Vijesti
Prema prijedlogu izmjena Zakona o posebnom porezu na cigarete, trošarine bi se na najjeftinije cigarete povećale 50 lipa, ili 10 posto, za drugu skupinu jednu kunu, ili 18,52 posto, a za najskuplje cigarete dvije kune, ili 22,47 posto.
Povećanje cijena samih cigareta bilo bi nešto više od povećanja trošarina, a ministar financija Ivan Šuker procjenjuje da bi cigarete u prvoj skupini mogle poskupjeti 61 lipu, a u drugoj 1,22 kune. No, hoće li to biti i stvarno povećanje, ili će ono možda biti i više, ovisi o proizvođačima cigareta i o njihovoj politici cijena.
Vlada je odlučila povećati i trošarine na automobile, i to prosječno za 25 posto. Vladin je prijedlog, naime, povećanje i fiksnog dijela trošarina, i to, ovisno o vrijednosti automobila, od 1500 do 10.500 kuna, a u postotnom dijelu povećale bi se za tri postotna poena. Najmanje bi se, kaže Šuker, povećale trošarine na automobile koji se najviše prodaju u Hrvatskoj, to jest na one manje vrijednosti.
Prema prijedlogu koji je Vlada poslala Saboru, trošarina za automobile u najnižem cjenovnom razredu do 50.000 kuna, u kojima je trošarina samo u postotnom dijelu, sa sadašnjih 10 posto povećala bi se na 13 posto.
Trošarina na automobile u cjenovnoj skupini od 50 do 100 tisuća kuna povećala bi se 1500 kuna (s 5000 na 6500 kuna), a u postotnom dijelu (na iznos veći od 50.000 kuna) s 15 na 18 posto.
U cjenovnom razredu od 100.000 do 150.000 kuna povećanje bi bilo 3000 kuna (na 15.500 kuna), te na 23 posto. U idućem razredu (vrijednosti automobila od 150.000 do 200.000 kuna) povećanje bi bilo 4500 kuna fiksno i u postotku na 28 posto.
Za iduće cjenovne razrede povećanje trošarina bilo bi 6000 kuna, 7500 kuna, 9000 kuna, te u postotku isto za tri postotna poena, sve do najvišeg razreda, automobile vrijednosti iznad 350.000, gdje bi fiksno povećanje bilo 10.500 kuna (na 98.000 kuna), te u postotku s 45 na 48 posto.
Ministar Šuker je istaknuo da bi trebalo razmišljati i o stimulativnim mjerama za ulaganja u automobilsku industriju. Treba razmišljati o mogućnostima da se onima koji bi ulagali u proizvodnju autodijelova ili sklapanje automobila u Hrvatskoj smanje trošarine, dodao je ministar Šuker.
31.12.2003. | Pisane vijesti
Summit, koji se održava od 25. do 27. lipnja, rezultirat će službenim formiranjem Grupe 100, skupine iseljenika iz svih krajeva svijeta zainteresiranih za ulaganja u Hrvatsku i poslovanje s hrvatskim tvrtkama, prvenstveno malim i srednjim.
Grupa 100 trebala bi okupiti oko 240 poduzetnika iz dijaspore od kojih je više od stotinu dolarskih milijunaša, među kojima su i multimilijunaši Jure Šola, Steve Bubalo i Anthony Maglica iz SAD-a te Androniko Lukšić iz Čilea.
Prema anketi koju su proveli inicijatori summita u Clevelendu, više od 400 najbogatijih Hrvata iz iseljeništva od kojih su mnogi nazočni skupu, već je izrazila spremnost za ulaganje 1,5 milijardi dolara u projekte u Hrvatskoj.
Hoće li doći do snažnijeg ulaganja, ovisit će o tome hoće li hrvatska Vlada poboljšati uvjete za investicije i poslovanje.
Hrvatski gospodarstvenici iz iseljeništva kao najveće prepreke ističu korupciju, birokraciju, skupu radnu snagu, Zakon o radu koji previše opterećuje poslodavca i neuređenost zemljišnih knjiga.
Obraćajući se najuspješnijim Hrvatima iz dijaspore, hrvatski ministar gospodarstva Branko Vukelić kazao je kako Hrvatska treba njihove investicije, posebice kako bi ojačala proizvodnju robe koju će moći izvoziti i tako smanjiti sadašnju visoku nepokrivenost uvoza izvozom.
