijedu je sa 30 na 40 posto povećala graničnu obveznu pričuvu banaka na novo inozemno zaduženje.
Šuker je opovrgnuo da je država generator rasta vanjskog duga, iako, kaže, neki za monetarnu politiku opet žele optužiti državu.
Država se, kazao je, najpovoljnije mogla zadužiti vani, ali se, osim euroobveznica u iznosu 500 milijuna eura početkom prošle godine, nije više zaduživala na vanjskom, nego na domaćem tržištu.
Oporbi na prigovore da raste javni dug, odgovara tvrdnjom da javni dug nije tako velik, ni dramatičan.
Proračunski deficit može se pokriti ili zaduženjem ili privatizacijskim prihodima. Država 2004. nije imala značajnijih privatizacijskih prihoda, pa je deficit financiran zaduženjem, kaže ministar.
Ističe da je javni dug posljedica deficita, a da je Vladin cilj deficit do 2007. smanjiti ispod 3 posto.
Vlada se na sjednici pohvalila da je proračunski deficit sa 6,3 posto BDP-a u 2003. smanjila na 4,9 posto u prošloj godini, što je, doduše, nešto više od planiranih 4,5 posto BDP-a.
Vlada je prihvatila obračun proračuna za 2004., koji, rečeno je, pokazuje punu vjerodostojnost i transparentnost.
Ministar Šuker opovrgnuo je da će država ukinuti poticaje za stambenu štednju, tumačeći da nije cilj ukidanje, nego dogovoriti bolji model.
Naveo je podatke da je država u proteklih sedam godina za poticanje stambene štednje izdvojila više od milijardu kuna, a štedionice, koje imaju 655.000 ugovora o stambenoj štednji, odobrile su tek 11.000 kredita, u iznosu 375 milijuna kuna.
Vlada je odlučila objaviti i Memorandum koje su države sljednice bivše Jugoslavije sklopile sa Ruskom Federacijom o reguliranju tzv. klirinškog duga bivše SSSR-a.
Na Hrvatsku se odnosi 185,7 milijuna dolara klirinškog duga, a pregovaralo se da se naplati kroz isporuku opreme za termoelektrane u Sisku i Osijeku, dva protupožarna zrakoplova, te izgradnju plinovoda na hrvatsko-mađarskoj granici.
Potvrda Memoranduma, sklopljenog još u rujnu 2003., preduvjet je za početak pregovora o sporazumu s Rusijom o naplati duga.
Uzgajivačima riba i školjaka u Malostonskom zaljevu i Malom moru, a njih je 117, Vlada je produljila koncesiju do konca 2010.
Vladin potpredsjednik Damir Polančec vodit će povjerenstvo za koordinaciju financiranja obrazovnih, kulturnih, znanstvenih i zdravstvenih projekta Hrvata u BiH, za što će Hrvatska ove godine izdvojila 26,2 milijuna kuna.(Hina)
19.05.2005. | Pisane vijesti"Ministarstvo financija radi na unapređenju sustava stambene štednje u Republici Hrvatskoj i boljem korištenju državnih poticajnih sredstava za tu namjenu, a ne na ukidanju poticaja.
Ministarstvo financija ne protivi se uvođenju sustava međufinanciranja u rad stambenih štedionica. Tome treba prethoditi analiza sustava stambene štednje, koju će napraviti Ministarstvo, kako bi se vidjelo gdje postoje mogućnosti za njegovo unapređenje i bolje korištenje raspoloživih fondova u stambenim štedionicama. Nakon analize bi na jesen mogao uslijediti prijedlog mogućih izmjena sustava stambene štednje s ciljem poboljšanja.
Također, Ministarstvo financija je otvoreno za suradnju sa stambenim štedionicama na unapređenju sustava stambene štednje."
18.05.2005. | Pisane vijestiGovoreći na današnjem okruglom stolu o utjecaju stambene štednje na gospodarstvo i državni proračun, održanom u Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK), Samodol je kazao da je Ministarstvo otvoreno za suradnju te da bi mogle uslijediti nove ideje, ali i promjene u dosadašnjem sustavu poticaja.
Od ukupnih obveza države temeljem poticaja stambenim štedionicama, oko jedne milijarde kuna, moglo se, kaže, izgraditi 2.500 stanova, prosječne veličine 60 četvornih metara, uzme li se u obzir da primjerice kvadrat stana stoji 900 eura, a u proračun bi se kroz PDV vratilo oko 200 milijuna kuna.
Iz državnog proračuna štedišama je do sada isplaćeno oko 683 milijuna kuna poticajnih sredstava, s time da poticaj za 2004. godinu, 360 milijuna kuna, još nije isplaćen.
U Hrvatskoj djeluju četiri stambene štedionice - Prva stambena štedionica, Raiffeisen stambena štedionica, Wuestenrot stambena štedionica i PBZ stambena štedionica - čija je ukupna aktiva krajem prošle godine iznosila 4,7 milijardi kuna.
Dosad je odobreno stambenih kredita u vrijednosti 373 milijuna kuna.
