Vijesti
Na sastanku se razgovaralo o dosadašnjoj suradnji RH i IADB-a te mogućnostima daljnje suradnje. Ministar Šuker izrazio je nadu da će ovaj posjet pridonijeti promociji Hrvatske u svijetu i privlačenju stranih ulaganja u našu zemlju, a posebice u turizam, poljoprivredu i brodogradnju.
Uz ministra Šukera, sastanku su bili nazočni i državni tajnik mr. sc. Ante Žigman i pomoćnica ministra Ana Hrastović, a uz gospodina Takahashija, viši savjetnik Kazuki Watanabe. Tijekom boravaka u Zagrebu Takahashi će se sastati i s predstavnicima Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija, Hrvatske gospodarske komore, Hrvatske banke za obnovu i razvoj i Agencije za promicanje izvoza i ulaganja.
Republika Hrvatska postala je članicom IADB-a 16. prosinca 1993. godine temeljem sukcesije kada je Odbor izvršnih direktora IADB-a usvojio Rezoluciju o prihvaćanju članstva Republike Hrvatske. Tsuyoshi Takahashi na Odboru izvršnih direktora Inter-američke banke za razvitak uz Japan, Portugal, Ujedinjenu Kraljevinu Velike Britanije i Sjeverne Irske i Sloveniju, predstavlja i Republiku Hrvatsku.
26.01.2008. | Pisane vijestiPovod konferenciji je godišnji konzultativni sastanak predsjednika Morena s ne-regionalnim članicama Banke, koji se održava prije godišnje skupštine Inter-Američke razvojne banke, a koja će ove godine biti održana od 4-8. travnja u Miamiu.
Prije službenog otvaranja konferencije ministar financija Ivan Šuker sastao se s predsjednikom IDB-a Morenom i izrazio mu dobrodošlicu.
Ministar Šuker u svom je pozdravnom govoru izrazio zahvalnost i zadovoljstvo dosadašnjom suradnjom i sudjelovanjem Hrvatske u radu IDB-a, te naveo kako usprkos primarno političkim nesigurnostima ekonomski pogled u budućnost za regiju Latinske Amerike i Kariba ostaje zadovoljavajući. Također, naveo je kako je Banka uspjela definirati i redefinirati svoju ulogu proteklih godina, te da joj ugled, iskustvo i poznavanje regije omogućuju uspješne prilagodbe i nastavak dosezanja postavljenih strategija i ciljeva.
Ministar Šuker je naglasio da Hrvatska posebnu podršku i značaj pridaje Inicijativi za održivost energije i klimatske promjene, koja prati globalne trendove nužnog korištenja obnovljivih izvora energije i energetski učinkovitih tehnologija unutar regije. Kazao je kako Banka u tom smislu treba biti voditelj regionalnih ekološki svjesnih politika, što se već i iskazuje kroz određene projektne prijedloge zemalja regije.
Predsjednik Moreno u svome se govoru osvrnuo na ekonomiju Latinske Amerike u posljednjih pet godina, tijekom kojih je ekonomija tih zemalja porasla u prosjeku pet posto, što je rezultat koji ova regija ne bilježi od 1970-ih. Naglasio je da, iako je ekonomski rast nužan uvjet za promicanje održivog razvoja, on sam za sebe nije dovoljan te je pozvao ne-regionalne zemlje članice IDB-a da imajući to na umu razmotre različite mogućnosti i instrumente davanja zajmova kako bi se što spremnije suočile sa izazovima koje postavlja regija Latinske Amerike.
Također se osvrnuo na poslovanje Banke u latinsko-američkoj regiji tijekom 2007 godine, u kojoj je Grupa IDB-a odobrila preko 9.6 milijardi dolara za nove projekte. Sama Inter-Američka banka odobrila je 9 milijardi dolara za 97 projekata, što je najveći obujam projekata od 1999 godine. Predsjednik Banke Moreno je izjavio kako ovi podaci iz prethodne godine pokazuju sve veću potrebu regije za uslugama Banke.
