Vijesti
Domaćin ovog najvećeg regionalnog burzovnog skupa je Zagrebačka burza, član i jedan od osnivača Federacije, a uz skupštinu u Novigradu se održava i prateća informatička konferencija.
Žigman je podsjetio na odluku Vlade da se ubrza proces privatizacije, čime će se pridonijeti da se na hrvatskim burzama nađu dodatne količine vrijednosnih papira i time dodatno oživi tržište.
Također, dodao je, i sama će država nastaviti s aktivnom ulogom na tržištu kapitala i time doprinijeti i likvidnosti tržišta, ali i popunjavanju potražnje. Već idućeg tjedna tako će biti izdana 300 milijuna eura vrijedna treća tranša desetogodišnjih državnih obveznica, a sredstva iz tog izdanja najvećim će dijelom biti namijenjena isplati obveznica koje dospijevaju na naplatu.
Kako je Vlada temeljem novog stand-by aranžmana s Međunarodnim monetarnim fondom odlučila da 'neće ići sa samuraj obveznicama', dodao je Žigman, daljnja će se zaduživanja vršiti na domaćem tržištu, a nova se izdanja mogu očekivati i do kraja ove godine.
Na skupštini se, između ostalog, raspravljalo o aktivnostima FEAS-a u idućoj godini, restrukturiranju Federacije, zajedničkom projektu i suradnji sa Organizacijom za ekonomsku suradnju i razvoj na izradi kodeksa "najboljih poslovnih praksi" te čitavom nizu pitanja važnih za daljnji razvoj regionalnih burzi.
FEAS čine burze ukupno 25 zemalja euroazijske regije, a uz Zagrebačku, članice ove Federacije su, primjerice burze Rumunjske, Bugarske, Makedonije i Turske te još 20 zemalja od Bliskog istoka pa sve do daleke istočne Azije.
Na ovogodišnjoj su skupštini u članstvo primljene i četiri nove članica, tj. burze iz Abu Dabija, Beograda, Sarajeva i Banja Luke.
Uz skupštinu Federacije, na ovom se najvećem regionalnom burzovnom skupu održava i informatička konferencija na kojoj vodeće informatičke tvrtke iz područja burzovnih i financijskih servisa, poput Hewlett Packarda, Computershare i talijanskog SIA S.p.A. prezentiraju strateške aspekte potrebe za regionalnom kooperacijom i integracijom radi osiguranja likvidnosti i financiranja lokalnih i regionalnih gospodarskih aktivnosti.
16.09.2004. | Pisane vijestiU članstvo Odbora na rok od četiri godine imenovani su: dr. Zdenko Prohaska, Ministarstvo financija, mr. Igor Jemrić, Hrvatska narodna banka, Jasna Borić, Hrvatska gospodarska komora, Tea Martinčić, Hrvatska udruga poslodavaca, dr. Marijan Ćurković, udruženja financijskih institucija pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, dr. Zoran Bohaček, Hrvatska udruga banaka i Gordana Zekanović, Hrvatska udruga za zaštitu potrošača.
Zadatak Odbora kao stručnog tijela je da, na temelju statističkih podataka dobivenih od Hrvatske narodne banke, daje preporuke Vladi Republike Hrvatske za dono¬šenje uredbe o visini zateznih kamatnih stopa te uredbe o visini najviših stopa ugovornih kamata na novčane obveze.
Odbor će običnom većinom glasova svih članova na prvoj sjednici izabrati predsjednika i njegova zamjenika.
Ministar Šuker imenovao je članove Odbora sukladno Zakonu o kamatama koji je stupio na snagu 20. srpnja 2004. godine, a na prijedlog Ministarstva financija, Hrvatske narodne banke, Hrvatske gospodarske komore, Hrvatske udruge poslodavaca i udruženja financijskih institucija i potrošača.
16.09.2004. | Pisane vijestiTeme sastanka bile su Nacrt prijedloga Zakona o obveznim odnosima i Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama ovršnog zakona, kojih je nositelj Ministarstvo pravosuđa, te Prijedlog zakon o osiguranju depozita i operacije na otvorenom tržištu.
Na sastanku je postignut visok stupanj suglasnosti stavova vezanih uz navedene prijedloge zakona, a Hrvatska narodna banka podržava stavove Ministarstva financija.
U vezi Nacrta prijedloga Zakona o obveznim odnosima istaknuto je da načelno valja pozdraviti projekt, ali voditi računa o odredbama Zakona o kamatama koji je stupio na snagu 20. srpnja 2004. godine, a koji kao poseban zakon regulira institute maksimalne ugovorene kamatne stope te pitanje zatezne kamate.
