Vijesti

Filtrirajte vijesti:
Od:
Do:
Pronađeno 1469 vijesti.
Ministar Šuker na proslavi 120 godina Croatia osiguranjaVodeće hrvatsko osiguravajuće društvo, Croatia osiguranje, večeras je na prigodnoj svečanosti u Zagrebu, pod pokroviteljstvom predsjednika Vlade Ive Sanadera, proslavila 120 godina od osnutka.

Ministar financija Ivan Šuker, pozdravljajući okupljene na svečanosti u Muzeju za umjetnost i obrt, rekao je da "u Hrvatskoj nema puno tvrtki koje su poslovale tijekom tri stoljeća i četiri države, s jasnim ciljem na usluzi hrvatskog čovjeku". Naglasio je da poslovni rezultati tvrtke, kvaliteta poslovanja i povjerenje građana govore u prilog toga hrvatskoga osiguravajućeg društva, koje širi svoje poslovanje u regiji.
"Od siječnja ove godine dionice Croatia osiguranja uvrštene su u prvu kotaciju Zagrebačke burze i njima se već trguje po dvostruko većoj cijeni od nominalne, što govori o uspješnosti njenog poslovanja",kazao je ministar Šuker, koji je nedavno imenovan za predsjednika Nadzornog odbora te tvrtke. Također je napomenuo kako je "teško govoriti o tome u čijem će vlasništvu biti Croatia osiguranje kada tvrtka jednom izađe na burzu".
"Ako želimo biti u jednom modernom financijskom društvu, onda je nemoguće određivati tko će biti vlasnik", kazao je Šuker, dodajuć ikako je "siguran da će Croatia osiguranje, zbog svog branda, koji vrijedi mnogo, uvijek biti Croatia" te da "nitko nije lud prodati jedan tako poznati brand koji znači mnogo u srcu svakog Hrvata".
Procijenio je da Croatia osiguranje mora i dalje izlaziti na burzu, ako se želi natjecati s velikim svjetskim osiguravajućim kućama koje dolaze u Hrvatsku, jer, kako je naglasio " na burzi može dokazati da je jaka i moćna (osiguravajuća kuća) i da se može ravnopravno nositi s njima."
Predsjednik Uprave Croatia osiguranja, Marijan Ćurković, kazao je da je to osiguravajuće društvo od svog početka, godine 1884. uspješno poslovalo, jer je već te godine ostvarilo dobit.
Danas je država vlasnik oko 82 posto Croatia osiguranja, a to osiguravajuće društvo drži više od 45 posto hrvatskog tržišta i ima u Hrvatskoj 2.200 zaposlenika, sposobnih hrvatskim osiguranicima ponuditi nove proizvode, naglasio je Ćurković.
Naime, Croatia osiguranje u većinskom je vlasništvu države - Hrvatski fond za privatizaciju ima 81,3 posto dionica, dok ostali dioničari imaju 18,7 posto dionica. Prema ranije objavljenim podatcima, Croatia osiguranje lanjsku je poslovnu godinu završilo s neto dobiti od 74,9 milijuna kuna. Ukupan prihod tvrtke prošle je godine iznosio 2,73 milijarde kuna, a ukupna premija 2,6 milijardi kuna.
Croatia osiguranje prošle je godine imala udio od 46 posto na hrvatskom tržištu osiguranja, izvijestili su sredinom ožujka iz same tvrtke.

31.12.2003. | Pisane vijesti
Privremeno financiranje za prvo tromjesečje 2004. g.Odluka o privremenom financiranju poslova, funkcija i programa državnih tijela i drugih korisnika proračuna RH u prvom tromjesečju 2004. godine, objavljena je u Narodnim novinama br. 152/03. Također možete pregledati i Odluku o preraspodjeli sredstava u privremenom financiranju za prvo tromjesečje 2004. g. objavljenoj u Narodnim novinama br. 18/04.

link Odluka o privremenom financiranju u prvom tromjesečju 2004.g.

link Odluka o preraspodjeli sredstava u privremenom financiranju za prvo tromjesečje 2004. g.

