Vijesti

MINISTAR ŠUKER NA SASTANKU SVJETSKE BANKE I MMF-A U ARMENIJIMinistar financija Ivan Šuker prevodi hrvatsko izaslanstvo na redovitom godišnjem sastanku nizozemske konstituence Svjetske banke i Međunarodnog monetarnog fonda koji se održava 17. i 18. lipnja 2006. godine u Yerevanu, Republika Armenija. Ministar Šuker boravit će u Armeniji i na poziv predsjednika Vlade Republike Armenije Andranika Margaryana, ministra financija i gospodarstva Republike Armenije Vardana Khachatryana i glavnog ekonomskog savjetnika predsjednika Republike Armenije Vahrama Nercissiantza.

Uz Nizozemsku i Hrvatsku, članice konstituence su i Armenija, Bosna i Hercegovina, Bugarska, Cipar, Gruzija, Izrael, Makedonija, Moldova, Rumunjska i Ukrajina. Uz ministre financija i guvernere središnjih banaka svih navedenih zemalja sastanku će prisustvovati visoki dužnosnici MMF-a, među kojim glavni direktor MMF-a Rodrigo de Rato, izvršni direktor nizozemske konsituence pri MMF-u Jeroen Kremers i zamjenica direktora europskog odjela MMF-a Susan Schadler, te visoki dužnosnici Svjetske banke potpredsjednik Svjetske banke Danny Leipziger, izvršni direktor nizozemske konsituence pri Svjetskoj banci Jan Willem van der Kaaij i glavni ekonomist za regiju Europa i srednja Azija Svjetske banke Pradeep Mitra.

Tijekom boravka u Armeniji održat će se niz bilateralnih sastanka ministara financija zemalja članica na kojima će se zajednički raspraviti različite teme. Izvršni direktori nizozemskih konstituenci pri Svjetskoj banci i MMF-u članove će izvijestiti o najnovijim događajima u navedenim institucijama s posebnim naglaskom na strategiju daljnjeg djelovanja i pozicioniranja MMF-a. Od ostalih tema raspravljat će se o korištenju domaćih financijskih resursa u fiskalnoj politici, trenutnoj neravnoteži platne bilance nekih od zemalja u tranziciji te o načinima otvaranja novih radnih mjesta.

Uz ministra Šukera, članovi hrvatskog izaslanstva su pomoćnici ministra Ana Hrastović i Zdravko Marić.

15.06.2006. | Pisane vijesti

OBJAVLJEN MJESEČNI STATISTIČKI PRIKAZ MINISTARSTVA FINANCIJA ZA TRAVANJ 2006. GODINE BR. 126Ministarstvo financija objavilo je Mjesečni statistički prikaz br. 126 s podacima o državnom proračunu, izvanproračunskim fondovima i agencijama, konsolidiranoj središnjoj državi, lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, konsolidiranoj općoj državi, rezultatima aukcija trezorskih zapisa, dugu opće države, unutarnjem dugu konsolidirane središnje države, u prvom tromjesečju 2006. godine.

Ukupni prihodi konsolidirane opće države u promatranom razdoblju prikupljeni su u iznosu od 24,6 milijardi kuna što predstavlja godišnji rast od 11,2 posto. Pritom su porezni prihodi, koji čine 58,4 posto ukupnih prihoda, ostvarili godišnji rast od 14,4 posto, dok su socijalni doprinosi, drugi po važnosti prihodi konsolidirane središnje države, zabilježili rast od 6,5 posto. Među poreznim prihodima najznačajnije ostvarenje bilježe prihodi od poreza na dodanu vrijednost (godišnji rast od 21,8 posto) te prihodi od trošarina (godišnji rast od 9,3 posto).

U isto vrijeme ukupni rashodi konsolidirane opće države dosegnuli su razinu od 25,6 milijardi kuna što je 24 posto ukupno planiranih rashoda. U njihovoj strukturi najveći dio čine socijalne naknade (godišnji rast od 2,1 posto), a slijede ih naknade zaposlenima (godišnji rast od 5,9 posto) te rashodi za korištenje dobara i usluga u (godišnji rast od 3,9 posto).