Moreno je sastanak zaključio sa pozivom zemljama članicama IDB-a, da se aktivno uključe u daljnje diskusije koje za cilj imaju daljnji razvoj regije Latinske Amerike.
Održavanje ove konferencije u Zagrebu još je jedno priznanje Hrvatske na međunarodnoj sceni, što se potvrđuje i činjenicom da je RH u završnom procesu pristupanja EU kao punopravna članica, u proljeće 2008. očekuje se poziv za pristup NATO savezu, a od početka godine je članica Vijeća sigurnosti UN-a.
22.01.2008. | Pisane vijestiPritom su porezni prihodi, koji čine 58,8 posto ukupnih prihoda, ostvarili godišnji rast od 11,7 posto, dok su socijalni doprinosi, drugi po važnosti prihodi konsolidirane opće države, zabilježili rast od 10,8 posto. Među poreznim prihodima najznačajnije ostvarenje zabilježili su prihodi od poreza na dodanu vrijednost (godišnji rast od 9,9 posto). U isto vrijeme, ukupni rashodi konsolidirane opće države izvršeni su u skladu s planom te su iznosili 85 milijardi kuna. U njihovoj strukturi najveći dio čine socijalne naknade (godišnji rast od 8,8 posto) te naknade zaposlenima (godišnji rast od 10,5 posto). Neto stjecanje nefinancijske imovine konsolidirane opće države ostvareno je u iznosu od 7,1 milijardu kuna, a neto stjecanje financijske imovine konsolidirane opće države u iznosu od 2,5 milijardi kuna. Neto obveze su zabilježene na razini od 1,1 milijardu kuna.
Neto pozajmljivanje/zaduživanje, kao mjera ostvarenog viška konsolidirane opće države u promatranom razdoblju, iznosilo je 1,3 milijarde kuna.
Mjesečni statistički prikaz Ministarstva financija br. 145., s podacima za razdoblje od siječnja do listopada 2007. godine očekuje se krajem prosinca 2007. godine.
14.01.2008. | Pisane vijestiTakvu ocjenu Šuker temelji na makroekonomskim pokazateljima za ovu godinu koji su, kaže, svi dobri. Zamoljen da komentira izjavu predsjednika Republike Stjepana Mesića u novogodišnjoj čestitki da je na gospodarskom planu premalo učinjeno i da je zaduživanje postalo preopasno, Šuker je kazao kako to ne želi komentirati.
Na to je samo kazao da makroekonomski pokazatelji govore nešto sasvim drugo. "Zar stvarno mislite da država u kojoj je tako teška situacija ima gospodarskirast od 6 posto i uspjela je smanjiti deficit ispod 2,6 posto? Mislim da se kod država koje su u krizi to ne može dogoditi", rekao je.
Šuker najbitnijim označava upravo smanjenje deficita državnog proračuna koji će u ovoj godini, kaže, biti i manji od planiranih 2,6 posto BDP-a, a njegovo daljnje smanjenje najavljuje i u idućoj godini. Ističe i da će gospodarski rast u ovoj godini biti oko 6 posto, možda 0,1 ili 0,2 posto više, a iduće godine očekuje rast BDP-a od oko 6,1 posto.
Inflacija će se u ovoj godini zadržati u okvirima od 2,7 do 3 posto, a zbog prijenosa porasta cijena iz ove u iduću godinu, očekuje da će se inflacija u 2008. kretati "nešto malo preko 4 posto".
No, Šuker očekuje i da će se monetarna i fiskalna vlast potruditi da to bude čim manji udar. Normalna je stvar da središnja banka i hrvatska Vlada koordiniranom akcijom pokušaju umanjiti utjecaje na rast inflacije, pogotovo vanjski utjecaj vezan za rasta cijene sirove nafte, kazao je Šuker odgovarajući na novinarska pitanja nakon obavljanja zadnje ovogodišnje transakcije iz proračuna. Upitan zašto Vlada nije intervenirala kod posljednjeg poskupljenja Eurosupera 95, odnosno zašto nije održala obećanje da neće dopustiti povećanje iznad 8 kuna, Šuker je odgovorio da Vlada trenutno, ako se ne vara, ne može donositi takve odluke jer je sada to tehnička Vlada.
