Vijesti

Filtrirajte vijesti:
Od:
Do:
Pronađeno 1443 vijesti.
MINISTAR ŠUKER O JAMSTVU MECHELA I ISPLATAMA PLAĆA RADNICIMAProcedura za isplatu plaća radnicima Željezare Sisak pokreće se unatoč tome što još nema originalnog jamstva Mechela, a u Ministarstvu financija upravo se radi na tehničkim pripremama, izjavio je danas ministar financija Ivan Šuker u zagrebačkom Hotelu Sheraton po završetku dodjele ovogodišnjih nacionalnih Internet nagrada.

No, Šuker napominje i da je daleko bitnije konstatirati da je vrlo čudno da ni u Ministarstvu gospodarstva niti u Ministarstvu financija ne postoji pisani trag za ugovor za jamstvo.

Šuker je kazao da je jučer u 16 sati u Ministarstvo financija stigao zahtjev od predsjednika Uprave sisačke Željezare - Valjaonice cijevi Damira Begovića da se pokrene aktiviranje jamstva koje treba poslužiti za isplatu plaća u idućih šest mjeseci.

Slijedom toga sada se radi tehnička priprema da se to jamstvo aktivira i da se naplati od ruske banke. Šuker se nada i da će to uskoro sjesti na žiro račun Ministarstva financija i da će radnicima biti isplaćene plaće.

Na upit na koji će način biti isplaćene plaće kada nema originala jamstva, Šuker je kazao da je to stvar tehnike te da se upravo vode pregovori oko toga da li će se ići preko neke poslovne banke ili će to odraditi Ministarstvo financija.

Dodao je i da u vezi svega toga nisu kontaktirali Mechel nego da su financijskim kanalima preko poslovnih banaka došli do broja i mogućnosti da se to jamstvo naplati. Stoga za tim kontaktom i nije bilo potrebe jer je Mechel svoje obveze prenio na jednu rusku banku i to je sad čisto poslovni odnos Ministarstva finacija i te banke.

Na upit hoće li tražiti odgovornost Šuker primjetio da je pitanje koga treba pozvati na odgovornost, s obzirom da je bivši ministar gospodarstva (Ljubo Jurčić) vodio sve pregovore, i da su svi papiri bili kod njega, a bivši ministar financija Crkvenac izjavio da nikada nije vidio to jamstvo niti ga imao u rukama.

Da se procedura poštivala svega ovoga ne bi bilo, rekao je Šuker ističući da takvi dokumenti moraju biti provedeni kroz urudžbeni zapisnik, da se točno zna gdje u pojedinom ministarstvu moraju biti.(Hina)

14.10.2004. | Pisane vijesti
UREDBA O KAMATAMA USKORO PRED VLADOMHrvatska Vlada uskoro bi trebala razmotriti preporuke Odbora za utvrđivanje kamatnih stopa, te na temelju tih preporuka i svoje analize donijeti uredbe o visini zatezne kamate, te o visini najviših ugovornih kamata, doznaje se danas iz izvora bliskih Odboru.

Odbor je Vladi uputio sve prijedloge koji su se pred njim našli s objašnjenjima, a u Odboru "nisu sto posto sigurni da će Vlada usvojiti sve njegove preporuke".

Prije tjedan dana Odbor je Vladi preporučio da najviša dopuštena ugovorna kamata, odnosno kamata koja se može smatrati lihvarskom, na novčane obaveze pravnih osoba iznosi 17 posto godišnje, a na novčane obveze fizičkih osoba prema pravnim osobama 21 posto godišnje. Zatezna bi pak kamata bila jednaka za sve novčane obveze i preporuka je da bude 15 posto godišnje.

Najviša dopuštene ugovorne kamate su maksimum, plafon i daleko iznad onoga čemu bi se kamate trebale približiti, tumače u Odboru.

Preporuke Odbora, posebice oko ugovornih kamata izazvale su niz reakcija u javnosti, ali u Odboru ističu da su pri njihovom određivanju imali na umu tržišne uvjete. Tako je kao osnovica za određivanje tih kamata uzet prosjek kamatnih stopa na kratkoročne i dugoročne kredite građanima i tvrtkama, a za drugo tromjesečje ove godine to je 11,64 posto.