Neto stjecanje nefinancijske imovine konsolidirane opće države ostvareno je u iznosu od 1,5 milijardi kuna tj. na razini od 16,3 posto planiranog iznosa.

Sukladno međunarodnoj metodologiji javnih financija GFS 2001, neto pozajmljivanje/zaduživanje, kao mjera manjka/viška konsolidirane opće države, je u prvom tromjesečju zabilježeno u iznosu od -2,5 milijardi kuna.

Mjesečni statistički prikaz Ministarstva financija br. 127, s podacima za prva četiri mjeseca 2006. godine očekuje se krajem lipnja 2006. godine.

11.06.2006. | Pisane vijesti

POVODOM TEKSTA "“ ZA 1200 SAVJETNIKA "“ 105 MILIJUNA KUNA NA INTERNET STRANICI BUSINESS.HRPovodom teksta objavljenog na internet stranici www.business.hr 06. lipnja 2006. godine pod naslovom "Za 1200 savjetnika -105 milijuna kuna" u kojem se, među ostalim navodi kako "Ivana Šukera savjetuje čak 360 savjetnika" molimo Vas da sukladno Zakonu o medijima objavite sljedeće. :

"Odredbama Zakona o državnim službenicima i namještenicima poslovi koje obavljaju službenici ovisno o njihovoj vrsti i složenosti, te stručnoj spremi i ostalim uvjetima potrebnim za njihovo obavljanje razvrstavaju se u skupine i utvrđuju jedinstveni nazivi radnih mjesta na kojima se obavljaju poslovi u okviru iste skupine poslova (npr. skupina upravno pravnih poslova za koje se utvrđuju jedinstveni nazivi radnih mjesta: upravni referent, viši upravni referent, samostalni upravni referent, upravni savjetnik, viši upravni savjetnik s odgovarajućim stručnim uvjetima).

Uredbom o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova propisuju se jedinstveni nazivi radnih mjesta na kojima se upravlja pojedinim ustrojstvenim jedinicama u državnim tijelima (položaji), jedinstveni nazivi radnih mjesta u državnim tijelima te posebni nazivi radnih mjesta u pojedinim upravnim područjima ili državnim tijelima, te stručni uvjeti koje moraju ispunjavati službenici za raspored na ta radna mjesta i koeficijenti složenosti poslova radnih mjesta.

Pravilnikom o unutarnjem redu utvrđuju se radna mjesta u državnom tijelu, opisi poslova koji se obavljaju na radnim mjestima, stručni i drugi uvjeti za radna mjesta, broj službenika i namještenika, te druga pitanja sukladno zakonu.

U Ministarstvu financija zaposleno je 7799 službenika i namještenika, a od toga na radnom mjestu:

- stručni savjetnik/upravni savjetnik/informatički savjetnik s koeficijentom složenosti poslova 1,27 ukupno je zaposleno 110 službenika

- viši stručni savjetnik/viši upravni savjetnik/viši informatički savjetnik s koeficijentom složenosti poslova 1,57 ukupno je zaposleno 249 službenika

- savjetnik ministra s koeficijentom složenosti poslova 2,50 zaposlen je 1 službenik

Plaću službenika čini umnožak koeficijenata složenosti poslova radnog mjesta na koje je službenik raspoređen i osnovice za izračun bruto plaće (4546,85 kn) uvećan za 0,5 % za svaku navršenu godinu radnog staža.

