Vijesti

REAKCIJA NA PISANJE MEDIJA O SMANJENJU SREDSTAVA ZA NASTUP HRVATSKE NA EXPO-u: EXPO NIJE NIČIME UGROŽENPovodom natpisa u medijima da su prilikom donošenja proračuna za 2005. godinu skresana sredstva za nastup Hrvatske na ovogodišnjoj Svjetskoj izložbi EXPO u Aichiu u Japanu pojašnjavamo sljedeće:

Nastup Hrvatske na EXPO-u nije ničime ugrožen. U 2004. godini za EXPO je iz državnog proračuna uplaćeno 8.615.671,21 kuna.

Za nastup Hrvatske na toj izložbi, koja se održava potkraj ožujka u Japanu, planirano je u državnom proračunu za 2005. godinu 15.000.000,00 kuna.

17.01.2005. | Pisane vijesti

DJELATNICI CARINSKE UPRAVE OTKRILI POKUŠAJ KRIJUMČARENJA CIGARETA U VRIJEDNOSTI OD OKO 10.000 EUR NA GRANIČNOJ ISPOSTAVI MACELJSlužba za suzbijanje krijumčarenja, Carinske uprave i djelatnici carinske ispostave Macelj otkrili su 10. siječnja 2005. godine na graničnoj ispostavi Macelj pokušaj krijumčarenja cigareta s teretnim motornim vozilom u vrijednosti oko 10.190,00 EUR-a. Pregledom vozila pronađeno je, u pregrađenom dijelu bočne lijeve i desne strane teretnog prostora vozila, ukupno 540 šteka cigareta, i to:

1. 48 šteka cigareta marke "Marlboro lights"
2. 80 šteka cigareta marke "Marlboro"
3. 332 šteke cigareta marke "Memphis classic"
4. 50 šteka cigareta marke "Memphis blue"
5. 30 šteka cigareta marke "Memphis blue lights".

Protiv vozača teretnog vozila podnesen je Zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka prema čl. 240 st. 1 t. 2 CZ-a, a roba i vozilo su privremeno oduzeti do okončanja predmetnog postupka, dok će PU Krapinsko-zagorska nastaviti postupak provođenja kriminalističke obrade radi podnošenja kaznene prijave protiv istoga.

Analizom kretanja roba i vozila kroz uvid u bazu podataka Informacijskog sustava CURH-a, uočena je nepravilnost kretanja ovog teretnog motornog vozila u provozu kroz carinsko područje Republike Hrvatske.

Dana 10. siječnja 2005. godine kada je predmetno vozilo prilikom izlaska iz RH pristupilo carinskoj kontroli, ovlašteni djelatnici carinske ispostave Macelj zadržali su vozilo i poduzeli uobičajene mjere i radnje.

S obzirom da je vozač u carinskom postupku prijavio kao teret osobni automobil austrijskih registarskih oznaka marke "Opel Vectra", koji se i nalazio u teretnom prostoru vozila, pristupilo se rendgenskom pregledu, prilikom kojeg je osim osobnog vozila uočena razlika u gustoći u prednjoj polovici oplate istoga.

Slijedom toga pristupilo se detaljnom fizičkom pregledu unutrašnjosti vozila i provedeno je endoskopsko snimanje teretnog prostora, kojim su uočene, između unutarnje bočne oplate i stranice vozila, šteke cigareta marke "Marlboro". To je potvrdilo gore navedene sumnje u pokušaj krijumčarenja, te je odmah o mogućem izvršenju kaznenog djela obaviještena Policijska uprava Krapinsko-zagorska, Odjel operativnih poslova, koji su po dolasku na granični prijelaz Macelj pristupili provođenju kriminalističke obrade.

