Vijesti
"Sa zadovoljstvo mogu istaknuti da je hrvatski PEP ocijenjen pozitivno i da su strukturne reforme koje se provode u Hrvatskoj također ocijenjene pozitivno", rekao je Šuker hrvatskim novinarima nakon što je u Bruxellesu sudjelovao na ministarskom dijalogu između zemalja kandidata i ministara financija i gospodarstva EU-a.
"Hrvatsko gospodarstvo nedavno je pokazalo jači i brži rast s niskom inflacijom i stabilnim tečajem. Fiskalna konsolidacija je nastavljena, ali je ostao vanjski debalans, posebice u obliku visokog udjela vanjskog duga u BDP-u", kaže se u zajedničkim zaključcima ministarskog dijaloga.
U pogledu vanjskog duga Šuker je rekao da je središnja država u zadnje dvije godine smanjila dug za osam posto ili oko 600 milijuna eura, "a ukupno gledajući rast vanjskog duga znatno je usporen". Šuker je rekao da je Hrvatskoj i drugim kandidatskim zemljama ukazano na opasnost koja se može dogoditi s eksplozijom ili naglim rastom vanjskog duga.
Ministar financija je dodao da su i strukturne reforme koje se provode u Hrvatskoj ocijenjene pozitivno, ali i ukazao na potrebu da se s njima nastavi. "Naročito su Slovenija i Austrija istaknule pozitivne pomake koji se događaju u Hrvatskoj", rekao je Šuker.
Ministar je rekao kako očekuje da će Hrvatska sljedeće godine povući znatna sredstva iz pretpristupnih fondova EU-a, posebice za reformu javne i uprave i zaštitu okoliša.
Na sastanku u Bruxellesu s kolegama iz EU-a sudjelovali su ministri financija dviju pristupajućih zemalja Bugarske i Rumunjske i triju kandidatskih Hrvatske, Turske i Makedonije. Takva praksa ministarskih dijaloga uvedena je 2001. godine s ciljem da se zemlje kandidati pripreme za koordinaciju gospodarskih politika.
Hrvatska je sada prvi put sudjelovala na takvom sastanku.
(Hina)
04.05.2006. | Pisane vijestiUkupni prihodi konsolidirane središnje države u promatranom razdoblju prikupljeni su u iznosu od 14,4 milijardi kuna što predstavlja godišnji rast od 13,5 posto. Pritom su porezni prihodi, koji čine 56,5 posto ukupnih prihoda, ostvarili godišnji rast od 20 posto, dok su socijalni doprinosi, drugi po važnosti prihodi konsolidirane središnje države, zabilježili rast od 6,1 posto. Među poreznim prihodima najznačajnije ostvarenje bilježe prihodi od poreza na dodanu vrijednost (godišnji rast od 31,5 posto), trošarine (godišnji rast od 7,5 posto) te porez na dohodak (8,4 posto).
U isto vrijeme ukupni rashodi konsolidirane središnje države dosegnuli su razinu od 15,4 milijardi kuna što je 15,7 posto ukupno planiranih rashoda. U njihovoj strukturi najveći dio čine socijalne naknade (godišnji rast od 4,7 posto), a slijede ih naknade zaposlenima (godišnji rast od 7,3 posto) te rashodi za korištenje dobara i usluga u (godišnji smanjenje od 1,1 posto).
Neto stjecanje nefinancijske imovine konsolidirane središnje države ostvareno je u iznosu od 512,2 milijuna kuna tj. na razini od 79,7 posto svog prošlogodišnjeg iznosa.
Sukladno međunarodnoj metodologiji javnih financija GFS 2001, neto pozajmljivanje/zaduživanje, kao mjera manjka/viška konsolidirane središnje države, je u razdoblju od siječnja do veljače zabilježeno u iznosu od -997,1 milijuna kuna što čini razinu od 0,6 posto BDP-a.
Mjesečni statistički prikaz Ministarstva financija br. 126, s podacima za prvo tromjesečje 2006. godine očekuje se krajem svibnja 2006. godine.