Voditelj Odjela komitenti/krediti Wuestenrot stambene štedionice Ivan Ostojić ističe da je broj stanovnika koji raspolažu sa ugovorom stambene štednje u ukupnoj populaciji u Hrvatskoj prilično nizak u odnosu na zemlje EU i iznosi tek 11,6 posto. Razlog tome je i u činjenici da sustav stambene štednje nije mijenjan od 1997.
Hrvatska je jedina zemlja u Europi u kojoj stambene štedionice nemaju mogućnosti financirati stambenu izgradnju i odobravati kredite za međufinanciranje, ustvrdio je Ostojić dodajući da je i zbog toga udio ukupno plasiranih kredita u prikupljenim depozitima nezadovoljavajući, a potpredsjednik Europske udruge stambenih štedionica te posebni opunomoćenik UN-a za pitanja stanovanja i financiranja stambenih potreba Herbert Pfeiffer kazao je kako je sustav stambene štednje bolji od ostalih ponajprije zbog investicija u nove objekte te renoviranja objekata. Naveo je primjer Slovačke u kojoj je renoviranje prioritet i u tome je upravo značajna uloga stambenih štedionica. Tako primjerice 10 posto stambene štednje otpada na novu stanogradnju, a 90 posto na renoviranje. Smatra da bi Hrvatska trebala što prije uvesti međufinanciranje.
Međufinanciranje je odobravanja stambenog kredita štedišama još za vrijeme trajanja stambene štednje, a nepostojanje međufinanciranja, kako su isticali predstavnici štedionica, predstavlja glavnu kočnicu razvoju stambenih štedionica. (Hina)
17.05.2005. | Pisane vijesti"Postupak ustroja Registra koncesija je u samoj finalizaciji i može se očekivati skori početak njegova operativnog funkcioniranja", kazao je Dragić u razgovoru za Hinu.
Ministarstvo financija krajem studenoga 2004. objavilo je Pravilnik o ustroju i vođenju Registra koncesija, a svi davatelji koncesija - Vlada, resorna ministarstva, ili izvršna tijela županija, odnosno gradova i općina - do kraja siječnja ove godine bili su dužni Ministarstvu dostaviti ispunjene pripadujuće obrasce i ugovore o koncesiji.
Ministarstvo financija zaprima originale ugovora i obrasce, evidentira ih (urudžbira), kopira i sprema za otpremu Financijskoj agenciji (FINA).
Pravilnik, naime, omogućava da Ministarstvo poslove vođenja registra povjeri drugoj pravnoj osobi.
Ministarstvo je u pregovorima s FINA-om o poslovima koje će FINA voditi u ime i za račun Ministarstva, a u strukturi tih poslova su i poslovi vođenja Registra koncesija sukladno Pravilniku. Kada se završe pregovori s FINA-om i potpiše ugovor o suradnji stvorit će se uvjeti za početak uspostave Registra koncesija koji će se objaviti na Internet stranicama Ministarstva financija, ističe Dragić.
U Ministarstvu je, kaže, trenutno oko 4.000 zaprimljenih prijava i ugovora o koncesijama, a za očekivati je i veći broj koncesija.
U ispunjavanju svojih obveza davatelji koncesija najčešće su se suočavali s problemom ispunjavanja obrazaca i evidentiranja podataka iz ugovora o koncesijama. Stručne upute o ispunjavanju obrazaca i način rješavanja nastalih problema Uprava za gospodarstvo je davala davateljima koncesija u skoro svim županijama, od prosinca prošle do ožujka ove godine, kaže Dragić.
Pravilnik o ustroju i vođenju Registra koncesija, jedinstvene elektroničke evidencije ugovora o svim koncesijama na području Hrvatske, jamči i javnost Registra. Pravilnikom je definirano da se javnim podatcima smatraju: naziv davatelja koncesije, matični broj davatelja koncesije, naziv/ime korisnika koncesije, datum početka ostvarivanja koncesije, datum isteka koncesije, naziv (vrsta) koncesije i lokacija koncesije.
Prema tome, napominje Dragić, iznosi ugovornih naknada nisu javni podatci i neće se objavljivati.
No, samim će se Registrom osiguravati i evidencija plaćanja naknade koja će biti dostupna davatelju koncesije, odnosno ministarstvu, ili izvršnom tijelu županije odnosno grada. Tako će se, prema Pravilniku, u registru evidentirati i je li korisnik koncesije podmirio sve svoje obveze utvrđene ugovorom. Ako korisnik koncesije nije podmirio dug iz prethodnog razdoblja, svakom sljedećom uplatom najprije se podmiruje zaostali dug po redoslijedu dospijeća, i to tako da se prvo podmiruje iznos obračunane zakonske zatezne kamate za pojedinu ratu, a zatim iznos rate.
Naknade od koncesija prihod su davatelja koncesija, znači državnog ili proračuna lokalnih jedinica.
Državnim je proračunom za ovu godinu od naknada za koncesije planiran prihod od 340,7 milijuna kuna, što je upola manje nego li prošle godine. No, prošla je godina, objašnjavaju u Ministarstvu financija, bila "atipična" i planirani su viši prihodi zbog novih koncesija za treću GSM mrežu i novog operatera u mobilnoj telefoniji.(Hina)