Vijesti
PEP je obvezujući dokument kojeg zemlje kandidati svake godine podnose Europskoj komisiji, a u kojem definiraju ekonomsku politiku i reforme koje je potrebno provesti u cilju uspješnog pridruživanja EU. Hrvatska, koja je u lipnju dobila status kandidata, prvi put Europskoj komisiji šalje na ocjenu PEP.
Taj dokument ima četiri dijela - glavna ekonomska kretanja, makroekonomski program, javne financije i strukturne reforme.
Premijer Ivo Sanader ocijenio je da je PEP realan, ambiciozan program kojeg je moguće ostvariti u iduće tri godine, podsjećajući da je cilj Hrvatske da 2007. bude spremna za ulazak u EU.
Ministar financija Ivan Šuker ističe da je PEP sublimacija svih ovogodišnjih događanja i dokumenata, od Vladine fiskalne projekcije, preko stand by aranžmana s MMF-om, dokumenata koji se pripremaju u okviru PAL programa sa Svjetskom bankom.
Govoreći o usporavanju vanjskog duga, kao jednog od ciljeva ekonomske politike, Šuker je iznio i podatak da je u rujnu i listopadu vanjski dug smanjen za 140 milijuna eura.
Proračunom za iduću godinu, kaže, napravljen je i izuzetan napor u financijskoj konsolidaciji, sa smanjenjem deficita s prošlogodišnjih 6,3 posto BDP-a na 3,7 posto u idućoj godini.
Prema projekcijama iz PEP-a, ove se godine očekuje rast BDP-a za 3,9 posto, a u iduće tri godine očekuje se rast između 4 i 5 posto, očekuje se stabiliziranje vanjskog duga na razini od 80 posto BDP-a do 2006., nakon čega bi pao na 79 posto. Cilj je smanjiti i intervencije države u poduzeća uz očekivano smanjenje subvencija sektoru poduzeća sa 3,4 posto BDP-a ove na 2,2 posto BDP-a 2007.
Strukturne reforme naznačene u PEP-u odnose se na privatizaciju, tržišno natjecanje, energetiku, promet i veze, poljoprivrednu politiku, sustav socijalne sigurnosti, mjere u zdravstvenom sustavu, reformi pravosuđa, obrazovanju, znanosti itd.
Uz ubrzanje privatizacije posebna se pozornost posvećuje i potrebi kvalitetne pripreme i privatizacije poljoprivrednih kombinata, potrebe da brodogradilišta u idućoj godini završe proces restrukturiranja i
pripreme se za privatizaciju.
Iz PEP-a se može iščitati i da se u razdoblju 2005-2008. planira izgraditi i 315 kilometara novih državnih cesta, obnoviti 975 kilometara postojećih cesta, nastaviti modernizacija željeznica.
U zdravstvu se pak mogu očekivati zakonske izmjene i definiranje osnovnog paketa zdravstvenih usluga s restrukturiranjem dopunskog zdravstvenog osiguranja, a u mirovinskom se sustavu najavljuje potreba hitne izmjene načina usklađivanja mirovina koja će, kako se navodi, omogućiti ponovnu uspostavu fiskalne održivosti sustava.
Nastavak mirovinske reforme išao bi pak u smjeru povećanja dobne granice za odlazak u mirovinu, te eventualnog izjednačavanja granice za odlazak u mirovinu žena s muškarcima.
Ministar Šuker najavio je da će Hrvatska u veljači iduće godine prvi put Europskoj komisiji podnijeti i fiskalno izvješće, s podacima o fiskalnom deficitu i javnom dugu sukladno europskim standardima.(Hina)
30.11.2004. | Pisane vijestiRiječ je o do sada najdugoročnijem državnom vrijednosnom papiru, a sredstva prikupljena ovim izdanjem bit će, kako je prije najavljeno iz Ministarstva financija, namijenjena refinanciranju dospijeća inozemnog duga po samuraj obveznicama.
Cijena novog izdanja državnih obveznica utvrđena je u petak, 26. studenog i iznosi 99,655 posto od nominale koja iznosi jedan euro, a obveznice će sutra biti uvršene u prve kotacije Zagrebačke i Varaždinske burze, gdje će se njima trgovati pod burzovnom oznakom RHMF-O-19BA..