10.01.2005. | Pisane vijesti

POJAŠNJENJE PRIMJENE ZAKONA O POREZU NA DOHODAKU vezi primjene odredbi Zakona o porezu na dohodak ("Narodne novine" br. 177/04) koji je stupio na snagu i primjenjuje se od 1. siječnja 2005. godine, dajemo slijedeće tumačenje i obavijest:

Za isplate primitaka koji se vrše od 1. siječnja 2005. godine pri obračunu i plaćanju poreza na dohodak primjenjuju se odredbe novoga Zakona koji se primjenjuje od 1. siječnja 2005. godine. Skrećemo posebno pozornost da se odredbe novoga Zakona primjenjuju i na isplate plaća u siječnju 2005. godine koje se isplaćuju za prosinac 2004. godine.

Pri obradi godišnjih poreznih prijava za 2004. godinu primjenjuju se odredbe Zakona o porezu na dohodak ("Narodne novine" br. 127/00, 150/02, 163/03 i 30/04) koje su važile do 31. prosinca 2004. godine.

03.01.2005. | Pisane vijesti

U 2005. S POREZNOM REFORMOM I FINANCIJSKOM POLICIJOMHrvatska u 2005. ulazi s mini poreznom reformom - novim zakonima o porezu na dohodak i porezu na dobit, s ukinutim oporezivanjem dividende, čime se želi dodatno privući strane investitore te osnovanom Financijskom policijom i mjerama za suzbijanje sive ekonomije.

Zakonom o porezu na dohodak neoporezivi se dio dohotka povećava za sto kuna - s 1.500 na 1.600 kuna, što znači da bi građanima trebalo ostati više novaca u džepu.

Više se neće oporezivati obiteljske mirovine koje ostvaruju članovi obitelji poginulih ili nestalih hrvatskih branitelja, te novčane nagrade za osvojenu olimpijske i medalje na svjetskim i europskim prvenstvima.

Porezne olakšice za, primjerice, zdravstvo, životno osiguranje, stambene kredite, kumulirat će se na ukupno 12 tisuća kuna godišnje.

Uvodi se kategorija drugog dohotka za oporezivanje sportaša, pjevača i umjetnika, kojima bi se priznao paušalni trošak od 30 posto, a za preostalih 70 posto dohotka plaćali bi 25 posto poreza.

Pred sam kraj godine izmjenjen je Pravilnik o porezu na dohodak, kojim je neoporezivi godišnji iznos prigodnih nagrada (božićnice, regresa i sl.) s dosadašnjih 1.600 kuna povećan je na 2.000 kuna. Time je poslodavcima omogućeno da radnicima podijele nagrade u ukupnom godišnjem iznosu do 2.000 kuna bez plaćanja poreza na taj iznos.

Zakonom o porezu na dobit među ostalim se ukida jednokratni otpis imovine, a stopa poreza ostaje 20 posto. Porezni obveznik postaje i poduzetnik fizička osoba koja ostvaruje dohodak od obrta i s obrtom izjednačenih djelatnosti ako je u prethodnom poreznom razdoblju ostvario ukupni primitak veći od dva milijuna kuna, ili ako je u prethodnom poreznom razdoblju ostvario dohodak veći od 400 tisuća kuna ili ako ima dugotrajnu imovinu u vrijednosti većoj od 2 milijuna kuna ili ako u prethodnom poreznom razdoblju prosječno zapošljava više od 15 radnika.

Brzo procesuiranje prekršajnih i kaznenih prijava, suzbijanje zapošljavanja na crno i veće ovlasti inspektora, stalna elektronička razmjena podataka, osnaženje režima prisilne naplate uz povećanje broja poreznih inspektora, neke su od mjera iz Vladinog programa mjera za suzbijanje sive ekonomije. Siva ekonomija u Hrvatskoj zapošljava oko sto tisuća osoba, a država zbog toga, po procjenama, godišnje gubi od oko sedam milijardi kuna.

Radi učinkovitog ubiranja posebnih poreza, kao što su oni na alkohol, pivo, kavu duhanske proizvode, naftne derivate, predviđa se osnivanje posebne službe, dok se kod velikih poreznih obveznika predlaže utvrđivanje porezne osnovice putem indirektnih metoda i to onda kada prijavljeni porez nije razmjeran stečenoj imovini i izdacima poreznog obveznika. Novina je oporezivanje paušalnog dohotka po krevetu u turizmu.

