Vijesti
Nova Strategija pomoći zemlji za Hrvatsku (CAS) odnosi se na razdoblje od 2005-2008. i predviđa četverogodišnji program posudbi do 1,5 milijardi dolara, ovisno o izvršenju, što je više nego dvostruko povećanje u odnosu na 660 milijuna dolara iz prethodne strategije, priopćila je Svjetska banka nakon sastanka.
Svjetska banka kaže da je glavni cilj novoga CAS-a potpora hrvatskoj Vladi u njezinoj strategiji rasta i reformi za uspješno uključenje i integraciju u Europsku uniju uz osiguravanje širokog sudjelovanja u rastu i održivog gospodarenja prirodnim resursima.
Strategija poziva na promjenu izvora rasta od trošenja u javnom sektoru i potrošnje prema investicijama privatnog sektora i produktivnosti.
"Cilj novoga CAS-a je podržati napore koje Hrvatska treba poduzeti tijekom iduće četiri godine da bi odgovorila na teške zahtjeve uključenja u EU i ovako pozdravljamo predloženi početak pregovora u ožujku", kaže Anand Seth, direktor Odjela Svjetske banke za Hrvatsku, Bugarsku i Rumunjsku.
"CAS, međutim, ide preko potpore inicijativama za harmonizaciju koje traži Acquis i usredotočuje se na ubrzavanje važnih strukturalnih i institucionalnih reformi kako bi se osigurao brži i pravedan razvoj i povećala sposobnost Hrvatske da se nosi s konkurentskim pritiscima u EU-u", dodaje on prema priopćenju Svjetske banke.
Banka ocjenjuje da je Hrvatska od recesije 1999. imala solidan, ali umjeren ekonomski rast uz nisku inflaciju. Banka, međutim, kaže da sadašnji način rasta, uglavnom pogonjen investicijama javnog sektora i potrošnjom, nije održiv. Najvažniji prioritet Hrvatske, navodi Banka, je ulazak u EU s konkurentnim i rastućim gospodarstvom i institucionalnim mogućnostima da udovolji zahtjevima članstva. Dodaje kako nova strategija hrvatske Vlade naglašava reforme koje bi vodile ubrzanom i održivom razvitku u okviru društvene kohezije.
Novi CAS za Hrvatsku Svjetska banka je pripremila zajednički s hrvatskom Vladom i uz konzultacije s predstavnicima organizacija civilnog društva u Zagrebu, Osijeku, Kninu, Splitu i Čakovcu. Strategija se organizira oko nekoliko središnjih tema.
Svjetska banka navodi makroekonomsku održivost u Hrvatskoj preko učinkovitije javne potrošnje uz jačanje gospodarenja proračunom. Smanjene subvencije poduzetničkom sektoru, strategija financiranja cesta i jačanje učinkovitosti zdravstvenog i socijalnog programa značajno će poboljšati fiskalnu održivost, kaže Banka.
Svjetska banka kao ciljeve u Hrvatskoj navodi i održiv rast predvođen privatnim sektorom kroz provedbu financijske discipline i konkurentskih uvjeta u poduzetničkom sektoru, vezivanje energetske i druge infrastrukture na tržište EU-a, smanjivanje administrativnih i regulativnih prepreka i pojednostavljene postupke za registraciju poslovanja te racionalizaciju državne administracije i pravosudnog sustava.
Cilj strategije je široko sudjelovanje u rastu kroz modernizaciju obrazovnog sustava u Hrvatskoj, poboljšanje u području zdravstvene skrbi, socijalnih beneficija i mirovina kao i provedba programa socijalnog i ekonomskog oporavka te strategije regionalnog razvitka.
Banka navodi i održivo upravljanje prirodnim resursima kroz jačanje gospodarenja okolišem, modernizaciju kanalizacijske i vodovodne infrastrukture te mjere za poboljšanje energetske učinkovitosti. Imajući na umu važnost turizma za hrvatsko gospodarstvo, održivo gospodarenje prirodnim resursima je ključni čimbenik budućeg gospodarskog rasta zemlje, kaže Svjetska banka.
Prethodni CAS za Hrvatsku za razdoblje od 1999-2003. predviđao je program posudbi od oko 660 milijuna dolara.(Hina)
Ugovor je u ime Vlade RH potpisati ministar financija Ivan Šuker, a u ime Svjetske banke Albert Martinez. Potpisivanju je prisustvovao i ministar znanosti, obrazovanja i športa Dragan Primorac te veleposlanik Japana u Zagrebu NJ.E. Kaname Ikeda.