Sudionici sastanka raspravljali su o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama ovršnog zakona.
Na sastanku su još jednom razmotrene i usuglašene pojedine odredbe Prijedloga zakona o osiguranju depozita. Navedeni prijedlog zakona rezultat je rada Radne skupine sastavljene od predstavnika Hrvatske udruge banaka, udruženja banaka i ostalih financijskih institucija pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka, Hrvatske narodne banke, Ministarstva pravosuđa, Ministarstva europskih integracija i Ministarstva financija. Istaknuto je kako je u izradi navedenog Prijedloga zakona prihvaćena većina prijedloga predstavnika banaka. Navedeni zakon bi do 30. rujna ove godine, sukladno Nacionalnom programu Republike Hrvatske za pridruživanje Europskoj uniji, trebao biti upućen u Vladinu proceduru.
15.09.2004. | Pisane vijesti
Govoreći o polugodišnjem izvršavanju Državnoga proračuna, Raič je naveo da porezni prihodi bilježe indeks rasta od 104,4 posto, posebno izdašan bio je porez na dodanu vrijednost s rastom od gotovo osam posto (7,8 posto).
Pojedini članovi Odbora primjetili su da rast trošarina na naftne derivate ne prati odgovarajući financijski učinak u proračunu, na što je Raič uzvratio da nadležne institucije poduzimaju mjere kako bi spriječile izbjegavanje plaćanja poreza.
Odbor za gospodarstvo, razvoj i obnovu podržao je predloženi zakon o proizvodnji, distribuciji i opskrbi toplinskom energijom prema kojemu bi se u svim novim stambenim objektima morali ugrađivati uređaji za mjerenje potrošene toplinske energije i tako osiguralo plaćanje stvarne potrošnje.
Za starije stanove predloženi zakon predviđa da se u roku dvije godine ugrade mjerači topline u toplinskim stanicama zgrada.
Kako se čulo na Odboru, ugradnja pojedinačnih uređaja u stanove, zbog tehnološke složenosti, bila bi skuplja od ušteda.
14.09.2004. | Pisane vijestiVlada je donijela Strategiju razvoja unutarnje financijske kontrole, kojom se to područje usklađuje sa standardima EU.
Strategija predviđa trajnu financijsku kontrolu i u pripremi i nakon poduzimanja odluka, neovisnu unutarnju reviziju koja bi direktno odgovarala ministru, odnosno čelniku tijela državne uprave, te osnivanje Središnje harmonizacijske jedinice.
Unutarnja će financijska kontrola, kaže Šuker, kratkoročno donijeti smanjenje potrošnje, a srednjoročno i dugoročno donosi djelotvorniju državnu upravu.
Unutarnja financijska kontrola jedan je od sustava kontrole koji treba poboljšati rad i spriječiti zlouporabe u trošenju novca poreznih obveznika, istaknuo je.
Pilot projekt unutarnje financijske kontrole provodit će se u tri resora - zdravstva, poljoprivrede i europskih integracija.
Projekt je već u tijeku u Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi, a potpredsjednik Vlade i ministar zdravstva Andrija Hebrang vjeruje da će do kraja iduće godine unutarnja kontrola donijeti značajne uštede. Vjerujemo da se provedbom ovog programa može uštedjeti najmanje 10 posto sredstava, procjenjuje Hebrang.
Vlada je danas prihvatila i plan provedbe Strategije Informacijska i komunikacijska tehnologija - Hrvatska u 21. stoljeću do kraja ove godine, te odlučila osnovati Nacionalno vijeće za informacijsko društvo.
Vlada je izvještena i o vođenim pregovorima za sklapanje Okvirnog sporazuma između Hrvatske i Europske zajednice o općim načelima sudjelovanja Hrvatske u programima Zajednice. U Hrvatskoj se trenutno provodi 26 takvih programa.
Kako 10. listopada ove godine, prema važećem zakonu, istječe ovlast Vladi da donosi uredbe sa zakonskom snagom, Vlada je u hitnu saborsku proceduru poslala prijedlog zakona o ovlastima Vlade da uredbama uređuje pojedina pitanja iz djelokruga Hrvatskog sabora, a odnosi se na razdoblje kada Sabor ne zasjeda, odnosno od 15. prosinca ove do 15. siječnja iduće godine, te od 15. srpnja do 15. rujna 2005.
01.09.2004. | Pisane vijestiPrema do sada obrađenim prijavama, u gotovo 90 posto slučajeva građani trebaju dobiti povrat poreza. Povrat, naime, treba dobiti 674.287 građana, a država im ukupno treba vratiti 1,058 milijardi kuna.