- za radna mjesta stručni savjetnik/upravni savjetnik/informatički savjetnik (koeficijent složenosti poslova 1,27) prosječna bruto plaća 5.966,98 kn - neto 4.334,58 kn

- za radno mjesto viši stručni savjetnik/viši upravni savjetnik/viši informatički savjetnik (koeficijent složenosti poslova 1,57) prosječna bruto plaća 8.154,16 kn - neto 5.668,89 kn

- za radno mjesto savjetnika ministra (koeficijent složenosti poslova 2,50) prosječna bruto plaća 11.821,82 kn - neto 7.517,10 kn

Stručni savjetnik, viši stručni savjetnik i savjetnik ministra su nazivi za radna mjesta na kojima rade državni službenici zaposleni u Ministarstvu financija, ali i u cijeloj državnoj upravi.

06.06.2006. | Pisane vijesti

OBRAčENA POLOVICA POREZNIH PRIJAVA, REKORDAN DOHODAK 3,9 MILIJUNA KUNAZAGREB, 4. lipnja 2006. (Hina) - Porezna uprava do konca svibnja obradila je više od polovice godišnjih prijava poreza na dohodak za 2005. godinu, a do sada obrađeni podatci pokazuju da je najveći dohodak od nesamostalnog rada, u iznosu od 3,9 milijuna kuna, ostvaren u Zagrebu.

Najveći dohodak od obrta i slobodnih zanimanja pak, od 3,6 milijuna kuna, prijavio je poduzetnik iz Požege i to u djelatnosti trgovina na veliko ostacima i otpacima.

Poreznici su do kraja svibnja obradili 493.472 godišnje prijave poreza na dohodak, što je 54,4 posto od ukupno zaprimljenih 907.122 prijava.

Prema podatcima Porezne uprave, od do sada obrađenih godišnjih prijava povrat poreza ostvaruje 458.575 građana i njima se treba vratiti 786,1 milijun kuna.

Iz Ministarstva financija napominju da isplate idu redovno kako se prijave obrađuju, a do konca svibnja građanima je već isplaćeno 672,6 milijuna kuna preplaćenog poreza, što je 3,1 posto više nego u isto vrijeme lani.

Podatci za gotovo 500 tisuća do sada obrađenih godišnjih prijava pokazuju da nešto više od četiri posto građana, ili njih 20.715 državi treba uplatiti 113,7 milijuna kuna.

Prema do sada obrađenim prijavama, dohodak od nesamostalnog rada veći od tri milijuna kuna u prošloj je godini ostvarilo troje poreznih obveznika iz Zagreba.

Za sada je rekorder obveznik s dohotkom većim od 3,9 milijuna kuna, a slijede obveznik sa oko 3,5 milijuna, te sa nešto više od tri milijuna kuna.

Statistika Porezne uprave o obrađenim prijavama pokazuje da je na listi 20 poreznih obveznika s najvećim dohotkom od nesamostalnog rada jedanaest obveznika prijavilo dohodak veći od dva milijuna kuna (od 2,07 do 2,78 milijuna kuna), a preostalih šest dohodak veći od 1,5 milijun kuna (od 1,7 do 1,94 milijuna kuna).

Zanimljivo je također da je na listi 20 najvećih dohodaka od nesamostalnog rada njih čak 19 iz Zagreba, a među njih 'ugorao' se samo jedan iz Zadra s prošlogodišnjim dohotkom od 2,1 milijun kuna.

Na listi 20 poreznih obveznika s najvećim dohotkom od obrta i slobodnih zanimanja su obveznici iz 12 hrvatskih gradova, od čega njih pet iz Zagreba, četiri iz Siska, po dva iz Splita i Požege.

Listu predvodi obveznik iz Požege koji je u trgovini na veliko ostacima i otpacima lani ostvario dohodak od 3,66 milijuna kuna.

Prema do sada obrađenim prijavama, slijede dva obveznika iz Siska - sa dohotkom od 2,9 milijuna kuna u djelatnosti cestovnog prijevoza roba, te 2,8 milijuna kuna u djelatnosti podizanja zgrada (visokogradnja).

Od iznajmljivanja vlastitih nekretnina obveznik iz Koprivnice u 2005. ostvario je dohodak od 2,66 milijuna kuna, a slijede arhitekt iz Rijeke sa 2,38 milijuna, te odvjetnik iz Zagreba sa 2,23 milijuna kuna.

