Vijesti
Delegaciju Hrvatske narodne banke predvodi guverner Željko Rohatinski, a u izaslanstvu su Boris Vujčić, zamjenik guvernera, viceguverneri Relja Martić i Davor Holjevac, te izvršni direktor Michael Faulend.
U Svjetskoj banci ministar Šuker će se susresti sa Shigeom Katsuom, potpredsjednikom Svjetske banke za Europu i srednju Aziju i Hermanom Wijfelsom, izvršnim direktorom. Sa Shigeom Katsuom, ministar Šuker će razgovarati o provedbi mjera u okviru Programskog zajma za prilagodbu (PAL 2) te o projektima u provedbi i pripremi projekata reforme zdravstva i pravosuđa. S Hermanom Wijfelsom, nizozemskim izvršnim direktorom koji na Odboru Svjetske banke zastupa i Republiku Hrvatsku, ministar Šuker će razgovarati o radu Odbora izvršnih direktora Svjetske banke te o bilateralnoj suradnji Kraljevine Nizozemske i Republike Hrvatske, budući da je Hrvatska članica nizozemske Konstituence. Kraljevina Nizozemska na godišnjoj razini planira Republici Hrvatskoj odobriti do 1,8 mil. EUR darovnica.
Delegacije Ministarstva financija i Hrvatske narodne banke zajednički će se susresti s Michaelom Depplerom, direktorom MMF-a za Europu, Age F. P. Bakkerom, izvršnim direktorom u MMF-u, te Robert A. Feldmanom, voditeljem MMF misije za Hrvatsku. Najavljene teme sastanaka su gospodarska ostvarenja Hrvatske i srednjoročna perspektiva. Također, bit će govora i o pripremi sljedeće Misije MMF-a prema članku 4 Statuta, koja će se održati sljedeće godine.
Ministar Šuker će tijekom svog posjeta Sjedinjenim Američkim Državama boraviti i na poznatom Sveučilištu Harvard, gdje će na poziv Sveučilišta i fondacije Kokkalis 23. listopada 2007. održati predavanje na John F. Kennedy School of Government na temu vanjskopolitičkih i gospodarskih ostvarenja te perspektive Hrvatske. Na istom će Sveučilištu, zajedno sa svojim pomoćnikom Zdravkom Marićem, održati i predavanje za studente o hrvatskim javnim financijama i fiskalnoj politici.
Državni tajnik Ante Žigman i zamjenik guvernera Boris Vujčić sudjelovat će, u organizaciji Misije Republike Hrvatske u New Yorku, na zajedničkoj sjednici Ujedinjenih naroda, Svjetske trgovinske organizacije i Bretton Woods institucija.
16.10.2007. | Pisane vijestiRiječ je o skupu usluga namijenjenih izvršavanju poreznih obveza putem Interneta, u sklopu kojih će do kraja godine biti dostupna i usluga eIDD, dok se za iduću godinu planira uvo‘enje usluge ePD odnosno elektroničko podnošenje prijava poreza na dobit.
Istaknuli su to na današnjoj prezentaciji servisa ePorezna ministar financija Ivan Šuker, ravnatelj Porezne uprave Ivica Mladineo i njegov pomoćnik Milan Klišanić.
Naglasili su kako je ePorezna najvažniji projekt Porezne uprave, te da elektronički servisi, odnosno mogućnost podnošenje poreznih prijava putem Interneta značajno pridonose uštedama vremena i novca ne samo korisnika nego i referenata Porezne uprave.
Mladineo je naveo da trenutno oko 400 poreznih obveznika koristi servis ePDV (elektroničko podnošenje prijava poreza na dodanu vrijednost, dostupno od siječnja 2006.), a očekuje da će u idućim godinama to činiti njih 90 posto.
Kazao je i da oko 2.000 referenata Porezne uprave godišnje zaprimi i obradi 4 do 4,5 milijuna raznih obrazaca, od čega oko 1,7 milijuna onih za PDV, oko 1,6 milijuna za plaće, do milijun onih od građana, te oko 100 tisuća prijava poreza na dobit.
Mladineo je naglasio kako je to veliki posao te da se upravo od elektroničkih servisa očekuje njegovo rasterećenje.
Klišanić je istaknuo da su svi ti servisi besplatni, te da je za njihovo korištenje potrebno samo nabaviti digitalni certifikat FINA-e (digitalni potpis) na tzv. pametnoj kartici (FINA eKartica) te programski paket ePorezna koji je dostupan u svim uredima Porezne uprave i također besplatan.
