Vijesti

Filtrirajte vijesti:
Od:
Do:
Pronađeno 1648 vijesti.
MINISTARSKA KONFERENCIJA O INOVATIVNOM FINANCIRANJU U CILJU RAZVOJA I PROTIV PANDEMIJAMinistar financija Republike Hrvatske Ivan Šuker, kao gost Republike Francuske, u pratnji pomoćnice ministra za europske integracije i međunarodne financijske odnose Ane Hrastović, sudjelovao je danas u radu dvodnevne međunarodne ministarske konferencije "Solidarnost i globalizacija: inovativno financiranje u cilju razvoja i protiv pandemija", koja se održava u Parizu. Na konferenciji sudjeluje stotinjak zemalja predstavljenih predsjednicima, ministrima vanjskih poslova ili ministrima financija te brojne međunarodne financijske institucije i nevladine udruge. Konferenciju je otvorio Generalni tajnik Ujedinjenih narodna Kofi A. Annan.

Pokrovitelj konferencije, predsjednik Republike Francuske Jacques Chirac naglasio je da polovica svjetskog stanovništva živi ispod granice siromaštva s prihodom manjim od 2 USD dnevno i posebno istaknuo izrazito tešku situaciju u Africi. Naglasio je, da je u cilju ostvarenja milenijskih razvojnih ciljeva potrebno da razvijene zemlje svijeta povećaju svoja ulaganja u razvoj sa 65 milijardi na 200 milijardi USD godišnje. Budući da to nije moguće samo putem proračunskih izdvajanja predsjednik Chirac je predstavio svoju i Francusku inicijativu da se uvede fiksna pristojba na zrakoplovne karte od koje se očekuje da će samo u Francuskoj godišnje osigurati 230 milijuna USD za borbu protiv pandemija. Predsjednik Chirac pozvao je sve zemlja članice Europske unije i OECD-a da uvedu istovjetne pristojbe na zrakoplovne karte te na taj način pomognu financirati razvoj u svijetu.

Ministar financija Ivan Šuker na početku konferencije osobno se pozdravio s predsjednikom Republike Francuske Jacques Chiracom.

Tijekom poslijepodneva ministar financija Ivan Šuker sastao se s guvernerom Razvojne banke Vijeća Europe (CEB) Raphaelom Alomarom. Razgovaralo se o dosadašnjoj i budućoj suradnji Hrvatske i Razvojne banke Vijeća Europe te pripremama za obilježavanje 50 godina postojanja te banke u lipnju ove godine.

27.02.2006. | Pisane vijesti
UPLAĆENO PRVIH 5 MILIJUNA EURA IZ PRETPRISTUPNIH FONDOVA EUKrajem prošlog tjedna i stvarno je započeo tijek novca iz pretpristupnih fondova EU, nakon što je Europska komisija u četvrtak, 23. veljače, na račun Nacionalnog fonda uplatila pet milijuna eura predujma iz ISPA programa, izvijestila je danas državna tajnica Središnjeg državnog ureda za razvojnu strategiju Martina Dalić na konferenciji za novinare u Banskim dvorima.

ISPA program odnosi se na područja prometa i zaštite okoliša, a za Hrvatsku u 2005. i 2006. predviđa 60 milijuna eura. Krajem siječnja ove godine potpisani su financijski memorandumi za dva projekta - obnovu pruge Vinkovci-Tovarnik-državna granica, te za vodoopskrbu grada Karlovca, a očekuje se da će do ljeta memorandum biti potpisan i za projekt odlagališta otpada Bikarac.

Obnova željezničke pruge financirat će sredstvima ISPA programa sa 28,5 milijuna eura, što je oko 38 posto ukupne vrijednosti projekta (75,7 milijuna eura), a ostatak će se financirati sredstvima iz nacionalnog proračuna.

Projekt vodoopskrbe Karlovca ukupno je vrijedan 36 milijuna eura, od čega će se 67 posto, ili 22,5 milijuna eura financirati sredstvima ISPA programa, a ostatak je hrvatsko nacionalno sufinanciranje, pri čemu će se 10 milijuna eura osigurati zajmom Europske bake za obnovu i razvoj.