U veljači je, od ukupno 11 komponenti indeksa, porast iskazalo devet desezoniranih komponenti. Stoga je indeks difuzije kao udio komponenti koje su iskazale porast u ukupnim komponentama iznosio gotovo 82 posto. Komponente - navješćujući indikatori hrvatskoga gospodarstva koje su iskazale porast su: neto plaća po zaposlenome, zaposleni s evidencije, broj noćenja turista, uvoz strojeva i transportnih uređaja, nekonsolidirani prihodi proračuna, M4, gotov novac, štedni i oročeni kunski depoziti i kamatnjak na tržištu novca. Dvije komponente koje su u odnosu na protekli mjesec iskazale pad su: promet u trgovini na malo i devizne rezerve poslovnih banaka. Te su obje serije u posljednjih šest mjeseci pale čak pet puta, pridonoseći time padu prognostičkoga indeksa.
CROLEI (Croatian Leading Economic Indicator) na temelju tekućih kretanja vremenskih serija realnog, financijskog, fiskalnog i vanjskog sektora predviđa buduće kretanje industrijske proizvodnje. Komponente CROLEI indeksa su: promet trgovine na malo, zaposleni s evidencije, noćenja turista, nekonsolidirani proračunski prihodi, ukupna likvidna sredstva, gotov novac, kunski štedni i oročeni depoziti, devizne rezerve poslovnih banaka, nominalna neto plaća, uvoz strojeva i transportnih uređaja te kamatna stopa na tržištu novca na ostale kredite. S obzirom na važnost industrije u hrvatskom gospodarstvu, CROLEI indeks ima značajnu ulogu i u nagoviještanju ukupne gospodarske aktivnosti. Indeks je izrađen u suradnji Ekonomskog instituta Zagreb te Ministarstva financija i objavljuje se svaki mjesec u "Mjesečnom statističkom prikazu Ministarstva financija" od studenog 1995. godine (www.mfin.hr/str/7).
27.04.2006. | Pisane vijestiŠuker se susreo s predsjednicom New York Stock Ehchange-a (NYSE) Catherine Kinney koja je istaknula dobro gospodarsko stanje u Hrvatskoj, uspješno provedene fiskalne reforme te brzi napredak Hrvatske prema Europskoj uniji, priopćilo je izaslanstvo ministarstva financija nakon susreta.
Kinney je ministru Šukeru "predložila da razmotri veću ulogu NYSE u budućem izlasku na tržište hrvatskih trgovačkih društava, poput INA-e i drugih", navodi se u priopćenju.
"Podržavajući strategiju Republike Hrvatske za jačanjem domaćeg tržišta kapitala predsjednica Kinney je izrazila i spremnost NYSE da tijekom većih budućih privatizacija uvijek bude dodatno tržište, uz hrvatske burze", dodaje se.
NYSE, najveća američka burza, proteklih je godina sudjelovala u 91 uspješnoj privatizaciji, a od ukupnog broja dionica kojima se trguje u Ney Yorku oko 20 posto čine dionice neameričkih trgovačkih društava.
Kinney smatra kako je prednost trgovanja hrvatskim dionicama na NYSE likvidnost američkog tržišta i veliki broj potencijalnih ulagača. To bi bilo i turistički privlačno za Hrvatsku jer bi američki ulagači postali svjesniji i drugih mogućnosti koje pruža Hrvatska, kaže se u priopćenju.
"Američki ulagači žele ulagati u neameričke dionice, a posebno ih zanimaju dionice trgovačkih društava manjih zemalja poput naše budući da ulaganje u hrvatske dionice uistinu znači ulaganje u državu Hrvatsku", zaključuje se u priopćenju.
Konačnu odluku o tome na kojoj će burzi INA biti uvrštena donijet će hrvatska Vlada temeljem prijedloga privatizacijskog savjetnika.
Kinney je predložila Šukeru da u NYSE uputi svoje kolege ili djelatnike Zagrebačke burze kako bi im se pobliže pojasnile tržišne strategije i tehnološka postignuća burze.