Darovnica za pripremu Projekta za potporu obrazovnom sektoru prva je darovnica namijenjena Ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa, a radi se o darovnici u iznosu od 766.150,00 USD koju je odobrila japanska Vlada putem fonda pri Svjetskoj banci. Darovnica je namijenjena za pružanje tehničke pomoći Ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa za pripremu Projekta za potporu obrazovnom sektoru koji će se financirati zajmom Svjetske banke. Ovaj zajam uključen je u novu Strategiju pomoći Svjetske banke za Republiku Hrvatsku za naredne četiri godine, a Strategiju je upravo jučer odobrio Odbor izvršnih direktora Svjetske banke, te time i omogućio potpisivanje ove darovnice i početak novog projekta. Strategija predstavlja osnovu aktivnosti Banke u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2005. do 2008. godine i predviđa u tom razdoblju odobravanje novih zajmova u iznosu od 1-1,5 mlrd USD.
U okviru dosadašnje vrlo uspješne suradnje s Međunarodnom bankom za obnovu i razvoj od primanja u punopravno članstvo 25. veljače 1993. godine Republici Hrvatskoj je odobreno ukupno trideset i šest darovnica u ukupnom iznosu od preko 32 milijuna USD za pripremu i provedbu niza projekata. Od tih darovnica ukupno 20 ih je odobrila upravo japanska Vlada, koja je i najveći partner u pripremi zajmova Svjetske banke.
21.12.2004. | Pisane vijestiMinistarstvo financija ove godine neće slati čestitke niti kupovati skupe darove, već će novac za te namjene darovati domovima za djecu. Tako je 16 domova diljem Hrvatske dobilo po 10 tisuća kuna. To su domovi: Dom za djecu i mlađe punoljetne osobe „Maslina", Dubrovnik; Dom za djecu „Vladimir Nazor", Karlovac; Dom za djecu „Svitanje", Koprivnica; Dom za djecu „Lipik", Lipik; Dom za djecu „Ivana Brlić Mažuranić", Lovran; Dom za djecu „Klasje", Osijek; Dom za djecu „Braća Mažuranici", Novi Vinodolski; Dom za djecu „Pula", Pula; Dom za djecu „Izvor", Selce; Dom za djecu „"Vrbina", Sisak; Dom za djecu „Slavonski brod", Slavonski brod; Dom za djecu „Maestral", Split; Dom za djecu „Sveta Ana", Vinkovci; Dom za djecu, Zagreb; Centar za odgoj i obrazovanje „Dubrava", Zagreb i Specijalna bolnica za kronične bolesti dječje dobi „Gornja Bistra", Zagreb.
21.12.2004. | Pisane vijesti
Ugovore je s hrvatske strane potpisao ministar financija Ivan Šuker, a sa strane CEB-a guverner Raphael Alomar. Potpisivanju ugovora prisustvovali su državni tajnik za more Branko Bačić, pomoćnik ministra Željko Tufekčić i pomoćnica ministra Ana Hrastović. Sa strane CEB-a potpisivanju ugovora prisustvovali su vice guverner Krzysztof Ners i voditeljica projekta za Hrvatsku Rachel Meghir. Za provedbu oba projekta nadležno je Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka.
Projekt «Izgradnja i obnova školskih objekata u Republici Hrvatskoj» treći je u nizu zajmova kojima će se sufinancirati obnova školskih objekata na području Republike Hrvatske što ukazuje na iznimno veliku socijalnu i političku vrijednost projekta. Projektom se planira izgradnja i obnova 143 osnovnih i srednjih škola u 18 županija i u Gradu Zagrebu, a koje su bile ili izravno pogođene ratnim štetama ili imaju znatno povećanje broja učenika koji su prognanici i izbjeglice, te su time pogođene indirektnim ratnim štetama. Također, u projekt su uključene i škole u koje se nije ulagalo zadnjih 13 godina u kojima je potrebno stvoriti uvjete za kvalitetno provođenje nastave. Od posebne važnosti je socijalni učinak projekta, odnosno jačanje socijalne kohezije kroz stvaranje potrebnog uvjeta za pružanje kvalitetnog obrazovanja. Za realizaciju projekta planira se utrošiti ukupno 804.912.000,00 kuna, od čega bi se iz zajma Razvojne banke Vijeća Europe financiralo 50% navedenog iznosa, a preostalih 50% iz sredstava Državnog proračuna.