Pritom se pozvao na zakon o preuzimanju vlasti gdje je točno definirano kakve odluke Vlada može donositi. Šuker je danas iznio i niz drugih makroekonomskih i fiskalnih pokazatelja, te uz ostalo naveo da je ove godine prvi put došlo do smanjenja udjela javnog duga u BDP-u, sa 46,4 na 43,6 posto, da je usporen međugodišnji rast vanjskog duga sa 31,3 posto u 2003. na 12,1 posto krajem ove godine u odnosu na prošlu.
Istaknuo je i da je anketna stopa nezaposlenosti prvi put u drugom ovogodišnjem tromjesečju iznosila 9,1 posto, te da očekuju da će na godišnjoj razini biti oko 10 posto.(Hina)
31.12.2007. | Pisane vijestiTime je simbolično i zaključena ovogodišnja proračunska godina, a ministar Šuker kaže i da je to prvi put da se ta sredstva doznačuju u prosincu za prosinac i to zbog dobre situacije u državnom proračunu.
S obzirom da je proračun ove godine nosio naziv "Za ravnomjerniji razvoj Republike Hrvatske" zadnja je transakcija bila usmjerena prema jedinicima lokalne samouprave za decentralizirana sredstva.
Ove je godine jedinicama lokalne i područne samouprave iz fonda izravnanja za decentralizirane funkcije ukupno doznačeno nešto više od 1,5 milijardi kuna, kazao je Šuker.
Ističe i da je novim zakonskim odredbama o financiranju lokalnih jedinica, odnosno novim načinom raspodjele prihoda po kojem su prihodi od poreza na dohodak prihodi lokalnih jedinica, a poreza na dobit prihod države, u prvih 11 mjeseci ove godine donio lokalnim jedinicama (bez Grada Zagreba) 1,4 milijardi kuna više prihoda nego što bi to bilo po staroj raspodjeli.
To najbolje pokazuje da je izmjena zakona i drugačiji način preraspodjele prihoda doveo da su prihodi lokalnih jedinica u prosjeku veći za 30 posto nego lani, kazao je Šuker.
Ministar financija procjenjuje i da će deficit državnog proračuna u 2007. sigurno biti manji od 2,6 posto BDP-a koliko je planirano za ovu godinu. Koliki će točno biti deficit nije mogao reći, jer se, napominje, još ne zna koliko će prihoda danas do kraja dana ostvariti, ali svi ti prihodi, kaže, koristit će se za smanjenje deficita državnog proračuna.
Iz Državne riznice se godišnje obavi 300 do 400 tisuća transakcija.(Hina)
31.12.2007. | Pisane vijestiPredstojnik Ureda za sprječavanje pranja novca Ivica Maros u svom je uvodnom izlaganju istaknuo važnost uvođenja novih međunarodnih standarda u nacionalno zakonodavstvo, čime Hrvatska jasno iskazuje interes za ravnopravnim sudjelovanjem u međunarodnoj borbi protiv pranja novca i financiranja terorizma putem usvajanja opće prihvaćenih međunarodnih standarda.
U radu dvodnevnog seminara sudjelovali su predstavnici hrvatskog Ureda za sprječavanje pranja novca, Hrvatske narodne banke, Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (HANFA), Porezne uprave i Deviznog inspektorata, te predstavnici Europske komisije, Ureda za sprječavanje pranja novca iz Republike Slovenije i Bugarske nacionalne banke.
Hrvatski predstavnici predstavili su na seminaru postojeće zakonodavstvo i praksu iz područja sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma, dok su inozemni predstavnici prezentirali vlastita iskustva glede implementacije novih europskih odredbi po pitanju sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma u nacionalna zakonodavstva Slovenije i Bugarske.