Velike ovlasti trebale bi biti dane i inspektorima rada koji će, po programu usvojenih mjera, biti ovlašteni zatvoriti tvrtke i do 60 dana, zateknu li u njima radnike na crno.

Ponovo se osniva i financijska policija, (ukinuta 2001.) s osnovnom zadaćom jačanja financijske discipline proračunskih korisnika, i sprječavanja izbjegavanja plaćanja proračunskih prihoda. Predviđa se zapošljavanje 260 službenika i namještenika za čiji rad će tijekom 2005. biti potrebno izdvojiti 38 milijuna kuna. Vlada očekuje da će financijska policija smanjiti poreznu utaju i to posebno u području posebnih poreza.(Hina)

03.01.2005. | Pisane vijesti

PLAĆENA DVIDENDA T-HT-a U DRŽAVNI PRORAČUNU državni proračun danas (27. prosinac 2004.) je uplaćena dividenda za 49,0 posto državnog udjela u T-HT-u koja iznosi 1,7 milijardi kuna. Uplaćenim iznosom u proračun vratit će se kratkoročni krediti Hrvatskih željeznica za 2002. i 2003. godinu. 31.12.2004. | Pisane vijesti

STANDARD&POOR'S POVEĆAO REJTING HRVATSKE I HBOR-AJedna od vodećih svjetskih agencija za dodjelu kreditnih rejtinga, Standard & Poor's (S&P), povećala je danas, prvi put nakon sedam godina, kreditni rejting Republike Hrvatske za dugoročni dug u stranoj valuti sa BBB- na BBB, dok je rejting za kratkoročni dug (A-3) i za dugove u kunama (BBB+/A-2) ostao isti, izvijestili su danas iz Ministarstva financija.

Prema objavi iz S&P-a, kako navode iz Ministarstva, povećanje kreditnog rejtinga odraz je snažnih reformi i strukturnih promjena unazad nekoliko godina, kao i stabilizacije razine vanjske zaduženosti javnog i privatnog sektora.

Povećanje kreditnog rejtinga Hrvatskoj odrazilo se i na povećanje kreditnog rejtinga Hrvatske banke za obnovu i razvoj (HBOR), također sa BBB- na BBB za dugoročni dug u stranoj valuti. Također, potvrđene su i ocjene kreditnog rejtinga HBOR-a za kratkoročni dug i za dugove u domaćoj valuti koje su jednake kao i za Republiku Hrvatsku.

U objavi Standard & Poor's-a navodi se i kako su izgledi za buduće povećanje kreditnog rejtinga i za Hrvatsku i za HBOR 'stabilni'.(Hina)

21.12.2004. | Pisane vijesti

SVJETSKA BANKA UDVOSTRUČAVA POMOĆ RH U NOVOJ STRATEGIJIOdbor izvršnih direktora Svjetske banke raspravljao je u utorak o novoj strategiji za Hrvatsku u kojoj je Banka izrazila spremnost posuditi Hrvatskoj u naredne četiri godine do 1,5 milijarde dolara kako bi pomogla njezinu integraciju u Europsku uniju.

Nova Strategija pomoći zemlji za Hrvatsku (CAS) odnosi se na razdoblje od 2005-2008. i predviđa četverogodišnji program posudbi do 1,5 milijardi dolara, ovisno o izvršenju, što je više nego dvostruko povećanje u odnosu na 660 milijuna dolara iz prethodne strategije, priopćila je Svjetska banka nakon sastanka.

Svjetska banka kaže da je glavni cilj novoga CAS-a potpora hrvatskoj Vladi u njezinoj strategiji rasta i reformi za uspješno uključenje i integraciju u Europsku uniju uz osiguravanje širokog sudjelovanja u rastu i održivog gospodarenja prirodnim resursima.

Strategija poziva na promjenu izvora rasta od trošenja u javnom sektoru i potrošnje prema investicijama privatnog sektora i produktivnosti.

