Vijesti

Detaljnije pogledati na Vlada RH

Detaljnije pogledati na Porezna uprava

Detaljnije pogledati na Vlada RH

Detaljnije pogledati na Vlada RH

Ministar financija Ivan Šuker, pozdravljajući okupljene na svečanosti u Muzeju za umjetnost i obrt, rekao je da "u Hrvatskoj nema puno tvrtki koje su poslovale tijekom tri stoljeća i četiri države, s jasnim ciljem na usluzi hrvatskog čovjeku". Naglasio je da poslovni rezultati tvrtke, kvaliteta poslovanja i povjerenje građana govore u prilog toga hrvatskoga osiguravajućeg društva, koje širi svoje poslovanje u regiji.
"Od siječnja ove godine dionice Croatia osiguranja uvrštene su u prvu kotaciju Zagrebačke burze i njima se već trguje po dvostruko većoj cijeni od nominalne, što govori o uspješnosti njenog poslovanja",kazao je ministar Šuker, koji je nedavno imenovan za predsjednika Nadzornog odbora te tvrtke. Također je napomenuo kako je "teško govoriti o tome u čijem će vlasništvu biti Croatia osiguranje kada tvrtka jednom izađe na burzu".
"Ako želimo biti u jednom modernom financijskom društvu, onda je nemoguće određivati tko će biti vlasnik", kazao je Šuker, dodajuć ikako je "siguran da će Croatia osiguranje, zbog svog branda, koji vrijedi mnogo, uvijek biti Croatia" te da "nitko nije lud prodati jedan tako poznati brand koji znači mnogo u srcu svakog Hrvata".
Procijenio je da Croatia osiguranje mora i dalje izlaziti na burzu, ako se želi natjecati s velikim svjetskim osiguravajućim kućama koje dolaze u Hrvatsku, jer, kako je naglasio " na burzi može dokazati da je jaka i moćna (osiguravajuća kuća) i da se može ravnopravno nositi s njima."
Predsjednik Uprave Croatia osiguranja, Marijan Ćurković, kazao je da je to osiguravajuće društvo od svog početka, godine 1884. uspješno poslovalo, jer je već te godine ostvarilo dobit.
Danas je država vlasnik oko 82 posto Croatia osiguranja, a to osiguravajuće društvo drži više od 45 posto hrvatskog tržišta i ima u Hrvatskoj 2.200 zaposlenika, sposobnih hrvatskim osiguranicima ponuditi nove proizvode, naglasio je Ćurković.
Naime, Croatia osiguranje u većinskom je vlasništvu države - Hrvatski fond za privatizaciju ima 81,3 posto dionica, dok ostali dioničari imaju 18,7 posto dionica. Prema ranije objavljenim podatcima, Croatia osiguranje lanjsku je poslovnu godinu završilo s neto dobiti od 74,9 milijuna kuna. Ukupan prihod tvrtke prošle je godine iznosio 2,73 milijarde kuna, a ukupna premija 2,6 milijardi kuna.
Croatia osiguranje prošle je godine imala udio od 46 posto na hrvatskom tržištu osiguranja, izvijestili su sredinom ožujka iz same tvrtke.

link Odluka o privremenom financiranju u prvom tromjesečju 2004.g.

link Odluka o preraspodjeli sredstava u privremenom financiranju za prvo tromjesečje 2004. g.

* osiguranje makroekonomske stabilnosti zemlje i otvaranje razvojnog ciklusa u gospodarstvu
* smanjenje nezaposlenosti
* dinamiziranje procesa približavanja Hrvatske u punopravno članstvo Europske Unije do 2007/2008. g.

link Program Vlade RH u mandatnom razdoblju od 2003. - 2007.

U tom dijelu odredbe Pravilnika o PDV-u su bile šire od odredbi Zakona i davale su pravo na oslobođenje od PDV-a koje nije propisano Zakonom. Izmjenom Pravilnika koja je stupila na snagu 8. svibnja 2004., iz Pravilnika su brisane odredbe prema kojima su neprofitne organizacije, ustanove i udruge izjednačene s humanitarnim organizacijama i na taj način su odredbe Pravilnika usklađene s odredbama Zakona.
Navedene izmjene Pravilnika o PDV-u bile su nužne zbog sprečavanja pojava zlouporabe i otežanog nadzora provođenja poreznih oslobođenja te netransparentnosti financiranja neprofitnih udruga. Oslobođenje od plaćanja PDV-a pri nabavi dobara i usluga koje se plaćaju iz primljenih donacija (bilo domaćih ili inozemnih) nije karakteristično za sustav PDV-a. Stoga bi bilo kakvo propisivanje takve odredbe u Zakonu, bilo suprotno europskom pravu o PDV-u, a Republika Hrvatska u procesu kandidature za početak pregovora s Europskom unijom, ne može donositi propise suprotne europskom pravu.
Moramo istaknuti i da je netočna informacija da se na strane donacije plaća PDV. PDV se ne plaća na primljenu donaciju jer sam čin primanja donacije nije predmet oporezivanja. Neprofitne organizacije su u sustavu PDV-a krajnji potrošači i kao takvi oni plaćaju PDV u cijeni proizvoda i usluga koje nabavljaju, a taj porez im zaračunavaju isporučitelji dobara i usluga. Do 8. svibnja 2004. su temeljem odredbe Pravilnika o PDV-u koja ih je izjednačavala s humanitarnim organizacijama, mogli nabavljati proizvode i usluge bez plaćanja PDV-a, podnoseći isporučiteljima dobara i usluga - poreznim obveznicima potvrde Porezne uprave o pravu na porezno oslobođenje.
Također, netočni su navodi u tisku prema kojima neprofitne udruge i organizacije odjednom postaju oporezive. I do sada su kao krajnji potrošači snosili PDV koji su im zaračunali dobavljači odnosno izvršitelji usluga, osim kada su te nabave financirali iz sredstava primljenih inozemnih novčanih donacija.
Napominjemo da se i nadalje primjenjuju porezna oslobođenja od plaćanja PDV-a koja se propisana odredbama međunarodnih ugovora koji obvezuju Republiku Hrvatsku i koji u skladu s odredbom članka 140. Ustava Republike Hrvatske imaju snagu nadnacionalnog zakonodavstva. Primjeri takvih međunarodnih ugovora kojima je propisano oslobođenje od plaćanja PDV-a kad se financiraju pojedini projekti jesu ugovori s Europskom komisijom i Vladom Sjedinjenih Američkih Država.
Osim toga, i nadalje postoje porezne olakšice za pravne i fizičke osobe u vidu smanjenja osnovice za obračun poreza na dobit i poreza na dohodak, koje doniraju sredstva u naravi ili u novcu u kulturne, znanstvene, odgojno-obrazovne, zdravstvene, humanitarne, športske, vjerske i druge svrhe, udrugama i drugim osobama koje navedene djelatnosti obavljaju u skladu s posebnim propisima i to do visine od 2% prihoda ostvarenog u prethodnoj godini.
Tako da se financiranje, osim putem oslobođenja i olakšica, obavlja i dijelom izravno iz proračuna.