Vukelić je istaknuo kako sada ulagači u Hrvatskoj nailaze na prepreke koje nova hrvatska Vlada želi ukloniti osiguravajući brzo dobivanje dozvola za poslove te jačajući sigurnost kapitala.
Vukelić je najavio izmjene Zakona o poticanju ulaganja koje bi svim tvrtkama omogućile da iskoriste te poticaje, što sada mogu samo strani investitori. Najmanji iznos ulaganja za korištenje poticaja trebao bi se smanjiti sa sadašnjih 4 na 2 milijuna kuna.
Ministar financija Ivan Šuker je, govoreći o makroekonomskim projekcijama, rekao kako Vlada namjerava rješavati dva najveća problema: vanjski dug i deficit. Šuker je kazao kako se ekonomski rast u Hrvatskoj u 2002. i 2003. temeljio na vanjskom zaduživanju, uzrokujući rast vanjskog duga, a da nije uspio riješiti dva velika problema: visok deficit u platnoj bilanci i visoku nezaposlenost. Među tranzicijskim zemljama, kazao je, samo je Bugarska zaduženija od Hrvatske.
Hrvatska Vlada planira, rekao je Šuker, smanjiti deficit u 2004. godini na 4,5 posto, a u 2005. na 3,7 posto te vanjski dug u 2004. zadržati na 74 do 75 posto bruto domaćeg proizvoda, a u 2005. početi smanjivati.
Šuker je naveo kako su prepreke povećanim ulaganjima u Hrvatsku pitanja pravne sigurnosti i administrativne prepreke što Vlada mora ukloniti. Kao jednu od mogućnosti za ulaganja hrvatskih iseljenika naveo je i privatizaciju, rekavši da će Hrvatska do sredine 2005. privatizirati najveći državnog portfelja.
Uskoro će, najavio je Šuker, otpočeti s radom radna skupina za izmjene zakona o porezima na dohodak i na dobit. Spominjući neke od ideja za izmjene rekao je da bi se porez na dobit mogao slijevati u lokalnu samoupravu umjesto u proračun te da se dugoročno razmišlja o mogućnosti ukidanja poreza na dividendu.
Ministar Šuker je, govoreći o problemu visoke cijene rada u Hrvatskoj, rekao kako na nju najviše utječu visoki doprinosi. Nije kazao namjerava li Hrvatska nešto poduzeti kako bi riješila taj problem koji hrvatski iseljenici ističu kao jednu od prepreka za veća ulaganja.
Grupa 100 najavila je da nakon službenog formiranja namjerava u Zagrebu osnovati ured koji bi olakšavao administrativne postupke za ulaganja u Hrvatsku te investicijsku banku koja bi pratila ulaganja.
Gospodin Kremers čestitao je Hrvatskoj na kandidaturi na članstvu u Europskoj uniji istaknuvši da je time naša zemlja napravila "jako dobar posao".
Ministar Šuker upoznao je predstavnika MMF-a s rezultatima nedavno obavljenih pregovora u Washingotonu o novom Stand-by aranžmanu i osnovama programa s naglascima na strukturne prilagodbe Hrvatske, smanjenje fiskalnog deficita i uvođenje discipline u javne financije. Također, upoznao ga je s daljnjim planovima Vlade RH na privatizaciji, stanjem u brodogradnji i započetom reformom pravosuđa."Strani investitori ne postavljaju pitanje poreznog opterećenja u Hrvatskoj već pravne sigurnosti kod ulaganja, a reforma pravosuđa je jedna od najvažnijih reformi i dio naše gospodarske strategije", istaknuo je Šuker.
Dodao je kako se glavne razlike u odnosu na prošlu Vladu, u smislu gospodarske strategije, odnose na uvođenje državne riznice i maksimalna racionalizacija troškova, zbog čega je Hrvatska i predložila 30-ak mjera za smanjenje troškova u zdravstvu.