No, dok je kod zatezne kamate u Odboru postojalo suglasje i prijedlog da ona bude 15 posto donesen je jednoglasno, različiti stavovi i interesi izišli su na vidjelo kod utvrđivanja najviše dopuštene ugovorne kamate, koja bi se ustvari smatrala lihvarskom.

Tako su se pred članovima Odbora pojavila četiri prijedloga, od udruga potrošača do predstavnika financijskih institucija, glasalo se o svakom od njih, ali ni jedan nije dobio potreban broj glasova (Odbor ima sedam članova).

U drugom krugu, neslužbena je informacija iz krugova bliskih Odboru, većinom glasova izglasan je prijedlog financijaša da se referentna kamata od 11,64 posto za poduzeća uveća 40 posto, a za građane 80 posto. Tako se, zaokruživanjem na više, i došlo do prijedloga da najviša dopuštena kamata za poduzeća bude 17 posto, a za građane 21 posto.

U Odboru tumače da se takvim određivanjem lihvarske kamate ustvari išlo na ruku građanima, jer je razlika između kamatnih stopa na kredite građanima i poduzećima smanjena za 50 posto.

Naime, prema njihovim izračunima, kamate za građane prije su bile i 75 posto više nego poduzećima, dok se preporukom Odbora ta razlika smanjuje na oko 24 posto.

Preporuka Odbora analizira se u Vladinim institucijama i u Odboru očekuju da će ih Vlada uzeti u obzir. Isto tako i Odbor nastavlja rad na svojim analizama, a u dopisu Vladi također će naznačiti da će se sastajati tromjesečno, te da će u slučaju promjena uvjeta na tržištu i on predložiti korekcije.(Hina)

12.10.2004. | Pisane vijesti
DRŽAVNI PRORAČUN JE U ZAVRŠNOJ FAZI IZRADE I USKORO BI SE TREBAO NAĆI U VLADINOJ PROCEDURIPrijedlog državnog proračuna Republike Hrvatske za razdoblje od 2005. do 2007. godine je u završnoj fazi izrade i tek kada bude usvojen na Vladi s njegovim sadržajem bit će upoznata i cjelokupna javnost. Dakle, sve dok traje izrada proračuna ne može se govoriti o njegovu sadržaju i detaljima.

Stoga ne stoje neki medijski natpisi da "Vlada još nije dala socijalnim partnerima na uvid prijedlog državnog proračuna za iduću godinu, ali je to omogućila predstavnicima Svjetske banke u Washingtonu".

Nitko još nije dobio na uvid proračun budući da proces njegove izrade još traje, a sve se odvija sukladno proceduri donošenja državnog proračuna.

Prijedlog državnog proračuna trebao bi se uskoro naći u Vladinoj proceduri.

Upute za izradu državnog proračuna za trogodišnje razdoblje objavljene su na Internet stranici Ministarstva financija - www.mfin.hr , još u srpnju 2004. godine, sa svim smjernicama Vlade RH o makoekonomskoj i fiskalnoj politici za razdoblje 2005. - 2007. godine, metodologijom za izradu državnog proračuna, dokumentacijom i rokovima za implementaciju financijskih i drugih planova te programom za izradu državnog proračuna.

11.10.2004. | Pisane vijesti
PREPORUKE ZA DONOŠENJE UREDBE O VISINI ZATEZNE KAMATE I NAJVIŠIH DOPUŠTENIH UGOVORNIH KAMATNIH STOPAOdbor za utvrđivanje kamatnih stopa usvojio je na sjednici održanoj 07. listopada 2004. godine u Ministarstvu financija preporuke Vladi RH za donošenje Uredbe o visini stope zatezne kamate te uredbe o visini najviših dopuštenih ugovornih kamatnih stopa na novčane obveze.

Sukladno preporuci, visina najviše dopuštene ugovorne kamatne stope na novčane obaveze pravnih osoba iznosila bi 17 posto godišnje, a na novčane obveze fizičkih osoba prema pravnim osobama 21 posto godišnje.