Zajednički aranžeri, vodeći agenti i pokrovitelji ovog izdanja obveznica su Erste & Steiermaerkische Bank (ESB), Privredna banka Zagreb (PBZ), Raiffeisenbank Austria (RBA) i Zagrebačka banka (ZABA). U sindikat banaka na primarnom tržištu bile su uključene i Hrvatska poštanska banka te Hypo Alpe-Adria-Bank.
Ove su godine izdane dvije državne obveznice na domaćem tržištu - 400 milijuna eura vrijedno izdanje obveznice koja na naplatu dospijeva 2007. godine, te tri tranše desetogodišnje obveznice ukupno vrijedne 650 milijuna eura.(Hina)
29.11.2004. | Pisane vijestiZaživljavanju tih mjera trebala bi pomoći i Financijska policija, čije je ponovno osnivanje Vlada danas i zakonski predložila.
Po riječima ministra financija Ivana Šukera to bi trebalo biti manje i vrlo operativno tijelo.
Glavne zadaće financijske policije bile bi kontrola i naplata trošarina, kontrola pretporeza, naplate koncesijskih naknada. Predviđa se da će posao u Financijskoj policiji naći 260 službenika i namještenika, a da će za njihove brutto plaće i sredstva za rad u 2005. trebati oko 38 milijuna kuna.
Među Vladinim mjerama za suzbijanje sive ekonomije, ministri posebno izdvajaju potrebu brzog i učinkovitog procesuiranja prekršajnih i kaznenih prijava.
Potpredsjednik Hebrang upozorava da je prošle godine od 6.277 prekršajnih prijava riješeno tek njih 1.166, a 759 predmeta je obustavljeno zbog zastare.
Vladine mjere predviđaju i sprečavanje utaje poreza, bolju naplatu i sprečavanje šverca cigaretama, naftom, veći broj inspektora, osnaživanje režima prisilne naplate, mjere vezane uz kontrolu prometa životinjama i mesom, uvođenje diskretnih kontrola rada graničnih veterinarskih inspektora i carinskih djelatnika itd.
Vlada je danas izvještena o provedbi programa razvoja poduzetničkih zona do 2007. a prema planovima koje su dostavile lokalne jedinice, do tada se planira osnovati 555 poduzetničkih zona.
Do sada su lokalne jedinice u poduzetničke zone uložile 716 milijuna kuna, a za završetak tih zona potrebno je još 2,5 milijardi kuna, istaknuto je na sjednici Vlade.(Hina)
25.11.2004. | Pisane vijesti
Šuker je dodao da takva najava ne znači i obećanje diferencirane stope PDV-a za turizam u idućoj godini nego da su i u Vladi, kao i u turizmu, svjesni da je takva stopa potrebna za povećanje konkurentnosti hrvatskog turizma, ali i za održanje turizma kao "lokomotive" hrvatskog gospodarstva. Za takvu odluku, kaže Šuker, Vlada mora napraviti i sveobuhvatnu analizu što bi to značilo za državni proračun.
Šuker je čestitao hotelijerima na dobroj ovogodišnjoj sezoni kazavši da se to osjeti i u proračunu. Pritom je iznio i podatke po kojima je od PDV-a u turizmu prošle godine uplaćeno 12 milijardi kuna, a ove godine samo u prvih devet mjeseci već nešto malo više od 10 milijardi kuna.
Ministar mora, turizma, prometa i razvitka Božidar Kalmeta također je hotelijerima čestitao na ovogodišnjoj, kako kaže, najboljoj hrvatskoj turističkoj sezoni do sada, a posebno na tome što je u nekim hotelskim kućama sezona produljena na sedam do osam mjeseci.
I Šuker i Kalmeta su naglasili da je u tijeku ubrzani proces privatizacije preostalih 24 turističkih tvrtki u državnom vlasništvu, ali da cilj toga ubrzanja nije rasprodaja nego dobivanje pravih, kvalitetnih vlasnika i novih investicija koji će omogućiti da Hrvatska postane destinacija sa četiri ili možda i pet zvjezdica.