Ministar Šuker kazao je kako Hrvatska očekuje datum pregovora s EU početkom 2005. godine, otvaranje pristupnih fondova i veće zanimanje stranih ulagača za ulaganje u Hrvatsku, što bi trebalo imati pozitivan utjecaj na gospodarstvo i smanjiti vanjski dug. "Vlada je svjesna da se moraju napraviti određene strukturne prilagodbe, ne samo zbog MMF-a već i ulaska u Uniju, a odnose se osim na reformu pravosuđa, na poljoprivredu i financijske institucije", zaključio je Šuker.
31.12.2003. | Pisane vijesti
Na skupu, na kojem se okupilo oko 300 poduzetnika iz dijaspore, ministar Šuker predstavio je makroekonomsku situaciju u Hrvatskoj i projekcije za iduće razdoblje, te najavio promjene u poreznom sustavu.
Prema projekcijama Ministarstva financija, Hrvatska će bilježiti pozitivne stope gospodarskog rasta do 2007. godine i te će stope biti više nego kod većine drugih tranzicijskih zemalja, s obzirom se Hrvatska nalazi u povoljnoj situaciji vezano za izravne inozemne investicije.
Kao osnovna načela fiskalne politike u razdoblju do 2007. godine, Šuker navodi fiskalnu konsolidaciju kroz smanjenje deficita i jačanje funkcija njegova resora.
Prema projekcijama koje iznosi, deficit središnje države svake bi se godine trebao smanjivati za najmanje 0,5 postotnih bodova kao udjela u BDP-u, a do 2007. deficit opće konsolidirane države trebao bi pasti ispod 3 posto BDP-a.
Potrebu za dodatnim zaduživanjima trebao bi smanjiti i snažan priljev privatizacijskih prihoda, a Ministarstvo posebno snažan priljev od privatizacije očekuje u 2005. godini.
Stabiliziranje vanjskog duga jedan je od važnijih ciljeva koje je iznio ministar Šuker. Vanjski je dug Hrvatske dosegnuo gotovo 24 milijarde američkih dolara, odnosno 75 posto udjela u BDP-u, a projekcije Ministarstva su da se on ove godine zadrži na 74 posto, a 2005. smanji na 73 posto BDP-a.
Deficit tekućeg računa platne bilance, pak, trebao bi se smanjiti sa 7,2 posto BDP-a, koliko je iznosio u prošloj godini, na 4,8 posto u ovoj, odnosno 4,6 posto u idućoj godini.
Takva očekivanja. među ostalim, u Ministarstvu temelje na činjenici da je Hrvatska trenutno 'najmlađa' zemlja za početak pregovora te stoga može iskoristiti konvergencijski učinak približavanja Europskoj uniji.
U Ministarstvu financija očekuju da se ove i iduće godine stopa inflacije zadrži na 2,4, odnosno 2,5 posto, a očekuju i oporavak industrijske proizvodnje zbog jačanja privatnih investicija. To bi ove godine trebalo donijeti rast industrijske proizvodnje po stopi od 3,1 posto, a u idućoj za 4 posto.
Očekuje se i pad nezaposlenosti, pa bi anketna stopa nezaposlenosti (prema metodologiji Međunarodne organizacije rada) s prošlogodišnjih 14,3 posto, ove godine trebala pasti na 14, a iduće na 13,8 posto.
Ministar Šuker istaknuo je kako treba uvesti red i povećati učinkovitost poreznog sustava te ga prilagođavati poreznom sustavu Europske unije.
Radne skupine za porez na dohodak, porez na dobit, opći porezni zakon, porez na promet nekretnina, imovinski porezi i doprinosi osnovane su na na temelju Uredbe o načelima i unutarnjem ustrojstvu tijela državne uprave, a u skladu s programom Vlade Republike Hrvatske u dijelu koji se odnosi na reformu poreznog sustava.
U Radne skupinu uključeno je oko 30 predstavnika institucija koje se bave poreznom problematikom ili mogu pridonijeti promjeni i poboljšanju poreznog sustava - Instituta za javne financije, Ekonomskog instituta, Računovodstva i financija, Računovodstva, revizije i financija, TEB-a, Ekonomskog fakulteta, Pravnog fakulteta, Hrvatske udruge poslodavaca, sindikata - te neki ugledni porezni stručnjaci.
Radne skupine pripremat će stručne podloge i analitičke parametre za izradu tekstova nacrta prijedloga poreznih propisa, a s glavnim ciljem stvaranja transparentnijeg, jednostavnijeg i efikasnijeg poreznog sustava.