Više od dva milijuna kuna dohotka u prošloj godini, ostvarili su i obrtnik iz Karlovca (2,11 milijun u građevinskim poslovima), iz Pazina (2,08 milijuna u matalurškoj djelatnosti), te iz Splita (2,04 milijuna u odvjetničkim poslovima).

Slijedi obrtnik iz Krapine u proizvodnji metalnih konstrukcija sa 1,78 milijuna kuna, dok je ljekarna obvezniku iz Vukovara u 2005. priskrbila dohodak od 1,62 milijuna kuna, a proizvodnja rashladne i ventilacijske opreme obvezniku iz Zagreba dohodak od 1,53 milijuna kuna.

Više od milijun kuna od obrta i slobodnih zanimanja u prošloj je godini ostvarilo još dvoje obveznika iz Siska (1,5 milijuna kuna u cestovnom prijevozu roba i 1,1 milijuna u uslugama povezanim sa šumarstvom), jedan iz Zadra (1,5 milijuna u trgovini na veliko voćem i povrćem), troje obveznika iz Zagreba (1,3 milijuna u djelatnosti barovi, 1,2 milijuna u cestovnom prijevozu roba i 1,1 milijun u ostalim poslovnim djelatnostima), te jedan iz Splita (1,2 milijuna kuna u djelatnosti rušenje građevinskih objekata i zemljani radovi).

Listu 20 najvećih dohodaka od obrta i slobodnih zanimanja, prema do sada obrađenim poreznim prijavama, zaključuje obveznik iz Požege sa 1,1 milijun kuna ostvarenih u uslužnoj djelatnosti, u biljnoj proizvodnji i uređivanju kraja.(Hina)

04.06.2006. | Pisane vijesti

USKORO ZAKON O UNUTARNJOJ FINANCIJSKOJ KONTROLI U JAVNOM SEKTORUMinistarstvo financija u lipnju ove godine Vladi planira uputiti prijedlog zakona o unutarnjoj financijskoj kontroli u javnom sektoru, najavljeno je danas na prezentaciji revizije u javnom sektoru u Ministarstvu financija.

Sustav unutarnje kontrole trenutno je reguliran posebnom strategijom te pravilnikom o unutarnjoj reviziji proračunskih korisnika, a do sada su neovisne revizije uspostavljene u svim ministarstvima, u fondovima, u Vladi i Saboru, radi se na njenoj uspostavi u Uredu predsjednika Republike, te u lokalnim jedinicama.

Državni unutarnji revizor nova je profesija za koju je potrebna visoka stručna sprema i stručno ovlaštenje ministra financija. U procesu edukacije, koji traje godinu, odnosno godinu i pol, je 115 revizora, od kojih je njih 37 već dobilo certifikat, ističu u Ministarstvu.

Zakonom koji se najavljuje regulirat će se pak i pitanje imenovanja koordinatora za financijsko upravljanje i unutarnje kontrole i, prema potrebi, financijskih kontrolora.

Prema najavama iz Ministarstva financija, ne bi se išlo na obvezu financijskih kontrolora, a jedan od razloga je i što bi to usporilo proces donošenja odluka.

Po informacijama koje ima Ministarstvo, primorsko-goranski župan (Zlatko Komadina) je imenovao posebnog financijskog kontrolora i tek nakon njegova odobrenja potpisuje dokumente.

U Ministarstvu ističu da posebno žele ojačati sustav financijskog upravljanja i unutarnje kontrole, posebice sustav prethodne kontrole, odnosno u poslovni i proces donošenja odluka ugraditi metode i procedure kojima se nastoji spriječiti nezakonito i neracionalno trošenje sredstava.

