Vijesti
Istodobno su prihodi planirani u iznosu 103,5 milijardi kuna, što je porast za 9,1 posto, ili za 8,6 milijardi kuna, prijedlog je proračuna kojega bi na sutrašnjoj sjednici trebala usvojiti Vlada i uputiti ga Hrvatskom saboru.
S obzirom na ukupne prihode i rashode deficit državnog proračuna u idućoj će godini iznositi 4,6 milijardi kuna, ili 1,7 posto BDP-a.
Kada se tom deficitu dodaju i planirani deficit izvanproračunskih fondova (oko 2 milijarde kuna, ili 0,8 posto BDP-a), te deficit lokalne države (0,3 posto BDP-a), u 2007. se planira deficit opće države od 2,8 posto BDP-a.
Deficit će se, kako najavljuju u Ministarstvu financija, financirati zaduživanjem na domaćem tržištu i prihodima od privatizacije.
Prijedlog proračuna za 2007. u resornom ministarstvu ocjenjuju proračunom za ravnomjerniji razvoj Hrvatske, a naglasak stavljaju i na jačanje gospodarstva, ulaganja u obrazovanje i znanost, jačanje socijalne pravednosti.
Proračun se temelji i na provedbi daljnje fiskalne decentralizacije, pa će Vlada izmjenama Zakona o financiranju lokalnih jedinica predložiti da porez na dohodak u cijelosti bude prihod tih jedinica, a porez na dobit u cijelosti prihod države.
Tako bi lokalne jedinica dobile dodatnih 800 milijuna kuna, pri čemu bi primjerice Rijeka, Split i Osijek dobili po oko 40 milijuna kuna više, gradovi od 20 do 70 tisuća stanovnika 5 do 18 milijuna više, i sl.
To bi pak manje značilo za Zagreb, prema računicama, za oko 500 milijuna kuna, te za još nekoliko gradova, npr. Rovinj ili Svetu Nedjelju.
I u prijedlogu proračuna za iduću godinu najznačajnije rashodne stavke odnose se na mirovine, plaće i zdravstvo.
Ukupno se za mirovine u 2007. planira 30,2 milijarde kuna, ili 6,1 posto više nego ove godine.
U proračunu nisu planirana sredstva za poboljšanje položaja novih umirovljenika, jer, kako kažu u resoru financija, nema zakonskog okvira na osnovu kojega bi to mogli planirati.
Za plaće proračunskih korisnika u 2007. je predviđen iznos od 25,4 milijarde kuna, za zdravstvo ukupno 20,5 milijardi kuna, dok se za razne mjere populacijske politike planira iznos od ukupno 3,5 milijardi kuna. To je pak 731 milijun kuna više nego ove godine, a uz rast izdataka za dječje doplatke, porodiljne naknade, planira se uvođenje i besplatnih udžbenika što će državu u 2007. stajati 270 milijuna kuna.
Prijedlog proračuna predviđa i povećanje ulaganja u obrazovanje i znanost za 9 posto, pa bi to ministarstvo u 2007. raspolagalo s ukupno 10,4 milijarde kuna.
Povećanja u idućoj godini mogu očekivati i ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva (ukupno oko 29,3 milijarde kuna, ili 1,4 milijardu kuna više), zdravstva i socijalne skrbi (20,5 milijardi, ili 1,7 milijardi kuna više), ministarstvo financija (11 milijardi kuna).
Među resorima sa znatnijim proračunima su i ministarstva mora, turizma, prometa i razvitka (9,7 milijardi kuna), obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti (7,6 milijardi), MORH (4,5 milijardi), MUP (4,1 milijarda), itd.(Hina)
13.11.2007. | Pisane vijestiSeminar je otvorio ravnatelj Porezne uprave mr.sc. Ivica Mladineo koji je pozdravio sve prisutne i izrazio zadovoljstvo što se jedan tako važan europski seminar održava u Hrvatskoj.
Na seminaru je sudjelovalo 64 sudionika, a to su bili prisutni predstavnici Europske komisije, Opće uprave za poreze i carine - koordinacija i upravljanje programima europskih zajednica te predstavnici poreznih uprava država članica i država kandidatkinja (Turska i Hrvatska), ukupno.