31.12.2003. | Pisane vijesti
Prioriteti Vlade Republike Hrvatske\r\nu mandatnom razdoblju od 2003. - 2007. godine

* osiguranje makroekonomske stabilnosti zemlje i otvaranje razvojnog ciklusa u gospodarstvu
* smanjenje nezaposlenosti
* dinamiziranje procesa približavanja Hrvatske u punopravno članstvo Europske Unije do 2007/2008. g.

link Program Vlade RH u mandatnom razdoblju od 2003. - 2007.

31.12.2003. | Pisane vijesti
Izmjenama Pravilnika o PDVu do boljeg nadzora provođenja poreznih oslobođenja i transparentnijeg financiranja neprofitnih udrugaOd sredine 2001. godine na snagu su stupile odredbe Pravilnika o PDV-u prema kojima su neprofitne organizacije, ustanove i udruge izjednačene s humanitarnim organizacijama i temeljem te odredbe su mogle koristiti pravo na porezno oslobođenje pri nabavi dobara i usluga koje su plaćali iz primljenih inozemnih novčanih donacija, a koje je propisano u članku 12. točka 1 i 2. te članku 13. stavak 1. točka 5. Zakona o PDV-u.


U tom dijelu odredbe Pravilnika o PDV-u su bile šire od odredbi Zakona i davale su pravo na oslobođenje od PDV-a koje nije propisano Zakonom. Izmjenom Pravilnika koja je stupila na snagu 8. svibnja 2004., iz Pravilnika su brisane odredbe prema kojima su neprofitne organizacije, ustanove i udruge izjednačene s humanitarnim organizacijama i na taj način su odredbe Pravilnika usklađene s odredbama Zakona.
Navedene izmjene Pravilnika o PDV-u bile su nužne zbog sprečavanja pojava zlouporabe i otežanog nadzora provođenja poreznih oslobođenja te netransparentnosti financiranja neprofitnih udruga. Oslobođenje od plaćanja PDV-a pri nabavi dobara i usluga koje se plaćaju iz primljenih donacija (bilo domaćih ili inozemnih) nije karakteristično za sustav PDV-a. Stoga bi bilo kakvo propisivanje takve odredbe u Zakonu, bilo suprotno europskom pravu o PDV-u, a Republika Hrvatska u procesu kandidature za početak pregovora s Europskom unijom, ne može donositi propise suprotne europskom pravu.
Moramo istaknuti i da je netočna informacija da se na strane donacije plaća PDV. PDV se ne plaća na primljenu donaciju jer sam čin primanja donacije nije predmet oporezivanja. Neprofitne organizacije su u sustavu PDV-a krajnji potrošači i kao takvi oni plaćaju PDV u cijeni proizvoda i usluga koje nabavljaju, a taj porez im zaračunavaju isporučitelji dobara i usluga. Do 8. svibnja 2004. su temeljem odredbe Pravilnika o PDV-u koja ih je izjednačavala s humanitarnim organizacijama, mogli nabavljati proizvode i usluge bez plaćanja PDV-a, podnoseći isporučiteljima dobara i usluga - poreznim obveznicima potvrde Porezne uprave o pravu na porezno oslobođenje.
Također, netočni su navodi u tisku prema kojima neprofitne udruge i organizacije odjednom postaju oporezive. I do sada su kao krajnji potrošači snosili PDV koji su im zaračunali dobavljači odnosno izvršitelji usluga, osim kada su te nabave financirali iz sredstava primljenih inozemnih novčanih donacija.
Napominjemo da se i nadalje primjenjuju porezna oslobođenja od plaćanja PDV-a koja se propisana odredbama međunarodnih ugovora koji obvezuju Republiku Hrvatsku i koji u skladu s odredbom članka 140. Ustava Republike Hrvatske imaju snagu nadnacionalnog zakonodavstva. Primjeri takvih međunarodnih ugovora kojima je propisano oslobođenje od plaćanja PDV-a kad se financiraju pojedini projekti jesu ugovori s Europskom komisijom i Vladom Sjedinjenih Američkih Država.
Osim toga, i nadalje postoje porezne olakšice za pravne i fizičke osobe u vidu smanjenja osnovice za obračun poreza na dobit i poreza na dohodak, koje doniraju sredstva u naravi ili u novcu u kulturne, znanstvene, odgojno-obrazovne, zdravstvene, humanitarne, športske, vjerske i druge svrhe, udrugama i drugim osobama koje navedene djelatnosti obavljaju u skladu s posebnim propisima i to do visine od 2% prihoda ostvarenog u prethodnoj godini.
Tako da se financiranje, osim putem oslobođenja i olakšica, obavlja i dijelom izravno iz proračuna.