Šuker je pozvao Kinney da posjeti Hrvatsku što je ona prihvatila.(Hina)
25.04.2006. | Pisane vijestiŠuker je sudjelovao na redovitom sastanku konstitutivne skupine Svjetske banke u kojoj je Hrvatska i sastao se s novim izvršnim direktorom Svjetske banke Janom Willemom van der Kaaijem, priopćilo je izaslanstvo ministarstva financija koje sudjeluje na proljetnom zasjedanju Svjetske banke i Međunarodnog monetarnog fonda (MMF).
Kaaij u Odboru izvršnih direktora Svjetske banke u ime konstitutivne skupine koju vodi Nizozemska uz Hrvatsku predstavlja i Izrael, Cipar, Ukrajinu, Gruziju, Armeniju, Moldaviju, Rumunjsku, Bugarsku, BiH i Makedoniju.
Na skupštini Svjetske banke i MMF-a u subotu i nedjelju, osim Šukera, sudjeluje i guverner Hrvatske narodne banke Željko Rohatinski. Tijekom skupštine Šuker i Rohatinski imaju niz bilateralnih susreta s dužnosnicima tih svjetskih financijskih institucija.
Za vrijeme sastanka konstitutivne skupine Šuker se sastao s ministrima financija i guvernerima središnjih banaka svih njezinih članica s kojima, kako stoji u priopćenju, ministarstvo financija ima "iznimno dobru suradnju".
Na Šukerovu susretu s nizozemskim ministrom financija Gerritom Zalmom pohvaljena je suradnja nizozemskog i hrvatskog ministarstva financija koja je rezultirala odobravanjem znatnih iznosa bilateralnih darovnica Hrvatskoj za potporu provedbi projekata Svjetske banke, ističe se u priopćenju.
Nedavno je potpisana darovnica od 2 milijuna dolara za projekt zaštite od onečišćenja voda u priobalnom području, a početkom svibnja se planira darovnica od 4 milijuna dolara za projekt usklađenja hrvatske poljoprivrede s pravnom stečevinom Europske unije.
Kaaij je u ime Nizozemske izrazio potporu njegova ureda Hrvatskoj u odboru izvršnih direktora Svjetske banke kao i spremnost da ojača suradnju s Hrvatskom novom darovnicom nizozemske skupine u iznosu od 60.000 eura ministarstvu financija za projekt jačanja upravljanja ljudskim resursima, dodaje se u priopćenju.
Šuker će se u nedjelju susresti s potpredsjednikom Svjetske banke za Europu i srednju Aziju Shigeom Katsuom s kojim će razgovarati o budućim zajmovima Svjetske banke Hrvatskoj.(Hina)
21.04.2006. | Pisane vijesti
Šuker u Washingtonu sudjeluje na proljetnoj skupštini Svjetske banke i Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) i u subotu je imao nekoliko susreta u ove dvije svjetske financijske institucije.
Šuker je rekao kako je Hrvatska u zadnje dvije godine postigla značajne rezultate, ističući fiskalne prilagodbe i reforme aktualne hrvatske Vlade te dobre makroekonomske pokazatelje.
On je rekao kako su ti rezultati "vidljivi svim financijskim krugovima u svijetu osim, na žalost, jednom dijelu hrvatske javnosti".
Šuker u Washingtonu nema teške razgovore nakon što je MMF nedavno u drugom pregledu stand-by aranžmana s Hrvatskom pozitivno ocijenio gospodarska i fiskalna kretanja u Hrvatskoj i napore hrvatske Vlade na reformama te produljio aranžman do 15. studenog ove godine.
"Nama je bitno da financijsko tržište u svijetu priznaje ove rezultate i zato je ovaj posjet proljetnoj skupštini daleko lakši nego što je bio prethodnih godina", rekao je Šuker hrvatskim novinarima.
