Vijesti

ŠUKER: HRT-U JE SAMO ODBIJENA ŽALBA, I TO POČETKOM PROSINCAHrvatska radiotelevizija (HRT) zaprimila je 6. prosinca ove godine samo drugostupanjsko rješenje Porezne uprave (PU) kojim se odbija žalba HRT-a na prvostupanjsko rješenje, a ne rješenje o naplati dugovanja na ime PDV-a, posebice ne o prisilnoj naplati blokadom računa, izjavio je danas ministar financija Ivan Šuker. Šuker je kazao kako nije istina da je HRT to rješenje zaprimio 12. prosinca, dakle nakon saborske rasprave o programskom i financijskom izvješću HRT-a ili emitiranja emisije "Latinica", dokazujući to poštanskom dostavnicom od 8. prosinca.

Rješenje se ne odnosi samo na 65 milijuna kuna neplaćenog PDV-a, već i oko 14 milijuna kuna duga na ime neplaćenih doprinosa, poreza, prireza i ostalih davanja te oko 9 milijuna kuna kamata, i to samo za prvu polovicu 2002. godine.

Spomenuto rješenje, pojasnio je Šuker, temelji se na inspekcijskom nadzoru poslovanja HRT-a provedenom u studenom 2002. godine, a koji je proveden temeljem zahtjeva Hrvatskog sabora iz iste godine.

Zapisnik s tog nadzora izrađen je još u ožujku 2003. godine, no HRT-u je dostavljeno tek devet mjeseci kasnije - krajem prosinca 2003. godine, "i to točno na dan kada je Sabor podržao sastav nove Vlade", rekao je Šuker te dodao da je uobičajeno da se takav zapisnik stranci dostavlja već dan - dva nakon izrade.

HRT je Poreznoj upravi žalbu na porezno rješenje temeljeno na tom zapisniku dostavio u svibnju ove godine, a Samostalna služba za upravni postupak Ministarstva financija žalbu je odbila u listopadu ove godine, nakon čega je 5. prosinca ove godine Područni ured Porezne uprave Zagreb donio rješenje.

U tom postupku nema politikanstva, riječ je o klasičnom tehničkom postupku i rješenju kakvih se godišnje donese oko 13 tisuća, a čijim se detaljima ministar financija ne bavi, rekao je Šuker te dodao da je i on sam za rješenje saznao od novinara.

Dodao je da spomenuto rješenje HRT-u ne daje pravo na žalbu, ali omogućava da se pokrene upravni spor pred Upravnim sudom te da se zatraži odgoda ovrhe do okončanja postupka.

Šuker je na novinarski upit zbog čega HRT mora platiti PDV na pretplatu odnosno pristojbu kazao kako to nije istina, jer se od HRT-a traži samo da plati porez na proizvedeni i emitirani program, dakle "prodani proizvod" HRT-a.

Na taj način HRT zapravo godišnje zadržava 140 do 160 milijuna kuna proračunskog novca, odnosno u tom iznosu država i svi porezni obveznici financiraju proizvodnju programa HRT-a, zaključio je ministar financija.(Hina)

 

15.12.2005. | Pisane vijesti

MINISTARSTVO FINANCIJA PONIŠTILO RJEŠENJE KOJIM SU UTVRčENE POREZNE OBVEZE HRT-aNa temelju članka 249 točka 1. Zakona o općem upravnom postupku Ministarstvo financija je u obnovljenom postupku, po službenoj dužnosti, poništilo rješenje kojim su utvrđene porezne obveze Hrvatskoj radioteleviziji zbog saznanja novih činjenica koje nisu bile razmatrane u postupku do donošenja drugostupanjskog rješenja kojim je odbijena žalba HRT- a.

Poništavanjem rješenja, sukladno Zakonu o općem upravnom postupku, poništavaju se i sve pravne posljedice koje je proizvelo to rješenje.

15.12.2005. | Pisane vijesti

ZAVRŠEN PROJEKT CARDS 2002 "RAZVOJ UNUTARNJE FINANCIJSKE KONTROLE U JAVNOM SEKTORU I UNUTARNJE REVIZIJE"Predstavljanjem rezultata, danas je svečano obilježen završetak projekta CARDS 2002 "Razvoj unutarnje financijske kontrole u javnom sektoru i unutarnje revizije".

Cilj ovoga projekta vrijednog 1,5 milijuna eura bio je pomoći Ministarstvu financija da razvije sustav politika, ustroj, procedure i metode vezane za unutarnju financijsku kontrolu u javnom sektoru i javnu reviziju.