Seminar je organiziran u svrhu upoznavanje zemalja članica sa ciljevima novog programa „Fiscalis 2013", koji se nastavlja na program Fiscalis 2003-2007. Na seminaru se raspravljalo o aktivnostima budućeg programa, o financiranju programa i ulozi nacionalnih koordinatora.
Voditelji seminara bili su Josif Dascalu, načelnik Opće uprave za poreze i carine - Jedinica za koordinaciju i upravljanje programima europskih zajednica i Dubravka Sekulić Grgić, načelnica u Poreznoj upravi, Služba za europske integracije i međunarodnu suradnju.
Po završetku seminara predstavnik Europske komisije Josif Dascalu zahvalio je hrvatskim domaćinima na izvrsnoj organizaciji seminara, a svima zajedno na uspješno obavljenom poslu.
Organizacija Fiscalis seminara predstavlja dio aktivnosti Porezne uprave u okviru cjelokupnih priprema za pristupanje punopravnom članstvu Europskoj uniji.
29.10.2007. | Pisane vijestiDvojica ministara iskazala su zaovoljstvo dosadašnjom suradnjom između ministarstava dvaju zemalja i izrazili nadu u daljnji nastavak i produbljivanje suradnje. Također, razmijenili su iskustava o poreznom sustavu.
Ministar Šuker upoznao je austrijsku stranu sa stanjem i postignućima u hrvatskom gospodarstvu te javnim financijama.
S hrvatske strane sastanku su nazočili ravnatelj Porezne uprave Ivica Mladineo i pomoćnik ministra Zdravko Marić. S austrijske strane bili su prisutni veleposlanica Republike Austrije u Hrvatskoj Nj. E. Helga Konard, suradnici vicekancelara i austrijskog ministra financija te predstavnici austrijskog veleposlanstva.
24.10.2007. | Pisane vijesti
U sklopu tog projekta provedeno je usklađivanje zakonodavstva na području PDV-a i VIES-a, odnosno pripremljeni su nacrti zakona, zatim su postavljeni temelji za osnivanje Središnjeg ureda za vezu, koji će s ostalim zemljama članicama EU razmjenjivati podatke o PDV-u, a obavljene su i pripreme za razvoj VIES sustava. Također, provedene su i pripreme za nastavne projekte u okviru programa PHARE.
Šuker je na svečanosti najavio i projekt modernizacije Porezne uprave, koji će biti financiran dijelom iz kredita Svjetske banke, dijelom vlastitim sredstvima, a u sklopu kojeg će se oformiti i edukacijski centar za poreznike. Dodao je kako su u hrvatskom poreznom sustavu, izuzev možda sustava trošarina, potrebne još samo neke tehničke promjene pa da bude spreman za dovršetak pretpristupnih pregovora.
Sve reforme i pripreme koje Hrvatska kao zemlja kandidat provodi prije članstva, prema riječima austrijskog vicekancelara i ministra financija Wilhelma Molterera, 'olakšavaju život' zemlji po priključenju u Uniju i učvršćuju njenu ulogu kao punopravnog člana. Austrija u potpunosti podržava europsku perspektivu, koja je glavni cilj Hrvatske, jer je to od presudne važnosti za Hrvatsku, ali i cijelu regiju, u kojoj je Hrvatska postala faktor stabilnosti, ali i ekonomske dinamičnosti, istaknuo je Molterer. Stoga i provedba ovog projekta, prema riječima šefa Delegacije Europske komisije u Hrvatskoj Vincenta Degerta, predstavlja još jedan korak Hrvatske ka EU. Dodao je kako se poboljšanjem administrativnih mogućnosti Porezne uprave na području PDV-a "štiti" svoje porezne prihode, no da će ulaskom u EU to pitanje postati interes cijele Unije.(Hina)