Ministar financija Ivan Šuker istaknuo je kako je uvođenje elektroničkih servisa Porezne uprave pridonijelo ostvarenju jednog od osnovnih zadataka na početku mandata, a to je otvorenost državnog proračuna kako bi svi građani vidjeli kako se troše njihovi novci.
Učinci mjesečnih izvješća o trošenju proračuna, kao i ePorezne, te servisa Hitro.hr vide se i u državnom proračunu za ovu godinu, jer je naplata poreznih prihoda daleko veća nego prije, kazao je.
Šuker je istaknuo i kako se priprema usluga za elektroničko podnošenje prijava poreza na dohodak. Napomenuo je da bi ona bila uvedena i ranije, ali još nije riješen problem obrade troškova građana po računima kojima ostvaruju olakšice. No, blizu smo i tom rješenju, pa će i to uskoro biti ponuđeno, najavio je Šuker ne preciziravši kada bi točno do toga moglo doći.
Na upit o cijeni koštanja cijelog projekta, Šuker je odgovorio da je to teško reći "jer se projekt koji može biti svima na ponos razvija duži niz godina, a ako je uspio nije skup".(Hina)
15.10.2007. | Pisane vijestiUkupni prihodi konsolidirane opće države u promatranom razdoblju prikupljeni su u iznosu od 59,9 milijardi kuna što predstavlja godišnji rast od visokih 13,1 posto.
Pritom su porezni prihodi, koji čine 59,4 posto ukupnih prihoda, ostvarili godišnji rast od 12,7 posto, dok su socijalni doprinosi, drugi po važnosti prihodi konsolidirane opće države, zabilježili rast od 10,5 posto. Među poreznim prihodima najznačajnije ostvarenje zabilježili su prihodi od poreza na dodanu vrijednost (godišnji rast od 11,2 posto).
U isto vrijeme, ukupni rashodi konsolidirane opće države izvršeni su u skladu s planom te su iznosili 55,3 milijarde kuna. U njihovoj strukturi najveći dio čine socijalne naknade (godišnji rast od 5,3 posto) te naknade zaposlenima (godišnji rast od 9,4 posto). Neto stjecanje nefinancijske imovine konsolidirane opće države ostvareno je u iznosu od 3,9 milijardi kuna, a neto stjecanje financijske imovine konsolidirane opće države u iznosu od 1,4 milijarde kuna. Neto obveze su zabilježene na razini od 647,3 milijuna kuna.
Neto pozajmljivanje/zaduživanje, kao mjera ostvarenog viška konsolidirane opće države u promatranom razdoblju, iznosilo je 738,9 milijuna kuna.
Mjesečni statistički prikaz Ministarstva financija br. 142., s podacima za razdoblje od siječnja do srpnja 2007. godine očekuje se krajem rujna 2007. godine.
13.10.2007. | Pisane vijestiRepublika Hrvatska je u Izvješću Svjetske banke već drugu godinu zaredom u skupini "10 top reformera" po kvaliteti i količini provedenih reformi. Ove godine je Hrvatska 2. top reformer, iza Egipta, što je svrstava na vrh europskih zemalja.
G. Klein je čestitao Republici Hrvatskoj na značajnom napretku koji je iskazan u ovogodišnjem Izvješću. Doing business izvješće je prepoznalo napore reformi koje se čine i upravo zato će sutra osobno održati i prezentacija samoga Izvješća. G. Klein je pojasnio kako inozemni investitori upravo prate zemlje koje provode reforme i svi pomaci u reformama im ujedno i znače kao poziv na ulaganje. Također, g. Klein je zahvalio predstavnicima Hrvatske na ispitivanju kvalitete metodologije samog Izvješća konstruktivnim alatima, te napomenuo da se takvim pristupom metodologija vremenom mijenja kako bi dobila dodatnu kvalitetu.
Ministar Šuker naglasio je da su rezultati Izvješća puno bolji nego proteklih godina, što je rezultat rada ove Vlade, ali i svih uključenih sudionika u reformama. Također je ministar Šuker naglasio da će daljnje strukturne reforme dati još bolje rezultate i iduće godine.
G. Klein se zahvalio na aktivnoj komunikaciji između predstavnika tima Svjetske banke i tima Republike Hrvatske, kao i svim ostalim sudionicima na pripremi ovog značajnog Izvješća, uz pozive za sudjelovanjem na sutrašnjem predstavljanju Izvješća u hotelu Dubrovnik.
08.10.2007. | Pisane vijestiNa sastanku se razgovaralo o stanju u hrvatskom obrtništvu i poreznoj politici, te mogućnostima olakšanja poslovanja obrtnika.