Seminar je bio namijenjen ovlaštenim osobama za provođenje mjera za sprječavanje pranja novca u - bankama, društvima za upravljanje investicijskim fondovima, brokerskim društvima, osiguravajućim društvima, mjenjačnicama, igračnicama, Financijskoj agenciji, zatim za predstavnike Hrvatske odvjetničke komore, Hrvatske javnobilježničke komore, Hrvatske zajednice računovođa i financijskih djelatnika i drugih institucija, nadzornim službama Ministarstva financija (Porezne uprave, Carinske uprave, Deviznog inspektorata, Financijske policije i Ureda za sprječavanje pranja novca), te u Hrvatskoj narodnoj banci, Hrvatskoj udruzi banaka, Hrvatskoj gospodarskoj komori, Hrvatskoj banci za obnovu i razvoj, Središnjoj depozitarnoj agenciji, Zagrebačkoj burzi i Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih usluga.
16.12.2007. | Pisane vijestiUkupni prihodi konsolidirane središnje države u promatranom razdoblju prikupljeni su u iznosu od 73,8 milijardi kuna što predstavlja godišnji rast od čak 13,5 posto. Pritom su porezni prihodi, koji čine 58,4 posto ukupnih prihoda, ostvarili godišnji rast od 13,1 posto, dok su socijalni doprinosi, drugi po važnosti prihodi konsolidirane središnje države, zabilježili rast od 10,9 posto. Među poreznim prihodima najznačajnije ostvarenje zabilježili su prihodi od poreza na dodanu vrijednost (godišnji rast od 10,8 posto). U isto vrijeme, ukupni rashodi konsolidirane središnje države izvršeni su u skladu s planom te su iznosili 69 milijardi kuna. U njihovoj strukturi najveći dio čine socijalne naknade (godišnji rast od 8,5 posto) te naknade zaposlenima (godišnji rast od 10,5 posto). Neto stjecanje nefinancijske imovine konsolidirane središnje države ostvareno je u iznosu od 4,4 milijarde kuna, a neto stjecanje financijske imovine konsolidirane središnje države u iznosu od 1,4 milijarde kuna. Neto obveze su zabilježene na razini od 1 milijarde kuna. Neto pozajmljivanje/zaduživanje, kao mjera manjka/viška konsolidirane središnje države, je u promatranom razdoblju iznosilo 434,6 milijuna kuna.
Mjesečni statistički prikaz Ministarstva financija br. 144., s podacima za razdoblje od siječnja do rujna 2007. godine očekuje se krajem studenog 2007. godine.
09.12.2007. | Pisane vijestiIstodobno su prihodi planirani u iznosu 103,5 milijardi kuna, što je porast za 9,1 posto, ili za 8,6 milijardi kuna, prijedlog je proračuna kojega bi na sutrašnjoj sjednici trebala usvojiti Vlada i uputiti ga Hrvatskom saboru.
S obzirom na ukupne prihode i rashode deficit državnog proračuna u idućoj će godini iznositi 4,6 milijardi kuna, ili 1,7 posto BDP-a.
Kada se tom deficitu dodaju i planirani deficit izvanproračunskih fondova (oko 2 milijarde kuna, ili 0,8 posto BDP-a), te deficit lokalne države (0,3 posto BDP-a), u 2007. se planira deficit opće države od 2,8 posto BDP-a.
Deficit će se, kako najavljuju u Ministarstvu financija, financirati zaduživanjem na domaćem tržištu i prihodima od privatizacije.
Prijedlog proračuna za 2007. u resornom ministarstvu ocjenjuju proračunom za ravnomjerniji razvoj Hrvatske, a naglasak stavljaju i na jačanje gospodarstva, ulaganja u obrazovanje i znanost, jačanje socijalne pravednosti.
