Vijesti
Dvojica visokih dužnosnika su također dogovorili i nastavak suradnje u sufinanciranju projekta jedinica lokalne samouprave koji koriste sredstva pretpristupnih fondova EU, dodaje se u priopćenju.
Ministar Šuker nije propustio pozdraviti aktivno sudjelovanje EBRD-a u financiranju privatnog sektora hrvatskoga gospodarstva. On je u svojem govoru predstavio dostignuća strukturnih reformi, koje poduzima hrvatska vlada, i naglasio važnost koju u uspješnom djelovanju međunarodnih financijskih institucija ima poštivanje specifičnosti gospodarskih i političkih okolnosti u svakoj pojedinačnoj državi.
Tijekom Plenarne sjednice Guvernera EBRD-a bit će prihvaćen treći pregled kapitalnog portfelja u kojem je predviđeno da osam novih članica EU od zemalja primateljica pomoći, u razdoblju od 2006. do 2010. godine, postanu zemlje donatorice.
EBRD je najmlađa financijska međunarodna institucija osnovana početkom 1991. godina kada su zemlje srednje i istočne Europe napuštale tadašnji ekonomski i politički režim te prihvaćale načela demokracije i tržišnog gospodarstva.
Hrvatska je postala njenom članicom u travnju 1993. Od tada do danas ukupna vrijednost ulaganja EBRD-a u Hrvatskoj iznosi 1,6 milijardi eura za 60 projekata čija ukupna vrijednost iznosi preko četiri milijarde dolara.
Preko 60 posto portfelja EBRD-a uloženo je privatni sektor a ostatak u javni sektor. Hrvatska je potpisala tri javna zajma s EBRD-om koji su u otplati te 12 projekata uz državno jamstvo.(Hina)
21.05.2006. | Pisane vijestiTijekom Godišnje skupštine Guvernera EBRD-a ministar Šuker i delegacija Republike Hrvatske održat će niz bilateralnih sastanaka.
Među najvažnijim sastancima su sastanak s predsjednikom EBRD-a, g. Jean Lemierre-om i njegovim suradnicima, te sastanci s tehničkim timovima o postojećim i potencijalnim projektima.
U ovoj godini Vlada Republike Hrvatske razmatra izdavanje tri državna jamstva za projekte: dovršetka autoceste Rijeka-Zagreb, izgradnju riječke zaobilaznice i za projekt luke Ploče. Ostala suradnja Republike Hrvatske i EBRD-a odnosi se na sufinanciranje fondova Europske unije kao što je već potpisani projekt vodovod i kanalizacija uz jamstvo grada Karlovca, gdje je EBRD taj projekt sufinancirao uz ISPA bespovratna sredstva Europske unije, te na poticanje ulaganja EBRD-a u privatni sektor na način da EBRD sudjeluje u kapitalu i upravljanju poduzeća.
Ministar Šuker također će se sastati i sa povjerenikom Uprave za ekonomska i financijska pitanja Europske komisije, g. Joaquin Almunia te s ministrom financija Mađarske, Janosom Veresom.
Uz ministra Šukera, na godišnjoj skupštini sudjelovat će državni tajnik mr.sc. Ante Žigman, pomoćnica ministra Ana Hrastović i pomoćnik ministra Hrvoje Radovanić.
EBRD najmlađa je međunarodne financijska institucija osnovana 1991. godine te je Republika Hrvatska postala njenom članicom 15. travnja 1993. godine. Od tada do danas ukupna vrijednost ulaganja EBRD-a u Republici Hrvatskoj iznosi 1,6 milijardi EUR za ukupno 60 projekata uključujući 5 regionalnih, čija ukupna vrijednost iznosi preko 4 milijarde EUR-a. Preko 60% EBRD-ovog portfelja uloženo je u privatni sektor dok je ostatak uložen u javni sektor. Republika Hrvatska potpisala je tri javna zajma s EBRD-om koji su u otplati te 12 projekata uz državno jamstvo.