Statistički podatci o do sada obrađenim prijavama pokazuju da je broj građana koji su ostvarili povrat poreza na dohodak veći za 5,1 posto, a iznos koji trebaju dobiti za povrat poreza za 17,9 posto veći nego li godinu prije.
Posljedica je to novih poreznih olakšica koje su građani mogli prijaviti u prijavama koje su podnosili za prošlu godinu (kupnja ili izgradnja ili investicijsko održavanje stambenog prostora, ili za kamate po stambenim kreditima, za podstanarstvo, za zdravstvene usluge i nabavu ortopedskih pomagala).
Statistički podatci o do sada obrađenim prijavama pokazuju da su poreznici početkom godine dobro procjenjivali da bi se ove godine građanima trebalo vratiti ukupno oko 1,2 milijarde kuna.
Podatci o do sada obrađenim poreznim prijavama pokazuju pak da 60.425 građana državi za porez na dohodak treba uplatiti 281,6 milijuna kuna. Po podatcima za 31. kolovoza, najviše prijava obradili su poreznici s bjelovarskog, požeškog, slavonskobrodskog područja, dok je najmanje obrađenih prijava na šibenskom području.
Tako su poreznici u Područnom uredu Bjelovar do sada obradili 98,5 posto prijava, ili njih 21.134 od zaprimljenih 21.452 prijave, u Požegi 98,2 posto prijava, ili njih 14.854 od zaprimljenih 15.126, u Slavonskom Brodu 98 posto prijava, ili njih 23.686 od zaprimljenih 24.166.
Od ukupno 20 područnih ureda manje od 90 posto prijava obrađeno je u sedam ureda, među kojima su i oni s najvećim brojem prijava.
Tako je u Zagrebu, u kojem je zaprimljeno ukupno 225.526 prijava, do sada obrađeno njih 80,9 posto, ili 182.506, u Splitu je zaprimljeno 83.883 prijave, a obrađeno njih 88,9 posto, a u Rijeci zaprimljeno 70.912 prijava, a obrađeno 89,9 posto.
Najmanje je obrađenih prijava u Područnom uredu Šibenik, gdje je od zaprimljenih 20.173 prijave, do konca kolovoza bilo obrađeno njih 15.566, ili 77,1 posto.
31.08.2004. | Pisane vijestiPovodom izjava predsjednika Nezavisnih hrvatskih sindikata (NHS) Krešimira Severa, izrečenih jučer 31. kolovoza 2004. godine i koje su prenesene u medijima, a u kojima se među ostalim navodi "olakšice koje su dosada predložene većini građana neće donijeti ništa, posebice ukidanje najviše stope poreza na dohodak od 45 posto što bi samo napunilo đepove najbogatijima" radi pravilnog informiranja javnosti priopćujemo sljedeće:
Izjave Nezavisnih hrvatskih sindikata da se poreznom reformom ide na štetu skupini građana s nižim dohotkom nisu točne, a o ukidanju najviše stope poreza na dohodak od 45 posto se uopće ne razmišlja. Također, navedene izjave nisu u skladu s poreznom reformom na kojoj se još uvijek radi. Ističemo, da Radne skupine za reformu poreznog sustava provode analize poreznih prijava na dohodak i tek nakon dobivenih rezultata moći će se vidjeti prava slika stanja te donijeti određene odluke. Izrada i izmjena Zakona o porezu na dohodak, koja je dio reforme poreznog sustava, je u završnoj fazi.
Uskoro bi trebala bi biti napravljena radna verzija cjelovite porezne reforme, koja bi potom trebala biti razmotrena s Vijećem za konkurentnost i socijalnim partnerima te predstavljena javnosti. Dakle, još je prerano govoriti o detaljima porezne reforme.
Na pripremi porezne reforme rade Radne skupine za reformu poreznog sustava - radne skupine za porez na dohodak, porez na dobit, opći porezni zakon, porez na promet nekretnina, imovinski porezi i doprinosi. Osnovane su na na temelju Uredbe o načelima i unutarnjem ustrojstvu tijela državne uprave, a u skladu s programom Vlade Republike Hrvatske u dijelu koji se odnosi na reformu poreznog sustava.
U Radne skupinu uključeno je oko 30 predstavnika institucija koje se bave poreznom problematikom ili mogu pridonijeti promjeni i poboljšanju poreznog sustava - Instituta za javne financije, Ekonomskog instituta, Računovodstva i financija, Računovodstva, revizije i financija, TEB-a, Ekonomskog fakulteta, Pravnog fakulteta, Hrvatske udruge poslodavaca, sindikata, te neki ugledni porezni stručnjaci.
