Vijesti
Šuker se susreo s predsjednikom Ekonomskog i socijalnog vijeća UN-a (ECOSOC), Munirom Akramom, veleposlanikom Pakistana pri UN-u i Joseom Antoniom Ocampom podtajnikom UN-a za ekonomska i socijalna pitanja.
Šuker i Akram su razgovarali o sastanku ECOSOC-a i predstavnika Svjetske banke i Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), te Svjetske trgovinske organizacije (WTO) na kojima je u ponedjeljak u UN-u bilo riječi o tome kako postići Milenijske razvojne ciljeve UN-a.
Ti ciljevi, postavljeni na summitu svjetskih čelnika 2000., traže do 2015., uz ostalo, smanjenje siromaštva, opće obrazovanje za svu djecu i bolju zdravstvenu skrb u zemljama u razvoju.
Na razgovorima u UN-u je bilo govora kako da zemlje u razvoju budu učinkovitije u postizanju tih ciljeva kao i o politici onih koji trebaju pružiti pomoć za njihovo ostvarenje, bogatih zemalja donatora i međunarodnih razvojnih institucija Svjetske banke, MMF-a i WTO-a.
Akram je nakon susreta sa Šukerom kazao da su zemlje u razvoju na tim razgovorima jasno izrazile potrebu da se njihov glas više čuje u tim institucijama.
"U razgovorima je opći dojam bio da donošenje odluka u ovim organizacijama treba postati pravedniji, da se osigura više utjecaja zemljama u razvitku, da možda treba prilagoditi sustav kvota u MMF-u da im se pruži nešto više utjecaja", rekao je Akram za Hinu nakon susreta sa Šukerom.
Šuker je izrazio potporu Hrvatske inicijativi da se ojača glas zemalja u razvoju i zemalja u tranziciji u pogledu međunarodnh financijskih institucija, priopćila je nakon razgovora s Akramom hrvatska misija pri UN-u.
Šuker je nakon susreta rekao da o tom pitanju u ovom trenutku postoji "velika razlika u mišljenju" između pojedinih zemalja.
"No, zajednički je zaključak da će se nakon ovakvih razgovora određeni problemi i animoziteti smanjiti i da tu postoje mogućnosti za određenu suradnju", rekao je Šuker Hini.
"To je problem koji evidentno postoji, i sad je prije svega na onima koji imaju ekonomsku moć koliko će oni pokazati dobre volje da se taj problem riješi", dodao je on.
Priopćenje navodi kako je Šuker kazao da Hrvatska smatra ECOSOC za važan instrument u koordinaciji međunarodnih institucija u formuliranju globalne razvojne politike. Tijekom hrvatskog predsjedanja ECOSOC-om u 2002., spomenuo je on, Hrvatska je učinila prioritetom uspostavljanje bolje suradnje s Bretton Woodskim institucijama, MMF-om i Svjetskom bankom, kao i WTO-om.
Ministar Šuker je potvrdio da je Hrvatska predana postizanju Milenijskih razvojnih ciljeva i izrazio potporu Hrvatske reformi UN-a, posebice jačanju uloge koju igra ECOSOC u izgradnji mira i upravljanju post-konfliktnim situacijama, kaže priopćenje.
U tom kontekstu Šuker je naveo da Hrvatska podržava inicijativu da se uspostavi Povjerenstvo za izgradnju mira koje bi trebalo uključiti članice iz Vijeća sigurnosti i ECOSOC-a, reklo je ono.
O reformi ECOSOC-a, nakon Vijeća sigurnosti najvažnijeg tijela UN-a, razgovara se već nekoliko godina i do sada o tome nisu usvojene jasne odluke. U kontekstu predstojeće reforme UN-a niz zemalja raspravlja o načinima da se ECOSOC ojača i njegov rad postane relevantniji za razvitak u svijetu.