Projekt odlagališta otpada Bikarac, kod Šibenika, financirao bi se sa šest milijuna eura iz ISPA pretpristupnog fonda, a 2,8 milijuna osigurao bi Fond za zaštitu okoliša.

Pred zaključenjem je i financijski memorandum za PHARE program za koji je u 2005. odobreno 80 milijuna eura, a Europska je komisija početkom prosinca prošle godine odobrila 23 projekta, te zbog dobre pripremljenosti projekata povećala raspoloživi iznos za još sedam milijuna eura.

I u 2006. za PHARE je predviđen iznos od 80 milijuna eura.

Dalić je istaknula da je odlukom Europske komisije s početka veljače o prijenosu prava upravljanja sredstvima PHARE, ISPA i CARDS na Hrvatsku zaključen proces akreditacije, a Komisija je na Hrvatsku, odnosno provedbenu agenciju u Ministarstvu financija prenijela pravo provođenja natječaja, ugovaranja i provođenja projekata.

Temeljem informacije i potvrde krajnjih korisnika na terenu o provedbi programa, te temeljem potvrde nadležnog resora, Provedbena agencija traži sredstva i isplaćuje dobavljače. Objava i provedba natječaja, ugovaranje i ostali koraci dostavljaju se na ex ante kontrolu Delegaciji Europske komisije u Zagrebu, objasnila je Dalić.

Za razliku od toga, kod SAPARD agencije nema prethodne kontrole, nego samo naknadna (ex posto) kontrola Komisije.

Hrvatskoj je iz CARDS programa u razdoblju 2001.-2004. na raspolganju 255 milijuna eura, u 2005. za PHARE je predviđeno 80 milijuna, što je povećano za još sedam milijuna eura, a za ISPA program 25 milijuna eura.

Za 2006. iz pretpristupnih programa pomoći EU za Hrvatsku je predviđeno 140 milijuna eura, od čega u PHARE programu 80 milijuna, ISPA 35, te SAPARD programu 25 milijuna eura.(Hina)

 

26.02.2006. | Pisane vijesti
MINISTAR ŠUKER U PARIZU O INOVATIVNOM FINANCIRANJUU radu dvodnevne međunarodne ministarske konferencije "Solidarnost i globalizacija: inovativno financiranje u cilju razvoja i protiv pandemija", koja se sutra otvara u Parizu, sudjelovat će i hrvatski ministar financija Ivan Šuker, izvijestili su iz Ministarstva financija.

Šuker putuje u Pariz na poziv ministra vanjskih poslova Republike Francuske Philippe Douste-Blazya i francuskog ministra gospodarstva, financija i industrije Thierry Bretona.

Konferencija, kojoj je pokroviteljst predsjednik Republike Francuske Jacquesa Chiraca koji će je i otvoriti, održava se na tragu Deklaracije o inovativnim izvorima financiranja razvoja, kojoj se u rujnu prošle godine na sastanku na vrhu Ujedinjenih naroda u New Yorku priključilo 79 zemalja, uključujući i Hrvatsku.

Tijekom boravka u Parizu ministar Šuker, kako je najavljeno, posjetit će Razvojnu banku Vijeća Europe (CEB) i sastati se s guvernerom CEB-a Raphaelom Alomarom.

CEB je međunarodna financijska institucija pod političkim pokroviteljstvom Vijeća Europe s kojom je Hrvatska uredila pravne i financijske odnose 15. lipnja 1996. godine. Od tada do danas Hrvatska je potpisala s CEB-om 11 javnih zajmova i jedan zajam uz državno jamstvo u ukupnom iznosu od 257 milijuna eura.