MMF je, međutim, upozorio kako je hrvatski vanjski dug i dalje visok te da su pozajmice hrvatskog privatnog sektora, koje su bile veće nego što se očekivalo, dovele do toga da prošle godine neznatno poraste udio vanjskog duga u bruto domaćem proizvodu (BDP), iako slabijim tempom nego ranijih godina. Prema MMF-u, vanjski dug Hrvatske je krajem 2005. dosegnuo 84,7 posto BDP-a, što je za 2,25 posto više nego krajem 2004.
Šuker je naveo da vanjski dug Hrvatske iznosi 25 milijardi eura, ali da ga Hrvatska može podnositi.
"Hrvatska može servisirati svoj vanjski dug i ako nam to priznaju najveće financijske institucije ovdje u Washingtonu, onda bi to trebali priznati i neki kod kuće", rekao je on.
Kazao je kako je povjerenje financijskog tržišta na kojem se zemlja zadužuje najbolji pokazatelj toga da se Hrvatska može nositi s tim dugom.
Šuker je ocijenio kako je "financijsko tržište jasno reagiralo u zadnja dva-tri mjeseca" i spomenuo primjer zajma od 210 milijuna eura, koji je za drugu fazu auto-ceste Zagreb-Rijeka Europska investicijska banka u ožujku odobrila "praktički pod uvjetima pod kojima ga dobijaju članice Europske unije".
Ministar Šuker je kazao kako u Svjetskoj banci vodi pregovore o nekoliko projekata, uključujući jamstva za projekt rekonstrukcije toplinskih pogona HEP-a u Zagrebu i Sisku, koji bi se trebao nastaviti u Osijeku, te projekt Sava-Drava za poboljšanje vodoopskrbe u istočnoj Slavoniji.
Rekao je da će razgovarati i o reformi poreznog sustava u Hrvatskoj.(Hina)
21.04.2006. | Pisane vijestiŠKZ "Virovitica" je, na temelju odobrenja Ministarstva financija, 17. ožujka 2003. godine upisana u sudski registar i započela s obavljanjem poslovanja.
Ministarstvo financija u sklopu redovnih aktivnosti obavilo je početkom 2004. godine nadzor nad cjelokupnim poslovanjem ŠKZ "Virovitica" prilikom kojega su utvrđene nepravilnosti u poslovanju zadruge, a odnose se na kreditno i depozitno poslovanje, te obračun i izdvajanje pričuva. S tim u vezi protiv ŠKZ "Virovitica" i odgovornih osoba Ministarstvo financija je, sukladno svojim ovlastima, podnijelo prekršajne prijave nadležnom Prekršajnom sudu u Virovitici i o nalazima nadzora obavijestilo Općinsko državno odvjetništvo u Virovitici radi utvrđivanja elemenata za pokretanje istražnog i kaznenog postupka.
Također, Ministarstvo financija je sukladno aktivnostima i događanjima vezanim za ŠKZ "Virovitica", te postupanju drugih nadležnih institucija u 2005. godini obavilo nadzor navedene zadruge.
Nad ŠKZ "Virovitica" je zbog financijskih problema otvoren 2006. godine stečajni postupak prema rješenju nadležnog Trgovačkog suda u Bjelovaru.
Ovim skrećemo pozornost da su Štedno-kreditne zadruge oblik dobrovoljnog udruživanja zadrugara, nisu otvorene za javnost (Zakon o štedno-kreditnim zadrugama NN 84/02), a ulozi nisu osigurani kod Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka (Zakon o osiguranju depozita NN 177/04).
Štedno-kreditne zadruge, sukladno Zakonu o platnom prometu u zemlji (NN 117/01) kao i drugi poslovni subjekti novčana sredstva vode na računima kod banaka i plaćanja obavljaju preko tih računa, kao i gotovinskim putem sukladno Odluci o uvjetima i načinu plaćanja gotovim novcem (NN 36/02).
O Štedno-kreditnim zadrugama
Štedno-kreditna zadruga je oblik dobrovoljnog udruživanja osoba - zadrugara koji zajednički djeluju radi ostvarivanja zajedničkog interesa međusobne štednje i kreditiranja prema načelu uzajamne pomoći pri čemu zaštićuju svoj gospodarski interes.
