Vijesti

NOVE DRŽAVNE OBVEZNICE UVRŠTENE NA OBJE BURZEU službeno tržište Zagrebačke burze te Prvu kotaciju Varaždinske burze danas je uvršteno novo izdanje petogodišnjih državnih obveznica vrijedno 3 milijarde kuna, kojim će se trgovati pod burzovnom oznakom RHMF-O-103A.

Trgovanje ovim obveznicama na Zagrebačkoj je burzi započelo danas u 10 sati, dok će njihov prvi trgovinski dan na Varaždinskoj burzi biti sutra.

Obveznice na naplatu dospijevaju 8. ožujka 2010. godine, nose fiksnu kamatnu stopu od 6,750 posto godišnje, a kamate se isplaćuju polugodišnje u jednakim iznosima.

Cijena ovog izdanja bila je 100 posto, a agenti, pokrovitelji izdanja i vodeći aranžeri su Privredna banka Zagreb, Raiffeisenbank Austria i Zagrebačka banka.

U sindikatu banaka sudjelovale su i Erste&Steierm?rkishe Bank te HVB Splitska banka kao su-vodeći aranžeri, kao i Hrvatska poštanska banka te Hypo Alpe-Adria-Bank kao aranžeri.

Sredstva od ovog izdanja državnih obveznica, kako je ranije najavio ministar financija Ivan Šuker, iskoristit će se za otplatu obveza koje su dospjele u siječnju i veljači, te onih koje dospjevaju u ožujku. Dijelom sredstava će se servisirati i domaći javni dug koji dospijeva u ovoj godini, a oko 500 milijuna kuna iskoristit će se za pokriće tekućeg deficita do trenutka dok se ne ostvare prihodi planirani od privatizacije.(Hina)

08.03.2005. | Pisane vijesti

POREZNICI DO SADA U SUSTAV UNIJELI VIŠE OD 865 TISUĆA PRIJAVAPoreznici su do danas u svoj sustav unijeli 865.376 prijava poreza na dohodak za 2004. godinu, a kako je unos još u tijeku predviđaju da će se ispuniti očekivanja o oko 900.000 poreznih prijava, doznaje se u Ministarstvu financija. Poreznici, naime, očekuju da će s unosom prijava završiti ovih dana, kada će imati i potpunije podatke o ukupnom broju, kao i o podatke po područnim uredima.

Prijave poreza na dohodak hrvatski su građani podnosili do 28. veljače, a mogle su se poslati i preporučenom pošiljkom.

Ove godine poreznici očekuju oko 900.000 poreznih prijava, nešto više nego lani, ponajprije zbog činjenice da će se za prošlu godinu priznavati iste porezne olakšice kao i za 2003. To znači da će se pojedinačno do najviše 12.000 kuna moći ostvariti za svaku poreznu olakšicu - kupnju ili izgradnju ili investicijsko održavanje stambenog prostora, ili za kamate po stambenim kreditima, za podstanarstvo, za zdravstvene usluge i nabavu ortopedskih pomagala.

Od ove pak godine te će se porezne olakšice kumulirati, odnosno ukupno će se moći ostvariti najviše 12.000 kuna olakšica.(Hina)

06.03.2005. | Pisane vijesti

VLADA DONIJELA ODLUKU O IZDAVANJU NOVIH KUNSKIH OBVEZNICAHrvatska Vlada donijela je danas odluku o izdavanju kunskih obveznica na domaćem tržištu, u vrijednosti 3 milijarde kuna, izjavio je novinarima ministar financija Ivan Šuker.

Riječ je o petogodišnjim obveznicama, dospjeća 2010, čija je kamatna stopa i prinos 6,75 posto, a cijena izdanja je 100 posto.

Ta će se sredstva iskoristiti za vraćanje 1,3 milijardi kuna dospjelih obveza po kreditima, pri čemu je najviše obveza prema Londonskom i Pariškom klubu (590 milijuna kuna) te prema euro i samuraj obveznicama (390 milijuna kuna). Te su obveze dospjele i podmirene u siječnju i veljači, za što se država kratkoročno zadužila, pojasnio je ministar.