Visina zatezne kamatne stope trebala bi biti određena jednako za sve novčane obveze u nominalnom iznosu od 15 posto godišnje.

Odbor za utvrđivanje kamatnih stopa sastavljen je od predstavnika Ministarstva financija, Hrvatske narodne banke, Hrvatske udruge poslodavaca, Hrvatske gospodarske komore, Hrvatske udruge banaka, Udruženja financijskih institucija pri Hrvatskoj gospodarskoj komori i Hrvatske udruge za zaštitu potrošača.

Navedena Uredba trebala bi se uskoro naći u vladinoj proceduri.

06.10.2004. | Pisane vijesti
ŠUKER: HRVATSKA OSTVARUJE KRITERIJE IZ STAND BY ARANŽMANAHrvatska ostvaruje kriterije proračunskog deficita iz stand by aranžmana s Međunarodnim monetarnim fondom (MMF), rekao je u nedjelju u Washingtonu hrvatski ministar financija Ivan Šuker.

Šuker i guverner Hrvatske narodne Banke Željko Rohatinski sudjelovali su u subotu i nedjelju u Washingtonu na godišnjoj skupštini MMF-a i Svjetske banke i imali niz bilateralnih susreta s predstavnicima tih svjetskih financijskih institucija.

Ministar Šuker je u nedjelju rekao hrvatskim novinarima kako je hrvatsko izaslanstvo izvijestilo predstavnike MMF-a da će Hrvatska sve kriterije proračunskog deficita iz stand by aranžmana ispuniti, kako s prihodovne tako i rashodovne strane.

"Ekonomski kriteriji na kraju kolovoza ukazuju da će s krajem rujna kriteriji biti zadovoljeni", rekao je Šuker.

Šuker je kazao da se deficit proračuna kreće u predviđenim granicama od 4,5 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP). Prihodi su u odnosu na prošlu godinu veći za 6 posto, a rashodi su na godišnjoj razini od 74 posto što znači da se kreću u granicama planiranog.

MMF je, rečeno je u priopćenju novinarima, informiran da je cilj Hrvatske u 2005. proračunski deficit od 3,7 posto BDP-a.

Šuker je najavio dolazak Misije MMF-a u Hrvatsku potkraj listopada kada će se nastaviti razgovori.

Guverner Rohatinski je dodao kako je u razgovorima u MMF-u iskazana ocjena da su izvršni kriteriji u monetarnoj sferi za devet mjeseci ove godine ostvareni te da se očekuje da će biti ostvareni i u prosincu.

Rohatinski je rekao da je MMF upoznat sa stanjem hrvatskog vanjskog duga potkraj kolovoza "koje je nešto više od limita utvrđenog u stand by aranžmanu", ali i naglasio da je "bitno da se taj dug u sedmom i osmom mjesecu usporava".

Potkraj osmoga mjeseca vanjski dug Hrvatske bio je 21,5 milijardi eura ili otprilike 79 posto procijenjene vrijednosti BDP-a za ovu godinu. Prema stand by aranžmanu cilj je bio stabilizirati vanjski dug Hrvatske na razini od 76 posto BDP-a.

Rohatinski je rekao da je cilj bio stabilizirati dug na razini iz petoga mjeseca, te da je, premda je on danas za približno 700 milijuna eura veći, važno da se njegov rast "bitno usporava".

Na pitanje što na to kaže MMF, Rohatinski je odgovorio da "MMF nije pokazao posebnu zabrinutost stanjem duga upravo uvažavajući činjenicu da se usporava".

Rohatinski je kazao kako je HNB poduzeo mjere za destimulaciju dodatnog zaduživanja banaka u inozemstvu, a da će HNB i Ministarstvo financija izvršiti supstituciju planiranog zaduženja na japanskom tržištu zaduživanjem u zemlji za koji iznos će se i smanjiti vanjski dug države.

Dodao je da ostaje otvoreno pitanje zaduživanja poduzeća, ali da će to pitanje biti razmotreno s misijom MMF-a u listopadu. Prema njegovim riječima, ako se ocijeni da taj dio vanjskoga duga brzo raste HNB će poduzeti mjere koje su kao mogućnost već najavljene.