24.10.2007. | Pisane vijestiMinistar Šuker se tijekom posjeta susreo s gospođom Elaine Pappoulias, predsjednicom Kokkalis programa za južnu i jugoistočnu Europu, gospodinom Joseph McCarthy-em, zamjenikom dekana i direktorom obrazovnih programa John F. Kennedy School of Government, profesoricom Lindom Bilmes koja svakog jesenjeg semestra predaje izuzetno traženi predmet "Proračun i javne financije", profesorom Richad Morningstar-om, bivšim američkim veleposlanikom pri EU koji sad predaje predmet "Američko-europski politički odnosi" te brojne studente sveučilsta Harvard. Predavanje ministra Šukera pod nazivom "Hrvatska: Postignuća, izazovi i europske težnje male zemlje" (Croatia: The Achievements, Challenges, and EU Aspirations of a Small State) organizirano je na John F. Kennedy School of Government, na poziv i uz potporu Kokkalis programa za južnu i srednje-istočnu Europu. Ministar je predstavio ne samo strateške ciljeve Hrvatske, glavna makroekonomska postignuća od rasta i ulaganja do smanjivanja proračunskog deficita i vanjskog duga, nego i tekuće i predstojeće prioritetne reforme od poboljšanja ulagačke klime, modernizacije pravosuđa i obrazovnog sustava, razvoja malog i srednjeg poduzetništva, do reforme državne uprave i dovršetka procesa privatizacije. Ministar je odgovarajući na brojna pitanja o važnosti zaštite okoliša i prirodnih bogatstava Hrvatske pozvao nazočne da posjete našu lijepu zemlju te predstavio i raznolikost hrvatske turističke ponude.
Predsjednica Kokkalis Programa Elaine Pappoulias izražavajući radost radi ministrova posjeta te nadu da će veći broj Hrvata tijekom narednih godina uz potporu stipendije zaklade Lukšić ostvariti san o studiju na ovom prestižnom sveučilištu, bilo na poslijediplomskom studiju ili višetjednoj profesionalnoj edukaciji, naglasila je da Hrvatska u Kokkalis programu ima velikog prijatelja. Naime, Kokkalis program upravlja zakladom obitelji Lukšić kojoj je cilj omogućiti Hrvatima dobivanje dvije stipendije za poslijediplomski studij i četiri stipendije za profesionalnu edukaciju godišnje. Stipendije zaklade obitelji Lukšić namijenjene su Hrvatima koji će provesti na Harvardu neko vrijeme radi stručnog usavršavanja, a potom se vratiti i pomoći dalji razvoj Hrvatske u domovini, po mogućnosti u okviru javnih institucija. Najbolji način već ostvarene suradnje državne uprave i sveučilista Harvard te praktične podrške značaju obrazovanja ogleda se u činjenici da je uz podršku ministra Šukera upravo ove godine dvoje njegovih pomoćnika postalo dobitnicima Lukšić stipendije. Tako je Zdravko Marić u srpnju završio profesionalnu edukaciju o javim financijama, a Ana Hrastović je od ljeta na poslijediplomskom studiju o javnoj administraciji. Kokkalis program nada se da će i ostale institucije državne uprave prepoznati u budućnosti značaj ovakve suradnje, te će stoga njihovi predstavnici ovog tjedna u Zagrebu posjetiti Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija te Središnji državni ured za upravu.
Nadalje, na poziv profesorice Linde Bilmes pomoćnik ministra financija Zdravko Marić gostovao je zajedno s gospodinom Scott B. Gudesom, predstavnikom Odbora za proračun američkog Senata, na današnjem predavanju u okviru predmeta "Proračun i javne financije". Zdravko Marić i Scott B. Gudes predstavili su značajke hrvatskog i američkog proračunskog procesa, te različitosti u izvorima proračunskih prihoda. Zdravko Marić uživao je u raspravi sa 70-tak Harvardovaca o Smjernicama ekonomske i fiskalne politike, koji su izrazili nadu da će i u narednim godinama dobiti mogućnost ovako se detaljno upoznati s ne-američkim proračunom koji je od američkog proračuna po svojoj strukturi daleko bliži brojnim studentima iz ostalih europskih zemalja, te Afrike i Azije.
22.10.2007. | Pisane vijestiUkupni prihodi konsolidirane središnje države u promatranom razdoblju prikupljeni su u iznosu od 63,5 milijardi kuna što predstavlja godišnji rast od visokih 13,5 posto.