Hrvatsko izaslanstvo koje je vodio ministar financija Ivan Šuker, a u kojem su bili i guverner Hrvatske narodne banke Željko Rohatinski i državna tajnica u Ministarstvu financija Martina Dalić, vodilo je od srijede do subote pregovore u MMF-u o novom stand-by aranžmanu MMF-a i Hrvatske.
"Stand-by aranžman je preliminarno dogovoren", rekla je za Hinu u Washingtonu nakon završetka pregovora Dalić.
Dalić je dodala kako su razgovori u MMF-u bili uspješni i da je hrvatsko izaslanstvo "postiglo visoko suglasje oko hrvatske ekonomske politike u ovoj i idućoj godini" sa šefom Misije MMF-a za Hrvatsku Dimitrijem Demekasom. Hrvatsku ekonomsku politiku izaslanstvo je potom izložilo izvršnom direktoru za Europu u MMF-u Michaelu Deppleru.
Aranžman još nije definitivno dogovoren, jer ga do iduće srijede trebaju odobriti direktori MMF-a kao i Izvršni odbor MMF-a 4. kolovoza, ali Dalić smatra da tu ne bi trebalo biti problema i da bi preliminarno napravljen aranžman trebao biti odobren.
"Očekujemo da će direktori MMF-a dati odobrenje do srijede što bi značilo da je aranžman uspješno dovršen", rekla je Dalić.
Novi stand-by aranžman postat će efektivan kada ga usvoji Izvršni odbor MMF-a što Dalić očekuje da će se dogoditi 4. kolovoza. Novi stand-by aranžman Hrvatske i MMF-a iznosio bi oko 99 milijuna dolara.
Hrvatska ne namjerava povlačiti ta sredstva i novi aranžman bi kao i prethodna dva bio aranžman predostrožnosti, a njegova uloga je da služi kao potpora kredibilnosti hrvatske ekonomske politike i potpora hrvatskim pozicijama tijekom pregovora s Europskom unijom, rekla je Dalić.
Novi aranžman predviđa da Hrvatska u 2004. smanji udio deficita opće države u bruto domaćem proizvodu (BDP) i stabilizira udio vanjskog duga u BDP-ju.
Dalić je rekla da je dogovoren uvjet stand-by aranžmana da u 2004. ciljani deficit opće države u Hrvatskoj (državnog proračuna, izvanproračunskih fondova i lokalne samouprave) bude 4,5 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP).
Prema njezinim riječima, hrvatsko izaslanstvo i MMF su zajednički utvrdili da je deficit opće države u Hrvatskoj u 2003. godini bio 6,3 posto BDP-ja. To znači da će fiskalna politika Hrvatske u 2004. rezultirati s 1,8 posto BDP-ja prilagodbe što je razlika između prošlogodišnjeg udjela deficita od 6,3 posto i ciljanog od 4,5 posto.
Dalić je rekla da je temeljni cilj novog stand-by aranžmana stabilizirati razinu vanjskog duga Hrvatske na oko 77 posto BDP-ja na kraju 2004. mjerenog u eurima. "To znači usporavanje brzine rasta duga, koju bi trebalo uskladiti s rastom BDP-ja", rekla je Dalić. Dalić je rekla da će fiskalna politika biti najznačajniji instrument novoga stand-by aranžmana sa smanjenjem udjela deficita u BDP-iju za 1,8 posto kako bi se pridonijelo stabilizaciji vanjskoga duga Hrvatske.
Guverner Rohatinski je u travnju tijekom pregovora s MMF-om rekao novinarima da je ukupni hrvatski inozemni dug krajem veljače 2004. godine bio 24 milijarde dolara dok je BDP krajem prošle godine bio 29 milijardi dolara. To znači da je tada udio vanjskog duga u hrvatskom BDP-iju bio oko 82 posto.