Vijesti
Proračunski deficit za prošlu godinu će sigurno biti nešto veći nego je planirano (4,5 posto), ali MMF oko toga ne stvara nikakve probleme, rekao je Šuker na otvaranju radova na modernizaciji graničnog prijelaza Bregana.
Šuker je prenio i ocjenu čelnika MMF-a da je Hrvatska u prošloj godini učinila izuzetno velike fiskalne napore - u smanjenju deficita tekućeg računa platne bilance, smanjenju proračunskog deficita koji je 2003. iznosio 6,3 posto na 4,8 ili 4,9 posto u prošloj godini. Deficit za prošlu godinu sigurno neće biti 5 posto, kazao je Šuker.
Za prošlu je godinu bio planiran proračunski deficit od 4,5 posto BDP-a.
Ministar financija potvrdio je da će pregovori s MMF-om biti nastavljeni u svibnju.
Došlo je do određenog smanjenja prihoda, posebice od trošarina krajem prošle godine, pa je s MMF-om dogovoreno da se vidi kako će ići naplata prihoda u prva četiri mjeseca ove godine, te da se onda nastave pregovori, rekao je Šuker.
Ako se naplata prihoda poboljša neće trebati poduzimati nikakve mjere, a ako se ne poboljša onda će se vjerojatno morati poduzimati određene mjere, kazao je, napominjući da je još rano pretpostaviti da li bi te mjere bile potrebne i koje bi to mjere mogle biti.
Ističe, naime, da je naplata prihoda i doprinosa dobra. Osvrćući se pritom i na neke procjene da bi prihodi od poreza na dohodak u ovoj godini mogli biti manji, Šuker je kazao kako su prihodi od tog poreza u prva dva mjeseca 2005. za 6 posto veći nego u isto vrijeme prošle godine.
Ponovio je, međutim, da postoje određeni problemi u naplati, prije svega trošarina na naftne derivate i duhan, te određeni problemi u naplati PDV-a. To su i glavni razlozi ponovnom uvođenju Financijske policije, kazao je Šuker, naglašavajući da se tri godine nitko sustavno nije bavio naplatom trošarina, koje proračunu trebaju donijeti oko 9 milijardi kuna.
Zbog smanjenja prihoda, rekao je Šuker, nema "proračunske rupe" jer su usporedno sa smanjivanjem prihoda, smanjivani i proračunski rashodi.
Istaknuo je da je službeni cilj Vlade za ovu godinu proračunski deficit od 3,7 posto BDP-a.(Hina)
10.03.2005. | Pisane vijestiTrgovanje ovim obveznicama na Zagrebačkoj je burzi započelo danas u 10 sati, dok će njihov prvi trgovinski dan na Varaždinskoj burzi biti sutra.
Obveznice na naplatu dospijevaju 8. ožujka 2010. godine, nose fiksnu kamatnu stopu od 6,750 posto godišnje, a kamate se isplaćuju polugodišnje u jednakim iznosima.
Cijena ovog izdanja bila je 100 posto, a agenti, pokrovitelji izdanja i vodeći aranžeri su Privredna banka Zagreb, Raiffeisenbank Austria i Zagrebačka banka.
U sindikatu banaka sudjelovale su i Erste&Steierm?rkishe Bank te HVB Splitska banka kao su-vodeći aranžeri, kao i Hrvatska poštanska banka te Hypo Alpe-Adria-Bank kao aranžeri.
Sredstva od ovog izdanja državnih obveznica, kako je ranije najavio ministar financija Ivan Šuker, iskoristit će se za otplatu obveza koje su dospjele u siječnju i veljači, te onih koje dospjevaju u ožujku. Dijelom sredstava će se servisirati i domaći javni dug koji dospijeva u ovoj godini, a oko 500 milijuna kuna iskoristit će se za pokriće tekućeg deficita do trenutka dok se ne ostvare prihodi planirani od privatizacije.(Hina)
08.03.2005. | Pisane vijestiPrijave poreza na dohodak hrvatski su građani podnosili do 28. veljače, a mogle su se poslati i preporučenom pošiljkom.
Ove godine poreznici očekuju oko 900.000 poreznih prijava, nešto više nego lani, ponajprije zbog činjenice da će se za prošlu godinu priznavati iste porezne olakšice kao i za 2003. To znači da će se pojedinačno do najviše 12.000 kuna moći ostvariti za svaku poreznu olakšicu - kupnju ili izgradnju ili investicijsko održavanje stambenog prostora, ili za kamate po stambenim kreditima, za podstanarstvo, za zdravstvene usluge i nabavu ortopedskih pomagala.
Od ove pak godine te će se porezne olakšice kumulirati, odnosno ukupno će se moći ostvariti najviše 12.000 kuna olakšica.(Hina)
06.03.2005. | Pisane vijestiRiječ je o petogodišnjim obveznicama, dospjeća 2010, čija je kamatna stopa i prinos 6,75 posto, a cijena izdanja je 100 posto.