18.05.2006. | Pisane vijestiTijekom dvodnevnog seminara, predstavnici Ureda za sprječavanje pranja novca Republike Hrvatske, Deviznog inspektorata, Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (HANFA) te predstavnici Europske komisije, Ureda za sprječavanje pranja novca iz Republike Slovenije i predstavnik Komisije za financijske usluge iz off shore zone Guernsey, predočili su hrvatsko i slovensko zakonodavstvo, te mogućnost razmjene podataka s institucijama iz off shore zona kao i zakonodavstvo Europske unije s naglaskom na praktična iskustva u sprječavanju korištenja off shore zona za pranje novca, kao i o nadzoru nad poslovanjem s vrijednosnim papirima.
Predstojnik Ureda za sprječavanje pranja novca gosp. Ivica Maros u svom je uvodnom izlaganju rekao da su investicijski fondovi i društva za upravljanje investicijskim fondovima, te burze i brokeri, kao obveznici po Zakonu o sprječavanju pranja novca, dužni prijavljivati Uredu svaku sumnju na pranje novca ili financiranje terorizma, te poduzimati prateće mjere kao što je osiguravanje odgovarajuće izobrazbe za osoblje i uspostavljanje primjerenih preventivnih procedura i politika.
Vezano za temu off shore zona, gosp. Maros je istaknuo da u smislu njihove veće kooperativnosti i približavanja svjetskim standardima razmjene financijsko-obavještajnih podataka, međunarodna zajednica pokušava raznim mjerama, konvencijama i političkim utjecajima na tom području pozitivno djelovati.
Ovim se seminarom jasno iskazuje interes Republike Hrvatske za aktivnim sudjelovanjem u borbi protiv pranja novca kroz poslovanje u off shore zonama i putem tržišta vrijednosnih papira prihvaćanjem međunarodnih standarda u cijelosti.
Seminar je bio namijenjen ovlaštenim osobama za provođenje mjera za sprječavanje pranja novca iz banaka, investicijskih fondova i društava za upravljanje investicijskim fondovima, burzama i brokerima, nadzornim službama Ministarstva financija (Porezne uprave, Carinske uprave, Deviznog inspektorata i Ureda za sprječavanje pranja novca), te HNB-u, HABOR-u, FINA-i, SDA-i, HANFA-i, POA-i, MUP-u, USKOK-u i Državnom odvjetništvu.
15.05.2006. | Pisane vijestiTako je u prva četiri mjeseca deficit državnog proračuna iznosio 2,6 milijardi kuna, što je 1,1 posto procijenjenog BDP-a za ovu godinu. Taj je deficit za 2,8 milijardi kuna manji nego li u istom razdoblju 2005., s njegov je udio u BDP-u manji 1,3 postotna boda. To pokazuje uspješan nastavak fiskalne prilagodbe, ističu u Ministarstvu financija uvjereni da će u ovoj godini ostvariti planirani deficit od 3,3 posto BDP-a.
Smanjenje deficita državnog proračuna utjecalo je i na smanjenje deficita konsolidirane opće države (uz državni proračun i izvanproračunski fondovi i jedinice lokalne samouprave).
U prvom tromjesečju ove godine deficit konsolidirane opće države iznosio je 3,9 milijardi kuna, odnosno 1,6 posto BDP-a, što je za 2,6 milijardi kuna, ili 1,3 postotna boda manje nego li u istom razdoblju lani.
U Ministarstvu financija također ističu da je fiskalna prilagodba utjecala i na smanjenje vanjskog duga države. Država je, navode, u 2004. svoj vanjski dug smanjila za oko 200 milijuna eura, u 2005. za oko 400, te u prva četiri mjeseca ove godine za oko 400 milijuna, odnosno u dvije i pol godine za oko milijardu eura.
Ukupan hrvatski vanjski dug krajem ožujka ove godine iznosio je oko 26,3 milijarde eura. Rast vanjskog duga nije zaustavljen, ali je u posljednje dvije godine usporen njegov rast, nakon rasta za 31,6 posto u 2003., vanjski je dug 2004. porastao za 15, a 2005. za 12 posto, kažu u Ministarstvu.
Vezano za podatke o proračunu u prva četiri mjeseca ističu kako su prihodi od doprinosa porasli za 6,6 posto (na 10,6 milijardi kuna), dok su porezni prihodi s iznosom 16,8 milijardi kuna porasli za čak 15,4 posto.
Najznačajniji porezni prihod, onaj od PDV-a proračunu je u prva četiri mjeseca donio 10,4 milijardi kuna, što je 1,5 milijardi, ili čak 17,9 posto više nego li u isto vrijeme lani. Prihod od poreza na dohodak, u iznosu 1,2 milijarde kuna, u odnosu na prva četiri mjeseca prošle godine veći je za 17,2 posto.