Projekt «Izgradnja objekata komunalne i društvene infrastrukture na hrvatskim otocima» multisektorski je projekt koji za cilj ima stvaranje preduvjeta za održivi razvoj i poboljšanje sveukupne kvalitete života na hrvatskim otocima. Glavni problemi na našim otocima su nepostojeća ili nedovoljno izgrađena vodoopskrba i odvodnja, neadekvatna skrb za starije te zdravstvena zaštita općenito i neodgovarajući sustav obrazovanja. Projekt ima za cilj smanjenje negativnih demografskih trendova, sprječavanje emigracije te povratak stanovništva na naše otoke.
Komponente projekta: vodoopskrba, posebno na srednje velikim i malim otocima, izgradnja sustava odvodnje, poboljšanje skrbi i brige o starijim osobama, poboljšanje sustava zdravstvene zaštite i osiguranje kvalitetnijeg obrazovanja. Za realizaciju projekta planira se utrošiti ukupno 769. 814.000,00 kuna, 50% financirati će se iz proračuna jedinica lokalne samouprave, 25% iz zajma CEB-a, a 25% iz državnog proračuna. Očekuje se daljnji razvoj suradnje CEB-a i RH, a u pripremi je i izrada strategije suradnje.
O CEB-u
Razvojna banka Vijeća Europe, Pariz (CEB - Council of Europe Development Bank) je najstarija međunarodna financijska institucija u Europi. Osnovana je 1956. Djelomičnim sporazumom (Partial Agreement) osam država članica Vijeća Europe s ciljem rješavanja socijalnih problema izbjeglica, raseljenih osoba i migranta u europskim državama nastalih kao posljedica drugog svjetskog rata. Stoga, djelokrug CEB-a je prvenstveno usmjeren na dodjelu zajmova vezanih uz socijalno orijentirane investicijske projekte kojima se osobito pruža pomoć prognanicima i izbjeglicama, migrantima te žrtvama prirodnih i ekoloških katastrofa. Danas je CEB proširio svoje polje djelovanja pa njezina djelatnost sada uključuje i financiranje projekata malih i srednjih poduzeća, stanogradnje, zdravstva, obrazovanja, zaštite okoliša, modernizacije sela, obnove gradskih područja u nepovoljnom položaju kao i obnove povijesne baštine.
15.12.2004. | Pisane vijesti
Na sastanku su donijeti slijedeći zaključci:
1) poslovne banke su predložile reprogramiranje dijela postojećih dugova na rok od 10 godina uz povoljne kamate, a unutar roka od 10 godina odobrava se vrijeme počeka od 2 godine
2) banke će pratiti tekuće poslovanje Varteksa uz državno jamstvo od 50 milijuna kuna na rok od 3 godine i uz povoljne kamate
3) HBOR podupire program restrukturiranja Varteksa s 90 milijuna kuna zajma (40 milijuna kuna za reprogramiranje kredita poslovnih banaka, a 50 milijuna kuna za plaćanje obveza prema dobavljačima i troškove restrukturiranja) na rok od 10 godina uz 2 godine počeka i kamatu od 4 posto, a uz uvjet odobrenja državnog jamstva od 50 milijuna kuna
4) Uprava Varteksa se obvezuje sazvati izvanrednu Skupštinu društva zbog imenovanja predstavnika Vlade u Nadzorni odbor
5) U roku od 7 dana odrediti kontrolne točke koje će služiti kao pokazatelj dinamike ostvarenja plana restrukturiranja
6) državno jamstvo se izdaje uz tržišne uvjete
15.12.2004. | Pisane vijesti
Ministar Ivan Šuker zahvalio se za svu pomoć koju je austrijska Vlada pružila RH u proteklom razdoblju te upoznao austrijsko izaslanstvo s pripremama Vlade RH za članstvo u Europskoj uniji. Kazao je kako Vlada bez obzira na nasljeđeni deficit od 6,3 posto BDP-a želi do 2007. ući u okvire Maastrichtskih kriterija, a to znači deficit ispod 3 posto BDP-a i razinu javnog duga ispod 60 posto BDP-a. Ministar Šuker je istaknuo kako je jedan od glavnih Vladinih izazova smanjiti udio sive ekonomije u BDP-u, a to je moguće napraviti povećanjem učinkovitosti carinskog nadzora i uvođenjem Financijske policije sljedeće godine. Također, skreno je pozornost na nužnost povezivanja carinskih službi u regiji s ciljem smanjivanja krijumčarenja roba koje dolaze s Dalekog istoka, a odlaze u EU.