Hrvatska Vlada i CEB zajednički su definirale Strategiju suradnje za razdoblje od 2005. do 2009. godine. Strategija definira sektore i projekte koje je CEB spremna financirati u tome razdoblju i to do ukupnog iznosa od 600 milijuna EUR bude li to Hrvatska tražila.(Hina)

26.02.2006. | Pisane vijesti
POREZNICI DO DANAS ZAPRIMILI 628 TISUĆA POREZNIH PRIJAVAPorezna uprava do danas je zaprimila 628.469 poreznih prijava od očekivanih oko 900.000 poreznih prijava na dohodak za 2005. godinu, doznaje se iz Ministarstva financija. Područni uredi i ispostave porezne uprave danas i sutra radit će od 8 do 18 sati.

Krajnji rok za podnošenje prijava poreza na dohodak 28. veljače 2006. u ponoć, a osim osobnog podnošenja, porezna prijava može se poslati poštom - preporučeno, pri čemu je bitan datum otpreme najkasnije 28. veljače.

Poreznici podsjećaju da za 2005. u odnosu na godinu prije vrijede promijenjena pravila oporezivanja - smanjen je ukupni iznos ostalih poreznih olakšica koji se priznaju za zdravstvene potrebe, premije dopunskog i privatnog zdravstvenog osiguranja i dobrovoljnog mirovinskog osiguranja, životnog osiguranja sa obilježjem štednje te stambene potrebe.

Ukupno sve te olakšice za 2005. mogu iznositi maksimalno 12.000 kuna godišnje (dosad za svaku pojedinačnu olakšicu do 12 tisuća kuna).

Svaki obveznik ima pravo na osobni odbitak ili neoporezivi dio dohotka, koji je povećan u odnosu na 2004. za 100 kuna, i iznosi mjesečno 1.600 kuna (1,00) odnosno godišnje 19.200 kuna.

Odbitak se uvećava za djecu i uzdržavane članove obitelji od 0,5 za prvo, 0,7 za drugo, 1,0 za treće, 1,4 za četvrto dijete i td.

Porezne stope od 15, 25, 35 i 45 posto nisu se mijenjale, a porezna stopa od 15 posto primjenjuje se na utvrđeni iznos godišnje porezne osnovice od 38.400 kuna, stopa od 25 posto na razliku porezne osnovice iznad 38.400 do 96.000 kuna, stopa od 35 posto na razliku porezne osnovice iznad 96.000 do 268.800 kuna, te stopa od 45 posto dohodak iznad 268.800 kuna godišnje.

Za umirovljenike vrijedi osobni odbitak do najviše 3.000 kuna mjesečno, što je godišnje 36.000 kuna.(Hina)

26.02.2006. | Pisane vijesti
PRODUŽEN RAD UREDA POREZNE UPRAVE KAKO BI SE GRAčANIMA OLAKŠALO PODNOŠENJE POREZNIH PRIJAVAPorezna uprava Ministarstva financija produžila je rad Područnih ureda i pripadajućih ispostava na subotu 25.veljače 2006. u vremenu od 8,00 do 14,00 sati, te ponedjeljak 27. i utorak 28. veljače od 8,00 do 18,00 sati kako bi se građanima olakšalo podnošenje godišnjih prijava poreza na dohodak za 2005. godinu u zakonski određenom roku.

Skrećemo pozornost da je krajnji rok za podnošenje prijava poreza na dohodak 28. veljače 2006. u ponoć. Porezni obveznici prijave mogu podnijeti nadležnoj ispostavi Porezne uprave prema svome prebivalištu ili uobičajenom boravištu ili poslati poštom - preporučeno.

Do sada je zaprimljena približno polovica od očekivanih oko 900.000 poreznih prijava na dohodak za 2005. godinu.

Također, skrećemo pozornost i na sljedeće:

Kontakt centar Porezne uprave s dva besplatna telefonska broja ( 10 ulaznih linija i 20 agenata ) na koja se mogu dobiti korisne informacijei to:
- broj 0800 66 99 33 - porezna oslobođenja, olakšice i porezno priznati izdaci za građane;
- broj 0800 1001 - prijava utaja poreza, ne izdavanja računa, rad na crno, drugi porezni prekršaji i pritužbe na rad službenika Porezne uprave.