U razgovorima sa Svjetskom bankom hrvatsko izaslanstvo se usredotočilo na buduću suradnju.

Prema priopćenju, s Međunarodnom bankom za obnovu i razvoj (IBRD) iz Svjetske banke, dogovoren je nastavak pripreme Strategije pomoći (CAS) koja bi Hrvatskoj u iduće četiri godine omogućila od 1 do 1,5 milijardi dolara zajmova te pomoć u vidu savjetovanja i izrade studija koje bi olakšale ulazak u EU. CAS bi se usmjerio prvenstveno na obrazovanje, znanost i tehnološki napredak, zdravstvo i socijalnu zaštitu, poljoprivredu, regionalni razvitak i obnovu područja zahvaćenih ratom te zaštitu okoliša.

IBRD bi strategiju trebao uručiti hrvatskoj Vladi po povratku hrvatskog izaslanstva iz Washingtona. Hrvatska Vlada bi nakon konzultacija trebala službeno odobriti Strategiju pomoći, a potom i Odbor izvršnih direktora IBRD-a krajem studenog, kaže priopćenje.

Odobravanje Strategije preduvjet je za odobravanje novih zajmova koji nisu uključeni u postojeću Strategiju.

Bilo je govora i o pripremi PAL zajma za strukturne prilagodbe o kojemu bi se pregovaralo u studenom ove godine do kada bi se iskristalizirala područja reformi koje hrvatska Vlada namjerava provesti.

Šuker je kazao kako je s MMF-om dogovoreno da ne bi trebao biti problem, ako se dividenda HT-a eventualno ne povuče do 31. prosinca ili ne izvrši uplata koncesije za treću GSM mrežu.

Hrvatsko izaslanstvo se u MMF-u među ostalim susrelo s voditeljem Misije MMF-a za Hrvatsku Dimitrijem Demekasom te direktorom odjela za Eurpu Michaelom Depplerom, a u Svjetskoj banci s izvršnim direktorom Adom Melkertom te potpredsjednikom IBRD-a za Europu i središnju Aziju Shigeom Katsuom.

Ministar Šuker je u razgovoru s nizozemskim ministrom financija Gerritom Zalmom dogovorio pomoć Nizozemske Hrvatskoj koja se priprema za ulzaka u EU posebice u reformi poreznog sustava.

Šuker je s ministricom financija BiH Ljerkom Marić razgovarao o planovima BiH za uvođenje PDV-a, mogućem usklađenju trošarina te suradnji poreznih i carinskih uprava dviju zemalja.

Šuker je rekao novinarima da je s ministricom Marić najviše razgovarao o onom što u ovom trenutku "najviše boli Hrvatsku", trošarinama na cigarete i naftne derivate. Hrvatska nije zadovoljna prihodom u proračunu za prvih 9 mjeseci ove godine od trošarina na naftne derivate i duhanske proizvode.

On je kazao kako BiH namjerava iduće godine uvesti PDV i povećati trošarine te da će se nakon toga vjerojatno smanjiti šverc cigareta iz BiH u Hrvatsku.(Hina)

03.10.2004. | Pisane vijesti
HRVATSKO IZASLANSTVO NA GODIŠNJOJ SKUPŠTINI MMF-a I SVJETSKE BANKEHrvatska delegacija prisustvuje u Washingtonu na 60. Godišnjoj skupštini MMF-a i Svjetske banke, a ovaj boravak je iskoristila osim za prisustva redovitim zasjedanjima isto tako i za niz bilateralnih susreta na najvišem nivou u MMF-u, Svjetskoj banci (uključujući sve tri institucije IBRD, IFC i MIGA), s ministrima financija Nizozemske i Bosne i Hercegovine te brojnim investicijskim bankama.