Projekt je financirala Europska unija, a proveo ga je međunarodni konzorcij na čelu s francuskom tvrtkom SOFRECO u suradnji s Helm-Corporation Ltd iz Ujedinjenog Kraljevstva.

Od listopada 2003. do prosinca 2005. projekt je postigao sljedeće glavne rezultate:

*
uspostavljena je Uprava za harmonizaciju unutarnje revizije i financijske kontrole unutar Ministarstva financija
*
ustrojene su jedinice za unutarnju reviziju u svim ministarstvima
*
finalizirana je Strategija razvoja unutarnje financijske kontrole u javnom sektoru
*
donijet je Pravilnik o unutarnjoj reviziji proračunskih korisnika, Povelja unutarnjih revizora, Kodeks profesionalne etike kao i Priručnik za unutarnje revizore

Ovi rezultati pomoći će Ministarstvu financija i svim ostalim tijelima državne uprave da ostvare efikasan sustav kontroliranja, revidiranja i izvještavanja o korištenju proračunskih sredstava u skladu s praksom i preporukama Europske unije.

Prilikom predstavljanja rezultata projekta državni tajnik Ministarstva financija, g. Ante Žigman dodijelio je certifikate službenicima koji su u sklopu projekta položili ispit za zvanje ovlaštenoga unutarnjeg revizora. U ime Delegacije Europske komisije prisutnima se obratio g. Constantino Longares Barrio, voditelj Odjela za projekte II.

11.12.2005. | Pisane vijesti

SEMINAR O INTERNET BANKARSTVU I ULOZI FINANCIJSKOG SEKTORA U BORBI PROTIV PRANJA NOVCA I FINANCIRANJA TERORIZMAU organizaciji Odjela za tehničku pomoć i razmjenu informacija (TAIEX) Europske komisije i Ureda za sprječavanje pranja novca 8. i 9. prosinca 2005. godine, održan je u Ministarstvu financija stručni seminar o Internet bankarstvu i ulozi financijskog sektora u borbi protiv pranja novca i financiranje terorizma. Tijekom dvodnevnog seminara mnogobrojnim sudionicima iz javnog i privatnog sektora, govorili su predstavnici Ministarstva financija, Europske unije, poslovnih banaka te nadzornih službi nadležnih institucija Belgije, Velike Britanije i Italije.

"Republika Hrvatska je ustrojavanjem Ureda za sprječavanje pranja novca u sastavu Ministarstva financija jasno iskazala svoj interes da postane aktivna čimbenik u području sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma" rekao je u pozdravnom govoru državni tajnik Ministarstva financija Ante Žigman te dodao da nove tehnike elektronskog plaćanja predstavljaju nove izazove na koje je Hrvatska spremna odgovoriti, a doprinos tome je i ovaj seminar.

Predstojnik Ureda za sprječavanje pranja novca Ivica Maros rekao je da je preventivni sustav na području sprječavanja pranja novca većim dijelom usklađen s pravnom stečevinom Europske unije, a opredjeljenje je Republike Hrvatske da u potpunosti uskladi svoje zakonodavstvo s najnovijim europskim standardima i međunarodnim instrumentima postavljenim kroz III Direktivu o sprječavanju korištenja financijskog sustava u svrhu pranja novca i financiranja terorizma te Konvencije Vijeća Europe br. 198. o pranju, traganju, zapljeni i konfiskaciji prihoda od zločina.

Seminar je bio namijenjen ovlaštenim osobama iz poslovnih banaka, FINA-e, HNB-a, nadzornih službi Ministarstva financija (Porezne uprave, Carinske uprave, Deviznog inspektorata i Ureda za sprječavanje pranja novca), HAGENA-e, Komisije za vrijednosne papire, Direkcije za nadzor osiguravajućih društava, Ministarstva unutarnjih poslova, POA-e i Državnog odvjetništvo.

08.12.2005. | Pisane vijesti

PEP: OD PRIVATIZACIJE U 2006. OČEKUJE SE PET MILIJARDI KUNAPrivatizacija bi državi u idućoj godini mogla donijeti više od pet milijardi kuna, godinu poslije, 2007. od privatizacije se očekuje 968,7 milijuna, a 2008. prihod od 455,7 milijuna kuna, procjena je koju iznosi hrvatska Vlada u Pretpristupnom ekonomskom programu (PEP) 2006.-2008. Riječ je o drugom PEP-u kojega Hrvatska izrađuje kao zemlja kandidat u EU, koji je s jučerašnje sjednice Vlade poslan na ocjenu Europskoj komisiji.