Na Internet stranicama Porezne uprave, www.porezna-uprava.hr u dijelu Kontakt centar, postavljene su upute za ispunjavanje prijave poreza na dohodak za 2005., a putem besplatnog programa Acrobat Readera može se preuzeti brošura Godišnja prijava poreza na dohodak za 2005. godinu - primjeri popunjavanja Obrasca DOH.

Iz Zakona o porezu na dohodak

Za 2005.godinu svaki porezni obveznik ima pravo na osobni odbitak ili neoporezivi dio dohotka, koji je povećan u odnosu na 2004. za 100 kuna, i iznosi mjesečno 1.600 kuna (1,00) odnosno godišnje 19.200 kuna. Odbitak se uvećava za djecu i uzdržavane članove obitelji od 0,5 za prvo, 0,7 za drugo, 1,0 za treće, 1,4 za četvrto dijete i td.

Ukupno sve porezne olakšice za 2005. koje se priznaju (za zdravstvene potrebe, premije dopunskog i privatnog zdravstvenog osiguranja i dobrovoljnog mirovinskog osiguranja, životnog osiguranja sa obilježjem štednje te stambene potrebe) mogu iznositi maksimalno 12.000 kuna godišnje.

Porezne stope od 15, 25, 35 i 45 posto primjenjuju se na utvrđeni iznos godišnje porezne osnovice i to:
- stopa od 15 posto do 38.400 kuna,
- stopa od 25 posto na razliku porezne osnovice iznad 38.400 do 96.000 kuna,
- stopa od 35 posto na razliku porezne osnovice iznad 96.000 do 268.800 kuna
- stopa od 45 posto na razliku porezne osnovice iznad 268.800 kuna.

Kod oporezivanja dohodaka poreznim obveznicima na područjima posebne državne skrbi primjenjuje se povećani osobni odbitak, ovisno na kojem području porezni obveznici prebivaju.

Za umirovljenike vrijedi osobni odbitak do najviše 3.000 kuna mjesečno, što je godišnje 36.000 kuna.

22.02.2006. | Pisane vijesti
POTPISAN UGOVOR O DAROVNICI ZA SUFINANCIRANJE PROJEKTA RAZVOJA SOCIJALNE SKRBIIzmeđu Republike Hrvatske i Svjetske banke danas je u Ministarstvu financija potpisan Ugovor o darovnici Švedske agencije za međunarodni razvoj i suradnju u iznosu od 15 milijuna švedskih kruna za sufinanciranje Projekta razvoja sustava socijalne skrbi.

U ime Republike Hrvatske Ugovor je potpisao ministar financija Ivan Šuker, a u ime Svjetske banke direktor Regionalnog ureda Svjetske banke u Zagrebu Anand K. Seth.

Ovom darovnicom će se financirati tehnička pomoć i djelatnost izobrazbe u okviru projekta, vezane uz preustroj i osuvremenjivanje socijalnih usluga te racionaliziranje i pojednostavljivanje sustava socijalnih naknada i upravljanja tim sustavom.

Darovnica će se provoditi i isplaćivati posredstvom Svjetske banke, a korisnik će biti Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi.

20.02.2006. | Pisane vijesti
ODRŽAN SEMINAR O BORBI PROTIV PRANJA NOVCA U KASINIMA I OSIGURAVAJUĆIM DRUŠTVIMAU organizaciji Odjela za tehničku pomoć i razmjenu informacija (TAIEX) Europske komisije i Ministarstva financija, Ureda za sprječavanje pranja novca 16. i 17. veljače 2006., održan je stručni seminar o borbi protiv pranja novca u kasinima i osiguravajućim društvima.

Tijekom dvodnevnog seminara, predstavnici Ureda za sprječavanje pranja novca, Porezne uprave, Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (HANFA) te predstavnici Europske komisije i nadzornih službi iz Velike Britanije i Portugala, predočili su hrvatsko zakonodavstvo i zakonodavstvo Europske unije s naglaskom na praktična iskustva u sprječavanju pranja novca u kasinima i društvima za osiguranje.