31.12.2003. | Pisane vijesti
Hrvatska i MMF preliminarno dogovorili novi stand by aranžmanWASHINGTON,13. lipnja(Hina) - Hrvatska i Međunarodni monetarni fond (MMF) su na pregovorima u Washingtonu preliminarno dogovorili novi stand-by aranžman čiji su ciljevi smanjenje hrvatskog državnog deficita na 4,5 posto bruto domaćeg proizvoda i stabilizacija vanjskoga duga na 77 posto BDP-ija, rekla je jučer državna tajnica u hrvatskom ministarstvu financija Martina Dalić.

Hrvatsko izaslanstvo koje je vodio ministar financija Ivan Šuker, a u kojem su bili i guverner Hrvatske narodne banke Željko Rohatinski i državna tajnica u Ministarstvu financija Martina Dalić, vodilo je od srijede do subote pregovore u MMF-u o novom stand-by aranžmanu MMF-a i Hrvatske.
"Stand-by aranžman je preliminarno dogovoren", rekla je za Hinu u Washingtonu nakon završetka pregovora Dalić.
Dalić je dodala kako su razgovori u MMF-u bili uspješni i da je hrvatsko izaslanstvo "postiglo visoko suglasje oko hrvatske ekonomske politike u ovoj i idućoj godini" sa šefom Misije MMF-a za Hrvatsku Dimitrijem Demekasom. Hrvatsku ekonomsku politiku izaslanstvo je potom izložilo izvršnom direktoru za Europu u MMF-u Michaelu Deppleru.
Aranžman još nije definitivno dogovoren, jer ga do iduće srijede trebaju odobriti direktori MMF-a kao i Izvršni odbor MMF-a 4. kolovoza, ali Dalić smatra da tu ne bi trebalo biti problema i da bi preliminarno napravljen aranžman trebao biti odobren.
"Očekujemo da će direktori MMF-a dati odobrenje do srijede što bi značilo da je aranžman uspješno dovršen", rekla je Dalić.
Novi stand-by aranžman postat će efektivan kada ga usvoji Izvršni odbor MMF-a što Dalić očekuje da će se dogoditi 4. kolovoza. Novi stand-by aranžman Hrvatske i MMF-a iznosio bi oko 99 milijuna dolara.
Hrvatska ne namjerava povlačiti ta sredstva i novi aranžman bi kao i prethodna dva bio aranžman predostrožnosti, a njegova uloga je da služi kao potpora kredibilnosti hrvatske ekonomske politike i potpora hrvatskim pozicijama tijekom pregovora s Europskom unijom, rekla je Dalić.
Novi aranžman predviđa da Hrvatska u 2004. smanji udio deficita opće države u bruto domaćem proizvodu (BDP) i stabilizira udio vanjskog duga u BDP-ju.
Dalić je rekla da je dogovoren uvjet stand-by aranžmana da u 2004. ciljani deficit opće države u Hrvatskoj (državnog proračuna, izvanproračunskih fondova i lokalne samouprave) bude 4,5 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP).
Prema njezinim riječima, hrvatsko izaslanstvo i MMF su zajednički utvrdili da je deficit opće države u Hrvatskoj u 2003. godini bio 6,3 posto BDP-ja. To znači da će fiskalna politika Hrvatske u 2004. rezultirati s 1,8 posto BDP-ja prilagodbe što je razlika između prošlogodišnjeg udjela deficita od 6,3 posto i ciljanog od 4,5 posto.
Dalić je rekla da je temeljni cilj novog stand-by aranžmana stabilizirati razinu vanjskog duga Hrvatske na oko 77 posto BDP-ja na kraju 2004. mjerenog u eurima. "To znači usporavanje brzine rasta duga, koju bi trebalo uskladiti s rastom BDP-ja", rekla je Dalić. Dalić je rekla da će fiskalna politika biti najznačajniji instrument novoga stand-by aranžmana sa smanjenjem udjela deficita u BDP-iju za 1,8 posto kako bi se pridonijelo stabilizaciji vanjskoga duga Hrvatske.
Guverner Rohatinski je u travnju tijekom pregovora s MMF-om rekao novinarima da je ukupni hrvatski inozemni dug krajem veljače 2004. godine bio 24 milijarde dolara dok je BDP krajem prošle godine bio 29 milijardi dolara. To znači da je tada udio vanjskog duga u hrvatskom BDP-iju bio oko 82 posto.