U vezi privatizacije Kalmeta je istaknuo i da je pokrenut postupak detaljne revizije prijašnjih potpisanih kupoprodajnih ugovora te da će se ugovori razvrgnuti i državi vratiti ono što je prodano ako se pokaže da se pojedini kupci nisu držali obveze ulaganja.
Za neriješene probleme zemljišta oko turističkih kompleksa, za koje kaže zna da je hotelijerima veliki uteg i kočnica za razvojne projekte, Kalmeta je najavio skori dovršetak prijedloga novog zakona koji će regulirati to pitanje. Dodao je da će se tim zakonom na različite načine urediti problem zemljišta kampova te apartmana,
naselja i hotela.
Prisutne hotelijere i predstavnike Vlade pozdravila je i predsjednica SSSH Vesna Dejanović, pozvavši svih 28 institucija koje se u Hrvatskoj bave turizmom na udruživanje kako bi svi zajedno pridonijeli daljem kvalitetnom razvoju turizma.(Hina)
25.11.2004. | Pisane vijestiDržavni proračun za iduću godinu Sabor je donio s predviđenim rashodima od oko 91 milijarde kuna, prihodima od 86,7 milijardi kuna, te deficitom opće države od 3,7 posto BDP-a.
Iako su ranije najavljivali da će u glasovanju o proračunu ostati suzdržani ne osigura li Vlada milijardu kuna za usklađivanje mirovina, za proračun su večeras ruku digli i zastupnici HSU-a.
Ta je stranka, naime, s premijerom danas dogovorila da će do ožujka pripremiti novu reformu mirovinskog sustava.
Za proračun su glasovala i trojica HDZ-ovaca iz Osječko-baranjske županije - Branimir Glavaš, Ivan Drmić i Vladimir Šišljagić, koji su ranije najavljivali suzdržanost, nezadovoljni činjenicom da njihove amandmane, kojima su tražili oko 280 milijuna kuna više za svoju županiju, Vlada nije ni razmatrala zbog proceduralnih razloga.
Protiv proračuna glasovali su svi nazočni oporbeni zastupnici.
Vlada, a zatim i parlamentarna većina, odbacili su svih 325 zastupničkih amandmana, 'teških' oko 4,5 milijardi kuna.
O amandmanima na proračun Sabor je glasovao 11 sati uz povremene prekide zbog nedostatka kvoruma.
Uz državni proračun Sabor je donio i financijske planove Hrvatskih cesta i autocesta, te Hrvatskog fonda za privatizaciju za iduću godinu, a prihvaćen je i Zakon o izvršenju državnog proračuna za 2005.(Hina)
23.11.2004. | Pisane vijesti"Postupak provjere rada pojedinih carinika na graničnim prijelazima počeo je početkom ove godine u suradnji sa MUP-om. Temeljem zahtjeva Policijske uprave Koprivnica Carinarnica Koprivnica dala je na raspolaganje pet kompleta carinskih odora kako bi se moglo izvršiti prepoznavanje carinskih službenika koji su eventualno počinili kaznena dijela mogućavanjem unosa tekstilnih i sličnih predmeta uz novčanu nagradu koja je navodno bila ranije ugovorena.
Od strane MUP-a izvršena su dva prepoznavanja, kojima su carinici pristupili po pisanom pozivu PU i nakon postupka u kojem su bili izloženi očima svjedoka pušteni su kućama.
Istražne radnje se nastavljaju, a zbog zaštite istrage ne iznose se imena carinika kao ni drugi podaci."
21.11.2004. | Pisane vijestiNa sastanku se razmatrala mogućnost da tvrtka "Mungos" dobije poslove pretraživanja terena prilikom razminiranja, a u vezi toga trebali bi uslijediti u sljedećih nekoliko dana sastanci s Hrvatskim centrom za razminiranje, te mogućnostima poboljšanja rada HCR-a. Također, najavljeno je u sljedećih nekoliko dana razmatranje načina isplate zaostalih plaća zaposlenicima "Mungosa".