Predstojnik Ureda za sprječavanje pranja novca Ivica Maros u svom je uvodnom izlaganju rekao da su kasina i društva za osiguranje, kao obveznici po Zakonu o sprječavanju pranja novca, dužni prijavljivati Uredu svaku sumnju na pranje novca ili financiranje terorizma, te poduzimati prateće mjere kao što je osiguravanje odgovarajuće izobrazbe za osoblje i uspostavljanje primjerenih preventivnih procedura i politika.

Ono što je veoma važno, rekao je Maros, da se u zakonodavnu regulativu vezanu za kasina i društva za osiguranje u cijelosti implementiraju međunarodni standardi u cilju zadovoljavanja kriterija podobnosti («fit and proper criteria») za vlasnike i članove uprave, utvrđuje identitet stvarnog vlasnika, provodi postupak licenciranja te izravni nadzor kasina i osiguravajućih društava, a vezano za provođenje mjera za sprječavanje pranja novca i financiranje terorizma.

Ovim se seminarom jasno iskazuje interes Republike Hrvatske za aktivnim sudjelovanjem u borbi protiv pranja novca u kasinima i društvima za osiguranje prihvaćanjem međunarodnih standarda u cijelosti.

Seminar je bio namijenjen ovlaštenim osobama za provođenje mjera za sprječavanje pranja novca iz društava za osiguranje, nadzornim službama Ministarstva financija (Porezne uprave, Carinske uprave, Deviznog inspektorata i Ureda za sprječavanje pranja novca), Hrvatskoj Lutriji, HANFA-i, POA-i, MUP-u, USKOK-u i Državnom odvjetništvu.

16.02.2006. | Pisane vijesti
SEMINAR O METODOLOGIJI RADA I SURADNJI UNUTARNJIH I DRŽAVNIH REVIZORAUz kontrolu trošenja javnih sredstava, zadaća unutarnje i državne revizije trebala bi biti i inicijativa za promjenu propisa koji se ne primjenjuju ili se loše primjenjuju, primjerice razmotriti model nabave lijekova kako bi se iz izvješća države revizije moglo izbrisati da se dvije, tri milijarde kuna za lijekove utroše protivno zakonu, istaknuo je danas ministar financija Ivan Šuker.

I u zadnjem izvješću državne revizije naveden je podatak o 3,5 milijardi kuna utrošenih protivno propisima o javnoj nabavi, a u Hrvatskoj se deset godina lijekovi nabavljaju kako se nabavljaju, kazao je ministar na prvom zajedničkom seminaru unutarnjih i državnih revizora o metodologiji rada i suradnji državnih i unutarnjih revizora.

Šuker je istaknuo kako je cilj doći do toga da se u raspravi o izvješću o državnoj reviziji raspravlja kako je i na što trošen novac, a ne na temelju tog dokumenta slušati "neargumentirana politička prepucavanja".

Prvi zajednički sastanak unutarnjih i državnih revizora ocijenio je velikim iskorakom u funkcioniranju javnih financija, a glavna državna revizorica Šima Krasić kao cilj ističe jačanja unutarnjeg i vanjskog nadzora nad trošenjem javnih sredstava na svim razinama.

Preko unutarnje revizije možemo napraviti puno toga da vanjska revizija bude bolja, da imamo puno više bezuvjetnih mišljenja o trošenju sredstava kod proračunskih korisnika, kazala je, ocjenjujući da se u protekle dvije godine krenulo jako naprijed s ustrojem unutarnje financijske kontrole.

Vlada je sredinom 2005. donijela Strategiju razvoja unutarnje financijske kontrole, a unutarnja bi se revizija trebala ustrojiti kod svakog proračunskog korisnika. Do sada je izobrazbu prošlo 80 unutarnjih revizora, u tijeku je izobrazba njih 25, a tijekom ove godine planira se obuhvatiti još 60 kandidata.

Državni ured za reviziju radi već 11 godina i trenutno ima 224 ovlaštena državna revizora.

Poslovi unutarnje i državne revizije neće se preklapati, ali bi se te dvije službe trebale nadopunjavati, surađivati, istaknuto je na seminaru koji je okupio stotinjak unutarnjih i državnih revizora.