Dio sredstava od novog izdanja obveznica, 820 milijuna kuna, iskoristit će se za kupnju deviznih sredstava kako bi se podmirile obveze koje dospijevaju u ožujku, a ostatkom će biti servisiran domaći javni dug koji dospjeva u ovoj godini.

Iznos od 500 milijuna kuna iskoristit će se za pokriće tekućeg deficita do trenutka dok se ne ostvare prihodi planirani od privatizacije. Naime, podsjetio je Šuker, u proračunu za ovu godinu ti su prihodi planirani u iznosu 4,5 milijardi kuna, ali oni ne pritječu dok se privatizacije ne realiziraju, za razliku od rashoda koji imaju svoju dinamiku.

Šuker ocjenjuje da je nova emisija kunskih obveznica veliki doprinos države oživljavanju financijskog tržišta te usporavanju rasta vanjskog duga države.

"Ovime se vanjski dug države ne povećava", ustvrdio je Šuker dodajući da je zaduženje isključivo za povrat starih dugova. Podsjetio je i da je Zakonom o izvršenju proračuna za 2005. predviđeno da se država može zadužiti u ukupnom iznosu od 12,18 milijardi kuna isključivo za financiranje dospjelih obveza temeljem starih dugova, uglavnom vanjskog duga.

Hrvatska narodna banka (HNB) sredinom je veljače donijela odluku kojom se smanjuje minimalna stopa pokrivenosti deviznih obveza banaka deviznim potraživanjima s 35 na 32 posto, čime se oslobodilo oko 4 milijarde kuna. HNB, Ministarstvo financija i poslovne banke dogovorili su aranžman zaduživanja države na domaćem tržištu za 3 milijarde kuna, kazao je Šuker.

Vodeći agenti i pokrovitelji izdanja su Privredna banka Zagreb (PBZ), Raiffeisenbank Austria (RBA) i Zagrebačka banka (ZABA). Knjiga upisa otvorena je danas, a zatvara se u 15 sati u ponedjeljak, 7. ožujka.

Obveznice će biti izdane 8. ožujka a u prve kotacije Zagrebačke i Varaždinske burze biti će uvrštene u srijedu, 9. ožujka.

03.03.2005. | Pisane vijesti

CARINICI CARINSKE ISPOSTAVE BAJAKOVO PRONAŠLI VEĆU KOLIČNU SKRIVENIH CIGARETADjelatnici Carinske ispostave Bajakovo pronašli su 02. ožujka 2005. godine, u prepravljenom skrivenom prostoru kamiona njemačkih registarskih oznaka, kojim je upravljao državljanin BiH, veću količinu cigareta. Radi se o 3.966 šteka cigareta "MEMPHIS" u vrijednosti 297.450,00 kuna.

 

Naime, u pregarđenom djelu tovarnog prostora kamiona tzv. Spuštanjem stropa cerade nadograđen je lažni stropni dio u visini od 40 cm gdje je bilo skriveno 3.966 šteka cigareta "MEMPHIS".

U svezi naprijed navedenog protiv prekršitelja proveden je carinsko prekršajni postupak, te je protiv istog pokrenut kazneni postupak od strane nadležne PU Vukovarsko-srijemske.

02.03.2005. | Pisane vijesti

OBAVJEST O PRIVREMENOJ OBUSTAVI PROMETA NA GRANIČNOM PRIJELAZU KAŠTEL "“ PROMET ĆE BITI PREUSMJEREN NA PLOVANIJU I POŽANEOvim obavještavamo javnost da će zbog izvođenja radova na zapadnom kraku Istarskog ipsilona, promet na graničnom prijelazu Kaštel biti privremeno obustavljen u svrhu zaštite sigurnosti ljudi i imovine. Promet neće biti dozvoljen kako slijedi:

Četvrtak, 03.03.2005. u vremenu od 07,00 do 17,00 sati;

Petak, 04.03.2005. u vremenu od 08,00 do 16,00 sati;

Subota, 05.03.2005. u vremenu od 08,00 do 16,00 sati.

Slijedom navedenog, promet će biti preusmjeravan na druge granične prijelaze Plovaniju i Požane.