Akram je rekao da je sada blizu donošenje dokumenta o kojem je suglasno niz zemalja te da je obavijestio Šukera da će vrlo skoro o tom dokumentu razgovarati s hrvatskim i izaslanstvima drugih članica UN-a te da se nada da će u narednih nekoliko mjeseci biti postignut dogovor o nekim mjerama za poboljšanje rada Ekonomskog i socijalnog vijeća.
Šuker se susreo i s podtajnikom UN-a za ekonomska i socijalna pitanja Jose Antoniom Ocampom i u razgovoru naglasio potporu Hrvatske reformi tajništva UN-a, rekavši da je kompetentno, učinkovito i transparentno tajništvo važno za rad UN-a. "Mislim da su ovo bili dobri bilateralni razgovori i dobro je da se čuje mišljenje Hrvatske", zaključio je Šuker.(Hina)
19.04.2005. | Pisane vijestiŠuker je u razgovoru s predsjednicom NYSE Chatherine Kinney i izvršnom potpredsjednicom Noreen Culhane pružio kratki pregled gospodarske situacije u Hrvatskoj i istaknuo da se Hrvatska bliži završetku procesa privatizacije.
Dodao je da mnoge od vrijednih hrvatskih tvrtki, uključujući one u energetskom i sektoru osiguranja, još nisu u cijelosti privatizirane.
Culhane je kazala kako je NYSE posebice zainteresirana za gospodarstvo zemalja u razvoju, a da na burzi ukupno trguje oko 2700 tvrtki od kojih je 460 međunarodnih iz 47 zemalja.
"Hrvatska nedostaje na našem popisu", rekla je Culhane, dodajući da je Newyorška burza spremna biti dobar partner Hrvatskoj.
NYSE je najveća američka burza dionica, na kojoj se dnevni promet iznosi oko 60 milijardi dolara. Ukupna vrijednost tvrtki koje trguju na toj burzi je 19,8 bilijuna dolara.(Hina)
19.04.2005. | Pisane vijestiŠuker boravi u Washingtonu gdje je na čelu izaslanstva ministarstva financija tijekom vikenda sudjelovao na proljetnom zasjedanju Svjetske banke i Međunarodnog monetarnog fonda.
"Na sastanku je ministar Šuker dao kratki pregled gospodarskih i političkih reformi u Hrvatskoj te zatražio potporu senatora u ostvarivanju glavnih vanjskopolitičkih ciljeva Republike Hrvatske, ulasku u NATO" i općenito euroatlantske integracije, priopćilo je hrvatsko veleposlanstvo u Washingtonu nakon susreta Šukera i senatora Santoruma iz Pennsylvanije.
Santorum je naglasio da smatra da je "Hrvatskoj mjesto u euroatlantskim integracijama te da on svakako može podržati prijedlog čije posljedice mogu samo ojačati reformski proces i dalje stabilizirati jugoistočnu Europu", kaže se u priopćenju.
Santorum je jedan od najutjecajnijih republikanskih senatora koji predstavlja i veliki broj hrvatskih iseljenika iz Pennsylvanije.
Šuker je istaknuo da je Hrvatska mnogo učinila na ispunjavanju uvjeta za članstvo u tim organizacijama te da bi "podržavanje hrvatskih ambicija odaslalo pozitivan signal ne samo Hrvatskoj nego i cijeloj regiji", kaže se u priopćenju.
Šuker je naveo da Hrvatska traži da je se na putu u NATO i Europsku uniju procjenjuje prema individualnim zaslugama i odbaci teorija prema kojoj bi cijela jugoistočna Europa trebala zajedno stupiti u euroatlantske integracije što bi imalo za posljedicu zadržavanje statusa quo i obeshrabrilo nastavak reformskih procesa u regiji, zaključuje se u priopćenju.(Hina)
18.04.2005. | Pisane vijesti"Sastanak je protekao u punom međusobnom razumijevanju i uvažavanju svih istaknutih činjenica o odnosima Europske komisije i Hrvatske na području ekonomije i financija", priopćilo je Ministarstvo financija nakon susreta održanog u izaslanstvu Europske komisije u Washingtonu.