31.12.2003. | Pisane vijesti
HRVATSKA I MMF\r\nStand by aranžmanom do usporavanja rasta vanjskog duga i njegovog stabiliziranja na razini oko 77 % bdp-a, smanjenja deficita i transparentnijih javnih financija, 14. lipnja 2004.Ministartsvo financija RH i Hrvatska narodna banka dovršili tijekom prošloga tjedna razgovore s Međunarodnim monetarnim fondom o Memorandumu o ekonomskoj politici. U Memorandumu je opisana fiskalna i monetarna politika te značajnije strukturne reforme koje će se poduzeti tijekom preostalog dijela ove godine i u 2005. godini.

Temeljem tog Memoranduma hrvatska Vlada i HNB zatražili su od MMF-a sklapanje stand by aranžmana u trajanju od 20 mjeseci u iznosu od 95 mil. SDR. Zatraženi stand by aranžman bit će ponovno aranžman iz predostrožnosti što znači da hrvatske vlasti neće povlačiti ugovorena sredstva.
Temeljni cilj zatraženog aranžmana je dizajnirati i provesti ekonomske politike koje će rezultirati u usporavanju dinamike rasta vanjskoga duga i stabiliziranju udjela vanjskoga duga u bruto domaćem proizvodu na razini od 75 -77 posto BDP-a, mjereno u eurima. U skladu s tim strukturirane su i ekonomske politike. Do 15. srpnja izvršit će se rebalans državnog proračuna kojim će se deficit opće države svesti na razinu od 4,5 posto bruto domaćeg proizvoda. Razina deficita od 4,5 posto u 2004. podupire temeljni cilj aranžmana tj. stabiliziranje razine vanjskoga duga.
Rebalansom proračuna će se povećati transparentnost javnih financija. To znači da će se u proračunu jasno prikazati sve subvencije koje se za plaće, investicije i druge potrebe daju Hrvatskim željeznicama, čime će prestati potreba bilo kakvog daljnjeg samostalnog zaduživanja HŽ. Na ovaj način će se prekinuti dosadašnja praksa visoke ovisnosti HŽ-a o kratkoročnim kreditima uz državno jamstvo. Osim promjene visine rashoda zbog jasnog prikazivanja HŽ-a i manjih korekcija nekih rashoda koji nisu adekvatno planirani rebalans će uključiti i povećane prihode zbog povlačenja dividendi od javnih poduzeća i manjih korekcija u poreznom sustavu.
Rebalansom će se dodatno osnažiti proces fiskalne prilagodbe i snižavanja deficita opće države koji je već jasno zacrtan budžetom za 2004. donesenim u ožujku. Naime, deficit opće države u 2003., izračunat na način koji osigurava njegovu potpunu usporedivost s deficitom za 2004., je iznosio visokih 6,3 posto BDP-a. Za 2005. godinu planira se deficit nešto ispod četiri posto BDP-a.
Financiranje deficita državnog proračuna u ovoj i idućoj godini bit će usmjereno na domaće tržište. To znači da će se refinanciranje svih inozemnih dugova koji dospijevaju do kraja ove godine obaviti na domaćem tržištu - uključujući i samurai obveznice koje dospijevaju u prosincu ove godine. U 2005. će se najveći dio deficita državnog proračuna i izvanproračunskih fondova uključujući Hrvatske autoceste i Hrvatske ceste financirati na domaćem tržištu.
Memorandum o ekonomskoj politici koji uključuje također i niz mjera koje će ojačati financijsku disciplinu u javnom sektoru te pojačati kontrolu nad trošenjem javnog novca. Radi se u prvom redu o punoj operacionalizaciji jedinstvenog računa državne riznice što uključuje i uključivanje računa HAC-a i HC-a u državnu riznicu do kraja 2005. godine.
U cilju stabiliziranja stanja u sustavu zdravstva i ograničavanja rasta troškova zdravstvene zaštite Memorandum definira niz mjera čije će postepeno aktiviranje osigurati funkcioniranje zdravstvenog sustava u okvirima raspoloživih sredstava.