Na dnevnom redu bilo je utvrđivanje novog saziva NO FINA-e, razrješenje dosadašnjeg predsjednika Uprave FINA-e, imenovanje novog predsjednika Uprave FINA-e i razno.
Za novog predsjednika Uprave FINA-e imenovan je Zoran Maksić. Ova odluka stupa na snagu 01. srpnja 2004. godine.
31.12.2003. | Pisane vijesti
U Zadru je potpisan Ugovor o zajmu između Republike Hrvatske i Međunarodne banke za obnovu i razvoj (IBRD), kao članice Svjetske banke, i Ugovor o projektu između Hrvatskih voda i IBRD-a o "Projektu zaštite od onečišćenja voda u priobalnom području".
Ugovor o zajmu između Republike Hrvatske i Međunarodne banke za obnovu i razvoj potpisao je u ime Vlade RH Ivan Šuker, ministar financija, a u ime Svjetske banke Anand Seth, direktor Regionalnog Ureda Svjetske banke u Zagrebu. Na potpisivanju Ugovora bio je nazočan i ministar mora, turizma prometa i razvitka Božidar Kalmeta te gradonačelnici Opatije, Rijeke, Biograda i Zadra - gradova koji su uključeni u prvu fazu provedbe projekta.
Ugovor o zajmu vrijedan je 40 milijuna eura. Potpisivanjem ovog Ugovora započela je provedba prve faze projekta vrijedna 80 milijuna eura, a ukupna vrijednost projekta iznosi 750 milijuna eura.
"Vjerujemo da će ovaj projekt pridonijeti očuvanju jedne od najljepših obala svijeta uz istovremeno povećanje kvalitete života stanovništva ovog područja i turističke ponude Hrvatske. Osigurat će se osnova za siguran i ekološki prihvatljiv gospodarski razvitak te istovremeno unaprijediti poslovanje komunalnih poduzeća odnosno potaknuti razvoj uslužne djelatnosti prikupljanja, odvodnje, pročišćavanja i ispuštanja komunalnih otpadnih voda, što je sve u skladu s našim ciljem ulaska u Europsku uniju. Također, jedan od važnih ciljeva Projekta je i poboljšanje učinkovitosti sektora zaštite i nadzora nad kakvoćom vode, istaknuo je nakon potpisivanja Ugovora ministar financija Ivan Šuker.
Program je dugoročnog karaktera, od 10 do 15 godina, i provest će se u tri faze. Osim sredstvima Svjetske banke financirat će se sredstvima drugih razvojnih banaka i donatora.
"Projekt zaštite od onečišćenja voda u priobalnom području (prvi projekt koji će se potpisati s novom Vladom) bavi se ključnim razvojnim aspektima Hrvatske: zaštitom i korištenjem prirodnih resursa u priobalnim općinama u skladu s priključivanjem Hrvatske Europskoj Uniji. Zaštita 1780 kilometara duge hrvatske obale i njenih 1185 otoka prioritetna je i iz ekoloških i iz gospodarskih razloga. Projekt pruža i okvir za planiranje i provedbu srednjoročnog investicijskog programa, kojim se također nastoji cijenu vodnih usluga učiniti dostupnom najširem pučanstvu. Nadamo se da će drugi razvojni partneri Hrvatske smatrati ovaj okvir prikladnim za povećanje svoje vlastite angažiranosti u ovom sektoru, " rekao je direktor Regionalnog ureda Svjetske banke, Anand K. Seth.
Glavni nositelj Projekta u Republici Hrvatskoj su Hrvatske vode koje su u suradnji sa Svjetskom bankom i razradile ovaj projekt te identificirale ukupno 49 lokalnih projekata koje bi on trebao obuhvatiti. Ugovor o projektu Hrvatskih voda (HV) s Međunarodnom bankom za obnovu i razvoj potpisao je generalni direktor HV-a Davorin Androšić.
Zaključkom Vlade Republike Hrvatske sa sjednice održane 20. svibnja 2004. godine usvojeno je Izvješće s pregovora, te donesena Odluka kojom se Hrvatskim vodama daje suglasnost za sklapanje Ugovora o projektu s IBRD.