Uz makroekonomski program i javne financije, Vlada posebnu pažnju u PEP-u posvećuje strukturnim reformama, privatizaciji i restrukturiranju, reformama zdravstvenog sustava i javne uprave itd.

Vlada tako i u PEP-u najavljuje ubrzanje privatizacije, a cilj je državni portfelj očistiti do kraja 2007., izuzimajući brodogradnju.

Iz procjena financiranja deficita konsolidirane opće države vidljivo je da se u idućoj godini od privatizacije očekuje više od pet milijardi kuna, a to je godina u kojoj se namjeravaju provesti druga faza privatizacije Ine, privatizacija preostalih udjela, pri čemu se ne navodi kolikih, u HT-u, te Croatia osiguranja.

Prema iznijetim podatcima, država trenutno u svom portfelju ima udjele u ukupno 1.010 društava, od čega je za prodaju raspoloživo njih 734. U većini slučajeva radi se o društvima u kojima država ima do 25 posto udjela, a udjele od 50 do sto posto ima u 116 društava, od čega su 73 raspoloživa za prodaju.

Iz iskustva privatizacije u protekle dvije godine, te s obzirom da su u portfelju većinom gubitaši, predviđa se da će država njihovom privatizacijom uprihodovati između 750 milijuna i milijarde kuna.

U matrici pak provedbenih mjera najavljuje se likvidacija u slučajevima gdje bude ocijenjeno da privatizacija nije izgleda u ukupno 45 društava u kojima objedinjeni državni portfelj prelazi 50 posto plus jednu dionicu.

Privatizacija pak brodogradnje, za koju bi se uskoro trebao donijeti i sveobuhvatan program restrukturiranja i sanacije, Vlada i dalje označava jednim od svojih strateških ciljeva, a napominje da će izbor modela ovisiti o novim zakonima o privatizaciji i o radničkom dioničarstvu.

Model je za sada predložio jedino pulski Uljanik, za razdoblje 2006.-2008, a temelji se na nalaženju strateškog partnera, uvođenju radničkog dioničarstva i zadržavanju u državnim rukama 25 posto plus jedne dionice.

Željeznicu pak u idućoj godini očekuje postavljanje zakonskog okvira za liberalizaciju, te donošenje zakona o razdvajanju HŽ-a, kao i vremenski plan privatizacije ovisnih društava i sl.

Posebnu pažnju Vlada posvećuje i tržištu rada, a broj zaposlenih, prema iznijetim procjenama, u razdoblju od 2006. do 2008. povećao bi se za 54,2 tisuće, sa 1,41 milijuna u ovoj na 1,46 milijuna zaposlenih u 2008.

Istodobno bi stopa nezaposlenosti sa 13,3 posto u ovoj (prema metodologiji Međunarodne organizacije rada) trebala pasti na 12 posto u 2008. godini.

Vlada u PEP-u, kako što je već više puta i naglašeno, očekuje lagano ubrzanje gospodarskog rasta, uz prosječnu stopu od 4 posto godišnje u razdoblju od 2006. do 2008., usporavanje rasta potrošačkih cijena, postupno snižavanje deficita na tekućem računu platne bilance sa 5,8 posto BDP-a u ovoj na 3,8 posto u 2008, smanjenje deficita opće države sa 4,9 posto u 2004. na 2,8 posto BDP-a 2008., itd.

Prema najavama iz PEP-a sredinom iduće godine trebao bi biti izrađen i Nacionalni razvojni program u kojem će se utvrditi prioritetne gospodarske grane, način na koji će država javnim politikama podupirati rast i razvoj privatnog sektora, uvjete restrukturiranja i sanacije velikih industrijskih sustava i dr.(Hina)

08.12.2005. | Pisane vijesti

VODIČ KROZ PRORAČUN NA INTERNET STRANICI MINISTARSTVA FINANCIJAVodič kroz državni proračun za 2006. godinu dostupan je na internet stranici Ministarstva financija www.mfin.hr/str/112/, objavljeno je danas iz tog ministarstva. Namjera je da ovaj vodič bude praktičan priručnik svima koji se u svakodnevnom poslu susreću s raznovrsnim ekonomskim pojmovima i terminima vezanim uz državni proračun - temeljni dokument ekonomske politike za razdoblje od jedne fiskalne godine, ali i potrebom za informacijama i podacima o proračunu.

O tome kako država prikuplja prihode, raspolaže sredstvima te definira prioritete financiranja, odnosno kako upravlja novcem poreznih obveznika.