Razgovori sa MMF-om prošli su u pozitivnom ozračju i međusobnom razumijevanju oko ciljeva Stand-by aranžmana, a to su smanjenje deficita platne bilance i vanjskog duga. Ministarstvo finacija je izvjestilo MMF o uspješnom izvršavanju proračuna za 2004. godinu, odnosno o prihodima i rashodima proračuna u prvih osam mjeseci. Ministarstvo financija je iznjelo svoja očekivanja da će sa krajem rujna izvršiti kriterij deficita proračuna dogovorenog u Stand-by aranžmanu. Ministarstvo financija je informiralo MMF o procesu izrade proračuna za 2005. godinu, te iznjelo da je cilj proračunski deficit od 3,7% bruto domaćeg proizvoda. U isto vrijeme, predstavnici Hrvatske narodne banke izvijestili su MMF da su kriteriji u nadležnosti HNB-a (neto domaća aktiva i neto inozemne pričuve) za rujan ispunjeni, te da se isto očekuje za konac godine.

Razgovori sa Svjetskom bankom (IBRD, IFC, MIGA) prošli su isto tako u pozitivnom ozračju u kojem su se obje strane prvenstveno fokusirale na buduću suradnju:

i.

S Međunarodnom bankom za obnovu i razvoj (IBRD) je dogovoren nastavak pripreme Strategije pomoći (tzv. CAS) koja bi Hrvatskoj prema preliminarnim informacijama u iduće četiri godine omogućila od 1 do 1.5 milijardi US$ zajmova, te brojnu dodatnu pomoć u vidu savjetovanja i izrade studija koje bi olakšale ulazaku EU. Stoga će se Strategija pomoći fokusirati prvenstveno na sektore obrazovanja, znanosti i tehnološkog napretka, zdravstva i socijalne zaštite, poljoprivrede, regionalnog razvoja i društveno-gospodarsku obnovu područja koja su bila obuhvačena ratom, te zaštite okoliša. S IBRD se razgovaralo i o pripremi PAL zajma koji je još u dogovornoj fazi oko kojega bi se pregovori vodili negdje u studenom ove godine do kada bi se konačno iskristalizirala područja reformi koja hrvatska Vlada namjerava provesti. O detaljima tih programa razgovarat će se sutra na sastanku delegacije sa sektorskim direktorima IBRD. Očekujemo da će IBRD s hrvatskom Vladom podijeliti Strategiju pomoći po povratku delegacije iz Washingtona i da ćemo, nakon konzultacija između nadležnih ministarstava, Strategiju pomoći potom uputiti Vladi RH na odobravanje kako bi ju i službeno odobrio i Odbor izvršnih direktora krajem studenog ove godine. Odobravanje Strategije je preduvjet za odobravanje novih zajmova koji nisu uključeni u postojeću Strategiju, ali i za formalno odobravanje novih darovnica kao što je japanska darovnica u iznosu 800.000 US$ namijenjena pripremi programa reforme obrazovanja. U sklopu inicijative za poboljšanje životnog standarda Roma u srednjoj Europi, čiji je promotor IBRD, Hrvatska je zatražila i pomoć u pronalaženju darovnice za pilot projekt poboljšanje stanovanja Roma, a na koja bi se od 2006. nadovezala za sad zatražena sredstva PHARE programa EU i Državnog proračuna.

ii.

Međunarodna financijska korporacija (IFC) potvrdila je dosadašnju dobru suradnju s Hrvatskom te se se razgovaralo o sektorima buduće suradnje, a to su prvenstveno poticanje izvoznih hrvatskih tvrtki, turizam, željezare, brodogradnja, a IFC je isto tako zainteresiran sudjelovati u budućim privatizacijskim procesima u Hrvatskoj, kao investitor, putem zajmova, ili kao savjetnik.

iii.

S Agencijom za multilateralno garantiranje investicija (MIGA) Hrvatska je tijekom ove godine izuzetno uznapredovala odnose, i stoga će MIGA i HBOR sutra potpisati Memorandum o suglasnosti kojom se potvrđuje da će MIGA u narednom razdoblju biti spremna pružiti HBOR-u usluge koosiguranja i reosiguranja za investicije hrvatskih tvrtki u regiji, prvenstveno njihova ulaganja u Bosnu i Hercegovinu i Srbiju i Crnu Goru. Dogovoreno je i da će MIGA osigurati potporu u dodatnom obrazovanju HBOR-ovih djelatnika. Osim toga, uz financiranje Austrije, prije kraja godine će u Beču početi djelovati predstavništvo MIGA-e tzv. Vienna Facility kojemu će uloga biti isključivo poticanje ulaganja u Hrvatsku i okolne zemlje, a Hrvatska će tamo imati i svog predstavnika.