Osnovni ciljevi Projekta su očuvanje i zaštita okoliša od onečišćenja komunalnim otpadnim vodama, osobito kakvoće mora u priobalnom području, osiguranje ekološki prihvatljivog gospodarskog razvitka (turizam), unapređenje poslovanja komunalnih poduzeća odnosno razvoj uslužne djelatnosti prikupljanja, odvodnje, pročišćavanja i ispuštanja komunalnih otpadnih voda, te poboljšanje ukupne učinkovitosti sektora zaštite kakvoće vode i kontrole njezina onečišćenja.
31.12.2003. | Pisane vijesti
Ugovor je u ime Vlade RH potpisao Ivan Šuker, ministar financija, a u ime Vlade Savezne Republike Njemačke, veleposlanik SR Njemačke u Republici Hrvatskoj Dr. Gebhardt Weiss.
Ovim Ugovorom bi Vlada SR Njemačke, preko Kreditne banke za obnovu (Kreditanstalt fuer Wiederaufbau - KfW) Vladi RH i/ili drugim zajmoprimateljima koje dvije Vlade zajedno odaberu uz jamstvo Vlade RH, trebala odobriti:
* zajam u visini 3 milijuna EUR;
* potporu u visini 1 milijun EUR - za financiranje potrebnih pratećih mjera za provedbu i nadzor nad projektom;
* zajam u visini 12 milijuna EUR - po povoljnijim subvencioniranim kamatnim stopama, koji se odobrava u sklopu javne razvojne suradnje;
Navedena sredstva ponuđena su prvenstveno za financiranje projekta "Lokalna opskrba vodom i zbrinjavanje otpadnih voda na južnoj obali Jadrana", ali uz mogućnost zamjene ovoga, drugim projektima, ukoliko se obje Vlade o tome suglase.
Korištenje, uvjeti, postupak davanje naloga i dodjele posla biti će utvrđeni pojedinačnim ugovorima između Kreditanstalt fuer Wiederaufbau (KfW), Frankfurt am Main, (Kreditna banka za obnovu , Frankfurt na Majni) i primatelja zajmova odnosno potpora; krajnji rok za sklapanje pojedinačnih ugovora je 31.12.2010. godina.
U Ministarstvu financija je danas potpisan Ugovor o darovnici iz sredstava CARDS programa između Republike Hrvatske i Međunarodne banke za obnovu i razvoj (IBRD), kao članice Svjetske banke, za Projekt sređivanja zemljišnih knjiga i katastra: Podrška pomorskoj domeni.
Ugovor o darovnici potpisao je u ime Vlade Republike Hrvatske Ivan Šuker, ministar financija, a u ime Svjetske banke Indira Konjhodžić, voditeljica Ureda Svjetske banke za Hrvatsku.
Darovnica u iznosu od gotovo 2 milijuna EUR odobrena je u okviru EU CARDS programa. Sredstva darovnice koristiti će se za financiranje sljedećih aktivnosti: definiranje postupaka registracije i harmonizaciju svih koraka u registraciji pomorskog dobra i koncesija, katastarske izmjere i obnovu zemljišnih knjiga iz područja pomorskog dobra, uključivši digitalne ortofoto i katastarske karte u odabranim pilot područjima, pružanje informatičke podrške i s time povezane edukacije ovlaštenim tijelima uključenim u pilot područja, pružanje edukacije i tehničke pomoći Državnoj geodetskoj upravi i njenim lokalnim ispostavama, Ministarstvu pravosuđa i registracijskim uredima u općinskim sudovima, te županijskim upravama za poslove u domeni pomorskog dobra.
"Projekt je od izuzetne važnosti za Republiku Hrvatsku, jer će stvoriti preduvjete za razvoj konkurentnog tržišta nekretnina, što će utjecati na rast ulaganja u zemljišta i korištenje zemljišta u svrhu poljoprivrednog, stambenog, poslovnog razvoja i izgradnje. Većom sigurnošću vlasničkih prava potaknut će se gospodarski rast i otvoriti pristup povoljnijim hipotekarnim zajmovima.", kazao je ministar financija Ivan Šuker.