Ovom se proračunskom publikacijom želi omogući široj javnosti potpunije razumijevanje sustava državnih financija i pridonijeti njihovoj transparentnosti, napominju iz Ministarstva financija.(Hina)

08.12.2005. | Pisane vijesti

VLADA: IZDANJE OBVEZNICA U IZNOSU OD 3,5 MILIJARDI KUNAHrvatska Vlada odlučila je danas na domaće tržište kapitala plasirati desetogodišnje obveznice u iznosu 3,5 milijardi kuna.

To će se zaduženje koristiti za otplatu glavnica kredita koji na naplatu dolaze ove godine, kao i za financiranje dijela proračunskog manjka.

Obveznice će se izdati po cijeni od sto posto nominale, uz nepromjenjivu kamatnu stopu od 5,25 posto godišnje.

Voditelji izdanja su Erste&Steirermarkische banka, HVB Splitska banka, Privredna banka Zagreb, Raiffeisenbank i Zagrebačka banka.

Ministar financija Ivan Šuker ističe da to zaduženje ne potiče vanjsko zaduživanje, a orijentacija države na domaće tržište kapitala ima za cilj ublažiti trend znatnog rasta inozemnog duga.

Naime, od 1999. do 2004. udio vanjskog duga u BDP-u porastao je sa 54 na 83 posto.

Šuker je rekao kako je država za obveznice postigla povoljnije uvjete od onih koje trenutno imaju neke zemlje koje su prošle godine ušle u EU.

To potvrđuje politiku Vlade i demantira kritičare koji iznose katastrofične procjene, kaže Šuker.

Da je situacija tako loša kako tvrde neki oporbeni političari financijsko tržište ne bi reagiralo na ovakav način. To je najbolja potvrda politike ove Vlade u zadnje dvije godine, rekao je Šuker.

Vlada je danas usvojila i Predpristupni ekonomski program (PEP) 2006.-2008. koji bi trebao omogućiti daljnji i ubrzani gospodarski rast i razvoj, a time i unaprijediti životni standard.

Vlada u PEP-u predviđa lagano ubrzanje gospodarskog rasta, prosječno četiri posto godišnje u razdoblju 2006.-2008.

Posebna pozornost posvećuje se privatizaciji, restrukturiranju brodogradnje, željeznice, metalurgije te reformama zdravstva, javne uprave i sl.

Najavljuje se tako ubrzanje privatizacije, a Vlada je mišljenja da bi se preostali državni portfelj, bez brodogradnje, mogao očistiti do kraja 2007.

Vladina je procjena da bi se privatizacijom preostalog državnog portfelja, u kojem su u većini gubitaši, moglo dobiti 750 milijuna do milijardu kuna.(Hina)

07.12.2005. | Pisane vijesti

SABOR DONIO DRŽAVNI PRORAČUN ZA 2006.Hrvatski sabor večeras je donio državni proračun za 2006., "težak" 98,8 milijardi kuna, što je za 7,9 milijardi kuna ili 8,7 posto više od ovogodišnjeg.

Za proračun su glasovala 83 zastupnika, a protiv su bila 24. Uz zastupnike vladajuće koalicije i zastupnike manjina te dio nezavisnih, proračun su podržali i zastupnici HSP-a.

Većina saborskih zastupnika u 10-satnom glasovanju, na prijedlog Vlade odbila je sva 304 zastupnička amandmana, kojima je oporba tražila oko 6,4 milijarde kuna.

Najskuplji amandmani odnosili su se na stavke u razdjelu Ministarstva mora, na kojima su zastupnici tražili ukupno povećanje od oko 2,4 milijarde kuna.

Amandmani na razdjel Ministarstva poljoprivrede "težili" su oko 1,4 milijarde, a Ministarstva znanosti 619 milijuna kuna.

Najviše amandmana podnio je HNS, a novčano najviši bili su oni iz SDP-a, koji su dosegnuli tri milijarde kuna.

Proračun za iduću godinu, u ukupnom iznosu od 98,8 milijardi kuna, utemeljen je na projekcijama gospodarskog rasta od 4 posto, inflacije od oko tri posto te deficita opće države od 3,3 posto BDP-a.(Hina)

29.11.2005. | Pisane vijesti

VLADA: ODBIJENI SVI AMANDMANI NA PRIJEDLOG PRORAČUNAVlada je večeras odbila sva 304 amandmana na prijedlog državnog proračuna za iduću godinu, teška oko 6,4 milijarde kuna.