Državni financijaši ocjenjuju da su rashodi proračuna u planiranim okvirima, a njihov rast za 1,6 posto ponajviše objašnjavaju rastom plaća od tri posto.
Tako su naknade za zaposlene sa 7,5 milijardi kuna u prva četiri prošlogodišnja mjeseca porasle na 7,9 milijardi, rashodi za mirovine sa 8,8 na 9,1 milijardu kuna, rashodi za zdravstvo sa 4,5 na 4,7 milijardi kuna.
U Ministarstvu tvrde i da su osigurani novci, oko 1,5 milijardi kuna, za isplatu prve rate duga umirovljenicima krajem lipnja ove godine.
Za idući tjedan najavljeni su i razgovori s Misijom MMF-a koja stiže u treći, završni pregled stand by aranžmana Hrvatske s MMF-om.(Hina)
15.05.2006. | Pisane vijestiRok otplate zajma, kako je pojasnio ministar Šuker, je 15 godina s počekom od pet godina i kamatom od 3,25 posto. Projekt usklađivanja poljoprivrednog zakonodavstva s pravnom stečevinom EU pridonijet će i uspješnoj akreditaciji sustava za SAPARD predpristupna sredstva.
Odobravanjem ovog zajma, kazao je Šuker, Svjetska banka se u Hrvatskoj ponovo predstavila kao najvažnija financijska institucija koja kontinuirano podupire gospodarski i socijalni razvoj i reforme Hrvatske na putu prema tržišnom gospodarstvu i ulasku u EU.
Anand Seth je izrazio je uvjerenje kako će projekt pomoći u ostvarivanju ciljeva koji se odnose na usklađivanje hrvatskog zakonodavstva s onim u EU, ali i u podizanju konkurentnosti hrvatske poljoprivrede.
Ministar poljoprivrede Petar Čobanković također je kazao kako će projekt pomoći poljoprivrednom sektoru da se integrira u tržište EU, te je podsjetio na reforme koje se provode kako bi se povećala konkurentnost poljoprivrede.
Što se pak tiče sredstava nizozemske darovnice Šuker je kazao kako je riječ o četvrtoj darovnici Nizozemske, koja je zadnje 2-3 godine odobrila 6 milijuna eura darovnica. Dvije darovnice, podsjetio je, bile su odobrene Ministarstvu financija za potporu razvoja Državne riznice, treća Hrvatskim vodama i ova današnja poljoprivredi.
Na potpisivanju je istaknuto kako ugovor o bespovratnim sredstvima nizozemske Vlade predstavlja najveću pojedinačnu darovnicu koja je odobrena za neki projekt Ministarstva poljoprivrede.
Projekt usklađivanja poljoprivrednog zakonodavstva s pravnom stečevinom EU, kako je rečeno, pomoći će u jačanju potencijala za apsorbiranje financijske pomoći EU na području poljoprivrede.
Njime će se također podržati razvoj Hrvatske agencije za hranu, stvoriti pretpostavke za hrvatsko pridržavanje sanitarnih i fitosanitarnih zahtjeva EU-a, u Osijeku će se izgraditi laboratorija za GMO itd.(Hina)
07.05.2006. | Pisane vijestiMinistri su pozdravili Pretpristupni ekonomski program 2006.-2008. Republike Hrvatske te potvrdili ostvaren značajan napredak u preobrazbi hrvatskog gospodarstva. Program su ocijenili kao sveobuhvatan dokument ekonomske politike koji ocrtava solidan i dosljedan srednjoročni makroekonomski okvir. Istaknuli su da je hrvatsko gospodarstvo u posljednje vrijeme obilježeno ubrzanim rastom uz nisku inflaciju i stabilnost tečaja, a nastavljena je i fiskalna prilagodba. Ministri su zaključili da kombinacija politika iz programa, koja se sastoji od politike daljnje fiskalne prilagodbe i monetarne politike usmjerene na ostvarenje stabilnosti, djeluje primjerenom za rješavanje pitanja makroekonomskih neravnoteža pod specifičnim hrvatskim okolnostima. Planirani program strukturnih reformi smatraju ambicioznim, a njegov naglasak na poticanje dinamike privatnog sektora primjerenim te podupiru hrvatske vlasti da i dalje nastave rješavati strukturne probleme u gospodarstvu.