Radne skupine pripremaju stručne podloge i analitičke parametre za izradu tekstova nacrta prijedloga poreznih propisa, a s glavnim ciljem stvaranja pravednijeg, transparentnijeg, jednostavnijeg i efikasnijeg poreznog sustava. Naime, dobro je poznato kako treba uvesti red i povećati učinkovitost poreznog sustava te ga prilagođavati poreznom sustavu Europske unije.
31.08.2004. | Pisane vijestiNa sastanku su iznjete informacije o značaju i ciljevima Pred-pristupnog ekonomskog program te definirana raspodjela poslova i vremenski rokovi za izradu PEP-a. S obzirom na zahtjeve koje je na sadržaj PEP-a postavila Europska komisija njegova izrada zahtijeva kooridinirani angažman svih ministarstava.
"PEP je prvi dokument o ekonomskoj politici koji je Europska komisija zatražila od Hrvatske u svojstvu kandidata za članstvo u Europskoj uniji. Komisija će ga ocijeniti, a njezini prijedlozi i ocjene bit će putokaz za daljnju prilagodbu hrvatskog gospodarstva na putu u EU", istaknula je Martina Dalić. Dodala je kako je zadatak Koordinacijskog tijela Vlade da PEP u svom sadržaju predstavi ekonomsku politiku Vlade RH i načine rješavanja problema naznačenih u AVIS-u.
S načinom izrade PEP-a i sadržajem sudionike sastanka upoznao je mr.sc. Ante Žigman, pomoćnik ministra za makroekonomske analize i prognoze.
Koordinacijsko tijelo Vlade RH zaduženo za izradu PEP-a trebalo bi dovršiti prvu verziju dokumenta do 25. listopada 2004. godine. Ministarstvo financija će voditi radne skupine, koje su uključene u izradu PEP-a, a u kojima će sudjelovati predstavnici državnih institucija i neovisni stručnjaci.
Odlukom Europskog Vijeća od 17-18. lipnja 2004. Republika Hrvatska je dobila status zemlje kandidata za pristupanje Europskoj Uniji, što ujedno predstavlja uvod u novu fazu u procesu približavanja EU. U tom smislu, Pred-pristupni ekonomski program (PEP) je individualni dokument svake zemlje kandidata koji ima za cilj definirati ekonomsku politiku i reforme koje je potrebno izvesti u cilju uspješnog pridruživanja Europskoj Uniji. U tom kontekstu, PEP se može shvatiti kao preteča stabilizacijskog Programa Konvergencije i Nacionalnog izvješća o ekonomskim reformama, koje zemlje članice moraju podnositi jednom godišnje.
Prvi službeni zahtjev Hrvatskoj od strane Europske komisije za pripremu PEP-a uputio je u srpnju 2004. godine gosp. Klaus Regling, generalni direktor za ekonomska i financijska pitanja Europske komisije. U Zahtjevu Komisije se navodi sadržaj i struktura koje PEP treba imati te se jasno definiraju podaci koje će Hrvatska trebati dostaviti EK do početka prosinca 2004.
Šuker je istaknuo potrebu pronalaženja rješenja za taj problem, u suradnji više ministarstava. Naveo je da je tzv. apartmanizacija, osim ekološkog problema i gospodarski problem, jer je sada nemoguće kontrolirati vlasništvo nad tim nekretninama i njihovo iznajmljivanje. Šuker je također najavio početak djelovanja financijske policije od 1. siječnja 2005. Njen osnovni zadatak bit će kontrola naplate PDV-a, trošarina i naplate doprinosa. Osim toga ona će se baviti kontrolom povrata predporeza, najavio je ministar Šuker. 25.08.2004. | Pisane vijesti
Računi na manje iznose bit će plaćeni od 23. do 30. travnja, dok će za veće iznose biti izdane mjenice. Dio duga trima veledrogerijama s najvećim potraživanjima bit će podmiren mjenicama s dospijećem 02. kolovoza 2004. u skladu sa Sporazumom. Ovlaštene osobe veledrogerija mjenice će preuzeti u Ministarstvu financija 23. travnja 2004. godine. Tim isplatama dug prema veledrogerijama bit će u potpunosti podmiren.
Taj način isplate, na kraju, povoljniji je za veledrogerije jer je veći dio duga podmiren odmah, a mjenice su izdane samo za velike iznose.
21.04.2004. | Pisane vijesti