01.03.2005. | Pisane vijesti

STIGLO 700.000 POREZNIH PRIJAVA, DANAS ZADNJI DANHrvatski su građani do danas podnijeli gotovo 700.000 prijava poreza na dohodak za 2004., a to mogu učiniti još samo danas, kada će uredi i ispostave porezne uprave raditi do 19 sati, doznaje se u Poreznoj upravi.

Prijave se mogu poslati i preporučeno do 24 sata, odnosno priznavat će se sve prijave poslane s današnjim datumom.

Očekivanja poreznika su da će za 2004. biti podneseno oko 900.000 poreznih prijava, nešto više nego lani, što znači da bi zadnjeg dana građani trebali poslati odnosno dostaviti još oko 200.000 poreznih prijava.

Razlog tomu leži u činjenici da će se za 2004. priznavati iste porezne olakšice kao i za 2003., odnosno pojedinačno do najviše 12.000 kuna moći će se ostvariti za svaku poreznu olakšicu - kupnju ili izgradnju ili investicijsko održavanje stambenog prostora, ili za kamate po stambenim kreditima, za podstanarstvo, za zdravstvene usluge i nabavu ortopedskih pomagala.(Hina)

27.02.2005. | Pisane vijesti

JOŠ TJEDAN DANA ZA SLANJE POREZNIH PRIJAVA ZA 2004.Porezna uprava zaprimila je do danas 350.000 prijava poreza na dohodak građana za 2004., što je oko 39 posto od ukupnog broja poreznih prijava koje poreznici očekuju zaprimiti do zaključno 28. veljače. Očekivanja poreznika su da će za 2004. biti podneseno oko 900.000 poreznih prijava, nešto više nego lani, što znači da bi u tjedan dana građani trebali poslati još oko 550.000 poreznih prijava.

Razlog tomu leži u činjenici da će se za 2004. priznavati iste porezne olakšice kao i za 2003., odnosno pojedinačno do najviše 12.000 kuna moći će se ostvariti za svaku poreznu olakšicu - kupnju ili izgradnju ili investicijsko održavanje stambenog prostora, ili za kamate po stambenim kreditima, za podstanarstvo, za zdravstvene usluge i nabavu ortopedskih pomagala.

Po tumačenjima poreznika, objavljenima na njihovoj web stranici, neće se moći priznati računi samo za materijal kod investicijskog održavanja stana ili kuće ukoliko istodobno nema računa za obavljenje usluge, kao ni takve usluge bez obzira na račun ukoliko su nekretnine u vlasništvu nekog drugog, primjerice roditelja.

Na računima iz ljekarni, po službenoj uputi Porezne uprave, ne treba biti upisano ime i prezime.

Poreznici će priznavati i preslike računa koji su ovjereni kod javnog bilježnika.

Među 75 pitanja i odgovora nalaze se i pitanja vezana uz korištenje osobnog odbitka supružnika, slučajeva preuzimanja plaćanja kredita nakon što je vlasnik umro, promjena prebivališta ako istodobno nije promjenjena osobna iskaznica i sl.

Među zanimljivijim je odgovorima i onaj da se ugradnja alarma ili pak ugradnja bojlera za toplu vodu u kupaoni i kuhinji smatra investicijskim ulaganjem kao i primjerice ugradnja PVC stolarije ili zamjena fasade kuće, uz naravno priložene računa za materijal i uslugu ugradnje. No, istodobno se vanjski priključak vode, struje ili plina, odnosno račun komunalnom poduzeću ili općini za sufinanciranje vodovoda ne priznaje.

Kod primjerice pretvaranja postojećeg tavana u stambeni prostor trošak se neće priznati ako se gradi zasebna stambena jedinica odnosno hoće ako se radi o dovršenju postojeće stambene jedinice.