"Cilj novoga CAS-a je podržati napore koje Hrvatska treba poduzeti tijekom iduće četiri godine da bi odgovorila na teške zahtjeve uključenja u EU i ovako pozdravljamo predloženi početak pregovora u ožujku", kaže Anand Seth, direktor Odjela Svjetske banke za Hrvatsku, Bugarsku i Rumunjsku.

"CAS, međutim, ide preko potpore inicijativama za harmonizaciju koje traži Acquis i usredotočuje se na ubrzavanje važnih strukturalnih i institucionalnih reformi kako bi se osigurao brži i pravedan razvoj i povećala sposobnost Hrvatske da se nosi s konkurentskim pritiscima u EU-u", dodaje on prema priopćenju Svjetske banke.

Banka ocjenjuje da je Hrvatska od recesije 1999. imala solidan, ali umjeren ekonomski rast uz nisku inflaciju. Banka, međutim, kaže da sadašnji način rasta, uglavnom pogonjen investicijama javnog sektora i potrošnjom, nije održiv. Najvažniji prioritet Hrvatske, navodi Banka, je ulazak u EU s konkurentnim i rastućim gospodarstvom i institucionalnim mogućnostima da udovolji zahtjevima članstva. Dodaje kako nova strategija hrvatske Vlade naglašava reforme koje bi vodile ubrzanom i održivom razvitku u okviru društvene kohezije.

Novi CAS za Hrvatsku Svjetska banka je pripremila zajednički s hrvatskom Vladom i uz konzultacije s predstavnicima organizacija civilnog društva u Zagrebu, Osijeku, Kninu, Splitu i Čakovcu. Strategija se organizira oko nekoliko središnjih tema.

Svjetska banka navodi makroekonomsku održivost u Hrvatskoj preko učinkovitije javne potrošnje uz jačanje gospodarenja proračunom. Smanjene subvencije poduzetničkom sektoru, strategija financiranja cesta i jačanje učinkovitosti zdravstvenog i socijalnog programa značajno će poboljšati fiskalnu održivost, kaže Banka.

Svjetska banka kao ciljeve u Hrvatskoj navodi i održiv rast predvođen privatnim sektorom kroz provedbu financijske discipline i konkurentskih uvjeta u poduzetničkom sektoru, vezivanje energetske i druge infrastrukture na tržište EU-a, smanjivanje administrativnih i regulativnih prepreka i pojednostavljene postupke za registraciju poslovanja te racionalizaciju državne administracije i pravosudnog sustava.

Cilj strategije je široko sudjelovanje u rastu kroz modernizaciju obrazovnog sustava u Hrvatskoj, poboljšanje u području zdravstvene skrbi, socijalnih beneficija i mirovina kao i provedba programa socijalnog i ekonomskog oporavka te strategije regionalnog razvitka.

Banka navodi i održivo upravljanje prirodnim resursima kroz jačanje gospodarenja okolišem, modernizaciju kanalizacijske i vodovodne infrastrukture te mjere za poboljšanje energetske učinkovitosti. Imajući na umu važnost turizma za hrvatsko gospodarstvo, održivo gospodarenje prirodnim resursima je ključni čimbenik budućeg gospodarskog rasta zemlje, kaže Svjetska banka.

Prethodni CAS za Hrvatsku za razdoblje od 1999-2003. predviđao je program posudbi od oko 660 milijuna dolara.(Hina)

21.12.2004. | Pisane vijesti

POTPISAN UGOVOR O DAROVNICI IZMEčU HRVATSKE I MEčUNARODNE BANKE ZA OBNOVU I RAZVOJU Ministarstvu financija danas je potpisan Ugovor o darovnici između Republike Hrvatske i Međunarodne banke za obnovu i razvoj za financiranje Projekta za potporu obrazovnom sektoru. Radi se o vrlo važnom Projektu čiji je glavni cilj poboljšanje obrazovnog sustava u Hrvatskoj i povećanje njegove efikasnosti.

Ugovor je u ime Vlade RH potpisati ministar financija Ivan Šuker, a u ime Svjetske banke Albert Martinez. Potpisivanju je prisustvovao i ministar znanosti, obrazovanja i športa Dragan Primorac te veleposlanik Japana u Zagrebu NJ.E. Kaname Ikeda.