Državni tajnik austrijskog ministarstva financija dr. Alfred Finz istakno je kako Austrija podupire članstvo Hrvatske u EU i kako se nada da će uskoro biti predložen početak pregovora o članstvu. Kazao je kako Austrija i dalje ostaje na raspolaganju u prenošenju iskustava stečenih desetogodišnjim članstvom u EU.
Na sastanku je istaknuto kako hrvatski i austrijski carinici vrlo dobro surađuju, a razmijenjena su iskustva u provođenju carinskog nadzora i organizaciji carinskih službi. Razgovaralo se o projektu „Integrirano upravljanje granicama „ u okviru programa CARDS 2001, u kojem surađuju hrvatski i austrijski carinski stručnjaci.
Austrija i Hrvatska povijesno su i gospodarski tijesno povezane. Između ostalog, to je i razlog zbog kojega je politički cilj austrijske vlade, sa svim raspoloživim sredstvima, podržati i pomoći Hrvatskoj ulazak u EU i time ucrtati zajednički put prema Europi. Iz tog razloga se šalju visoko kvalificirani stručnjaci u Hrvatsku radi provođenja projekata EU, a to se prakticira i u krugu međuministarskog Twinning projekta CARDS 2001 „Integrirano upravljanje granicama".
14.12.2004. | Pisane vijestiDvije milijarde kuna dividende iz T-HT-a prihod je koji je država planirala u rebalansu proračuna za ovu godinu.
Navodeći postignuća Ministarstva u ovoj godini, Šuker je izdvojio izradu dva proračuna i jednog rebalansa proračuna, donošenje proračuna za 2005. prije kraja studenoga, donošenje projekcija proračuna za 2006. i 2007. kao i niza značajnih zakona.
Izdvojio je i Zakon o zateznim kamatama koji, priznaje, nije dovoljno prezentiran javnosti, zatim su to novi zakoni o porezu na dohodak i dobit, kao i onaj o obveznim doprinosima kojima se smanjuje obveza davanja za slobodna zanimanja sa 1,1 na 0,65 posto.
Ministarstvo je koordiniralo i izradilo Predpristupni ekonomski program (PEP) koji je vrlo bitan dokument u postupku pristupa EU.
Jedna od bitnih odluka je ona o ubrzanju ustrojstva državne riznice koja će osigurati transparentnost i javnost svih državnih financija. Za to je potrebna politička volja koju ova Vlada ima, kazao je Šuker ocjenjujući da bi sustav mogao zaživjeti krajem 2005. odnosno početkom 2006.
Od planova za 2005., uz poznate fiskalne projekcije, Šuker je naveo donošenje novih zakona o računovodstvu i reviziji, objedinjavanje nadzora nebankarskog i nefinancijskog sektora, nastavak borbe protiv sive ekonomije te aktivnosti oko pregovora s EU nakon što ovih dana Hrvatska dobije i datum pregovora.
Upitan o mogućem nacionalnom paktu vezanom uz plaće u 2005., koji je voditelj Misije MMF-a u Hrvatskoj Dimitri Demekas preporučio Vladi i socijalnim partnerima - poslodavcima i sindikatima, ministar je kazao kako nije riječ o ograničenju plaća već o ograničenju rasta mase plaća. Masa za 2005. je utvrđena proračunom, a unutarnja raspodjela stvar je pregovora, kazao je ministar.
Što se pak tiče ubrzanja privatizacije brodogradilišta kako preporuča MMF, Šuker odgovara da Ministarstvo gospodarstva treba pripremiti strategiju što će se raditi u budućnosti, nakon čega će Hrvatski fond za privatizaciju pripremiti prijedloge privatizacija.
Borba protiv sive ekonomije je borba za smanjenje poreznog opterećenja, kazao je ministar najavljujući da bi to moglo uslijediti već u 2006. godini.