Šuker je izvijestio Reglinga o gospodarskim kretanjima u Hrvatskoj i smanjenju fiskalnog deficita u 2004. i istaknuo nastojanja Ministarstva financija da i u 2005. smanji deficit u odnosu na prošlu godinu te nastavi smanjivanje vanjskog duga, navodi se u priopćenju dostavljenom Hini u Washingtonu.
Šuker je u Washingtonu na čelu izaslanstvo Ministarstva financija sudjelovao na proljetnom zasjedanju Svjetske banke i Međunarodnog monetarnog fonda.
U razgovoru je bilo riječi i o strukturnim reformama u Hrvatskoj i tehničkoj pomoći koju Hrvatska dobija od europskih zemalja.
"Regling je istaknuo da će Europska komisija rado pomoći, jer će Hrvatska biti budući član Europske unije, te da je predpristupni ekonomski program dobar okvir za strukturne reforme i ekonomsku politiku Vlade", kaže se u priopćenju.
Europska komisija analizira hrvatski predpristupni ekonomski program i za dva mjeseca će izvijestiti Hrvatsku što misli o njemu, priopćilo je Ministarstvo financija.(Hina)
17.04.2005. | Pisane vijestiOve se godine, ističu u Ministarstvu, s prvim isplatama povrata poreza krenulo nešto ranije nego prošle godine, kada su isplate započele krajem travnja.
U resornom Ministarstvu očekuju da će se građanima ove godine temeljem godišnjih prijava poreza na dohodak isplatiti ukupno oko 1,3 milijarde kuna, što je otprilike na razini prošle godine.
Porezna je uprava ove godine zaprimila ukupno 869.465 prijava poreza na dohodak za prošlu godinu, a najviše ih je, više od četvrtine, odnosno više od 225 tisuća zaprimio zagrebački područni ured.(Hina)
17.04.2005. | Pisane vijestiMinistar Šuker i guverner Hrvatske narodne banke Željko Rohatinski razgovarali su u ponedjeljak u Washingtonu s predstavnicima MMF-a o stand by aranžmanu Hrvatske i MMF-a.
"Možemo konstatirati da 2004. više nije problematična bez obzira na deficit od 4,9 posto", rekao je Šuker hrvatskim novinarima nakon susreta s Dimitrijem Demekasom, voditeljem misije MMF-a za Hrvatsku i Michaelom Depplerom, izvršnim direktorom MMF-a.
On je kazao da je, unatoč tomu što Hrvatska nije ostvarila deficit opće države od 4,5 posto bruto domaćeg proizvoda predviđen stand-by aranžmanom nego 4,9 posto, konstatirano da je "napravljen izuzetno veliki pomak" u odnosu na 6,3 posto deficita u 2003.
Šuker je rekao da je usporen i rast vanjskoga duga Hrvatske, da su smanjena i pod kontrolom državna jamstva u odnosu na prethodne godine kao i zaduživanja javnih poduzeća.
Najavio je da će krajem svibnja u Zagreb doći misija MMF-a kada će biti "definirani kriteriji za 2005."
Na pitanje čeka li Hrvatsku nakon pregovora s misijom MMF-a "stezanje remena" Šuker je odgovorio: "Ne mora značiti da određene strukturne reforme znače stezanje remena. Strukturne reforme u principu znače kvalitetnije korištenje novaca poreznih obveznika."
Šuker je najavio da će hrvatska vlada do kraja svibnja predložiti određene strukturne reforme, ali nije želio reći u čemu će se one sastojati.
Ipak, ukazao je na problem zdravstvenog i mirovinskog sustava.
"Problem je indeksacija mirovina. To je jedno pitanje koje je otvoreno već nekoliko mjeseci", rekao je on.
"Isto tako strukturne reforme se u zdravstvu moraju poduzeti iz jednostavnog razloga što su troškovi zdravstva Republike Hrvatske u odnosu i na zemlje koje su prošle godine ušle u Europsku uniju, a isto tako i na zemlje koje su stare članice Europske unije, daleko veći", rekao je Šuker.