Svojstvo zadrugara stječe se dobrovoljnim prihvaćanjem unaprijed utvrđenih pravila i uvjeta poslovanja štedno-kreditne zadruge i svi zadrugari su ravnopravni u ostvarivanju svojih prava i obveza, odgovornosti i ovlastima neovisno o iznosu sredstava s kojima kao zadružnim udjelima sudjeluju u poslovanju zadruge kroz njena tijela.
Tijela štedno-kreditne zadruge su skupština, nadzorni odbor i upravitelj čije članove imenuju zadrugari iz svojih redova, te na taj način u ekonomskom smislu svaki zadrugar je vlasnik štedno-kreditne zadruge.
Skupština štedno-kreditne zadruge koju čine svi zadrugari sastaje se najmanje jednom godišnje i dužna je podnijeti svojim članovima - zadrugarima izvješće o djelovanju i poslovanju, kao i dogovoriti eventualne izmjene uvjeta poslovanja.
Za štedne uloge u ŠKZ jamče solidarno svi zadrugari i s obzirom da ŠKZ nije otvorena za javnost i takvi štedni ulozi nisu osigurani kod Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka, što je izričito navedeno Zakonom o ŠKZ, kao i u svakom ugovoru o štednji.
Minstarstvo financija izdaje rješenja za rad i nadzire rad štedno - kreditnih zadruga.
20.04.2006. | Pisane vijestiSvi recentni pokazatelji ukazuju na to da bi se aranžman trebao zaključiti u listopadu, čime bi aktualna Vlada bila prva hrvatska Vlada kojoj je pošlo za rukom završiti stand by aranžman sa MMF-om, rečeno je na briefingu za novinare u Ministarstvu financija.
Pritom su, uz ostao, istaknuti podatci o gospodarskom rastu u prošloj godini od 4,3 posto, te smanjenju proračunskog deficita na 4,1 posto.
Najavljeno je sudjelovanje hrvatskog izaslanstva na zasjedanju Skupštine MMF-a i Svjetske banke 22. i 23. travnja u Washingtonu te razgovori na newyorškoj burzi o mogućnosti uvrštenja Ine u izlistavanje na toj burzu.
Misija MMF-a i Europska komisija u svojim izvješćima o Hrvatskoj pozitivno ocjenjuju provedbu ekonomskog programa Vlade, uz rezerve koje iskazuju prema restrukturiranju brodogradilišta i dinamici privatizacije HT-a i Ine.
Vlada si, pak, ne nameće vremenske limite za privatizaciju tih tvrtki, kako bi što kvalitetnije procijenila njihovu vrijednost i u konačnici postigla njihovu bolju cijenu, kažu u Ministarstvu financija ističući da je riječ o tvrtkama koje posluju sa značajnim dobitima i čija vrijednost raste.
Kako je značajan dio sredstava iz privatizacije Ine i HT-a namijenjen povratu duga umirovljenicima, to je dodatni razlog za kvalitetnu procjenu vrijednosti tih tvrtki, naglašava se.
Na upit kada će biti donesena odluka o načinu daljnje privatizacije Ine, iz Ministarstva navode da će to biti u lipnju, te da se za jesen planira uvrštenje Ininih dionica na burzu i to tako da će jedna dio tih dionica biti uvršten na domaće burze, a drugi na neku od stranih.(Hina)
18.04.2006. | Pisane vijestiTako je industrijska proizvodnja u prva dva mjeseca ove godine na međugodišnjoj razini porasla za 6,6 posto, trgovina na malo realno je povećana za 4,4 posto, a međugodišnji rast cijena mjeren indeksom potrošačkih cijena usporio je s 3,6 posto u veljači na 3 posto u ožujku, rečeno je na briefingu za novinare u Ministarstvu financija.