Hrvatska kreće ove godine u izradu svojeg trećeg Pretpristupnog ekonomskog programa koji će obuhvatiti razdoblje 2007.-2009.
04.05.2006. | Pisane vijesti"Sa zadovoljstvo mogu istaknuti da je hrvatski PEP ocijenjen pozitivno i da su strukturne reforme koje se provode u Hrvatskoj također ocijenjene pozitivno", rekao je Šuker hrvatskim novinarima nakon što je u Bruxellesu sudjelovao na ministarskom dijalogu između zemalja kandidata i ministara financija i gospodarstva EU-a.
"Hrvatsko gospodarstvo nedavno je pokazalo jači i brži rast s niskom inflacijom i stabilnim tečajem. Fiskalna konsolidacija je nastavljena, ali je ostao vanjski debalans, posebice u obliku visokog udjela vanjskog duga u BDP-u", kaže se u zajedničkim zaključcima ministarskog dijaloga.
U pogledu vanjskog duga Šuker je rekao da je središnja država u zadnje dvije godine smanjila dug za osam posto ili oko 600 milijuna eura, "a ukupno gledajući rast vanjskog duga znatno je usporen". Šuker je rekao da je Hrvatskoj i drugim kandidatskim zemljama ukazano na opasnost koja se može dogoditi s eksplozijom ili naglim rastom vanjskog duga.
Ministar financija je dodao da su i strukturne reforme koje se provode u Hrvatskoj ocijenjene pozitivno, ali i ukazao na potrebu da se s njima nastavi. "Naročito su Slovenija i Austrija istaknule pozitivne pomake koji se događaju u Hrvatskoj", rekao je Šuker.
Ministar je rekao kako očekuje da će Hrvatska sljedeće godine povući znatna sredstva iz pretpristupnih fondova EU-a, posebice za reformu javne i uprave i zaštitu okoliša.
Na sastanku u Bruxellesu s kolegama iz EU-a sudjelovali su ministri financija dviju pristupajućih zemalja Bugarske i Rumunjske i triju kandidatskih Hrvatske, Turske i Makedonije. Takva praksa ministarskih dijaloga uvedena je 2001. godine s ciljem da se zemlje kandidati pripreme za koordinaciju gospodarskih politika.
Hrvatska je sada prvi put sudjelovala na takvom sastanku.
(Hina)
04.05.2006. | Pisane vijestiUkupni prihodi konsolidirane središnje države u promatranom razdoblju prikupljeni su u iznosu od 14,4 milijardi kuna što predstavlja godišnji rast od 13,5 posto. Pritom su porezni prihodi, koji čine 56,5 posto ukupnih prihoda, ostvarili godišnji rast od 20 posto, dok su socijalni doprinosi, drugi po važnosti prihodi konsolidirane središnje države, zabilježili rast od 6,1 posto. Među poreznim prihodima najznačajnije ostvarenje bilježe prihodi od poreza na dodanu vrijednost (godišnji rast od 31,5 posto), trošarine (godišnji rast od 7,5 posto) te porez na dohodak (8,4 posto).
U isto vrijeme ukupni rashodi konsolidirane središnje države dosegnuli su razinu od 15,4 milijardi kuna što je 15,7 posto ukupno planiranih rashoda. U njihovoj strukturi najveći dio čine socijalne naknade (godišnji rast od 4,7 posto), a slijede ih naknade zaposlenima (godišnji rast od 7,3 posto) te rashodi za korištenje dobara i usluga u (godišnji smanjenje od 1,1 posto).
Neto stjecanje nefinancijske imovine konsolidirane središnje države ostvareno je u iznosu od 512,2 milijuna kuna tj. na razini od 79,7 posto svog prošlogodišnjeg iznosa.
Sukladno međunarodnoj metodologiji javnih financija GFS 2001, neto pozajmljivanje/zaduživanje, kao mjera manjka/viška konsolidirane središnje države, je u razdoblju od siječnja do veljače zabilježeno u iznosu od -997,1 milijuna kuna što čini razinu od 0,6 posto BDP-a.