31.12.2003. | Pisane vijesti
MMF: Postignut preliminarni sporazum o novom stand-by aranžmanu\r\nZagreb, 15. lipnja 2004. (HINA) Tijekom razgovora održanih protekloga vikenda s hrvatskom delegacijom koju su predvodili ministar financija Ivan Šuker i guverner Hrvatske narodne banke Željko Rohatinski u Washingtonu, dužnosnici Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) i hrvatski predstavnici postigli su preliminarni sporazum o programu za preostali dio ove i 2005. godine, koji bi bio podržan novim stand-by aranžmanom, priopćeno je danas iz Ureda MMF-a u Zagrebu.

Ciljevi programa su ojačati hrvatske javne financije nakon značajnog minusa u 2003, što je narušilo prethodni stand-by aranžman, i ograničiti manjak na tekućem računu bilance plaćanja i inozemni dug.
Iako se neki detalji oko tog programa još moraju finalizirati,
očekuje se da će ga dužnosnici MMF-a podnijeti upravnom odboru MMF-a na odobrenje u sljedeća dva tjedna.
Uz pretpostavku njegova odobravanja, bit će potpisan Memorandum o ekonomskoj i fiskalnoj politici za 2004-2005, a očekuje se da će izvršni odbor MMF-a o novom stand-by aranžmanu raspravljati početkom kolovoza.

31.12.2003. | Pisane vijesti
Trošarine na cigarete više za jednu kunu, za automobile od 2.000 do 26.500 kuna\r\nZAGREB, 16. lipnja 2004., HINA Trošarine na cigarete povećat će se za jednu kunu, a na osobne automobile, ovisno o vrijednosti, od 2.000 do 26.500 kuna, prijedlog je koji bi Vlada, kako se doznaje u Banskim dvorima, trebala usvojiti na sjednici, koja će se održati u subotu, u Šibeniku.