Naveo je da su troškovi hrvatskog zdravstva preko 8,7 posto bruto domaćeg proizvoda dok je taj udio u ostalim europskim zemljama ispod 5 posto.
"Hrvatska mora napraviti strukturne reforme ne zbog MMF-a, ne zbog Europske unije, nego ih mora napraviti zbog svoje dobrobiti i svojih građana i bolje budućnosti", rekao je Šuker.
On je rekao da hrvatska vlada već radi i na pojačanoj kontroli naplate proračunskih prihoda i većoj financijskoj disciplini.
Prema stand-by aranžmanu Hrvatska bi u 2005. trebala smanjiti deficit opće države na 3,7 posto.
"Pa mi imamo proračun sada u tim okvirima ...mi ćemo se boriti da on ostane takav", rekao je Šuker odgovarajući na pitanje hoće li Hrvatska uspjeti ostvariti to smanjenje.
Rohatinski je kazao da hrvatski vanjski dug nije spominjan jer "mjere koje su do sada poduzete u smislu ograničavanja vanjskog zaduživanja banaka i supstitucije dijela inozemnog duga države zaduživanjem u zemlji daju rezultate".
"Očekivati je, uz predviđeno smanjivanje deficita opće države u ovoj godini i njegovo djelomično financiranje prihodima od privatizacije, da će na kraju 2005. odnos između vanjskog duga i bruto domaćeg proizvoda biti smanjen sa oko 80 posto koliko je iznosio krajem 2004. na oko 77 posto krajem ove godine", rekao je Rohatinski.
Točan udio vanjskog duga Hrvatske krajem 2004. bio je 80,4 posto bruto domaćeg proizvoda.
HNB je nakon toga izmijenila metodologiju iskazivanja vanjskog duga sukladno kriterijima Europske unije. Prema novoj metodologiji bruto inozemni dug je imao udio od 82,1 posto u bruto domaćem proizvodu.
Namjera Hrvatske je da dug iskazan prema novoj metodologiji smanji u 2005. na 79 posto bruto domaćeg proizvoda, rekao je Rohatinski.
Državni zavod za statistiku je nedavno upozorio na rast inflacije u Hrvatskoj. Inflacija je u ožujku bila 3,9 posto što je najviša stopa zabilježena u posljednjih više od tri godine nakon što je i u veljači skočila na 3,3 posto s 2 posto u siječnju.
Rohatinski je rekao da su u prva tri mjeseca ove godine u odnosu na kraj 2004. potrošačke cijene povećane za 2,2 posto što je "visok rast".
Dodao je da je temeljna inflacija na koju HNB može djelovati u prva tri mjeseca iznosila samo 0,6 posto.
"U svakom slučaju i bez obzira na relativno nisku temeljnu inflaciju HNB će poduzimati sve potrebne mjere da se inflacija na kraju godine smanji i da se kreće u standardima Europske unije kao što je bio slučaj i svih prethodnih godina", rekao je on.(Hina)
17.04.2005. | Pisane vijestiŠuker i dio izaslanstva u subotu su se sastali s Assadom Jabreom, potpredsjednikom Međunarodne financijske korporacije, dijela Svjetske banke, te Yukiko Omurao, potpredsjednicom MIGA-e, agencije Svjetske banke koja promiče ulaganja u zemlje u razvoju dajući jamstva za investicije od nekomercijalnih rizika.
Ministar Šuker rekao je hrvatskim novinarima nakon susreta da je u razgovorima bilo riječi o programima "koji Hrvatskoj trebaju pomoći u određenim strukturnim reformama" u okviru kojih bi se trebali financirati pojedini projekti.
"Dogovoreno je da će se uspostaviti kontakti s novom agencijom za poticanje investicija u Hrvatskoj", kako bi se pomoglo da investitori dođu u Hrvatsku, rekao je Šuker nakon sastanka u MIGA-i.
On je kazao da je zajednički zaključeno kako je moguće da je "nedostatak investicija u Hrvatskoj ponukan i određenim političkim situacijama" te kako očekuje da će se ta "brana maknuti", u čemu će pomoći i MIGA, kada Hrvatska dobije datum početka pregovora s Europskom unijom.