Ta će se sredstva iskoristiti za vraćanje 1,3 milijardi kuna dospjelih obveza po kreditima, pri čemu je najviše obveza prema Londonskom i Pariškom klubu (590 milijuna kuna) te prema euro i samuraj obveznicama (390 milijuna kuna). Te su obveze dospjele i podmirene u siječnju i veljači, za što se država kratkoročno zadužila, pojasnio je ministar.
Dio sredstava od novog izdanja obveznica, 820 milijuna kuna, iskoristit će se za kupnju deviznih sredstava kako bi se podmirile obveze koje dospijevaju u ožujku, a ostatkom će biti servisiran domaći javni dug koji dospjeva u ovoj godini.
Iznos od 500 milijuna kuna iskoristit će se za pokriće tekućeg deficita do trenutka dok se ne ostvare prihodi planirani od privatizacije. Naime, podsjetio je Šuker, u proračunu za ovu godinu ti su prihodi planirani u iznosu 4,5 milijardi kuna, ali oni ne pritječu dok se privatizacije ne realiziraju, za razliku od rashoda koji imaju svoju dinamiku.
Šuker ocjenjuje da je nova emisija kunskih obveznica veliki doprinos države oživljavanju financijskog tržišta te usporavanju rasta vanjskog duga države.
"Ovime se vanjski dug države ne povećava", ustvrdio je Šuker dodajući da je zaduženje isključivo za povrat starih dugova. Podsjetio je i da je Zakonom o izvršenju proračuna za 2005. predviđeno da se država može zadužiti u ukupnom iznosu od 12,18 milijardi kuna isključivo za financiranje dospjelih obveza temeljem starih dugova, uglavnom vanjskog duga.
Hrvatska narodna banka (HNB) sredinom je veljače donijela odluku kojom se smanjuje minimalna stopa pokrivenosti deviznih obveza banaka deviznim potraživanjima s 35 na 32 posto, čime se oslobodilo oko 4 milijarde kuna. HNB, Ministarstvo financija i poslovne banke dogovorili su aranžman zaduživanja države na domaćem tržištu za 3 milijarde kuna, kazao je Šuker.
Vodeći agenti i pokrovitelji izdanja su Privredna banka Zagreb (PBZ), Raiffeisenbank Austria (RBA) i Zagrebačka banka (ZABA). Knjiga upisa otvorena je danas, a zatvara se u 15 sati u ponedjeljak, 7. ožujka.
Obveznice će biti izdane 8. ožujka a u prve kotacije Zagrebačke i Varaždinske burze biti će uvrštene u srijedu, 9. ožujka.
03.03.2005. | Pisane vijesti
Naime, u pregarđenom djelu tovarnog prostora kamiona tzv. Spuštanjem stropa cerade nadograđen je lažni stropni dio u visini od 40 cm gdje je bilo skriveno 3.966 šteka cigareta "MEMPHIS".
U svezi naprijed navedenog protiv prekršitelja proveden je carinsko prekršajni postupak, te je protiv istog pokrenut kazneni postupak od strane nadležne PU Vukovarsko-srijemske.
02.03.2005. | Pisane vijestiČetvrtak, 03.03.2005. u vremenu od 07,00 do 17,00 sati;
Petak, 04.03.2005. u vremenu od 08,00 do 16,00 sati;
Subota, 05.03.2005. u vremenu od 08,00 do 16,00 sati.
Slijedom navedenog, promet će biti preusmjeravan na druge granične prijelaze Plovaniju i Požane.
01.03.2005. | Pisane vijestiPrijave se mogu poslati i preporučeno do 24 sata, odnosno priznavat će se sve prijave poslane s današnjim datumom.
Očekivanja poreznika su da će za 2004. biti podneseno oko 900.000 poreznih prijava, nešto više nego lani, što znači da bi zadnjeg dana građani trebali poslati odnosno dostaviti još oko 200.000 poreznih prijava.
Razlog tomu leži u činjenici da će se za 2004. priznavati iste porezne olakšice kao i za 2003., odnosno pojedinačno do najviše 12.000 kuna moći će se ostvariti za svaku poreznu olakšicu - kupnju ili izgradnju ili investicijsko održavanje stambenog prostora, ili za kamate po stambenim kreditima, za podstanarstvo, za zdravstvene usluge i nabavu ortopedskih pomagala.(Hina)
27.02.2005. | Pisane vijestiRazlog tomu leži u činjenici da će se za 2004. priznavati iste porezne olakšice kao i za 2003., odnosno pojedinačno do najviše 12.000 kuna moći će se ostvariti za svaku poreznu olakšicu - kupnju ili izgradnju ili investicijsko održavanje stambenog prostora, ili za kamate po stambenim kreditima, za podstanarstvo, za zdravstvene usluge i nabavu ortopedskih pomagala.