Pred Vladom će se naći prijedlog izmjena i dopuna zakona o posebnim porezima na cigarete i na automobile, ostala motorna vozila, plovila i zrakoplove. Ta bi dva prijedloga Vlada Saboru uputila po hitnom postupku, kako bi se mogli početi primjenjivati već od 1. srpnja.
Povećane trošarine državnom bi proračunu u ovoj godini, počnu li se primijenjivati od 1. srpnja, mogle donijeti oko 320 milijuna kuna viši prihod.
U resornom Ministarstvu financija procjenjuju da bi zbog povećanih trošarina na cigarete godišnje taj prihod mogao biti veći za oko 440 milijuna kuna, dok bi se od prodaje osobnih automobila u proračun trebalo sliti dodatnih 200 milijuna kuna.
Kako se doznaje u Banskim dvorima, povećanje trošarina na cigarete od jedne kune odnosilo bi se na sve skupine cigareta, a po novome b i iznosile od 6 do 9,90 kuna po kutiji.
Trošarine na automobile povećale bi se u fiksnom dijelu za oko 30 posto, odnosno u rasponu od 2.000 do 26.500 kuna, ovisno o vrijednosti automobila.
Tako bi za najmanje, za 2.000 kuna bile povećane trošarine za
automobile vrijednosti od 50 do 100 tisuća kuna; za iduću kategoriju od 100 do 150 tisuća kuna za 3.500 kuna; od 150 do 200 tisuća kuna za 6.500 kuna; od 200 do 250 tisuća kuna za 11.000 kuna; od 250 do 300 tisuća kuna za 15.000 kuna; od 300 do 350 tisuća kuna za 20.500 kuna; dok bi za automobile vrijednije od 350 tisuća kuna trošarine bile veće za 26.500 kuna.
To bi povećanje pak značilo da će se trošarine za automobile u svom fiksnom dijelu kretati od 7.000 kuna (za cjenovni razred od 50 do 100 tisuća kuna) do 114.000 kuna za automobile vrijednije od 350 tisuća kuna.
Dio trošarina koji se iskazuje u postotku (na iznos od početnog
iznosa jednog cjenovnog razreda, ako se ne prelazi u drugi cjenovni razred) ne bi se mijenjao. Isto tako, ne bi se mijenjala ni trošarina od 10 posto koja se plaća na automobile, druga motorna vozila vrijednosti do 50.000 kuna.
Vlada bi na sjednici u Šibeniku, uz projekte značajne za taj grad i Šibensko-kninsku županiju, trebala razmotriti i prijedloge izmjena
zakona o zemljišnim knjigama i o znanstvenoj djelatnosti, te mjere za povećanje sigurnosti u prometu.
Vlada bi također trebala odlučivati i o davanju državnih jamstava pulskom brodogradilištu Uljanik, te odlučiti o raspisivanju javnog natječaja za prodaju splitske Željezare pod posebnim uvjetima (za jednu kunu).

31.12.2003. | Pisane vijesti
SABOR: Svi klubovi podržali prijedlog novog zakona o kamatama\r\nZAGREB,16. lipnja 2004., HINASvi zastupnički klubovi danas su u Saboru podržali prijedlog novog zakona o kamatama, koji bi trebao spriječiti lihvarenje i kamatarenje, a Vladu su pozvali na odlučniji obračun s bankarskim lobijem koji je, tvrdi većina klubova, nezakonitim obračunom zateznih kamata opljačkao građane.

Oporbeni klubovi Vladu su pozvali i da drastično kazni buduće neustavno obračunavanje kamata te da pokuša obeštetiti građane koji su zbog lihvarenja izgubili imovinu.
"Tko ne podrži ovaj zakon ne bi bio normalan", izjavio je IDS-ovac Damir Kajin, nužnim ocijenivši ispravljanje civilizacijskih nepravdi kojima su stotine tisuća građana bile izložene zbog "doslovne pljačke" koju su nad njima vršile država i banke.
Predložio je da se zatezna kamata ubuduće ograniči na 11, a ne 15 posto kako predviđa zakon, da ugovorna kamata iznosi osam posto, a da se višegodišnjim kaznama zatvora kazne odgovorni u bankama i štedionicama koji obračunavaju više kamate.
HSS-ovac Luka Roić smatra da odbor za utvrđivanje kamata, koji se predviđa osnovati ovim zakonom, mora onemogućiti bankarski lobi da i dalje zagorčava život građanima.
Josip Leko rekao je da će SDP podržati zakon, "koji nije potpun, ali bolje ikakav neko nikakav". Tvrdi i da Vlada zakon predlaže zbog nedavne "kamatne afere" - sa Zagrebačkom bankom, koja je na ime kamata morala dužniku platiti milijunske iznose, a ne zbog brige prema građanima.
HSP-ovac Pero Kovačević zauzeo se za bolje funkcioniranje pravne države, bez čega, kaže, neće biti bolje nikome. "Očito je da pravna država ne djeluje, jer inače ne bi bilo mafijaškog obračuna u Slavonskom Brodu i lomljenja prstiju zbog kamatarenja, kao ni obračunavanja zateznih kamata od 18, pa i 30 posto", ocijenio je Kovačević.
On traži da preporuka odbora za utvrđivanje kamata ne bude obvezujuća za Vladu zato što bi u odboru trebali sjediti i bankari, pa bi se, smatra Kovačević, neobvezujućom preporukom onemogućilo da bankarski sektor nastavi diktirati kamatne stope.