Proračun se temelji i na provedbi daljnje fiskalne decentralizacije, pa će Vlada izmjenama Zakona o financiranju lokalnih jedinica predložiti da porez na dohodak u cijelosti bude prihod tih jedinica, a porez na dobit u cijelosti prihod države.
Tako bi lokalne jedinica dobile dodatnih 800 milijuna kuna, pri čemu bi primjerice Rijeka, Split i Osijek dobili po oko 40 milijuna kuna više, gradovi od 20 do 70 tisuća stanovnika 5 do 18 milijuna više, i sl.
To bi pak manje značilo za Zagreb, prema računicama, za oko 500 milijuna kuna, te za još nekoliko gradova, npr. Rovinj ili Svetu Nedjelju.
I u prijedlogu proračuna za iduću godinu najznačajnije rashodne stavke odnose se na mirovine, plaće i zdravstvo.
Ukupno se za mirovine u 2007. planira 30,2 milijarde kuna, ili 6,1 posto više nego ove godine.
U proračunu nisu planirana sredstva za poboljšanje položaja novih umirovljenika, jer, kako kažu u resoru financija, nema zakonskog okvira na osnovu kojega bi to mogli planirati.
Za plaće proračunskih korisnika u 2007. je predviđen iznos od 25,4 milijarde kuna, za zdravstvo ukupno 20,5 milijardi kuna, dok se za razne mjere populacijske politike planira iznos od ukupno 3,5 milijardi kuna. To je pak 731 milijun kuna više nego ove godine, a uz rast izdataka za dječje doplatke, porodiljne naknade, planira se uvođenje i besplatnih udžbenika što će državu u 2007. stajati 270 milijuna kuna.
Prijedlog proračuna predviđa i povećanje ulaganja u obrazovanje i znanost za 9 posto, pa bi to ministarstvo u 2007. raspolagalo s ukupno 10,4 milijarde kuna.
Povećanja u idućoj godini mogu očekivati i ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva (ukupno oko 29,3 milijarde kuna, ili 1,4 milijardu kuna više), zdravstva i socijalne skrbi (20,5 milijardi, ili 1,7 milijardi kuna više), ministarstvo financija (11 milijardi kuna).
Među resorima sa znatnijim proračunima su i ministarstva mora, turizma, prometa i razvitka (9,7 milijardi kuna), obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti (7,6 milijardi), MORH (4,5 milijardi), MUP (4,1 milijarda), itd.(Hina)
13.11.2007. | Pisane vijestiSeminar je otvorio ravnatelj Porezne uprave mr.sc. Ivica Mladineo koji je pozdravio sve prisutne i izrazio zadovoljstvo što se jedan tako važan europski seminar održava u Hrvatskoj.
Na seminaru je sudjelovalo 64 sudionika, a to su bili prisutni predstavnici Europske komisije, Opće uprave za poreze i carine - koordinacija i upravljanje programima europskih zajednica te predstavnici poreznih uprava država članica i država kandidatkinja (Turska i Hrvatska), ukupno.
Seminar je organiziran u svrhu upoznavanje zemalja članica sa ciljevima novog programa „Fiscalis 2013", koji se nastavlja na program Fiscalis 2003-2007. Na seminaru se raspravljalo o aktivnostima budućeg programa, o financiranju programa i ulozi nacionalnih koordinatora.
Voditelji seminara bili su Josif Dascalu, načelnik Opće uprave za poreze i carine - Jedinica za koordinaciju i upravljanje programima europskih zajednica i Dubravka Sekulić Grgić, načelnica u Poreznoj upravi, Služba za europske integracije i međunarodnu suradnju.
Po završetku seminara predstavnik Europske komisije Josif Dascalu zahvalio je hrvatskim domaćinima na izvrsnoj organizaciji seminara, a svima zajedno na uspješno obavljenom poslu.
Organizacija Fiscalis seminara predstavlja dio aktivnosti Porezne uprave u okviru cjelokupnih priprema za pristupanje punopravnom članstvu Europskoj uniji.
29.10.2007. | Pisane vijesti