Mjesečni statistički prikaz Ministarstva financija br. 126, s podacima za prvo tromjesečje 2006. godine očekuje se krajem svibnja 2006. godine.
U veljači je, od ukupno 11 komponenti indeksa, porast iskazalo devet desezoniranih komponenti. Stoga je indeks difuzije kao udio komponenti koje su iskazale porast u ukupnim komponentama iznosio gotovo 82 posto. Komponente - navješćujući indikatori hrvatskoga gospodarstva koje su iskazale porast su: neto plaća po zaposlenome, zaposleni s evidencije, broj noćenja turista, uvoz strojeva i transportnih uređaja, nekonsolidirani prihodi proračuna, M4, gotov novac, štedni i oročeni kunski depoziti i kamatnjak na tržištu novca. Dvije komponente koje su u odnosu na protekli mjesec iskazale pad su: promet u trgovini na malo i devizne rezerve poslovnih banaka. Te su obje serije u posljednjih šest mjeseci pale čak pet puta, pridonoseći time padu prognostičkoga indeksa.
CROLEI (Croatian Leading Economic Indicator) na temelju tekućih kretanja vremenskih serija realnog, financijskog, fiskalnog i vanjskog sektora predviđa buduće kretanje industrijske proizvodnje. Komponente CROLEI indeksa su: promet trgovine na malo, zaposleni s evidencije, noćenja turista, nekonsolidirani proračunski prihodi, ukupna likvidna sredstva, gotov novac, kunski štedni i oročeni depoziti, devizne rezerve poslovnih banaka, nominalna neto plaća, uvoz strojeva i transportnih uređaja te kamatna stopa na tržištu novca na ostale kredite. S obzirom na važnost industrije u hrvatskom gospodarstvu, CROLEI indeks ima značajnu ulogu i u nagoviještanju ukupne gospodarske aktivnosti. Indeks je izrađen u suradnji Ekonomskog instituta Zagreb te Ministarstva financija i objavljuje se svaki mjesec u "Mjesečnom statističkom prikazu Ministarstva financija" od studenog 1995. godine (www.mfin.hr/str/7).
27.04.2006. | Pisane vijestiŠuker se susreo s predsjednicom New York Stock Ehchange-a (NYSE) Catherine Kinney koja je istaknula dobro gospodarsko stanje u Hrvatskoj, uspješno provedene fiskalne reforme te brzi napredak Hrvatske prema Europskoj uniji, priopćilo je izaslanstvo ministarstva financija nakon susreta.
Kinney je ministru Šukeru "predložila da razmotri veću ulogu NYSE u budućem izlasku na tržište hrvatskih trgovačkih društava, poput INA-e i drugih", navodi se u priopćenju.
"Podržavajući strategiju Republike Hrvatske za jačanjem domaćeg tržišta kapitala predsjednica Kinney je izrazila i spremnost NYSE da tijekom većih budućih privatizacija uvijek bude dodatno tržište, uz hrvatske burze", dodaje se.
NYSE, najveća američka burza, proteklih je godina sudjelovala u 91 uspješnoj privatizaciji, a od ukupnog broja dionica kojima se trguje u Ney Yorku oko 20 posto čine dionice neameričkih trgovačkih društava.
Kinney smatra kako je prednost trgovanja hrvatskim dionicama na NYSE likvidnost američkog tržišta i veliki broj potencijalnih ulagača. To bi bilo i turistički privlačno za Hrvatsku jer bi američki ulagači postali svjesniji i drugih mogućnosti koje pruža Hrvatska, kaže se u priopćenju.
"Američki ulagači žele ulagati u neameričke dionice, a posebno ih zanimaju dionice trgovačkih društava manjih zemalja poput naše budući da ulaganje u hrvatske dionice uistinu znači ulaganje u državu Hrvatsku", zaključuje se u priopćenju.
Konačnu odluku o tome na kojoj će burzi INA biti uvrštena donijet će hrvatska Vlada temeljem prijedloga privatizacijskog savjetnika.
Kinney je predložila Šukeru da u NYSE uputi svoje kolege ili djelatnike Zagrebačke burze kako bi im se pobliže pojasnile tržišne strategije i tehnološka postignuća burze.
Šuker je pozvao Kinney da posjeti Hrvatsku što je ona prihvatila.(Hina)
25.04.2006. | Pisane vijesti