31.12.2003. | Pisane vijesti
Vlada odlučila povećati trošarine - Prijedlog u hitnu saborsku proceduru\r\nŠIBENIK, 19. lipnja 2004. HINATrošarine na cigarete od 15. srpnja povećale bi se od 50 lipa do dvije kune, a na automoblile prosječno za 25 posto, prijedlog je koji je s današnje sjednice u Šibeniku Vlada poslala u hitnu saborsku proceduru. Te bi trošarine državnom proračunu na godišnjoj razini trebale donijeti dodatnih 660 milijuna kuna (440 od cigareta i 220 milijuna od automobila).


Prema prijedlogu izmjena Zakona o posebnom porezu na cigarete, trošarine bi se na najjeftinije cigarete povećale 50 lipa, ili 10 posto, za drugu skupinu jednu kunu, ili 18,52 posto, a za najskuplje cigarete dvije kune, ili 22,47 posto.

Povećanje cijena samih cigareta bilo bi nešto više od povećanja trošarina, a ministar financija Ivan Šuker procjenjuje da bi cigarete u prvoj skupini mogle poskupjeti 61 lipu, a u drugoj 1,22 kune. No, hoće li to biti i stvarno povećanje, ili će ono možda biti i više, ovisi o proizvođačima cigareta i o njihovoj politici cijena.

Vlada je odlučila povećati i trošarine na automobile, i to prosječno za 25 posto. Vladin je prijedlog, naime, povećanje i fiksnog dijela trošarina, i to, ovisno o vrijednosti automobila, od 1500 do 10.500 kuna, a u postotnom dijelu povećale bi se za tri postotna poena. Najmanje bi se, kaže Šuker, povećale trošarine na automobile koji se najviše prodaju u Hrvatskoj, to jest na one manje vrijednosti.

Prema prijedlogu koji je Vlada poslala Saboru, trošarina za automobile u najnižem cjenovnom razredu do 50.000 kuna, u kojima je trošarina samo u postotnom dijelu, sa sadašnjih 10 posto povećala bi se na 13 posto.

Trošarina na automobile u cjenovnoj skupini od 50 do 100 tisuća kuna povećala bi se 1500 kuna (s 5000 na 6500 kuna), a u postotnom dijelu (na iznos veći od 50.000 kuna) s 15 na 18 posto.
U cjenovnom razredu od 100.000 do 150.000 kuna povećanje bi bilo 3000 kuna (na 15.500 kuna), te na 23 posto. U idućem razredu (vrijednosti automobila od 150.000 do 200.000 kuna) povećanje bi bilo 4500 kuna fiksno i u postotku na 28 posto.

Za iduće cjenovne razrede povećanje trošarina bilo bi 6000 kuna, 7500 kuna, 9000 kuna, te u postotku isto za tri postotna poena, sve do najvišeg razreda, automobile vrijednosti iznad 350.000, gdje bi fiksno povećanje bilo 10.500 kuna (na 98.000 kuna), te u postotku s 45 na 48 posto.

Ministar Šuker je istaknuo da bi trebalo razmišljati i o stimulativnim mjerama za ulaganja u automobilsku industriju. Treba razmišljati o mogućnostima da se onima koji bi ulagali u proizvodnju autodijelova ili sklapanje automobila u Hrvatskoj smanje trošarine, dodao je ministar Šuker.

 

31.12.2003. | Pisane vijesti