Po tumačenjima poreznika, objavljenima na njihovoj web stranici, neće se moći priznati računi samo za materijal kod investicijskog održavanja stana ili kuće ukoliko istodobno nema računa za obavljenje usluge, kao ni takve usluge bez obzira na račun ukoliko su nekretnine u vlasništvu nekog drugog, primjerice roditelja.
Na računima iz ljekarni, po službenoj uputi Porezne uprave, ne treba biti upisano ime i prezime.
Poreznici će priznavati i preslike računa koji su ovjereni kod javnog bilježnika.
Među 75 pitanja i odgovora nalaze se i pitanja vezana uz korištenje osobnog odbitka supružnika, slučajeva preuzimanja plaćanja kredita nakon što je vlasnik umro, promjena prebivališta ako istodobno nije promjenjena osobna iskaznica i sl.
Među zanimljivijim je odgovorima i onaj da se ugradnja alarma ili pak ugradnja bojlera za toplu vodu u kupaoni i kuhinji smatra investicijskim ulaganjem kao i primjerice ugradnja PVC stolarije ili zamjena fasade kuće, uz naravno priložene računa za materijal i uslugu ugradnje. No, istodobno se vanjski priključak vode, struje ili plina, odnosno račun komunalnom poduzeću ili općini za sufinanciranje vodovoda ne priznaje.
Kod primjerice pretvaranja postojećeg tavana u stambeni prostor trošak se neće priznati ako se gradi zasebna stambena jedinica odnosno hoće ako se radi o dovršenju postojeće stambene jedinice.
Osobama koje imaju ugovor o doživotnom uzdržavanju, po kojemu prijenos vlasništva nastupa poslije smrti vlasnika nekretnine, bez obzira što žive na istoj adresi ne može se priznati investicijsko održavanje jer je uvjet za to da je nekretnina u vlasništvu podnositelja porezne prijave.(Hina)
20.02.2005. | Pisane vijestiNadamo se da će ova pitanja i odgovori pridonijeti Vašem boljem razumijevanju porezne problematike te pomoći u predaji poreznih prijava.
Pitanja i odgovori o poreznim prijavama
15.02.2005. | Pisane vijesti
Potpisivanju ugovora bili su nazočni ministar kulture Božo Biškupić, državni tajnik u Ministarstvu zdravstva Velimir Božikov, veleposlanik Kraljevine Norveške Knut Toraasen i savjetnik japanskog veleposlanika Hidehiro Hosaka.
Prva darovnica u iznosu od 200.000,00 USD, za koju je sredstva osigurala Vlada Kraljevine Norveške, namijenjena je Ministarstvu kulture za sufinanciranje Projekta očuvanja krških ekoloških sustava - Program malih potpora u okviru tog projekta. Program bi trebao potaknuti poduzetništvo uz očuvanje prirode krškog područja RH i pospješiti razvoj suradnje lokalnog stanovništva s nacionalnim parkovima i parkom prirode koji su uključeni u projekt. Sredstva darovnice namijenjena su fizičkim i pravnim osobama s područja županija uključenih u projekt, a dodjeljivat će se na temelju javnog natječaja Ministarstva kulture. Projekt očuvanja krških ekoloških sustava od 2004. provodi Ministarstvo kulture, a njegovo dovršenje planirano je 2007. Za projekt su 2002. godine odobrena sredstva Fonda za globalni okoliš u iznosu od 5,07 mil USD putem Međunarodne banke za obnovu i razvoj.
Druga darovnica u iznosu od 425.000,00 USD za koju je sredstva osigurala Vlada Japana namijenjena je Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi za pripremu Projekta održivog zdravstvenog sustava. Glavni cilj projekta je poboljšanje rezultata zdravstvenog sustava u Hrvatskoj kroz veću učinkovitost, održivo financiranje i odgovarajuću zdravstvenu zaštitu stanovništva, te uvođenje novih poticaja koji bi imali funkciju katalizatora promjena u sustavu pružanja zdravstvenih usluga. Priprema projekta planira se dovršiti do kraja 2005. godine.
U okviru dosadašnje vrlo uspješne suradnje s Međunarodnom bankom za obnovu i razvoj, Republici Hrvatskoj je od primanja u punopravno članstvo 25. veljače 1993. godine, odobreno ukupno trideset i sedam darovnica u ukupnom iznosu od preko 33 milijuna USD za pripremu i provedbu niza projekata. Danas potpisana dva nova Ugovora o darovnicama trebali bi pomoći uspješnoj pripremi i provedbi dvaju vrlo važnih projekata Ministarstva kulture i Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi koji su uključeni u Strategiju suradnje Svjetske banke i Republike Hrvatske.
10.02.2005. | Pisane vijesti