Ministar Šuker kazao je kako se svi porezni zakoni u Hrvatskoj donose sukladno pravnoj stečevini Europske unije i kako je prije svake moguće izmjene zakona nužna analiza stanja u pojedinoj djelatnosti.
20.09.2007. | Pisane vijestiUkupni prihodi konsolidirane opće države u promatranom razdoblju prikupljeni su u iznosu od 59,9 milijardi kuna što predstavlja godišnji rast od visokih 13,1 posto.
Pritom su porezni prihodi, koji čine 59,4 posto ukupnih prihoda, ostvarili godišnji rast od 12,7 posto, dok su socijalni doprinosi, drugi po važnosti prihodi konsolidirane opće države, zabilježili rast od 10,5 posto. Među poreznim prihodima najznačajnije ostvarenje zabilježili su prihodi od poreza na dodanu vrijednost (godišnji rast od 11,2 posto).
U isto vrijeme, ukupni rashodi konsolidirane opće države izvršeni su u skladu s planom te su iznosili 55,3 milijarde kuna. U njihovoj strukturi najveći dio čine socijalne naknade (godišnji rast od 5,3 posto) te naknade zaposlenima (godišnji rast od 9,4 posto). Neto stjecanje nefinancijske imovine konsolidirane opće države ostvareno je u iznosu od 3,9 milijardi kuna, a neto stjecanje financijske imovine konsolidirane opće države u iznosu od 1,4 milijarde kuna. Neto obveze su zabilježene na razini od 647,3 milijuna kuna.
Neto pozajmljivanje/zaduživanje, kao mjera ostvarenog viška konsolidirane opće države u promatranom razdoblju, iznosilo je 738,9 milijuna kuna.
Mjesečni statistički prikaz Ministarstva financija br. 142., s podacima za razdoblje od siječnja do srpnja 2007. godine očekuje se krajem rujna 2007. godine.
13.09.2007. | Pisane vijestiObje strane složile su se kako je s današnjom svečanosti okončan veliki zajednički posao između ministarstava i carina dviju zemalja, koji uvelike pridonosi razvoju hrvatske carine i može biti podlogom za buduću suradnju.
Ministar Šuker kazao je kako su uspješno otvoreni pregovori na području carina s Europskom unijom i istaknuo kako je cilj Hrvatske članstvo u EU. Također, upoznao je austrijsku stranu s makroekonomskim pokazateljima Hrvatske koji ukazuju na ubrzani gospodarski rast, smanjenje nezaposlenosti i deficita, te s našim poreznim sustavom.
"Ovogodišnje dobro punjenje proračuna i porast prihoda od oko 14 posto na međgodišnjoj razini, međuostalim znači da su država i poduzetnici iskoristili pogodnosti stabilnosti poreznog sustava, koji nismo mijenjali u protekle četiri godine", istaknuo je ministar Šuker. Dodao je kako povećanje prihoda uz postojeću stopu rasta ukazuje na zahvaćanje u sivu ekonomiju.
Austrijski državni tajnik Matznetter čestitao je na stanju u hrvatskom gospodarstu i smanjenju deficita, ta kazao da zna kako to nije lako postići.
10.09.2007. | Pisane vijestiNa sastanku se razgovaralo o gospodarskim odnosima između Sultanata Oman i Republike Hrvatske, te mogućnostima njihova unapređenja.
Ministar Šuker kazao je kako se nada da će i ovaj sastanak pridonijeti poboljšanju gospodarske suradnje između dviju zemalja, za što postoje velike mogućnosti. Istaknuo je kako su ciljevi Hrvatske članstvo u Europskoj unji i NATO-u. Također, upoznao je izaslanstvo Sultanata Oman s makroekonomskim pokazateljima Hrvatske istaknuvši kako je to zemlja sa snažnim i ubrzanim gospodarskim rastom koja je, prema ocjenama nekih međunarodnih financijskih institucija, među zemljama koje najsnažnije provode reforme.
Ministar Šuker istaknuo je važnost potpisivanja Ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja između dviju zemalja za daljnje poboljšanje gospodarske suradnje.
Upoznao je omansko izaslanstvo s našom snažnom naftnom, građevinskom, drvnom i prehrambenom industrijom, te cestogradnjom, turističkim sektorom i proizvodnjom medicinske opreme gdje ima puno prostora za suradnju.
Izaslanstvo Sultanata Oman pokazalo je zanimanje za unapređenje suradnje u navedenim sektorima i ulaganje u hrvatski turizam, te uputilo poziv ministru Šukeru da posjeti Oman.