Na ostalim sastancima u Svjetskoj banci u subotu trebalo bi biti riječi i o PAL programu za Hrvatsku, a dotaknut će se i stand-by aranžman Hrvatske i MMF-a.
Hrvatsko izaslanstvo u ponedjeljak očekuju razgovori s predstavnicima MMF-a, voditeljem misije MMF-a Dimitrijem Demekasom i direktorom odjela za Europu Michaelom Depplerom.
Šuker je rekao da će se na tim susretima konstatirati ono što je već poznato za 2004., a to je da je Hrvatska, bez obzira što nije ostvarila deficit od 4,5 posto predviđen stand-by aranžmanom s MMF-om nego od 4,9 posto, "učinila izniman napor u fiskalnoj prilagodbi" prema kriterijima MMF-a.
Šuker je naveo kako je i Deppler u jednom neformalnom izvješću u veljači rekao kako je Hrvatska poduzela iznimne napore.
"Vrlo je bitno reći da smo izdana jamstva sveli stvarno pod kontrolu, smanjili znatno u odnosu na prethodne godine, također su pod kontrolom i zaduživanja javnih poduzeća", rekao je Šuker.
Misija MMF-a doći u Hrvatsku potkraj svibnja i tada, rekao je Šuker, treba odrediti kriterije za 2005. Tada će biti govora, dodao je, i o onome što bi "možda trebalo ispraviti u 2005.", na što upućuju pokazatelji u prva tri-četiri mjeseca ove godine, kako bi se Hrvatska zadržala u fiskalnim okvirima zacrtanim stand-by aranžmanom.
"Te strukturne reforme Hrvatska mora napraviti bez obzira na MMF i na bilo što drugo, jer ako ne bude MMF to tražio od nas sutra će Europska unija to tražiti od nas kao jedan od koraka za ulazak u Europsku uniju", rekao je Šuker.
Stand-by aranžman Hrvatske s MMF-om potpisan je na 16 mjeseci i obuhvaća dio 2004., cijelu 2005., a zadnji pregled bi mogao biti u 2006.
Šuker je rekao kako do tada očekuje početak pristupnih pregovora Hrvatske s Europskom unijom te da će onda "praktički" financijsko stanje u Hrvatskoj kontrolirati financijsko povjerenstvo EU pa neće biti potrebe za takvim aranžmanom.
Reagirajući na kritike u hrvatskoj javnosti o nelikvidnosti i "rupi" u proračunu, Šuker je ustvrdio da država nije nelikvidna, niti postoji rupa u proračunu. Takvi navodi samo su dio političkih borbi u Hrvatskoj, ocijenio je dodajući kako se "u proračunu ne događa što se nije događalo svih proteklih godina".(Hina)
15.04.2005. | Pisane vijestiRiječ je o elektroničkom izdanju koje korisniku kroz intuitivno sučelje omogućava pretraživanje i pregledavanje zakona, pravilnika, ugovora i ostalih propisa, a dokumenti su raspoređeni u osam kategorija, ovisno o vrsti. Pretraživač je kreiran tako da omogućava pretraživanje po određenoj riječi, a korisniku predstavlja popis dokumenata u kojima se zadana riječ nalazi. Također, korisnicima je omogućen ispis svih dokumenata u izvornom obliku, objavili su danas iz zagrebačke tvrtke Teched, koja je izradila tehnološko rješenje za CD "Porezni propisi 2005".
Naklada CD-a je deset tisuća primjeraka.(Hina)
14.04.2005. | Pisane vijestiUpravo u razvoju malog i srednjeg poduzetništva Hrvatska, koja prednjači u razvoju financijskog sektora, značajno zaostaje za nekim zemljama regije, rekao je Ners te ocijenio da to govori "da su ili Hrvati nepoduzetni ili poslovno okruženje ne pogoduje razvoju
poduzetništva".