Uz unutarnju reviziju i sustav financijskog upravljanja i unutarnje kontrole postoje još dva oblika kontrole trošenja proračunskih sredstava. Riječ je o proračunskom nadzoru kojega obavljaju inspektori proračunskog nadzora, odnosno poseban odjel u okviru Državne riznice, te o Državnom uredu za reviziju, neovisnom tijelu koje odgovara Hrvatskom saboru.(Hina)

29.05.2006. | Pisane vijesti

MOODY'S PODIGAO GRANICE ZA IZDAVANJE OBVEZNICA U STRANOJ VALUTIAgencija za izdavanje kreditnog rejtinga Moody's objavila je da je uslijed promjene pristupa određivanju gornjih granica do koje države smiju izdavati obveznice u stranim valutama povisila te granice za ukupno 70 zemalja.

Gornje granice velike većine zemalja koje Moody's ocjenjuje podignute su za barem jedan stupanj.

U nekim slučajevima, kao što je primjerice slučaj s novim zemljama članicama Europske unije, granica je podignuta za četiri ili pet stupnjeva, tako da su se te zemlje približile razini starih zemalja članica.

Hrvatskoj je tako podignuta gornja granica dopuštenog izdavanja obveznica u stranim valutama, i to s Baa3 na A1.

Ta vijest je vrlo pozitivna za Hrvatsku, ocjenjuju u hrvatskom Ministarstvu financija.

Agencija Moody's promijenila je i dosadašnji stav te ubuduće više izdavatelje vrijednosnih papira neće limitirati rejtingom domicilne države. Prema novim pravilima, Moody's više ne pretpostavlja da kašnjenje ili nemogućnost podmirenja deviznih obveza države prema investitorima automatski podrazumijeva i da će svi izdavatelji obveznica iz te države prestati podmirivati svoje obveze prema inozemstvu.(Hina)

28.05.2006. | Pisane vijesti

CROLEI INDEKS: PORAST U OŽUJKU 0,04 BODA - TREĆI UZASTOPNI PORAST INDEKSA NAVJEŠĆUJE STABILAN RAST INDUSTRIJSKE PROIZVODNJECROLEI - složeni prognostički indeks hrvatskoga gospodarstva u ožujku je u odnosu na veljaču godine 2006. porastao za 0,04 boda. Radi se o trećem uzastopnom porastu, počevši od siječnja 2006. Budući da CROLEI ima horizont predviđanja od šest mjeseci, najnoviji porast CROLEI uz poraste u siječnju i veljači, govori da se u slijedećih šest mjeseci može očekivati da obujam industrijske proizvodnje stabilno raste.

Ta prognoza ne isključuje povremene, primjerice jednomjesečne padove u aktivnosti gospodarstva, ali zato isključuje značajnije zaokrete u gospodarskoj aktivnosti. Od jedanaest komponenti složenoga prognostičkoga indeksa, prema nominalnim je vrijednostima čak devet komponenti iskazalo porast u odnosu na prethodni mjesec. No, za potrebu izračuna indeksa, komponente se deflacioniraju i desezoniraju, pa se potom računaju simetrične postotne promjene indikatora. Kao rezultat tih postupaka, izostaje utjecaj cijena na varijable i, naposljetku, serije su "izglađenije". Kao posljedica toga, u ožujku je šest navješćujućih indikatora iskazalo pad, a njih pet porast.

CROLEI (Croatian Leading Economic Indicator) na temelju tekućih kretanja vremenskih serija realnog, financijskog, fiskalnog i vanjskog sektora predviđa buduće kretanje industrijske proizvodnje. Komponente CROLEI indeksa su: promet trgovine na malo, zaposleni s evidencije, noćenja turista, nekonsolidirani proračunski prihodi, ukupna likvidna sredstva, gotov novac, kunski štedni i oročeni depoziti, devizne rezerve poslovnih banaka, nominalna neto plaća, uvoz strojeva i transportnih uređaja te kamatna stopa na tržištu novca na ostale kredite. S obzirom na važnost industrije u hrvatskom gospodarstvu, CROLEI indeks ima značajnu ulogu i u nagoviještanju ukupne gospodarske aktivnosti. Indeks je izrađen u suradnji Ekonomskog instituta Zagreb te Ministarstva financija i objavljuje se svaki mjesec u "Mjesečnom statističkom prikazu Ministarstva financija" od studenog 1995. godine (www.mfin.hr/str/7)