Pritom su porezni prihodi, koji čine 58,4 posto ukupnih prihoda, ostvarili godišnji rast od 13,4 posto, dok su socijalni doprinosi, drugi po važnosti prihodi konsolidirane središnje države, zabilježili rast od 10,4 posto. Među poreznim prihodima najznačajnije ostvarenje zabilježili su prihodi od poreza na dodanu vrijednost (godišnji rast od 10,5 posto). U isto vrijeme, ukupni rashodi konsolidirane središnje države izvršeni su u skladu s planom te su iznosili 59,4 milijarde kuna. U njihovoj strukturi najveći dio čine socijalne naknade (godišnji rast od 5,5 posto) te naknade zaposlenima (godišnji rast od 9,6 posto). Neto stjecanje nefinancijske imovine konsolidirane središnje države ostvareno je u iznosu od 3,4 milijarde kuna, a neto stjecanje financijske imovine konsolidirane središnje države u iznosu od 670,6 milijuna kuna. Neto obveze su zabilježene na razini od -52,5 milijuna kuna.
Neto pozajmljivanje/zaduživanje, kao mjera manjka/viška konsolidirane središnje države, je u promatranom razdoblju iznosilo 723,1 milijun kuna.
Mjesečni statistički prikaz Ministarstva financija br. 143., s podacima za razdoblje od siječnja do kolovoza 2007. godine očekuje se krajem listopada 2007. godine.
21.10.2007. | Pisane vijesti"Odgovorno tvrdim da Hrvatskoj ne prijeti financijska kriza, niti članak koji je objavljen u Financial Timesu upućuje na to, on samo općenito razrađuje neke stvari koje smo mi provodili kroz monetarnu i fiskalnu politiku i došli smo do toga da se godišnji rast vanjskog duga znatno smanjio", izjavio je Šuker za Hinu u Washingtonu gdje sudjeluje na godišnjem zasjedanju Svjetske banke (WB) i Međunarodnog monetarnog fonda (MMF).
Hrvatska je na godišnjoj skupštini WB i MMF-a "dobila samo komplimente za ono što je učinila proteklih godina", rekao je Šuker i dodao da je nakon današnje plenarne sjednice razgovarao sam s dužnosnicima MMF-a o napisu Financial Timesa koji su, po njemu, "ostali iznenađeni". "Nitko Hrvatsku ne gleda na taj način... Zar mislite da Svjetska banka i MMF ne bi to objavili, da se događa tako nešto", istaknuo je Šuker. Ocijenio je da je tekst FT prenesen u prerađenom obliku. "Zemlje jugoistočne Europe moraju poduzeti akciju oko brzog rasta kredita, visokog deficita platne bilance i ovisnosti o zajmovima u stranoj valuti kako bi smanjile opasnost od financijske krize", naveo je u ponedjeljak Financial Times u članku pozivajući se na "radni dokument" koji je ovoga mjeseca objavio MMF, ali koji ne predstavlja i službeno stajalište MMF-a.
Autori izvješća upozoravaju da su "tradicionalni indikatori ranjivosti za jugoistočnu Europu na razini koja se povijesno povezuje s opasnošću od zaokreta u rastu...", podsjećajući na dokaze s drugih tržišta u nastajanju, kao što je kriza u jugoistočnoj Aziji iz 1998. Hrvatski vanjski dug iznosi oko 30.7 milijardi dolara i premašio je 85 posto bruto nacionalnog proizvoda (BDP), dok je deficit platne bilance nešto preko osam posto BDP-a.(Hina)
[natrag]
Trodnevni skup koji je započeo plenarnom sjednicom u sjedištu MMF-a, održava se u sjeni usporavanja svjetskog gospodarskog rasta, poremećaja na financijskim tržištima izazvanim gubicima na tržištu visoko rizičnih hipotekarnih kredita u SAD-u, padu vrijednosti dolara i rekordnom skoku cijena nafte.
Američki ministar finacija Henry Paulson u subotu je u obraćanju Odboru guvernera MMF-a kazao kako je kriza na stambenom tržištu SAD-a trenutačno predstavlja najveću opasnost, ističući istodobno snagu gospodarstva i financijskih institucija SAD-a i predanost jakom dolaru.