Ministarstvo financija ove godine neće slati čestitke niti kupovati darove, već će novac za te namjene darovati domovima za djecu - već idućeg tjedna SOS dječjem selu Lekenik i Centru za obrazovanje u Velikoj Gorici.(Hina)
13.12.2004. | Pisane vijestiPreporučio bih Vladi i socijalnim partnerima da razmotre taj korak, on egzistira u mnogim zemljama, s jedne strane ograničava rast plaća, ali s druge daje mnoge pozitivne rezultate, kazao je Demekas na konferenciji za novinare u povodu završetka radnog posjeta Misije MMF-a koja je u Hrvatskoj boravila u prvoj provjeri ostvarivanja stand-by aranžmana.
Provedbu programa u ovoj godini Demekas je ocijenio pozitivno. Proračunski deficit bit će bitno smanjen u odnosu na prošlu godinu, a unutar dogovorenoga je i zaustavljanje rasta vanjskog duga.
Demekas predviđa da će vanjski dug krajem ove godine biti za dva, tri postotna poena BDP-a veći nego krajem prošle godine, dok je tijekom 2003. porastao oko 15 postotnih poena.
Podržao je Vladine projekcija proračunskog deficita od 3,7 posto u idućoj godini, te namjeru da u trogodišnjem razdoblju snizi deficit na 3 posto BDP-a.
Vlada je dobro postavila ciljeve za 2005. i iduće godine, teži je dio njihova provedba, za što će Vlada morati imati širu podršku, kazao je.
Uz disciplinu u području plaća, za ostvarenje Vladinih ciljeva Demekas ističe i potrebu promjene formule indeksacije mirovina, potrebu da se vodi računa o transferima i socijalnim davanjima.
Kao područja šireg javnog sektora na kojima treba raditi naveo je željeznice, zdravstvo i privatizaciju.
Raduje da su Vlada i Hrvatske željeznice pripremile plan resturkturiranja, kazao je Demekas, ističući da među mjerama za poboljšanje financijskog stanja HŽ-a trebaju biti i smanjenje broja zaposlenih, ukidanje neprofitabilnih linija, privatizacija netemeljnih djelatnosti.
Demekas je i danas ponovio kako "nema sumnje da je zdravstveni sustav bolestan", ističući kako se svi s kojima su razgovarali slažu da nešto treba učiniti. Ekonomisti, stručnjaci u zdravstvu, saborski zastupnici slažu se privatno da je određene participacije potrebno uvesti, kazao je dodajući kako se od Vlade očekuje da poduzme korake u tom smjeru.
Upitan kako komentira potpisani kolektivni ugovor u zdravstvu temeljem kojega će iduće godine trebati osigurati 700 milijuna kuna više za plaće, odgovorio je da ostaje za vidjeti što će taj sporazum donijeti. Ako će imati za rezultat lakšu kontrolu troškova u zdravstvu, onda ga treba pozdraviti, a ako se ništa po tom pitanju ne dogodi onda će se situacija pogoršati, objasnio je.
Misija MMF-a Vladi je preporučila i ubrzanje privatizacije. Važno je da Vlada što prije počne privatizaciju kroničnih gubitaša, istaknuo je Demekas koji pritom misli na brodogradilišta, željezare.
Ako se, kaže, nastavi davati subvencije one nemaju svrhu ako nisu usmjerene na saniranje stanja u tim poduzećima kao pripremu za njihovu privatizaciju.
Na pitanje kako bi na proračunski deficit u ovoj godini moglo utjecati nepovlačenje dvije milijarde kuna dividende od T-HT-a, te više od 200 milijuna kuna od koncesija za trećeg operatera mobilne telefonije, s obzirom i na procjene nekih analitičara da bi stoga deficit umjesto planiranih 4,5 posto BDP-a, mogao biti i 5 do 6 posto, Demekas je kazao kako taj jednokratni prihod nema bitnog utjecaja.
Ako povučeni iznos bude nešto manji, ili se povuče kasnije, nisam zabrinut, ako temeljni koraci za postizanje deficita budu kako je dogovoreno, rekao je Demekas.(Hina)
12.12.2004. | Pisane vijestiNovi Zakon o računovodstvu trebao bi biti donesen do kraja lipnja 2005. te stupiti na snagu početkom 2006., dodao je ministar Šuker.