Uloga je unutarnje revizije kontroliranje, revidiranje i izvještavanje o korištenju sredstava, a ima i savjetodavnu ulogu s ciljem poboljšanja poslovanja kako bi se čelnicima proračunskih korisnika pomoglo u ostvarenju njihovih osnovnih ciljeva i zadaća.

Cilj unutarnje kontrole je upozoriti na licu mjesta na određene nepravilnosti, unaprijediti i poboljšati cjelokupno poslovanje organizacije, ona radi kontinuirano tijekom godine, a državna revizija dolazi na kraju, njena je uloga ispitivanje zakonitosti, ispitivanje i ocjenjivanje financijskih izvještaja i transakcija korisnika proračuna i lokalnih jedinica.

15.02.2006. | Pisane vijesti
HRVATSKA ĆE SE NA DOMAĆEM TRŽIŠTU KAPITALA ZADUŽITI 2 MILIJARDE KUNE IZDAVANJEM OBVEZNICAHrvatska će se na domaćem tržištu kapitala zadužiti za 2 milijarde kuna izdavanjem obveznica, odlučila je Vlada na današnjoj sjednici.

To je zaduženje namijenjeno za tekuće otplate glavnica kreditnih obveza koje na naplatu dospijevaju tijekom ove godine.

Obveznice se izdaju na rok od 10 godina uz fiksnu godišnju kamatnu stopu od 5,25 posto.

Ministar financija Ivan Šuker ističe da se obveznice izdaju uz povoljnije uvjete od onih kakve trenutno imaju neke od novih članica EU. Jedna od novih članica izdala je obveznice s kamatom od 6,75 posto, naveo je ministar.

Poručio je da ne stoje tvrdnje da će se izdavanjem obveznica opet povećati vanjski dug države jer bi banke mogle pokupovati veći dio izdanih obveznica. Velik dio ovog izdanja kupit će mirovinski fondovi, osiguravajuća društva i drugi sudionici tržišta kapitala, zaključio je Šuker.

Vlada je danas utvrdila kriterije temeljem kojih će se raspodijeliti 163 milijuna kuna prihoda od igara na sreću. Organizacijama koje promiču razvoj športa pripast će 30 posto odnosno 48,8 milijuna kuna, organizacijama koje se bave problemima osoba s invaliditetom 28 posto, odnosno 45,5 milijuna kuna itd.

Vlada je osnovala i povjerenstvo koje treba izraditi zakon o plaćama državnih službenika, a za njegovog predsjednika imenovala Zorana Pičuljana.

Na zatvorenom dijelu sjednice Vlada je raspustila Gradsko vijeće Bakra i za svog povjerenika imenovala Zdravka Božičevića.(Hina)

09.02.2006. | Pisane vijesti
TAJNI RAČUN NE POSTOJI - NAVEDEN JE U EVIDENCIJAMA U MINISTARSTVU FINANCIJAPovodom prozivanja Ministarstva financija u vezi "postojanja tajnog računa u inozemstvu" priopćujemo sljedeće:

"Ministarstvo financija demantira postojanje tajnog računa, te je netočna tvrdnja da o predmetnom računu Državna revizija nema saznanja. Od otvaranja predmetnog računa Državnoj je reviziji u svim proteklim godinama predočen izvod i stanje na predmetnom računu, te je Državna revizija u svim svojim godišnjim izvješćima od 1999. godine konstatirala postojanje predmetnog računa, te saldo na istome.

Ne odgovara tvrdnja da o predmetnom računu ne postoji evidencija u Ministarstvu financija, jer je račun poimence naveden uz prikaz dolarskog salda i kunske protuvrijednosti u Popisu imovine i obveza Državne riznice od uspostave tog popisa 2002. godine. Taj račun je zadnji put korišten u listopadu 2001. godine, kada ga je Vlada premijera Ivice Račana koristila za drugu fazu privatizacije HT-a. Nakon toga račun je u mirovanju, te po njemu nije bilo transakcija."

09.02.2006. | Pisane vijesti