Paulson je izrazio potporu "temeljitim reformama MMF-a kako bi održavao realnosti rastućeg globalnog gospodarstva". Također je odao priznanje dosadašnjem izvršnom direktoru MMF-a Rodrigu de Ratu, koji 1. studenoga napušta dužnost, i pozdravio njegovog nasljednika Dominique Straus Kahna. Rodrigo de Rato kazao je kako su reforme MMF-a već započele, ali i da je to dugoročan proces za koji će trebati oko dvije godine. Reforme, među inim, trebaju donijeti izmjenu glasačkih kvota, radi davanja većeg glasa novim gospodarstvima i siromašnim zemljama. MMF prolazi kroz krizu povezanu s gubljenjem dosadašnje uloge u sanaciji zemalja u razvoju s financijskim teškoćama, ali i sa znatnim gubitkom prihoda, tako da je i samom fondu sada potrebna sanacija, ocjenjuje ovoga tjedna The Washington Post, ističući kako MMF ne uspijeva namaknuti milijardu dolara godišnje za vlastiti proračun, jer su zemlje zaključile aranžmane s MMF-om, okrenule se komercijalnim bankama i povećale devizne rezerve.
Oko 300 antiglobalističkih prosvjednika u petak navečer demonstriralo je u washingtonskoj četvrti Georgetown, uz manje čarke s policijom i nekoliko razbijenih izloga, pri čemu je više sudionika i privedeno. Predsjednik Svjetske banke Robert Zoelick pozvao je uoči otvaranja današnjeg skupa na energičniju pomoć u razvoju najsiromašnijih zemalja, kako bi najsiromašnija milijarda svjetskog stanovništva osjetila više dobrobiti od svjetskog gospodarskog rasta. Zoelick predlaže jačanje uloge Međunarodne razvojne asocijacije (IDA), glavne financijske poluge Svjetske banke kroz koju se daje pomoć za 80 najsiromašnijih zemalja svijeta, od kojih je pola u Africi. On također predlaže proširenje programa WB-a za zemlje srednjeg dohotka - od 3.596 do 11.115 dolara po stanovniku godišnje - među kojima je i Hrvatska, te preuzimanje veće uloge WB-a u rješavanju globalnih problema kao što su klimatske promjene.
O tim će se prijedlozima raspravljati u nedjelju, na sastanku zajedničkog razvojnog odbora MMF-a i WB-a. Ministri skupine sedam industrijski najrazvijenijih zemalja svijeta G7 u petak navečer su pozvali Kinu da omogući rast svoje valute yuana, koja je po ocjeni mnogih monetarnih stručnjaka već dugo podcijenjena. Skupina 24 zemalja u razvoju iz Afrike, Azije i Latinske Amerike, na svom je sastanku pozvala MMF da pozornije prati gospodarstva bogatijih zemalja, i zatražila veća glasačka prava u odlučivanju MMF-a. Ministar Šuker u petak je održao sastanke s najvišim dužnosnicima WB-a i MMF-a za Europu Shigeom Katsuom i Michaelom Depplerom, na kojim su ti dužnosnici, kako je kazao, pohvalno ocijenili rezultate fiskalne politike, gospodarskog razvoja i reformi koje se provode u Hrvatskoj.(Hina)
19.10.2007. | Pisane vijesti"Regionalni Ured Svjetske banke (WB) u Zagrebu razdijelio se na dva dijela, jedan koji pokriva srednju Europu i Baltik sa zemljama srednjeg dohotka. Hrvatska je kao jedina nečlanica Europske unije svrstana u tu skupinu, dok drugu skupinu čine zemlje Balkana i srednje Azije", izjavio ministar Šuker nakon sastanka s potpredsjednikom WB za Europu i srednju Aziju Shigeom Katsuom i izvršnim direktorom WB-a Hermanom Wijfelsom. Ta će podjela stupiti na snagu s 1. siječnja 2008.