Najveći udio u ukupnih prihodima proračuna (oko 56 posto) imaju porezni prihodi, koji su ostvarili međugodišnji rast od 16,2 posto. Najveći pak doprinos rastu poreznih prihoda, dao je rast prihoda od PDV-a koji u prvom tromjesečju 2006. godine bilježi značajan međugodišnji rast od 21,8 posto, na 7,5 milijardi kuna.
I ostali porezni prihodi bilježe visoke poraste pa su tako prihodi od poreza na dohodak u prvom tromjesečju porasli za 7,7 posto, od poreza na dobit za 4,6 posto, a od poreza na imovinu za 27,2 posto.
Istovremeno, proračunski rashodi u prvom tromjesečju ostvareni su na razini 99,5 posto onih iz istog prošlogodišnjeg razdoblja i iznosili su 23,8 milijardi kuna. Pritom se gotovo 70 posto ukupnih rashoda odnosi na socijalne naknade i naknade zaposlenima.
Deficit državnog proračuna u prvom tromjesečju ove godine iznosio je 2,65 milijardi kuna, što je za 3 milijarde kuna manje od deficita u istom prošlogodišnjem razdoblju, čime se osigurava ostvarenje deficita konsolidirane opće države u prvom tromjesečju u skladu s potpisanim Stand by aranžmanom, ističu iz Ministarstva financija.
Ovi dobri pokazatelji su rezultat strukturnih reformi koje provodi Vlada, te učinkovitijeg nadzora nad javnim financijama, ocijenjuju u Ministarstvu te dodaju da su te mjere dovele do većeg zahvata u sivu ekonomiju pa je i to rezultiralo boljim punjenjem proračuna.
Komentirajući napise o zabrinjavajućem rastu vanjskog duga i mogućnosti dužničke krize, u Ministarstvu ističu da Vlada ne dijeli tu zabrinutost naglašavajući da država uredno ispunjava svoje obveze.
Ističu da se središnja država za svoje potrebe zadužuje na domaćem tržištu te da već dvije godine država nije izdala vrijednosni papir u inozemstvu.
Vanjski je dug središnje države smanjen u odnosu na prethodnu godinu, a najveći doprinos tom smanjenju dala je država smanjenjem proračunskog deficita sa 6,3 posto u 2003. na 4,1 posto u 2005., čime je uštedila oko sedam milijardi kuna.(Hina)
18.04.2006. | Pisane vijestiMirovine su isplaćene u razdoblju od ponedjeljka 10. travnja do četvrtka 13. travnja u iznosu od 2,234.500.000 kuna. Mirovine putem poštanskih uputnica plaćane su suksesivno 11., 12. i 13. travnja. S time da je 11. travnja isplaćeno 255.400.000 kuna, 12. travnja 21.200.000 kuna, a 13. travnja 193.000.000 kuna.
Vrijeme terećenja računa državnog proračuna bilježi se u sustavu državne riznice pa je iz dokumentacije to vidljivo. Tako je račun državnog proračuna 13. travnja za iznos od 193.000.000 kuna terećen u 10,47 sati. To znači da je od početka isplate mirovina putem poštanskih uputnica Hrvatska pošta imala pet dana (od utorka do subote) za dostavu novca na kućne adrese.
Naglašavamo da Hrvatska pošta nije upozorila Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje niti Ministarstvo financija da nije u mogućnosti distribuirati sve mirovine prije Uskrsa. S obzirom da se za distribuciju mirovina Hrvatskoj pošti iz Državnog proračuna plaća naknada od 2,25 posto ukupnog iznosa mirovina, što iznosi u prosjeku 12.800.000 kuna na mjesec, očekuje se od iste i dodatni angažman i napor u ovakvim situacijama.
S tim u vezi tražimo od Hrvatske pošte detaljne podatke o dinamici isplate proteklog tjedna, koliko je od uplaćenih 465.000.000 kuna isplaćeno umirovljenicima prije Uskrsa, a posebno koliko su mirovina dostavili na kućne adrese u petak 14. i subotu 15. travnja 2006.
17.04.2006. | Pisane vijesti