Darovnica za pripremu Projekta za potporu obrazovnom sektoru prva je darovnica namijenjena Ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa, a radi se o darovnici u iznosu od 766.150,00 USD koju je odobrila japanska Vlada putem fonda pri Svjetskoj banci. Darovnica je namijenjena za pružanje tehničke pomoći Ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa za pripremu Projekta za potporu obrazovnom sektoru koji će se financirati zajmom Svjetske banke. Ovaj zajam uključen je u novu Strategiju pomoći Svjetske banke za Republiku Hrvatsku za naredne četiri godine, a Strategiju je upravo jučer odobrio Odbor izvršnih direktora Svjetske banke, te time i omogućio potpisivanje ove darovnice i početak novog projekta. Strategija predstavlja osnovu aktivnosti Banke u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2005. do 2008. godine i predviđa u tom razdoblju odobravanje novih zajmova u iznosu od 1-1,5 mlrd USD.

U okviru dosadašnje vrlo uspješne suradnje s Međunarodnom bankom za obnovu i razvoj od primanja u punopravno članstvo 25. veljače 1993. godine Republici Hrvatskoj je odobreno ukupno trideset i šest darovnica u ukupnom iznosu od preko 32 milijuna USD za pripremu i provedbu niza projekata. Od tih darovnica ukupno 20 ih je odobrila upravo japanska Vlada, koja je i najveći partner u pripremi zajmova Svjetske banke.

21.12.2004. | Pisane vijesti

MINISTAR ŠUKER POSJETIO SOS DJEČJE SELO LEKENIK I CENTAR ZA ODGOJ I OBRAZOVANJE VELIKA GORICAMinistar financija Ivan Šuker i ravnatelj Carinske uprave Mladen Barišić posjetili su danas SOS Dječje selo Lekenik i Centar za odgoj i obrazovanje Velika Gorica kako bi djeci iz navedenih institucija dodijelili pakete s odjećom i obućom te slatkišima za predstojeće Božične blagdane. Vrijednost podijeljene robe iznosi oko 350.000 kuna, a radi se uglavnom o odjevnim predmetima za djecu koji su oduzeti u prekršajnom carinskom postupku ili su se oni koji su bili u prekršaju odrekli robe u korist RH. Ovo je prva takva dodjela i očekuje se da će ih biti još.

Ministarstvo financija ove godine neće slati čestitke niti kupovati skupe darove, već će novac za te namjene darovati domovima za djecu. Tako je 16 domova diljem Hrvatske dobilo po 10 tisuća kuna. To su domovi: Dom za djecu i mlađe punoljetne osobe „Maslina", Dubrovnik; Dom za djecu „Vladimir Nazor", Karlovac; Dom za djecu „Svitanje", Koprivnica; Dom za djecu „Lipik", Lipik; Dom za djecu „Ivana Brlić Mažuranić", Lovran; Dom za djecu „Klasje", Osijek; Dom za djecu „Braća Mažuranici", Novi Vinodolski; Dom za djecu „Pula", Pula; Dom za djecu „Izvor", Selce; Dom za djecu „"Vrbina", Sisak; Dom za djecu „Slavonski brod", Slavonski brod; Dom za djecu „Maestral", Split; Dom za djecu „Sveta Ana", Vinkovci; Dom za djecu, Zagreb; Centar za odgoj i obrazovanje „Dubrava", Zagreb i Specijalna bolnica za kronične bolesti dječje dobi „Gornja Bistra", Zagreb.

 

21.12.2004. | Pisane vijesti

POTPISANI UGOVORI IZMEčU RH I RAZVOJNE BANKE VIJEĆA EUROPE (CEB) O SUFINANCIRANJU PROJEKATA ...U Ministarstvu financija su danas potpisani ugovori između Republike Hrvatske i Razvojne banke Vijeća Europe (CEB) o sufinanciranju projekata „Izgradnje i obnove školskih objekata u RH" i „Izgradnje objekata komunalne i društvene infrastrukture na hrvatskim otocima".