"Na sastanku s potpredsjednikom Katsuom dobili smo komplimente za reforme koje smo proveli u protekle četiri godine. Katsu je zadovoljan je i s provedbom programa PAL 2", kazao je Šuker. PAL 2 je Programski zajam za prilagodbu, namijenjen projektima u provedbi i pripremi projekata reforme zdravstva i pravosuđa u Hrvatskoj, koji će se nastaviti i sljedeće godine. "Hrvatska je uvrštena na drugo mjestu među 10 zemalja koje najbolje provode reforme", rekao je hrvatski ministar, podsjećajući na nedavno izvješće WB-a o provedi reformi. "Imamo razloga za zadovoljstvo, jer ocjene Svjetske banke (WB) će se itekako odraziti u Bruxellesu i svugdje", rekao je Šuker dodajući kako je, za razliku od prije dvije godine, "danas lijepo biti u Washingtonu i razgovarati s gospodom iz Svjetske banke i MMF-a".
Ocijenio je kako bi kreditni rejting Hrvatske sigurno porastao nakon svih tih dobrih ocjena u posljednjih mjesec dana, ali se to neće dogoditi zbog izbora.
Govoreći o prognozama gospodarskog rasta u 2007., koje je MMF objavio u četvrtak, ministar Šuker je kazao kako je za Hrvatsku ta procjena korigirana na više - s 4,6 posto, na 5.6 posto, što je podudara s prognozama EU za Hrvatsku od 5.7 posto, i domaćim prognozama dok on osobno očekuje da rast bude oko šest posto. Glede vanjskog duga Hrvatske, koji i dalje raste i prešao je 30,5 milijardi dolara i 85 posto BNP-a, Šuker je kazao kako "vanjski dug treba držati pod kontrolom, ali on nije zabrinjavajući. Udio države u vanjskom dugu smanjio se s 34 na 21 posto", rekao je, ističući kako raste udio banaka i poduzeća u vanjskom dugu, zbog gospodarske ekspanzije i potražnje za kapitalom, kao i zbog potreba stanovništva.
Šuker je kazao kako je na sastanku s izvršnim direktorom Wijfelsom bilo riječi i o reformama Svjetske banke te o stajalištima Hrvatske o tim pitanjima.
Izaslanstvo Ministarstva financija i Hrvatske narodne banke HNB-a susrelo se i s Michaelom Depplerom, direktorom MMF-a za Europu, Age F. P. Bakkerom, izvršnim direktorom u MMF-u, te Robert A. Feldmanom, voditeljem MMF misije za Hrvatsku. Teme sastanaka bila su gospodarska ostvarenja Hrvatske i srednjoročna perspektiva. "U načelu radi se o konstataciji postojećeg stanja i komentarima pojedinih brojki s njihove točke gledišta i s naše", rekao je Šuker.
Ministar Šuker predvodi izaslanstvo Ministarstva financija RH i Hrvatske narodne banke na Godišnjoj skupštini Svjetske banke i MMF-a, koja se ovog vikenda održava u Washingtonu.(Hina)
18.10.2007. | Pisane vijestiTrodnevni trening program u organizaciji Ministarstva financija, Odjela proračunskog nadzora te Odsjeka za suzbijanje nepravilnosti i prijevara obuhvatio je: pitanja integriteta u javnim službama, administrativnih provjera i inspekcija, kaznenog istražnog postupka, revizije sustava upravljanja sredstvima EU, izvješćivanja o nepravilnostima, suradnje s istražnim tijelima EU, sveukupne učinkovitosti sustava prevencije, otkrivanja, praćenja i sankcioniranja nepravilnosti i prijevara te jačanja hrvatskog AFCOS-a (Anti Fraud CoOrdinating Structure).
Na otvaranju trening programa izlagali su državni tajnik Ante Žigman, veleposlanica Kraljevine Nizozemske u Zagrebu C. M. Nienke Trooster i predstavnik Ureda Europske komisije za borbu protiv prijevara OLAF Patrick Larkin.
Slijedeća predavanja i radionice održati će se u studenom i prosincu ove godine, a po završetku trening programa predviđena je studijska posjeta peteročlane hrvatske delegacije nizozemskim institucijama.
17.10.2007. | Pisane vijesti