S predstavnicima investicijskih banaka razgovaralo se o općenitoj situaciji na tržištu kapitala koja je dosta povoljna, te o mogućnostima potencijalne suradnje u 2005. godini.

Ministar Šuker je s nizozemskim ministrom financija Zalmom dogovorio dva pravca buduće suradnje izmedju dvaju ministarstava, i to između dvije porezne uprave te na području medjunarodnih financijskih institucija i europskih integracija. Ministri su međusobno i formalno uputili pozive za bilaterne posjete Hrvatskoj odnosno Nizozemskoj.

Ministar Šuker je s bosansko-hercegovačkom ministricom financija Ljerkom Marić razgovarao o planovima Bosne i Hercegovine o uvodjenju PDV-a, mogućem uskladjenu trošarina, te suradnji poreznih i carinskih uprava dviju država.

Tijekom naredna dva dana hrvatska delegacija će se još susresti i s guvernerom Razvojne banke Vijeća Europe, Europskom investicijskom bankom te s još nekoliko investicijskih banaka.

03.10.2004. | Pisane vijesti
VLADA OSNOVALA NACIONALNI FOND ZA PROVEDBU PREDPRISTUPNIH FONDOVA EU U MINISTARSTVU FINANCIJAVlada je na današnjoj sjednici osnovala Nacionalni fond za provedbu predpristupnih fondova EU koji će djelovati u Ministarstvu financija, a a upravljat će bespovratnim sredstvima koje će RH moći koristiti u okviru odobrenih europskih predpristupnih fondova. Radi se o 3 fonda - PHARE, ISPA i SAPARD iz kojih se programi uobičajeno financiraju sa 75 posto sredstava, dok preostalih 25 posto osigurava država.

Sukladno Zaključku Vlade Republike Hrvatske sa sjednice održane 22. srpnja 2004. godine u svezi uspostave Nacionalnog fonda i dobivenim uputstvima Europske Komisije (EK), Ministarstvo financija započelo je aktivnosti iz svoje nadležnosti kako bi zadovoljilo institucionalno-zakonske preduvjete za korištenje tzv. pred-pristupnih programa Europske Unije (EU). Naime, odobravanjem statusa kandidata za članstvo u EU Republici Hrvatskoj otvorena je mogućnost korištenja bespovratnih sredstava iz pred-pristupnih programa EU (PHARE, ISPA, SAPARD). Kako bi se navedeni EU programi mogli koristiti potrebno je, između ostalog, ustrojiti ukupan institucionalni sustav za prihvat tih sredstava od čega je uspostava Nacionalnog fonda u Ministarstvu financija jedan od tih preduvjeta.

Pod nazivom „Nacionalni fond" - što je direktan prijevod engleske riječi National Fund (u daljnjem tekstu NF) podrazumijeva se jedinica (Odjel) unutar Ministarstva financija (Državne riznice) koja će obavljati poslove u svezi s upravljanjem sredstvima pred-pristupnih fondova EU. Sva sredstva iz EU će dolaziti u Nacionalni fond, te će se transferirati na resorna ministarstva odgovorna za pojedine programe, odnosno za tu svrhu osnovane posebne provedbene jedinice.

Ističemo da je za korištenje pred-pristupnih programa potrebno sufinanciranje od strane države korisnice što se najčešće osigurava iz državnog proračuna ili putem multilateralnih izvora, te je jedna od obveza Nacionalnog fonda da pravovremeno osigura navedena sredstva.