25.05.2006. | Pisane vijesti

PREZENTACIJA NOVOG KOMPJUTERIZIRANOG PROVOZNOG POSTUPKACarinska uprava predstavila je danas CARDS 2002 twinning projekt "Novi kompjuterizirani provozni postupak - NCTS", koji se provodi u suradnji s Carinskom upravom Republike Austrije, a predstavlja sastavni dio prilagodbi hrvatskog carinskog sustava u pristupanju Hrvatske Europskoj uniji.

NCTS, prema riječima člana poslovnog tima za provedbu ovog projekta Vladimira Glumca iz Carinske uprave, predstavlja modernizirani, kompjuterizirani europski provozni sustav, kojim je obuhvaćeno 4.000 carinskih ispostava, i to u 25 zemlja članica EU, četiri zemlje EFTA-e te Rumunjskoj, odnosno u potpisnicama Konvencije o zajedničkom provoznom postupku.

U okviru ovog twinning projekta Hrvatska se tehnički, organizacijski i kadrovski priprema za pristupanje Konvenciji, a cilj je Carinske uprave Konvenciji pristupiti i prije članstva Hrvatske u EU, odnosno do početka 2008.

NCTS sustav je temeljen na elektronskim procesima, odnosno zamjeni carinskih deklaracija i ostalih dokumenata u papirnom obliku elektronskim porukama koje se razmjenjuju među carinskim ispostavama unutar sustava, čiji jednoobrazni rad omogućava bolju kontrolu i osiguranje u provozu.

Ujedno, dodao je Glumac, njime se skraćuje vrijeme čekanja na graničnim prijelazima, smanjuju troškovi i omogućava veća transparentnost provoza, što predstavlja prednost ne samo za prijevoznike, carinske otpremnike i carinsku službu, već i za cijelo gospodarstvo.

Primjerice, dolaskom robe iz Ukrajine kojoj je konačno odredište Lisabon na carinsku ispostavu na granici Rumunjske, carinski se postupak obavlja na toj ispostavi te započinje provoz kroz teritorij svih zemalja potpisnica Konvencije bez dodatnih carinskih procedura sve do odredišta, pojasnio je nacionalni koordinator za provozne postupke Bosiljko Zlopaša.

Za sada se NCTS odnosi samo na cestovni prijevoz. EU priprema sustave za željeznički, vodeni i zračni promet, čiji će razvoj i implementaciju sve do konačnog početka potpunog funkcioniranja tog sustava planiranog za 2010. godinu pratiti i Hrvatska, koja trenutno ima status "treće zemlje".(Hina)

25.05.2006. | Pisane vijesti

ŠUKER S PREDSJEDNIKOM EBRD-AMinistar financija Ivan Šuker, koji s hrvatskim izaslanstvom boravi u Londonu na Godišnjoj skupštini guvernera Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD), dogovorio je u subotu s predsjednikom EBRD-a Jeanom Lemierreom suradnju u obliku tri nova zajma uz državno jamstvo kojima će se financirati dovršetak autoceste Rijeka - Zagreb, riječka obilaznica i projekt luka Ploče, doznaje se iz službenog priopćenja.

Dvojica visokih dužnosnika su također dogovorili i nastavak suradnje u sufinanciranju projekta jedinica lokalne samouprave koji koriste sredstva pretpristupnih fondova EU, dodaje se u priopćenju.

Ministar Šuker nije propustio pozdraviti aktivno sudjelovanje EBRD-a u financiranju privatnog sektora hrvatskoga gospodarstva. On je u svojem govoru predstavio dostignuća strukturnih reformi, koje poduzima hrvatska vlada, i naglasio važnost koju u uspješnom djelovanju međunarodnih financijskih institucija ima poštivanje specifičnosti gospodarskih i političkih okolnosti u svakoj pojedinačnoj državi.