04.09.2007. | Pisane vijestiUkupni prihodi konsolidirane središnje države u promatranom razdoblju prikupljeni su u iznosu od 44,7 milijardi kuna. Pritom su porezni prihodi iznosili 26,1 milijardu kuna. Među poreznim prihodima najznačajnije ostvarenje zabilježili su prihodi od poreza na dodanu vrijednost (godišnji rast od 12,3 posto). U isto vrijeme, ukupni rashodi konsolidirane središnje države izvršeni su u iznosu od 42,3 milijarde kuna.
U njihovoj strukturi najveći dio čine socijalne naknade, a slijede ih naknade zaposlenima te rashodi za korištenje dobara i usluga Neto stjecanje nefinancijske imovine konsolidirane središnje države ostvareno je u iznosu od 1,9 milijardi kuna, a neto stjecanje financijske imovine konsolidirane središnje države u iznosu od 1,4 milijarde kuna. Neto obveze su zabilježene na razini od 940 milijuna kuna.
Neto pozajmljivanje/zaduživanje, kao mjera manjka/viška konsolidirane središnje države, je u promatranom razdoblju iznosilo 470,8 milijuna kuna.
Mjesečni statistički prikaz Ministarstva financija br. 141., s podacima za razdoblje od siječnja do lipnja 2007. godine očekuje se početkom rujna 2007. godine.
30.08.2007. | Pisane vijestiČinjenica je da je dva tjedna nakon provedenih izbora za Hrvatski Sabor i dva tjedna prije preuzimanja dužnosti ministra financija Ivana Šukera, tadašnji ministar dr. Mato Crkvenac 9. prosinca 2003. godine sklopio kupoprodajni ugovor s Zdravkom Ronkom, tadašnjim gradonačelnikom Grada Požege, o kupnji zgrade Porezne uprave u Požegi za iznos od 14 milijuna kuna.
Tim ugovorom obvezalo se Ministarstvo financija cjelokupni iznos isplatiti najkasnije do 31. prosinca 2003. godine. Ugovor je sklopljen na temelju Zaključka Vlade Republike Hrvatske od 27. studenog 2003. godine kojim je Vlada Republike Hrvatske odobrila preuzimanje financijske obaveze Ministarstva financija - Porezne uprave za kupnju tog prostora, ali isključivo na teret Državnog proračuna za 2003. godinu.
Iz cjelokupne dokumentacije vidljivo je da je ovlašteni sudski vještak, kojega je angažirao Grad Požega, procjenio nekretninu na iznos 12.883.325,33 kuna, a prema procjeni komisije za procjenu nekretnina Porezne uprave vrijednost nekretnine iznosila je 12.644.553,34 kuna.
U naravi se zapravo radi o zgradi ukupne brutto površine 882 m2 i parkirališnom prostoru površine 619 m2. Ugovor je potpisan mimo uobičajene procedure jer tadašnji ravnatelj Porezne uprave, kao niti jedan od njegovih pomoćnika, isti nisu htjeli parafirati prije ministrovog potpisa budući da su samu kupovinu držali nepotrebnom, a iznos ugovorene cijene nerazmno visokim. Unatoč tome ugovor je potpisao tadašnji ministar, te nakon potpisa ugovora inzistirao da mjerodavne osobe u Poreznoj upravi potpišu naloge za isplatu ugovorenog iznosa. Iste su to odbile iz istih razloga zbog kojih su odbile i parafirati kupoprodajni ugovor.
Ministarstvo financija na čelu s ministrom Ivanom Šukerom, preko Državnog odvjetništva, pokušalo je osporiti ugovor držeći da se radi o potpuno bespotrebnom trošenju novca poreznih obveznika i o cijeni koja je znatno iznad procjene vještaka i Porezne uprave. Osim toga Ministarstvo financija - Porezna uprava u uređenje i opremanje zgrade Porezne uprave u Požegi, prije sklapanja kupoprodajnog ugovora, uložilo je iznos od 1.964.005,00 kuna čime je nesumnjivo povećana vrijednost zgrade, a što je u potpunosti ignorirano prilikom sklapanja ugovora.
Važno je istaknuti i činjenicu da je u dotičnoj zgradi smještena Porezna uprava od samog osnivanja te da istu, temeljem Zakona o Poreznoj upravi, nesmetano koristi i mogla je koristiti i ubuduće, bez naknade, kao pravni sljednik bivše Općinske uprave društvenih prihoda Požega, kao što je to slučaj s još 104 takva objekta na području cijele Republike Hrvatske.
Pitanje zbog čega je tadašnji ministar dr. Mato Crkvenac odlučio potrošiti 14 milijuna kuna poreznih obveznika na bespotrebnu kupovinu zgrade u Požegi, ostat će, čini se, bez odgovora.
29.08.2007. | Pisane vijesti