Nacionalni fond na transparentan način i u skladu sa pravilima financijskog poslovanja EU raspolaže sredstvima, te je između ostalog nadležan za otvaranje posebnih bankovnih računa za svaki pojedini program, prijenos tih sredstava na račune provedbenih agencija, pripremu zahtjeva za povlačenje sredstava od EU i za sufinanciranje. U okviru NF mora postojati sustav evidentiranja tih sredstava, financijskog praćenja i kontrole, te uspostavljen adekvatan sustav izvještavanja EU (putem programa PERSEUS).

Odgovornost za rad Nacionalnog fonda i sveukupno financijsko upravljanje sredstvima Europske unije (EU) iz pred-pristupnih fondova u Republici Hrvatsoj biti će u nadležnosti državne tajnice Ministarstva financija.

Detaljan djelokrug rada, obveze i odgovornosti NF definiraju se odredbama međunarodnog akta (tzv. Memoranduma o suglasnosti između Europske komisije i Vlade Republike Hrvatske o osnivanju NF) koji će se dostaviti Republici Hrvatskoj nakon usvajanja pred-pristupne strategije koja je predviđena za 6. listopada 2004. godine.

29.09.2004. | Pisane vijesti
PRVA SJEDNICA ODBORA ZA UTVRčIVANJE KAMATNIH STOPAOdbor za utvrđivanje kamatnih stopa, stručno tijelo kojemu je zadatak da na temelju statističkih podataka dobivenih od Hrvatske narodne banke daje preporuke Vladi za donošenje uredbe o visini zateznih kamatnih stopa te uredbe o visini najviših dopuštenih ugovornih kamatnih stopa na novčane obveze, održao je danas svoju prvu sjednicu.

Odbor je danas, kako se doznaje, raspravljao o osnovama za izradu preporuka te izabrao predsjednika Odbora, Zdenka Prohasku iz Ministarstva financija, a za njegova zamjenika Igora Jemrića iz HNB-a.

U članstvu Odbora, na rok od četiri godine, su uz Prohasku i Jemrića i Jasna Borić u ime HGK, Tea Martinčić kao predstavnik HUP-a, Marijan Ćurković ispred Udruženja financijskih institucija HGK, Zoran Bohaček u ime Hrvatske udruge banaka i Gordana Zekanović ispred Hrvatske udruga za zaštitu potrošača.

Ministar Šuker imenovao je članove Odbora 17. rujna, sukladno Zakonu o kamatama, koji je stupio na snagu 20. srpnja 2004. godine.(Hina)

23.09.2004. | Pisane vijesti
OBILJEŽEN DAN CARINSKE SLUŽBE - NAGRADE CARINICIMADjelatnici Carinske uprave danas su, na blagdan Sv. Mateja, svečano obilježili Dan carinske službe, a tom je prilikom ministar financija Ivan Šuker po prvi put najzaslužnijim carinicima uručio i nagrade.

Nagrade je dobilo 18 djelatnika Carinske uprave koji su, prema riječima ravnatelja Carinske uprave Mladena Barišića, sudjelovali u otkrivanju najtežih carinskih prekršaja.

Među ostalim, djelatnici Carinske uprave samo su u ovoj godini sudjelovali u otkrivanju 250 kilograma heroina koji se prenosio preko hrvatskih granica, kao i u nedavnom otkriću šverca ubijenih zaštićenih ptica, rekao je Barišić.

Ministar Šuker je istaknuo kako prilikom velikih otkrića prekršaja na granicama carinska služba često nije dovoljno apostrofirana te da su danas uručene nagrade (od po 6.000 kuna) simbolično priznanje za njihov doprinos.

Podsjetio je i kako je upravo pred carinskom službom jedan od najznačajnijih poslova u procesu približavanju Hrvatske Europskoj uniji - priprema za preuzimanje schengenskog graničnog režima.

Prvi put Dan carinske službe obilježit će se i organizacijom carinskih sportskih igara u šibenskom Solarisu od 24. do 26. rujna na kojima će sudjelovati oko 500 carinskih službenika i namještenika, najavio je Barišić.