Ugovore je s hrvatske strane potpisao ministar financija Ivan Šuker, a sa strane CEB-a guverner Raphael Alomar. Potpisivanju ugovora prisustvovali su državni tajnik za more Branko Bačić, pomoćnik ministra Željko Tufekčić i pomoćnica ministra Ana Hrastović. Sa strane CEB-a potpisivanju ugovora prisustvovali su vice guverner Krzysztof Ners i voditeljica projekta za Hrvatsku Rachel Meghir. Za provedbu oba projekta nadležno je Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka.

Projekt «Izgradnja i obnova školskih objekata u Republici Hrvatskoj» treći je u nizu zajmova kojima će se sufinancirati obnova školskih objekata na području Republike Hrvatske što ukazuje na iznimno veliku socijalnu i političku vrijednost projekta. Projektom se planira izgradnja i obnova 143 osnovnih i srednjih škola u 18 županija i u Gradu Zagrebu, a koje su bile ili izravno pogođene ratnim štetama ili imaju znatno povećanje broja učenika koji su prognanici i izbjeglice, te su time pogođene indirektnim ratnim štetama. Također, u projekt su uključene i škole u koje se nije ulagalo zadnjih 13 godina u kojima je potrebno stvoriti uvjete za kvalitetno provođenje nastave. Od posebne važnosti je socijalni učinak projekta, odnosno jačanje socijalne kohezije kroz stvaranje potrebnog uvjeta za pružanje kvalitetnog obrazovanja. Za realizaciju projekta planira se utrošiti ukupno 804.912.000,00 kuna, od čega bi se iz zajma Razvojne banke Vijeća Europe financiralo 50% navedenog iznosa, a preostalih 50% iz sredstava Državnog proračuna.

Projekt «Izgradnja objekata komunalne i društvene infrastrukture na hrvatskim otocima» multisektorski je projekt koji za cilj ima stvaranje preduvjeta za održivi razvoj i poboljšanje sveukupne kvalitete života na hrvatskim otocima. Glavni problemi na našim otocima su nepostojeća ili nedovoljno izgrađena vodoopskrba i odvodnja, neadekvatna skrb za starije te zdravstvena zaštita općenito i neodgovarajući sustav obrazovanja. Projekt ima za cilj smanjenje negativnih demografskih trendova, sprječavanje emigracije te povratak stanovništva na naše otoke.

Komponente projekta: vodoopskrba, posebno na srednje velikim i malim otocima, izgradnja sustava odvodnje, poboljšanje skrbi i brige o starijim osobama, poboljšanje sustava zdravstvene zaštite i osiguranje kvalitetnijeg obrazovanja. Za realizaciju projekta planira se utrošiti ukupno 769. 814.000,00 kuna, 50% financirati će se iz proračuna jedinica lokalne samouprave, 25% iz zajma CEB-a, a 25% iz državnog proračuna. Očekuje se daljnji razvoj suradnje CEB-a i RH, a u pripremi je i izrada strategije suradnje.

O CEB-u

Razvojna banka Vijeća Europe, Pariz (CEB - Council of Europe Development Bank) je najstarija međunarodna financijska institucija u Europi. Osnovana je 1956. Djelomičnim sporazumom (Partial Agreement) osam država članica Vijeća Europe s ciljem rješavanja socijalnih problema izbjeglica, raseljenih osoba i migranta u europskim državama nastalih kao posljedica drugog svjetskog rata. Stoga, djelokrug CEB-a je prvenstveno usmjeren na dodjelu zajmova vezanih uz socijalno orijentirane investicijske projekte kojima se osobito pruža pomoć prognanicima i izbjeglicama, migrantima te žrtvama prirodnih i ekoloških katastrofa. Danas je CEB proširio svoje polje djelovanja pa njezina djelatnost sada uključuje i financiranje projekata malih i srednjih poduzeća, stanogradnje, zdravstva, obrazovanja, zaštite okoliša, modernizacije sela, obnove gradskih područja u nepovoljnom položaju kao i obnove povijesne baštine.

15.12.2004. | Pisane vijesti