Tijekom Plenarne sjednice Guvernera EBRD-a bit će prihvaćen treći pregled kapitalnog portfelja u kojem je predviđeno da osam novih članica EU od zemalja primateljica pomoći, u razdoblju od 2006. do 2010. godine, postanu zemlje donatorice.

EBRD je najmlađa financijska međunarodna institucija osnovana početkom 1991. godina kada su zemlje srednje i istočne Europe napuštale tadašnji ekonomski i politički režim te prihvaćale načela demokracije i tržišnog gospodarstva.

Hrvatska je postala njenom članicom u travnju 1993. Od tada do danas ukupna vrijednost ulaganja EBRD-a u Hrvatskoj iznosi 1,6 milijardi eura za 60 projekata čija ukupna vrijednost iznosi preko četiri milijarde dolara.

Preko 60 posto portfelja EBRD-a uloženo je privatni sektor a ostatak u javni sektor. Hrvatska je potpisala tri javna zajma s EBRD-om koji su u otplati te 12 projekata uz državno jamstvo.(Hina)

21.05.2006. | Pisane vijesti

MINISTAR ŠUKER NA GODIŠNJOJ SKUPŠTINI EUROPSKE BANKE ZA OBNOVU I RAZVOJ (EBRD) U LONDONUHrvatsko izaslanstvo na čelu s ministrom financija Ivanom Šukerom će u razdoblju od 20. do 23. svibnja 2006. godine sudjelovati na redovitoj Godišnjoj skupštini Guvernera Europske banke za obnovu i razvoj koja se održava u Londonu.

Tijekom Godišnje skupštine Guvernera EBRD-a ministar Šuker i delegacija Republike Hrvatske održat će niz bilateralnih sastanaka.

Među najvažnijim sastancima su sastanak s predsjednikom EBRD-a, g. Jean Lemierre-om i njegovim suradnicima, te sastanci s tehničkim timovima o postojećim i potencijalnim projektima.

U ovoj godini Vlada Republike Hrvatske razmatra izdavanje tri državna jamstva za projekte: dovršetka autoceste Rijeka-Zagreb, izgradnju riječke zaobilaznice i za projekt luke Ploče. Ostala suradnja Republike Hrvatske i EBRD-a odnosi se na sufinanciranje fondova Europske unije kao što je već potpisani projekt vodovod i kanalizacija uz jamstvo grada Karlovca, gdje je EBRD taj projekt sufinancirao uz ISPA bespovratna sredstva Europske unije, te na poticanje ulaganja EBRD-a u privatni sektor na način da EBRD sudjeluje u kapitalu i upravljanju poduzeća.

Ministar Šuker također će se sastati i sa povjerenikom Uprave za ekonomska i financijska pitanja Europske komisije, g. Joaquin Almunia te s ministrom financija Mađarske, Janosom Veresom.

Uz ministra Šukera, na godišnjoj skupštini sudjelovat će državni tajnik mr.sc. Ante Žigman, pomoćnica ministra Ana Hrastović i pomoćnik ministra Hrvoje Radovanić.

EBRD najmlađa je međunarodne financijska institucija osnovana 1991. godine te je Republika Hrvatska postala njenom članicom 15. travnja 1993. godine. Od tada do danas ukupna vrijednost ulaganja EBRD-a u Republici Hrvatskoj iznosi 1,6 milijardi EUR za ukupno 60 projekata uključujući 5 regionalnih, čija ukupna vrijednost iznosi preko 4 milijarde EUR-a. Preko 60% EBRD-ovog portfelja uloženo je u privatni sektor dok je ostatak uložen u javni sektor. Republika Hrvatska potpisala je tri javna zajma s EBRD-om koji su u otplati te 12 projekata uz državno jamstvo.

18.05.2006. | Pisane vijesti