Nakon dodjele priznanja, ministar Šuker sa suradnicima te predstavnici Carinske uprave posjetili su i carinsku ispostavu na graničnom prijelazu Bregana.(Hina)

21.09.2004. | Pisane vijesti
VLADA: ZADUŽIVANJE NA DOMAĆEM TRŽIŠTUDržava će na domaćem tržištu kapitala plasirati obveznice u iznosu 300 milijuna eura u kunskoj protuvrijednosti, a do kraja godine i ostalo će zaduženje za otplatu glavnica kreditnih obveza i financiranje proračunskog deficita servisirati na domaćem tržištu, istaknuto je na današnjoj sjednici Vlade.

Vlada je, naime, danas donijela odluku o izdavanju obveznica u iznosu 300 milijuna eura u kunskoj protuvrijednosti, uz fiksnu kamatnu stopu od 5,5 posto godišnje, a rok dospijeća tih obveznica je 2014.

Time se ne povećava zaduženje niti javni dug, kazao je ministar financija Ivan Šuker. Objasnio je da je to zaduženje namijenjeno otplati državnih obveznica izdanih 2001. u iznosu 200 milijuna eura, otplati kredita Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje iz prošle godine u iznosu 410 milijuna kuna, dok će se 230 milijuna kuna usmjeriti Hrvatskim autocestama. Samo 20 do 30 milijuna kuna bit će namijenjeno pokrivanju deficita, kazao je.

Podsjetio je da je proračunom za ovu godinu planirano zaduženje u iznosu 18,49 miljardi kuna za podmirenje glavnica dospjelih dugovanja i pokriće proračunskog deficita.

U dogovoru s Hrvatskom narodnom bankom i poslovnim bankama najveći dio toga servisirali smo na domaćem tržištu, a to će se učiniti i do kraja godine, rekao je Šuker, ističući da se odustalo do izdavanja samurai obveznica krajem godine i da će se za taj iznos država zadužiti na domaćem tržištu.

Time želimo pokazati svoju želju za smanjenjem vanjskog duga. Uspjeli smo usporiti vanjsku zaduženost Hrvatske, taj trend treba zadržati, kazao je Šuker, dodajući da je vanjski dug trenutno oko 26 milijardi dolara.

Država je u dosadašnjem dijelu ove godine na domaćem tržištu izdala obveznica u ukupnoj protuvrijednosti 750 milijuna eura. Dosadašnjom smo politikom uspjeli smanjiti vaganu kamatnu stopu ukupnog portfelja domaćih obveznica sa 7,23 posto, koliko je iznosila krajem prošle godine, na 5,94 posto, istaknuo je premijer Ivo Sanader.

Vlada se danas suglasila i s prijedlogom stečajnog plana omiške tvrtke Omial, koji je rađen na temelju pisma namjere tvrtke Aluflexpack koja je za kupnju Omiala u stečaju spremna platiti 14,5 milijuna kuna, odmah bi zaposlili 30 ljudi, a nakon šest mjeseci do 100 osoba.

Ukupna dugovanja Omiala u stečaju premašuju 53 milijuna kuna, od čega se radnicima duguje 19 milijuna, razlučnim vjerovnicima oko 21 milijun, a ostalim vjerovnicima 13 milijuna kuna.

Stečajni plan predviđa da se razlučni vjerovnici (država, TLM i HEP) odreknu 77,2 posto svojih tražbina, pa bi od 21 milijuna naplatili oko 5,6 milijuna kuna svojih potraživanja.

No, iako se stavljaju u lošiji položaj ti vjerovnici procjenjuju da bi im daljnji rad Omiala donio koristi TLM-u kroz plasman njegovim poluproizvoda, dok je HEP-u omiška tvrtka veliki potrošač struje.

Vlada se suglasila i da se iz proračuna Fonda za regionalni razvitak kao bespovratna potpora odobri ukupno oko 10,4 milijuna kuna za projekte razvoja infrastrukture i gospodarstva u osam jedinica lokalne samouprave. Riječ je o općinama ili gradovima na otocima, priobalju ili područjima posebne državne skrbi koje će tim novcem financirati projekte vodoopskrbe, poslovnih zona ili centara, tržnice i slično.(Hina)

19.09.2004. | Pisane vijesti