Naveo je tako podatak da ta banka u Hrvatskoj trenutno sudjeluje u projektima vrijednima 250 milijuna eura, a da bi se taj iznos mogao u narednim godinama povećati i dva do tri puta kada bi bilo dovoljno projekata, posebice lokalnih zajednica.
Poslovne banke u zemljama regije, posebno one u stranom vlasništvu, svojom konkurentskom borbom doprinose gospodarskom rastu svojih zemalja i cijele regije, ali i homogenizaciji tržišta, pripremajući ga tako da što više i brže bude spremno za integraciju u Europsku uniju (EU), kazao je predsjednik Uprave Zagrebačke banke Franjo Luković.
Među izazovima pred financijskim sektorima zemalja regije, pa tako i Hrvatske Luković je izdvojio zakonodavne prilagodbe (ističući zakon o stečaju te ovršni zakon) te jačanje institucija, posebice sudstva.
Predsjednik Uprave Privredne banke Zagreb (PBZ) Božo Prka tome je dodao i nužnost promjena u javnoj upravi, koja je po njegovu mišljenju bila i jest najveće prepreka gospodarskom razvoju u svim tranzicijskim zemljama. Javna uprava ne treba biti središte moći, već jeftin i efikasan servisni centar poreznim obveznicima koje je plaćaju, kazao je Prka.
Hrvatski financijski sektor, prema riječima državne tajnice u Ministarstvu financija Martine Dalić, najveći je među zemljama ove regije (Bugarska, Rumunjska, SiCG, BiH, Makedonija, Albanija). No, kazala je Dalić, glavno obilježje hrvatskog, kao i financijskih sektora ostalih zemlja je relativna plitkoća, koja je izražena u prevlasti bankarskog sektora.
Naime, banke u ovoj regiji drže oko 70 posto imovine ukupnog financijskog sektora, dok je u Hrvatskoj taj udio čak 90 posto, što govori da je taj dio gospodarstva u jugoistočnoj Europi još velikim dijelom u ranom stadiju razvoja.
Slično je i s hrvatskim tržištem kapitala, rekao je direktor Zagrebačke burze (ZSE) Marinko Papuga te dodao da je, primjerice, trenutna tržišna kapitalizacija ZSE veća od ukupne kapitalizacije burzi u Beogradu, Banja luci, Makedoniji, Crnoj Gori i Varaždinu, dok je po veličini prometa Zagreb odmah iza Ljubljane, a čak ispred grčkog tržišta.(Hina)
14.04.2005. | Pisane vijestiNa sastanku je ministar Šuker upoznao gospodina Barbasa s makroekonomskom situacijom u RH, odnosima s Međunarodnim monetarnim fondom i Svjetskom bankom, ekonomskim reformama koje su u tijeku te važnosti zakonodavne regulacije područja tržišnog natjecanja u Hrvatskoj i državnih potpora kako bi bili sukladni EU. "Želimo transparentnost na tom području kako bi se vidjelo na što se troši novac poreznih obveznika i stvorila konkurencija", istaknuo je ministar Šuker.
Ministar Šuker upoznao je sudionike sastanka s novim ustrojem Ministarstva financija i formiranjem službi koje bi trebale pridonijeti što boljim prilagodbama hrvatskog gospodarstva onom u EU. Također, kazao je kako je u Ministarstvu uspostavljena unutarnja revizija kako bi se pridonijelo nadzoru i transparentnosti trošenja proračunskih sredstava. Dodao je kako je MMF svjestan napora koje je Vlada RH napravila u protekloj godini na fiskalnim prilagodbama, ali i kako Hrvatska u svojem proračunu ima 10 posto troškova, odnosno 8,0 milijardi kuna, vezanih uz direktne ili indirektne posljedice rata te da bi bez toga RH bila daleko ispod Maastrichskih kriterija. No, Hrvatska mora nastaviti sa strukturalnim reformama, ma kako bile bolne, i to prije svega zbog sebe same jer bez njih nema napretka, zaključio je ministar Šuker.
13.04.2005. | Pisane vijesti