Osobama koje imaju ugovor o doživotnom uzdržavanju, po kojemu prijenos vlasništva nastupa poslije smrti vlasnika nekretnine, bez obzira što žive na istoj adresi ne može se priznati investicijsko održavanje jer je uvjet za to da je nekretnina u vlasništvu podnositelja porezne prijave.(Hina)

20.02.2005. | Pisane vijesti

PITANJA I ODGOVORI O POREZIMAPrema Zakonu o porezu na dohodak obveznici poreza na dohodak dužni su nakon isteka poreznog razdoblja (kalendarske godine) podnijeti godišnju poreznu prijavu propisanog oblika i sadržaja. Godišnja porezna prijava podnosi se nadležnoj ispostavi Porezne uprave do kraja veljače tekuće godine za prethodnu godinu. U dodatku možete pročitati najčešća pitanja postavljena na seminarima o godišnjim poreznim prijavama na koja su odgovorili djelatnici Porezne uprave.

Nadamo se da će ova pitanja i odgovori pridonijeti Vašem boljem razumijevanju porezne problematike te pomoći u predaji poreznih prijava.

Pitanja i odgovori o poreznim prijavama

15.02.2005. | Pisane vijesti

POTPISANI UGOVORI O DAROVNICAMA IZMEčU SVJETSKE BANKE I VLADE REPUBLIKE HRVATSKE\r\nDAROVNICE ZA SUFINANCIRANJE PROJEKTA OČUVANJA KRŠKIH EKOLOŠKIH SUSTAVA I ZA PRIPREMU PROJEKTA ODRŽIVOG ZDRAVSTVENOG SUSTAVAU Ministarstvu financija su danas potpisani Ugovori o dvjema darovnicama između Svjetske banke i Vlade RH za sufinanciranje Projekta očuvanja krških ekoloških sustava i za pripremu Projekta održivog zdravstvenog sustava. Ugovore o darovnicama potpisao je u ime Vlade Republike Hrvatske Ivan Šuker, ministar financija, a u ime Svjetske banke Albert Martinez, v.d. voditelj Regionalnog Ureda Svjetske banke u Zagrebu.

Potpisivanju ugovora bili su nazočni ministar kulture Božo Biškupić, državni tajnik u Ministarstvu zdravstva Velimir Božikov, veleposlanik Kraljevine Norveške Knut Toraasen i savjetnik japanskog veleposlanika Hidehiro Hosaka.

Prva darovnica u iznosu od 200.000,00 USD, za koju je sredstva osigurala Vlada Kraljevine Norveške, namijenjena je Ministarstvu kulture za sufinanciranje Projekta očuvanja krških ekoloških sustava - Program malih potpora u okviru tog projekta. Program bi trebao potaknuti poduzetništvo uz očuvanje prirode krškog područja RH i pospješiti razvoj suradnje lokalnog stanovništva s nacionalnim parkovima i parkom prirode koji su uključeni u projekt. Sredstva darovnice namijenjena su fizičkim i pravnim osobama s područja županija uključenih u projekt, a dodjeljivat će se na temelju javnog natječaja Ministarstva kulture. Projekt očuvanja krških ekoloških sustava od 2004. provodi Ministarstvo kulture, a njegovo dovršenje planirano je 2007. Za projekt su 2002. godine odobrena sredstva Fonda za globalni okoliš u iznosu od 5,07 mil USD putem Međunarodne banke za obnovu i razvoj.

Druga darovnica u iznosu od 425.000,00 USD za koju je sredstva osigurala Vlada Japana namijenjena je Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi za pripremu Projekta održivog zdravstvenog sustava. Glavni cilj projekta je poboljšanje rezultata zdravstvenog sustava u Hrvatskoj kroz veću učinkovitost, održivo financiranje i odgovarajuću zdravstvenu zaštitu stanovništva, te uvođenje novih poticaja koji bi imali funkciju katalizatora promjena u sustavu pružanja zdravstvenih usluga. Priprema projekta planira se dovršiti do kraja 2005. godine.

U okviru dosadašnje vrlo uspješne suradnje s Međunarodnom bankom za obnovu i razvoj, Republici Hrvatskoj je od primanja u punopravno članstvo 25. veljače 1993. godine, odobreno ukupno trideset i sedam darovnica u ukupnom iznosu od preko 33 milijuna USD za pripremu i provedbu niza projekata. Danas potpisana dva nova Ugovora o darovnicama trebali bi pomoći uspješnoj pripremi i provedbi dvaju vrlo važnih projekata Ministarstva kulture i Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi koji su uključeni u Strategiju suradnje Svjetske banke i Republike Hrvatske.