Kako je naglasio, od zakona se očekuje da dokine brojne prigovore koji su se pojavili iz stručnih krugova u odnosu na postojeći zakon.
Odbor za računovodstvo i računovodstvene standarde kao i novi Zakon o reviziji olakšali bi usklađivanje hrvatskih s propisima Europske unije na području računovodstva i financija te njihovo vjerodostojno tumačenje.
Predsjednik Vrhovnog suda Ivica Crnić istaknuo je potrebu donošenja novog Ovršnog zakona, koji bi unaprijedio zaštitu vjerovničkih prava koja je, po njegovoj ocjeni, danas nedovoljna.
Na svečanoj skupštini, koja je protekla u svečarskom tonu obilježavanja 50. godišnjice utemeljenja Hrvatske zajednice računovođa i financijskih djelatnika, zaslužnim članovima i institucijama dodijeljena su priznanja i nagrade, a predsjednik Zajednice Bogomil Cota podsjetio je na povijest zajednice, koja je osnovana 1954. kao Društvo računovođa Hrvatske.
U zajednicu je učlanjeno 35 teritorijalnih udruga računovođa i financijskih djelatnika te četiri ekspertne udruge. Ima 20 tisuća članova, od ukupno 60 tisuća računovođa, financijskih djelatnika i revizora, koliko ih ima u Hrvatskoj.(Hina)
08.12.2004. | Pisane vijestiNačelni dogovor o takvom rješenju stečaja Odbor je podupro na sjednici u rujnu ove godine, ali se vjerovnici, uglavnom poslovne banke, nisu uspjeli dogovoriti o podjeli novca od prodaje doka 11 i pogona u Vranjicu.
Založna prava na nekretnine brodogradilišta imaju HVB Splitska banka, Reiffeisen banka, Međunarodna financijska korporacija (IFC - dio Svjetske banke), Njemačka razvojna banka (DEG), Croatia osiguranje i Hrvatska banka za obnovu i razvoj (HBOR).
Danas je predloženo da se novac od prodaje položi na račun riječkog Trgovačkog suda pri kojemu se stečaj provodi te da se založni vjerovnici o podjeli novca dogovore naknadno.
To bi omogućilo da se s nekretnina u Martinšćici uklone založna prava banaka i prenesu na državu, pa bi glavni pogon u cijelosti prešao u državno vlasništvo. Država, odnosno Ministarstvo financija i HBOR najveći su vjerovnici brodogradilišta.
Po riječima Škrleca, predstavnici založnih vjerovnika prenijet će novi prijedlog o naplati svojih tražbina upravama, a njihova odluka očekuje se tijekom ovoga tjedna.
Ako vjerovnici prihvate predloženo rješenje stečaj brodogradilišta Viktor Lenac mogao bi uskoro biti završen te omogućen nastavak poslovanja i ugovaranje većih poslova, kazao je Škrlec. Napomenuo je da je jedino drugo moguće rješenje prodaja u djelovima i likvidacija brodogradilišta.
Škrlec je kazao da i nadalje pristižu ponude za kupnju doka 11 i pogona u Vranjicu, ali o ponuđačima i ponuđenim cijenama nije želio govoriti. Dodao je da je jedan od uvjeta za prodaju pogona u Vranjicu da kupac osigura radna mjesta za svih 50-ak radnika, a da će dok 11 biti prodan na javnoj dražbi.
Škrlec je vjerovnike danas izvijestio o stanju u brodogradilištu koje je u stečaju još od prosinca 2003. Brodogradilište od tekućih poslova ostvaruje prihode dovoljne za podmirenje svih obveza i u posljednja tri mjeseca likvidno posluje. U tijeku su radovi na remontu triju brodova, do kraja mjeseca očekuju se još četiri remonta i prihod od oko 11 milijuna kuna.
U razgovoru s novinarima Škrlec je kazao da brodogradilište sada plaća koncesiju za korištenje pomorskog dobra na kojem se nalazi. Založno pravo na zemljište, odnosno pomorsko dobro ima HBOR kao jamstvo za odobreni zajam, a pravo vlasništva je još 1995. uknjiženo na brodogradilište V. Lenac. Država je nakon pokretanja stečaja, putem tužbe Državnog odvjetništva, od Općinskog suda zatražila brisanje upisa prava vlasništva s brodogradilišta, a taj postupak još traje.(Hina)
07.12.2004. | Pisane vijesti