21.11.2004. | Pisane vijesti"Novoizgrađeni granični prijelaz omogućit će znatno ubrzanje protoka roba i ljudi između dviju država kao i poboljšanje uvjeta života uz granicu", istaknuo je ministar financija Ivan Šuker.
Međunarodni cestovni granični prijelaz Slavonski Šamac lociran je uz postojeću državnu cestu D-7 Osijek-čakovo-Slavonski Šamac na granici Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Granični prijelaz imat će 6 putničkih traka i 4 prometne trake za prolaz teretnih vozila. Na ulazu i izlazu s graničnog prijelaza izgrađeni su terminali za teretna vozila. Osigurano je 40 parkirališnih mjesta za osobne automobile, dok je za parkiranje teretnih vozila predviđeno ukupno 23 parkirališnih mjesta. S istočne i zapadne strane graničnog prijelaza izvedene su zgrade površine svaka cca 470 m2 za potrebe službi: granične policije, carine, otpremništva, veterinara, fitopatologa, banke i dr. Montažne kabine za potrebe granične službe postavljene su na cestovnim otocima. Na središnjem prostoru (iznad kontrolnih kućica i prometnih traka gdje se obavlja policijska i carinska kontrola) te iznad kolnih vaga postavljene su čelične nadstrešnice ukupne površine 2500 m2. Ukupni troškovi izgradnje ovog graničnog prijelaza su cca 14.000.000,00 kuna.
"Program TTFSEE uklonio je glavne administrativne i ostale prepreke neometanom odvijanju međunarodnog prometa i trgovine, te smanjio vrijeme prelaska i carinjenja roba na obije strane granice. To pogoduje razvoju trgovine i prijevoza roba i potiče rast ne samo na lokalnoj razini već i u široj regiji", rekao je Anand K. Seth.
Projekt olakšavanja trgovine i transporta u Jugoistočnoj Europi dio je regionalnog programa koji obuhvaća 6 zemalja potpisnica Memoranduma o razumijevanju kojeg su 10. veljače 2000. godine potpisale Albanija, Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Bugarska, Makedonija i Rumunjska. Temeljem Memoranduma, Republika Hrvatska potpisala je 27. listopada 2000. godine Ugovor o zajmu sa Međunarodnom bankom za obnovu i razvoj (IBRD), u iznosu od 14.800.000,00 EUR-a za provedbu Projekta olakšavanja trgovine i transporta u jugoistočnoj Europi, kojem je osnovni cilj smanjivanje troškova trgovine i prometa te smanjivanje krijumčarenja i korupcije na graničnim prijelazima. Glavni nositelj Projekta je Ministarstvo financija, a korisnici zajma su granične službe carine, policije, fitopatološka i veterinarska te sanitarna inspekcija. Projekt će se pozitivno odraziti na poslovanje uvoznika, izvoznika, prijevoznih udruženja te otpremnika.Projekt se sastoji od više komponenata, a jedna od njih izgradnja je četiri granična prijelaza i to: Maljevac, Gunja, Slavonski Brod i Slavonski Šamac.Za potrebe izgradnje infrastrukture i objekata na ovim graničnim prijelazima predviđeno je 11,5 milijuna USD. Zahvaljujući ovom projektu svi ovi prijelazi dovršiti će se do kraja ove godine, a granični prijelaz Maljevac funkcionirat će kao zajednički granični prijelaz na teritoriju Republike Hrvatske na osnovu međudržavnog ugovora između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine.
18.11.2004. | Pisane vijestiZajednička je zadaća socijalnih partnera pronaći način za racionalnije korištenje sredstava koja su na raspolaganju, rekao je Šuker na konferenciji za novinare.
Dopredsjednik GSV-a ispred sindikata Boris Kunst (URSH) načelno je podržao proračun iako su sindikati nezadovoljni njegovom socijalnom stranom, posebice jer nema dovoljno novca za povećanje plaća, zapošljavanje te obrazovanje i znanost.
Sindikati procjenjuju da bi moglo doći do realnog pada plaća državnih službenika i namještenika u odnosu na gospodarstvo pa bi se zaostajanje njihovih plaća moglo sa sadašnjih 12 posto povećati na 20 posto.