Svi amandmani su odbijeni jer suštinski ništa ne bi promijenili, izjavio je na sjednici Vlade ministar financija Ivan Šuker. Kao što nije bilo suštinske kritike na prijedlog proračuna, nego je to bila politička rasprava, tako ni kroz amandmane nije ponuđeno drugačije viđenje politike za iduću godinu, ocijenio je ministar financija.

Izvijestio je da je najviše amandmana, njih 60 podnjeto na razdjel Ministarstva znanosti, i ukupno su iznosili 619 milijuna kuna, a potom na Ministarstvo poljoprivrede - 57 amandmana teških 1,4 milijarde kuna.

Vrijednosno 'najteži' amandmani podneseni su na razdjel Ministarstva mora, i to 2,4 milijarde kuna.

Saborski su zastupnici najčešće tražili da se novci skinu sa stavke namijenjene POA-i i održavanju Vladina zrakoplova.

"Prema tim zahtjevima POA bi se trebala ukinuti 4 do 5 puta, kao i državni zrakoplov, a predsjednici Vlade i Republike, te dužnosnici trebali bi se valjda voziti vlakom", kazao je Šuker.

Vlada je odbila i svih 10 amandmana podnijetih na zakonski prijedlog o izvršenju državnog proračuna, ali je predložila dva svoja.

Ministar financija izvijestio je da Vlada kroz njih usklađuje taj zakon sa zakonom o zdravstvu, a drugim se definira odnose koji su bili u ovoj godini, a nisu potrebni u idućoj. O čemu je točno riječ ministar nije precizirao.

Hrvatski sabor sutra će odlučivati o amandmanima i državnom proračunu za 2006.(Hina)

28.11.2005. | Pisane vijesti

SABOR: NA PRORAČUN ZA 2006. PRISTIGLO OKO 320 AMANDMANAHrvatska će Vlada, po svemu sudeći, morati odlučivati o oko 320 amandmana "teških" najmanje šest milijardi kuna koje su, uglavnom oporbeni saborski zastupnici, podnijeli na prijedlog državnog proračuna za 2006. Toliko ih je, naime, do danas u podne, kada je istekao rok za podnošenje amandmana, pristiglo u nadležnu saborsku službu. Najviše amandmana uputili su HNS-ovci, čak 110, "teških" preko milijardu kuna.

Najviše ih je podnio Zlatko Kurečić (51 amandman) koji traži preraspodjelu sredstava u korist infrastrukturnih projekata u Varaždinskoj županiji - uglavnom za gradnju škola, vrtića i sportskih dvorana. Njegova stranačka kolegica Alenka Košiša Čičin-Šain najavljuje amandmane za modernizaciju željeznica u vrijednosti od pola milijarde kuna.

Novčano "najteže" amandmane, vrijedne oko tri milijarde kuna, podnijeli su SDP-ovi zastupnici: za lokalne gospodarske i infrastrukturne projekte, poput poduzetničkih zona, modernizacije željezničke i riječne mreže, Mato Arlović, Mato Gavran i Ljubica Brdarić traže milijardu kuna. Isto toliko traži Zvonimir Mršić za infrastrukturne projekte, pola milijarde kuna za navodnjavanje traži Ivica Pančić, a Marija Lugarić 100 milijuna kuna za školstvo.

HSS, pak, u desetak amandmana traži da se iz 98,8 milijardi kuna previđenog proračuna za iduću godinu, više od pola milijarde preraspodijeli za poljoprivredu - za uvođenje nacionalne mirovine koju bi primali umirovljeni poljoprivrednici koji nemaju nikakve prihode traži se 300 milijuna kuna.

Amandmani IDS-a vrijedni su oko 200 milijuna kuna, a okrenuti su lokalnim projektima u Istri. Po 250 tisuća kuna traži se za zvjezdarnicu u Višnjanu te uređenje rodne kuće Matije Vlačića Ilirika.

Oko 100 milijuna kuna za Slavoniju najavljuje nezavisni klub Branimira Glavaša, a oko 120 milijuna zastupnik SBHS-a Vilim Herman, uglavnom za osnivanje agrobanke.

Sto milijuna kuna za Slavonski Brod tražit će Frano Piplović (DC), a SDSS gotovo dva milijuna za redovito funkcioniranje sedam općina u Lici i Slavoniji (područja od posebne državne skrbi).

Vlada će o amandmanima odlučivati u ponedjeljak, a Sabor idući dan glasovati o amandmanima i samom proračunu.(Hina)

24.11.2005. | Pisane vijesti