Projektom se također osiguravaju pouzdaniji podaci potrebni za provođenje zemljišne politike i propisa o korištenju zemljišta, zaštiti okoliša i održivog razvoja, te na taj način i neizravno olakšava uvođenje sustava poreza na zemljište i nepokretnu imovinu, te se uvode jeftiniji postupci za rješavanje sporova oko nekretnina.
Potpisivanju Ugovora je u ime Delegacije Europske komisije prisustvovala gđa. Laura Garagnani, voditeljica operativnog odjela. Gđa. Garagnani istaknula je važnost samog projekta ali i ispravne provedbe, od strane hrvatske Vlade, reforme zemljišnih knjiga za uspješno funkcioniranje tržišnog gospodarstva u Hrvatskoj. Proces reforme usko je povezan s gospodarskim razvojem Hrvatske koji Europska komisija pažljivo prati.
Cilj Projekta je otkloniti zaostatke u zemljišno-knjižnom sustavu, uskladiti i unaprijediti podatke iz katastra i zemljišnih knjiga, te uspostaviti učinkovit sustav zemljišnih knjiga i katastra, a u svrhu doprinosa razvoju učinkovitog tržišta nekretnina u skladu sa standardima EU, dok je svrha nove darovnice pomoć u financiranju aktivnosti vezanih uz domenu pomorstva, a u okviru navedenog Projekta .
"Potpisivanje darovnice za podršku pomorskoj domeni u okviru Projekta sređivanja zemljišnih knjiga i katastra još je jedan primjer suradnje između Europske unije i Svjetske banke u potpori naporima Vlade Republike Hrvatske da provede potrebne reforme na putu prema europskim integracijama. Projekt sređivanja zemljišnih knjiga i katastra sastavni je dio reforme hrvatskog pravosuđa koju financijski podupire i Svjetska banka. Vjerujemo da će darovnica iz EU CARDS programa osnažiti Vladu Republike Hrvatske u provedbi prioriteta koje su definirala ministarstva, te u konačnosti omogućiti postizanje glavnih ciljeva projekta," kazala je Indira Konjhodžić, voditeljica ureda Svjetske banke za Hrvatsku.
Projekt provode Ministarstvo pravosuđa, Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka, te Državna geodetska uprava. Točni i ažurirani podaci o vlasništvu nad zemljom i građevinama vitalne su komponente uspješnog tržišnog gospodarstva.
31.12.2003. | Pisane vijesti
Prema podacima Ministarstva financija, prijavu poreza na dohodak za prošlu godinu predalo je ukupno 848.544 obveznika, a do danas je obrađeno 612.680 prijava, ili njih 72,19 posto.
Prema do sada obrađenim prijavama, u više od 90 posto slučajeva građani trebaju dobiti povrat poreza. Povrat, naime, treba dobti 557.353 građana, a država im ukupno treba vratiti više od 850,8 milijuna kuna.
Oko 42 tisuće građana pak državi još za porez na dohodak treba uplatiti 199,5 milijuna kuna.
Po podatcima za 2. srpnja, najviše prijava obradili su poreznici sa slavonskobrodskog, požeškog, sisačkog i bjelovarskog područja, dok je najmanje obrađenih prijava na dubrovačkom području.
Tako su poreznici u Područnom uredu Slavonski Brod do sada obradili čak 97,34 posto prijava, ili njih 23.459 od ukupno zaprimljenih 24.099, a u Područnom uredu obrađeno je 94,61 posto prijava, ili njih 14.312 od ukupno zaprimljenih 15.126.
U Područnom uredu Sisak početkom srpnja bilo je obrađeno 90,25 posto prijava, a u Bjelovaru 89,92 posto prijava.
Nasuprot njima, u Područnom uredu Dubrovnik obrađeno je 13.820 prijava poreza na dohodak, ili 48,84 posto od ukupno zaprimljenih 28.296.
I ove je godine pak najviše poreznih prijava zaprimljeno u Zagrebu, 224.284, od čega je do sada obrađeno njih 151.063 ili 67,35 posto.
Nakon Zagreba, područni uredi s najviše podnijetih prijava su Split i Rijeka.
U Područnom uredu Split poreznici su zaprimili 83.678 prijava, a početkom srpnja bilo je obrađeno njih 59.836, ili 71,5 posto, a u Rijeci od zaprimljenih 70.884 obrađeno je njih 44.971, ili 63,44 posto.