10.02.2005. | Pisane vijesti

MANJAK PRORAČUNA U JEDANAEST MJESECI 10,9 MILIJARDI KUNADeficit proračuna konsolidirane središnje države u jedanaest mjeseci prošle godine iznosio je 10,95 milijardi kuna, podatci su Ministarstva financija objavljeni u mjesečnom statističkom prikazu. Deficit konsolidirane središnje države iskazan je prema metodologiji GFS 1986, bez kapitalnih prihoda, na gotovinskoj osnovi. Konsolidirana središnja država uz državni proračun uključuje i poslovanje izvanproračunskih fondova i agencija (zavodi za mirovinsko i socijalno osiguranje, DAB, HAC, HC, HFP).

Prema podatcima Ministarstva financija, ukupni prihodi i potpore proračuna konsolidirane središnje države u jedanaest mjeseci prošle godine iznosili su 76,86 milijardi kuna, a rashodi su bili 78,8 milijardi kuna, odnosno s neto posudbama 87,8 milijardi kuna.

Samo državni proračun u jedanaest je mjeseci prošle godine uprihodovao 70,95 milijardi kuna, što je 86,2 posto prihoda planiranih rebalansom proračuna, dok su rashodi izvršeni u iznosu 75,57 milijardi, ili 90,8 posto planiranog.

Rashodi i neto posudbe državnog proračuna u jedanaest mjeseci prošle godine iznosili su ukupno 78,34 milijarde kuna.

Prema metodologiji GFS 1986, ukupni je manjak središnjeg državnog proračuna u tom razdoblju iznosio 7,39 milijardi kuna.

Prema podatcima Ministarstva financija, najznačajniji prihodi središnjeg državnog proračuna i nadalje su PDV i socijalni doprinosi.

Tako je središnji proračun od PDV-a u jedanaest mjeseci prošle godine prikupio 26,99 milijardi kuna ili 6,6 posto više nego u istom razdoblju 2003., dok su prihodi od socijalnih doprinosa porasli za 7,6 posto i od njih je proračun prikupio 26,71 milijardu kuna.

Blagi porast bilježi se i kod trošarina od kojih je prikupljeno oko 7,3 milijarde kuna, ili 1,8 posto više nego u jedanaest mjeseci 2003., kao i kod poreza na dobit (2,86 milijardi kuna ili 1,1 posto više).

Manje je pak prikupljeno od poreza na dohodak (2,75 milijardi kuna ili 1,1 posto manje nego u istom razdoblju 2003.), dok je po osnovi poreza na međunarodnu trgovinu i transakcije prikupljeno 1,6 milijardi kuna. To je 10,2 posto manje nego li u jedanaest mjeseci 2003., ali je to, napominju analitičari Ministarstva financija, očekivano s obzirom na brojne ugovore o slobodnoj trgovini te liberalizaciju vanjskotrgovinske razmjene.

Na rashodnoj pak strani proračuna, od ukupno 75,57 milijardi kuna, gotovo polovica, točnije 48,3 posto ili 36,53 milijarde kuna 'otišla' je na socijalne naknade, ponajprije za isplatu mirovina, posebno starosnih, te nešto manje invalidskih i obiteljskih mirovina.

Za naknade za socijalnu pomoć proračun je u jedanaest mjeseci prošle godine isplatio 10,23 milijarde kuna, pri čemu je najviše utrošeno za isplatu obiteljskih i invalidskih mirovina, doplatka za djecu itd.

Više od četvrtine ukupnih proračunskih rashoda (26,7 posto) ili iznos od 20,15 milijardi kuna rashod je proračuna za naknade zaposlenima, pri čemu se najveći dio (17,06 milijardi kuna) odnosi na plaće.

Rashodi za subvencije, koje se sastoje od subvencija trgovačkim društvima u javnom i izvan javnog sektora, izvršeni su u iznosu 4,53 milijarde kuna. Proračun je za subvencije trgovačkim društvima u javnom sektoru u jedanaest mjeseci prošle godine izdvojio 2,56 milijardi kuna, a najveći dio tih subvencija otišao je za subvencije Hrvatskim željeznicama.(Hina)

10.02.2005. | Pisane vijesti