Sindikalci su nezadovoljni iznosom sredstava za aktivnu politiku zapošljavanja jer to nije dovoljno za povećanje zaposlenosti, kao i razinom izdvajanja za obrazovanje i znanost koja je smanjena sa 4,2 posto na 3,9 posto BDP-a.
Prijedlog državnog proračuna neprihvatljiv je za dopredsjednika Matice hrvatskih sindikata javnih službi Vilima Ribića jer manje novca za obrazovanje i znanost znači zadržavanje teškog stanja u prosvjeti i pokazuje nespremnost Vlade da provede nužne reforme.
On je pročitao zajednički zaključak šest sindikalnih središnjica, sa sastanka održanog prije sjednice GSV-a, da je proračun za 2005. neprihvatljiv jer nije dovoljno razvojan i zadržava status quo među interesnih skupinama.
Direktor Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) čuro Popijač nije se izjasnio prihvaća li prijedlog proračuna ili ne, ali upozorava da proračun od 91 milijarde kuna znači daljnje povećanje javne potrošnje.
Popijač ističe da treba ozbiljno poraditi na smanjenju državnih rashoda i okrenuti se ulaganjima u razvojne programe jer bez restriktivnog proračuna ne može doći do ozbiljnijeg rasta konkurentnosti hrvatskog gospodarstva.(Hina)
16.11.2004. | Pisane vijestiU tom izvješću detektirani su problemi u Hrvatskoj, a to su problemi koje smo i mi sami već detektirali i koje ćemo predviđenim sredstvima u proračunu većim dijelom početi rješavati ove godine, istaknuo je ministar Šuker nakon sastanka s izaslanstvom BAC-a u Banskim dvorima.
U izaslanstvu su, uz ostale, bili posebni koordinator za Pakt o stabilnosti Erhard Busek, te predsjedavajući Gospodarsko savjetodavnog Vijeća Pierre Daures.
Vijeće svake godine podnosi izvješće premijerima, a kako se premijer Ivo Sanader danas nalazi u Berlinu izvješće je primio ministar Šuker.
Tom prigodom sa članovima izaslanstva razgovarao je i o pitanjima izravnih ulaganja, određenih barijera koje su trenutačno prisutne u Hrvatskoj za strane ulagače, te o projektu javno privatnog partnerstva.
Ministar Šuker napominje kako su glavni problemi vezani za ulaganja poznati, npr. zemljišne knjige, državna uprava.
Projekt javno privatnog partnerstva u Hrvatskoj je krenuo "dosta nespretno", ocijenio je Šuker, objašnjavajući da se ne radi o novom obliku privatizacije, nego o novom obliku ulaganja u tvrtke u vlasništvu države ili lokalnih jedinica. Vijeće je tu ponudilo svoju svekoliku pomoć da ti projekti sažive u Hrvatskoj, kazao je.
Hrvatska predstavnica u Vijeću je članica Uprave Agrokora Ljerka Puljić koja ističe da sastanci i rad u Vijeću mogu tvrtkama pomoći u regionalnoj strategiji. Agrokoru to sigurno može pomoći i pomoglo je već do sada, kazala je Puljić.
Objašnjava, naime, da se na sastancima koji se održavaju u svim zemljama regije, dobiju informacije o stanju u tim zemljama, uvijek je moguć i susret s predstavnicima vlada tih zemalja gdje se može raspravljati i o problemima koje imamo u tim zemljama. S druge strane, dodaje Puljić, članovi Vijeća su i ljudi iz razvijenih ekonomija tako da i kontakt s njima opet može pomoći kako bi se dobio pogled i na razvijenija tržišta.
Gospodarsko savjetodavno vijeće je savjetodavno tijelo Pakta o stabilnosti, okuplja četrdesetak poduzetnika iz niza zemalja, a obuhvaća aktivnosti na području osam zemalja kandidata, odnosno onih koje očekuju biti kandidati za članstvo u EU.
Članovi Vijeća u Zagrebu održavaju svoju dvodnevnu sjednicu, koja je najviše posvećena pitanjima izravnih stranih ulaganja, javno privatnom partnerstvu i preporukama u trgovini između zemalja regije.(Hina)
16.11.2004. | Pisane vijesti